You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
negativ, eksperiment, igra svjetlom, promjene u reprezentaciji<br />
tijela mode, sve su to procesi i postupci kojima se hrvatski<br />
fotografi mogu uspoređivati u odnosu na svjetske. Također<br />
posjeduju veliko znanje i u drugim područjima fotografske<br />
prakse, što može biti korisno kada se fotografira moda.<br />
Razliku čine veliko međunarodno tržište, a time i velike<br />
naklade modnih časopisa kojih ima mnogo više, kao i<br />
internetske platforme. U nas su mnogo manje naklade,<br />
posljednjih godina manje se fotografiraju editorijali te su i<br />
financijska izdvajanja manja. Ne zaboravimo tjedne mode,<br />
kojih kod nas, nažalost, više nema. Upravo je fotografiranje<br />
"vanjske" mode koja se zbiva na ulici ispred takvih događanja<br />
postala jedna od temeljnih preokupacija pojedinih svjetskih<br />
modnih fotografa.<br />
Kakav "svijet" i kakvu "stvarnost" nudi modna<br />
fotografija? Iako "nerealna" - ipak ima nekakve zadatke?<br />
- Bez modne fotografije nema ni mode. Modna fotografija daje<br />
nam uvide u drugačije vrste stvarnosti te omogućuje<br />
razumijevanje zašto je svaka fotografija svojevrsna svjedodžba<br />
o prisutnosti. Još je Barthes dobro ustvrdio kako "fotografija<br />
(naravno) ne kaže čega više nema, nego jedino i sigurno što je<br />
bilo". S Barthesom je suglasan i John Berger koji opisuje modu<br />
i odijevanje na portretima triju muškaraca njemačkog<br />
fotografa Augusta Sandera iz 1<strong>91</strong>4. godine. Opisujući njihovo<br />
odijevanje, Berger se pita jesu li fotografije svojevrsno<br />
svjedočanstvo o prošlosti, ne samo subjekata već i mode toga<br />
vremena. Moda je memorijski zapis, ali bez fotografskog traga<br />
teško bismo je mogli istraživati. Modna fotografija postaje<br />
autonomna, čak i kad je naizgled posve reklamna, i na taj se<br />
način pokazuje kako ono simboličko ili kulturalno u<br />
semiotičkom poretku odlučuje o moći mode kao simboličkoj<br />
konstrukciji stvarnosti. Modeli u modnoj fotografiji, koja može<br />
biti i reklamna, ne nose odjeću zbog prodaje u smislu<br />
potrošnje materijalnog objekta, već izvode svojim tijelom ono<br />
što postaje vodeći performativ duha vremena u medijskoj<br />
konstrukciji stvarnosti - stil života kao estetska izvedba. To je<br />
razlog zašto modna fotografija nadilazi reklamnu funkciju u<br />
cjelini. Susan Sontag o stvarnosti fotografije navodi kako "ono<br />
što fotografija čini nije puko reproduciranje stvarnog, ona ga i<br />
reciklira - a to je ključni postupak modernog društva". Bez<br />
fotografije jednostavno ne možemo živjeti jer živimo vizualno i<br />
radimo "očima".<br />
Reklamna modna fotografija u industriji i obrtništvu kod<br />
nas je bila osobito važna - kako historijski tome pristupiti?<br />
Koliko su bili u komunikaciji sa svijetom, odnosno<br />
trendovima?<br />
- Reklamna modna fotografija u industriji i obrtništvu<br />
predstavlja važan trag društvenog, kulturalnog i modnog<br />
identiteta. Odlične primjere imamo kod Željka Koprolčeca i<br />
njegovih fotografija za Varteks, koje su bile ukorak s<br />
vremenom. Vidljivo je to po fotografiranju na otvorenom<br />
prostoru, eksperimentiranju položajem tijela. Koprolčec je<br />
pratio trendove, znao je što je popularno, a da opet naglasi<br />
odjevni predmet. Također, zahvaljujući manifestacijama<br />
Zlatna igla i Tjedan mode hrvatski dizajneri imali su priliku<br />
predstaviti svoje viđenje mode, a samim time i fotografi.<br />
Naime, Zlatna igla, najdugovječnije modno događanje u nas,<br />
održava se od 1931. godine, kada je Zagreb bio važno središte<br />
obrtništva zahvaljujući cehovskim udrugama. Od 1933. godine<br />
bilježimo modne revije proljetnog sajma Zagrebačkog zbora,<br />
dok su se u narednim godinama modne revije održavale na<br />
različitim lokacijama poput Zagrebačkog velesajma te u<br />
hotelima Esplanade i Intercontinental. Postoji odličan arhivski<br />
materijal Udruženja obrtnika grada Zagreba i mnoge od tih<br />
fotografija snimio je Ivan Cobra Balić. Sedamdesete godine bile<br />
su uzbudljivo razdoblje u povijesti hrvatske mode, jer je došlo<br />
do ekspanzije butika, a time i do popularizacije modne<br />
fotografije. Zlatna igla održava se i danas i potiče obrtnike na<br />
promociju domaćeg modnog dizajna te djeluje kao svojevrsna<br />
platforma za obrtnike, dizajnere i krojače. Kako se s<br />
vremenom industrija smanjivala, tako je i izostao vizualni<br />
materijal pa danas imamo samo nekoliko primjera tvrtki koje<br />
još proizvode. Zahvalna sam što sam imala prilike istražiti<br />
preostali arhivski materijal za potrebe ove knjige.<br />
Moć modne prakse i reklamne slike je jako političko oružje<br />
- i ne smije se zanemariti. Valja se sjetiti samo utjecaja<br />
talijanskog Voguea pod vodstvom France Sozzani,<br />
Benettona, pa i današnjeg portugalskog Voguea?<br />
- Reklamna fotografija otkriva mnoštvo značenja o stanju<br />
društva. Razumijevanje modnih fotografija, otkrivanje njihovih<br />
značenja i skrivenih ideoloških poruka uključuje promjenu<br />
njihovih semiotičkih struktura, kako bismo ih dekodirali. U<br />
slučaju Benettona, posebno u vrijeme Oliviera Toscanija<br />
sredinom 1990-ih godina, reklamne fotografije prikazivale su<br />
šokantne, zazorne prikaze ljudske patnje i smrti. Gotovo su<br />
sve modne fotografije istovremeno u prostoru umjetničkoga,<br />
ali i reklamnog, a iako se često nalaze u prostoru efemernog i<br />
frivolnog, njihov je značaj nedvojben. Toscani je u tome uspio<br />
jer je u prostor modne reklame postavio teme o kojima se na<br />
taj način nije govorilo, a kamoli prikazivalo. Odlično je<br />
iskoristio platformu mode za pokretanje važnih pitanja<br />
tadašnjeg društva i vremena. Meni najdraži, talijanski Vogue<br />
imao je prepoznatljiv semiotički kod, posebno u vrijeme rada<br />
fotografa Stevena Meisela. Kada vidimo talijanski Vogue,<br />
odmah prepoznajemo ono "talijansko", kako bi rekao Barthes,<br />
upravo zahvaljujući modnim fotografijama. Moda posjeduje<br />
veliku moć, ne smijemo to zaboraviti, a fotografije nam<br />
otvaraju neke nove neistražene prostore, u koje ponekad<br />
nemamo hrabrosti zalutati.<br />
Velika urednica Đurđa Milanović rekla je da je u modnoj<br />
fotografiji utemeljena postojana kolektivna memorija, i to<br />
ne samo odjeće, stilova i tkanina nego i svjedočanstva o<br />
društvenoj i kulturnoj klimi i duhu vremena u kojem žena<br />
živi i odijeva se. U tom procesu modni fotograf ima<br />
dvostruku ulogu - svjedoka i redatelja. Kako vi danas<br />
vidite i razumijete ulogu modnih fotografa?<br />
- Sjajno je to tada konstatirala Đurđa Milanović. Fotograf ima<br />
ulogu kreiranja modne slike, a ne samo fotografije. On slaže<br />
cjelokupnu kompoziciju, jednako kao što modni dizajner slaže<br />
odjevnu. Bez modnih fotografa ne bismo mogli svjedočiti<br />
povijesti mode, jer vrlo često nemamo pristup modnim<br />
arhivima. Osim toga, fotografije mode su estetski zanimljive,<br />
raznolike, često eksperimentalne. Rekla bih da je fotograf<br />
svjedok i stvaratelj te da ima vrlo važnu ulogu u kreiranju<br />
mode kao slike. Kako je i zaključila Susan Sontag: "Nitko<br />
nikada nije otkrio ružnoću kroz fotografije. Ali mnogi su kroz<br />
fotografije otkrili ljepotu". Zahvaljujući modnim fotografima<br />
svi mi imamo prilike otkriti i vidjeti ljepotu mode.<br />
195
Change language