You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
GG ODNOSI<br />
Kako ostati sa<br />
svojim emocijama?<br />
Možda inače okrenete očima<br />
na tu frazu, ali ne biste trebali<br />
- psihologinja Eva Feldman<br />
objašnjava nam kako se<br />
suočiti sa svojim osjećajima<br />
Tko god malo više prati<br />
temu mentalnog<br />
zdravlja i<br />
psihoedukacijske<br />
profile na društvenim<br />
mrežama vjerojatno<br />
se mnogo puta susreo s rečenicama i<br />
izrazima koje dosad nikad nije čuo.<br />
Mnogo takvih izraza zvuči toliko<br />
apstraktno i banalno da se ne mogu<br />
osuditi oni koji misle da su psihološka<br />
pomoć, i psihologija općenito, neka new<br />
age izmišljotina. Prije nego što počnemo<br />
govoriti o osjećajima (i emocijama - o<br />
razlici ću nešto kasnije), valja<br />
napomenuti kako su mnogi od nas<br />
odrasli u okruženjima u kojima su se<br />
osjećaji zanemarivali zbog svoje<br />
"subjektivne" prirode, i zbog toga su<br />
polako naučili da osjećaji nisu dovoljno<br />
bitni jer nisu "objektivni" - a ako nisu<br />
"objektivni", kao da zapravo i ne postoje.<br />
Zato kad čujemo, bilo od svojeg psihoterapeuta,<br />
psihologa ili nekoga koga<br />
pratimo na Instagramu, da je važno<br />
"ostati sa svojim osjećajima", nije čudno<br />
da nam je prirodnije okrenuti očima, jer<br />
bi odlučiti uroniti u stvarno značenje te<br />
fraze značilo odbaciti sve što smo dosad<br />
naučili o tome kako se s osjećajima nositi.<br />
Neki su naučili da su emocije opasne,<br />
pa ih potiskuju i prave se da ih nema.<br />
Najčešće se to događa u dvama<br />
slučajevima: kad su se tijekom<br />
djetinjstva naše emocije ignorirale i nije<br />
bilo nekog tko nam ih je znao reflektirati,<br />
ili kad bi naša emocija izazvala preburne<br />
reakcije kod odraslih, pa smo je naučili<br />
zatomiti.<br />
Dijete na čiji plač roditelji često ne bi<br />
ni trznuli, nego nastavili raditi što su do<br />
tog trenutka radili, odrast će u osobu<br />
kojoj je teško uopće registrirati tugu, a<br />
kamoli identificirati potrebu koja stoji<br />
iza nje. Ako se dijete u trenutku ljutnje<br />
šalje u sobu "da se prvo smiri" ili ako<br />
njegova ljutnja uzrokuje da se roditelji<br />
naljute na njega, ono uči da emocija<br />
ljutnje nije dobrodošla i misli da joj se<br />
treba oprijeti.<br />
Neki su naučili da se jedino emocija<br />
kojoj znaju razlog - i kojoj razlog mogu<br />
riječima vrlo smireno objasniti - smije<br />
osjećati i izraziti. To se događa kada ro -<br />
ditelji preveliku pažnju posvećuju svemu<br />
što okružuje emocije, što im prethodi,<br />
što ih opravdava, a nemaju kapacitet da<br />
emocije samo dožive, odnosno da im<br />
svjedoče. Riječ koja se u takvim<br />
situacijama najčešće čuje je "Zašto?"<br />
Neki su emocije naučili "rješavati"<br />
neprestanim prepričavanjem onog što je<br />
te emocije potaklo i nikako se ne mogu<br />
odcijepiti od detalja poput toga tko je što<br />
i kada rekao i kako je tko u kojem tre nutku<br />
reagirao. Naravno, svi katkad imamo<br />
potrebu ispričati što nam se dogodilo i<br />
na taj način procesirati kroz što smo<br />
prošli, ali to nas na neki način odvraća<br />
od prave poante osjećaja i emocija.<br />
Osjećajima nam tijelo šalje važne<br />
poruke. Tijelo nam preko<br />
emocija i osjećaja govori da nas<br />
nešto smeta, govori nam što nam je<br />
bitno i ukazuje na naše potrebe.<br />
Znanstveno gledajući, psihologija radi<br />
razliku između emocija i osjećaja, ali s<br />
obzirom na to da će se ona laičkom oku<br />
činiti minimalna i kako nije esencijalna u<br />
razumijevanju ovog teksta, posvetit ću<br />
joj tek par rečenica. Emocije i osjećaji<br />
neodvojivi su jedno od drugog. Emocija<br />
prethodi osjećaju, a osjećaj je posljedica<br />
emocije. Emocija je fizički dio<br />
170
Change language