Gloria Glam 88
Ui interes prema prirodi s njegom i brigom o vlastitom mentalnom zdravlju. O ovom atraktivnom i dinamičnom, a opet umirujućem hobiju razgovarali smo s Ivom Šoštarić, voditeljicom programa za edukaciju, volontere i članove udruge civilnog društva Biom. "U Biomu se bavimo zaštitom prirode, s fokusom na zaštitu ptica i njihovih staništa", objašnjava nam Iva za početak. "To uključuje razne tipove rada, od borbe protiv krivolova, različitih istraživanja i monitoringa provedenih u zaštićenim područjima, provođenja direktnih mjera zaštite nad određenim vrstama pa sve do restauracije staništa i različitih zagovaračkih, edukativnih i volonterskih aktivnosti koje provodimo u dobrom dijelu Hrvatske." Postaje još bolje - kasnije u razgovoru Iva je spomenula i čišćenje špilja za povratak sredozemne medvjedice, kao i rad na obnovi pašnjačkih staništa na Dinari. Interesi i aktivnosti Bioma raznolike su, ali znatiželju budi upravo provedba edukacija i tura promatranja ptica koje organiziraju u Zagrebu i Sinju. "Birdwatching ture provodimo u gradskim staništima, u Zagrebu bi to bilo u Maksimiru i na Savici, gdje se mogu vidjeti mnoge interesantne vrste. Na svako promatranje donesemo priručnike za prepoznavanje vrsta i dalekozore, a priključiti nam se može bilo tko." U dvadeset i prvom stoljeću ljudi su se promatranju ptica kao hobiju okrenuli radi potrage za unutarnjim mirom koji čovjeku, kao prirodnom biću - što često želimo zaboraviti da jesmo - može vratiti, makar na trenutak, jedinstvo s prirodom. No informacije i znanje stečeno birdwatchingom nudi još i više od jedinstva - razumijevanje prirode. Bombardirani eko porukama, upozorenjima o greenwashingu, klimatskim U posljednje vrijeme neke su teme aktualnije od drugih, a dvije su, moglo bi se reći, goruće. Podiže se svijest o njima, svakodnevni su gost razgovora, što prijateljskih, što poslovnih, a korak po korak s njih se uklanjaju tabui. Zahvaljujući svojoj generalnoj raširenosti konačno se potiče ljude na to da, u kontekstu tih problema, zajedničkim snagama dođu do nekog rješenja. Riječ je s jedne strane o mentalnom zdravlju, a s druge o zaštiti okoliša. Višegodišnja pandemija prožeta lockdownima i konstantnom zabrinutošću na više je načina ugrozila pojedinca, uključujući i njegovu psihičku stabilnost. A opet, istovremeno je potaknula ljude na to da odgovore na neka pitanja, koji su se prije tražili u zagušljivom i nezaustavljivom načinu života protkanom neodgodivim obavezama, potraže u prirodi. Nije se teško prisjetiti dana kad su histeriju shopping-centara zamijenile deke na Maksimiru, kad je pogled u nebo značio više od pogleda u ekran. Obitelji su vrijeme češće provodile u miru, u zelenilu, u okružju koje bi čovjeku trebalo biti "kao doma", a s vremenom mu je postalo strano. Ovom tekstu nije namjera idealizirati period koji su mnogi proveli zatvoreni i u strahu za svoje bližnje, ali potrebno se s vremena na vrijeme zapitati što se dogodilo s tada stečenim navikama, a danas opet zaboravljenim. Zavirivali smo u neistražene zakutke gradskih parkova, otkrivali okologradska područja u kojima nikada nismo bili. Šetali smo, hodali, planinarili. Ne čudi da je s pandemijom Europu dočekao pravi boom hobija čije se aktivnosti zbivaju u prirodi, a u tom kontekstu posebno je atraktivno promatranje ptica, omiljena razonoda onih koji traže odgovor na pitanje kako spojiti strast promjenama i njihovim potencijalnim destruktivnim posljedicama na svijet, ljudi imaju tendenciju o bioraznolikosti čitati u knjigama i slušati na podcastima, dok je malo tko ima naviku osluškivati i promatrati vlastitim očima. Samo odlaskom u šetnju Maksimirom radoznali šetač može susresti više od stotinu vrsta ptica, a ta Lijepa naša koju volimo uzeti zdravo za gotovo zapravo nudi impresivnu širinu bioraznolikosti te postaje destinacija promatrača ptica iz sjevernih zemalja, koji vrste koje u domaćim staništima ne mogu zateći dolaze tražiti u Hrvatsku. "Europa sama po sebi nije vrlo raznolika - zapravo je ono što je u tropima puno bogatije i raznolikije", tumači nam Iva. "Stoga su južnije zemlje u Europi obično bogatije vrstama. Hrvatska ima popriličan broj vrsta s obzirom na veličinu, zbog svog južnijeg položaja i raznolikosti staništa, a upravo su sjeverne zemlje te koje imaju razvijenu kulturu birdwatchinga. No one pak nemaju puno netaknute prirode - zemlje Mediterana su te koje nude veliku raznolikost. Neka područja poput Španjolske tvore usko grlo migracijskih puteva i u doba migracije, dakle u jesen i proljeće, u njima se može zateći jako velik broj vrsta jer se tamo naguraju i vrste sa sjevera. Takve zemlje su atraktivne, ali promatrači dolaze nove vrste promatrati i u Hrvatsku, i to neke koje su nama najobičnije, poput žutarice, koju vidimo u gotovo svakom kvartu svakoga grada." Sakupljači vrsta samo su jedan od tipova promatrača ptica. Interesi su različiti, kaže Iva, baš kao i karakteri ljudi. Neki dolaze samo da bi se družili, upoznali novu ekipu i na taj način proveli kvalitetno, aktivno vrijeme u prirodi. Usput će naučiti nešto novo i ugledati neku vrstu koju dotad nisu primjećivali, tako da je kvalitetno provedeno slobodno vrijeme 80
'Pogled uprt u mobitel umjesto u svijet koji nas okružuje opasna je, nezdrava i poprilično autodestruktivna navika' zagarantirano. Neki pak dolaze kako bi se upoznali s vrstama tipičnim za područje u kojemu žive ili često obitavaju. Imaju li naviku šetati uvijek jednom te istom rutom šume ili parka, voljeli bi znati prepoznati kada se koja ptica i s kojom namjenom glasa, i to kako bi razvili jaču sponu s prirodom oko sebe i osjećali se, ponovno, više kao njezin dio nego kao potpuni stranac. A treći se zbog strasti i predanosti s vremenom pretvore u sakupljače, odnosno kolekcionare, u one koji uvijek žele vidjeti jednu vrstu više - ti će i putovati i istraživati staništa, njima će birdwatching služiti kao motivacija za izlaske iz zone komfora te će poput planinara uvijek na umu imati iduću destinaciju koju treba istražiti. Iz Bioma također napominju kako nema specifičnih talenata koje osoba mora imati kako bi postala iskusan promatrač ptica - svatko s interesom i motivacijom ima potencijala i iako će nekima biti lakše prepoznavati zvukove dok će se netko bolje snaći, recimo, s bojama i oblicima tijela ptica, na kraju dana važno je samo pomicati svoje granice i razvijati svoju strast. I to, po mogućnosti, daleko od tehnologije, društvenih mreža, mailova i "hitnih" telefonskih poziva. "Boravak u prirodi izuzetno dobro utječe na mentalno zdravlje i preporučuje se ljudima koji se nose s raznim izazovima svakodnevnog života. A upravo je promatranje ptica u tom kontekstu posebno zanimljiv hobi jer su ptice jako pristupačne ljudima. Žive u istom senzornom svijetu kao i mi, oslanjaju se najviše na svoj sluh i vid, kao i ljudi, što znači da komuniciraju tako što se međusobno vide i čuju. Većina ih je aktivna preko dana, a s obzirom na to da su sposobne letjeti, mogu se promatrati a da im ne ugrožavamo staništa." Ptice su, ukratko, nevjerojatne životinje koje podrazumijevamo koliko i većinu aspekata naše svakodnevice koji se ne uklapaju u niz obaveza kojima je zakrčena naša "to do" lista. Mogu reći da govorim iz osobne frustracije kada kažem da je pogled uprt u mobitel umjesto u svijet koji nas okružuje opasna, nezdrava i poprilično autodestruktivna navika. I zaista, na malim ekranima naših prijenosnih uređaja sve je šareno i dinamično, ali priroda se potrudila angažirati nas i zabaviti jednako koliko i mobiteli: ptice su šarena, Hrvatska ima veliki broj vrsta ptica, zbog svog južnijeg položaja i raznolikosti staništa, a sjeverne zemlje su te koje imaju razvijenu kulturu birdwatchinga inteligentna, raznolika i raznozvučna bića i da samo u jednoj turi od kuće do posla pobrojimo koliko smo različitih vrsta vidjeli, iznenadili bismo se neočekivanom spoznajom. Ptice su naša izravna veza s prošlošću - nasljednice dinosaura - i sa sadašnjošću - istraživanjem o rasprostranjenim i ugroženim vrstama možemo saznati kako zaista stojimo s bioraznolikošću. Svojim nas glasanjem, bojama i obrascima ponašanja uče o ekosustavima u kojima žive, a svatko tko ih počne uočavati na granama ili na nebu počet će obraćati pažnju i na ostale segmente okoliša. Primijetit će i stablo na kojem se gnijezde i biljke pod tim stablom. Uočivši interakciju ptica s drugim vrstama, naučit će više o sponama koje prirodu čine cjelovitim sustavom. Šetnja, odmor, svjež zrak, koncentracija, odmak od tehnologije. Dobrobiti na planu mentalnog zdravlja i doprinos zaštiti okoliša. Upoznavanje novih ljudi, upućenost, a s njome i znanje. Širenje interesa i rast intelektualne znatiželje. Sve te i brojne druge prednosti sa sobom nosi birdwatching, ne bez razloga jedan od omiljenih europskih hobija. Za one koji su baš u potrazi za svojim kutkom, oazom mira, hobijem koji je u stanju pružiti sve ono za što se inače čeka godišnji odmor, birdwatching je odlična ideja. Ovaj je hobi moderan oblik meditacije onima koji žele solirati, ali je i savršena prilika za druženje onima koji žele upoznati nove ljude ili produbiti stara poznanstva. Od osobina koje razvija birdwatchingom, od strpljivosti preko pojačane koncentracije pa sve do osjetljivosti na zvukove i oblike, osoba profitira i u svakodnevnom životu. Ptice su zaista prekrasne životinje, a svaka jedinka specifična je na svoj način. Vješt u promatranju ptica, čovjek ne predstavlja opasnost za stanište, baš suprotno - postaje njegov prirodni dio. FOTOGRAFIJA: SHUTTERSTOCK EDITORIAL/PROFIMEDIA 81
- Page 31 and 32: ILIA MAKE-UP STICK Koristim ga na u
- Page 33 and 34: GG COVER STORY Gambit kod Srna Ovo
- Page 35 and 36: 35
- Page 37 and 38: sigurnost, ali ostali su u koreogra
- Page 39 and 40: snalažljiv. Pravi frajer. Promatra
- Page 41 and 42: 'Postoje veliki testovi života za
- Page 44 and 45: GG GLAZBA ako danas pjevušimo hito
- Page 46 and 47: identiteta koji se ne boji etiketir
- Page 48 and 49: GG KOMENTAR FOTOGRAFIJA: IMAXTREE 4
- Page 50 and 51: 50 d Selene Gomez preko Kim Kardash
- Page 52 and 53: GG FILM Decentan, skroman, tih i ne
- Page 54 and 55: GG SEKS FOTOGRAFIJA: PROFIMEDIAO ka
- Page 56 and 57: Od svih kultura u povijesti Zemlje
- Page 58 and 59: ecept bio poprilično jednostavan:
- Page 60 and 61: ROUGH LUKA NIŽETIĆ Košulja i hla
- Page 62 and 63: 62
- Page 64 and 65: 64 Košulja Versace
- Page 66 and 67: Mantil Klisab Potkošulja H&M, hla
- Page 68 and 69: Runjića. Došao sam s CD-om na koj
- Page 70 and 71: 70 Koji te resursi podržavaju pred
- Page 72 and 73: Energija novca u tvojem životu? -
- Page 74 and 75: Tijelo je naš hram i prema njemu s
- Page 76: FOTOGRAFIJA: MARE MILIN 76 GG KOLUM
- Page 79: FOTOGRAFIJA: PROFIMEDIA Boravak u p
- Page 83 and 84: JULIE PELIPAS Žena s misijom GG SU
- Page 85 and 86: BETTTER je platforma koja funkcioni
- Page 87 and 88: ispraviti. S projektom Bettter žel
- Page 89 and 90: FOTOGRAFIJE I STYLING SUZANA HOLTGR
- Page 91 and 92: NEPONOVLJIV nepredvidljiv KONTRADIK
- Page 93 and 94: NERIJETKO JE GOVORIO DA IDEJA O TOM
- Page 95 and 96: 95
- Page 97 and 98: save me U trenutku dok majka Zemlja
- Page 99 and 100: 99 Haljina Sascha Obradović
- Page 101 and 102: 101 Mantil Varteks by Martina Vrdol
- Page 103 and 104: 103
- Page 105 and 106: 105
- Page 107 and 108: 107 Lijevo ogrlica Maja Sonic Jewel
- Page 109 and 110: Mantil Les Émaux; salonke privatno
- Page 111 and 112: Sirena od jeansa Salicula 111
- Page 113 and 114: Lijevo i desno body od kože i top
- Page 115 and 116: 115
- Page 117 and 118: 117
- Page 119 and 120: Valentino Balmain Courreges Choker
- Page 121 and 122: Paco Rabanne prste u obliku prstenj
- Page 123 and 124: VELIKA ARKANA Špil modnog tarota o
- Page 125 and 126: Haljina od finog pletiva s visokom
- Page 127 and 128: Korzetirana haljina od lateksa Spor
- Page 129 and 130: Blejzer meke siluete i mini suknja
Ui interes prema prirodi s njegom i brigom o vlastitom<br />
mentalnom zdravlju. O ovom atraktivnom i dinamičnom, a<br />
opet umirujućem hobiju razgovarali smo s Ivom Šoštarić,<br />
voditeljicom programa za edukaciju, volontere i članove<br />
udruge civilnog društva Biom.<br />
"U Biomu se bavimo zaštitom prirode, s fokusom na zaštitu<br />
ptica i njihovih staništa", objašnjava nam Iva za početak. "To<br />
uključuje razne tipove rada, od borbe protiv krivolova,<br />
različitih istraživanja i monitoringa provedenih u zaštićenim<br />
područjima, provođenja direktnih mjera zaštite nad<br />
određenim vrstama pa sve do restauracije staništa i različitih<br />
zagovaračkih, edukativnih i volonterskih aktivnosti koje<br />
provodimo u dobrom dijelu Hrvatske." Postaje još bolje -<br />
kasnije u razgovoru Iva je spomenula i čišćenje špilja za<br />
povratak sredozemne medvjedice, kao i rad na obnovi<br />
pašnjačkih staništa na Dinari. Interesi i aktivnosti Bioma<br />
raznolike su, ali znatiželju budi upravo provedba edukacija i<br />
tura promatranja ptica koje organiziraju u Zagrebu i Sinju.<br />
"Birdwatching ture provodimo u gradskim staništima, u<br />
Zagrebu bi to bilo u Maksimiru i na Savici, gdje se mogu vidjeti<br />
mnoge interesantne vrste. Na svako promatranje donesemo<br />
priručnike za prepoznavanje vrsta i dalekozore, a priključiti<br />
nam se može bilo tko."<br />
U dvadeset i prvom stoljeću ljudi su se promatranju ptica<br />
kao hobiju okrenuli radi potrage za unutarnjim mirom koji<br />
čovjeku, kao prirodnom biću - što često želimo zaboraviti da<br />
jesmo - može vratiti, makar na trenutak, jedinstvo s prirodom.<br />
No informacije i znanje stečeno birdwatchingom nudi još i više<br />
od jedinstva - razumijevanje prirode. Bombardirani eko<br />
porukama, upozorenjima o greenwashingu, klimatskim<br />
U posljednje vrijeme neke su teme aktualnije od drugih, a<br />
dvije su, moglo bi se reći, goruće. Podiže se svijest o njima,<br />
svakodnevni su gost razgovora, što prijateljskih, što poslovnih,<br />
a korak po korak s njih se uklanjaju tabui. Zahvaljujući svojoj<br />
generalnoj raširenosti konačno se potiče ljude na to da, u<br />
kontekstu tih problema, zajedničkim snagama dođu do nekog<br />
rješenja. Riječ je s jedne strane o mentalnom zdravlju, a s<br />
druge o zaštiti okoliša. Višegodišnja pandemija prožeta<br />
lockdownima i konstantnom zabrinutošću na više je načina<br />
ugrozila pojedinca, uključujući i njegovu psihičku stabilnost. A<br />
opet, istovremeno je potaknula ljude na to da odgovore na<br />
neka pitanja, koji su se prije tražili u zagušljivom i<br />
nezaustavljivom načinu života protkanom neodgodivim<br />
obavezama, potraže u prirodi. Nije se teško prisjetiti dana kad<br />
su histeriju shopping-centara zamijenile deke na Maksimiru,<br />
kad je pogled u nebo značio više od pogleda u ekran. Obitelji su<br />
vrijeme češće provodile u miru, u zelenilu, u okružju koje bi<br />
čovjeku trebalo biti "kao doma", a s vremenom mu je postalo<br />
strano. Ovom tekstu nije namjera idealizirati period koji su<br />
mnogi proveli zatvoreni i u strahu za svoje bližnje, ali potrebno<br />
se s vremena na vrijeme zapitati što se dogodilo s tada<br />
stečenim navikama, a danas opet zaboravljenim. Zavirivali<br />
smo u neistražene zakutke gradskih parkova, otkrivali<br />
okologradska područja u kojima nikada nismo bili. Šetali smo,<br />
hodali, planinarili. Ne čudi da je s pandemijom Europu dočekao<br />
pravi boom hobija čije se aktivnosti zbivaju u prirodi, a u tom<br />
kontekstu posebno je atraktivno promatranje ptica, omiljena<br />
razonoda onih koji traže odgovor na pitanje kako spojiti strast<br />
promjenama i njihovim potencijalnim destruktivnim<br />
posljedicama na svijet, ljudi imaju tendenciju o bioraznolikosti<br />
čitati u knjigama i slušati na podcastima, dok je malo tko ima<br />
naviku osluškivati i promatrati vlastitim očima. Samo<br />
odlaskom u šetnju Maksimirom radoznali šetač može susresti<br />
više od stotinu vrsta ptica, a ta Lijepa naša koju volimo uzeti<br />
zdravo za gotovo zapravo nudi impresivnu širinu<br />
bioraznolikosti te postaje destinacija promatrača ptica iz<br />
sjevernih zemalja, koji vrste koje u domaćim staništima ne<br />
mogu zateći dolaze tražiti u Hrvatsku.<br />
"Europa sama po sebi nije vrlo raznolika - zapravo je ono što<br />
je u tropima puno bogatije i raznolikije", tumači nam Iva.<br />
"Stoga su južnije zemlje u Europi obično bogatije vrstama.<br />
Hrvatska ima popriličan broj vrsta s obzirom na veličinu, zbog<br />
svog južnijeg položaja i raznolikosti staništa, a upravo su<br />
sjeverne zemlje te koje imaju razvijenu kulturu birdwatchinga.<br />
No one pak nemaju puno netaknute prirode - zemlje<br />
Mediterana su te koje nude veliku raznolikost. Neka područja<br />
poput Španjolske tvore usko grlo migracijskih puteva i u doba<br />
migracije, dakle u jesen i proljeće, u njima se može zateći jako<br />
velik broj vrsta jer se tamo naguraju i vrste sa sjevera. Takve<br />
zemlje su atraktivne, ali promatrači dolaze nove vrste<br />
promatrati i u Hrvatsku, i to neke koje su nama najobičnije,<br />
poput žutarice, koju vidimo u gotovo svakom kvartu svakoga<br />
grada."<br />
Sakupljači vrsta samo su jedan od tipova promatrača ptica.<br />
Interesi su različiti, kaže Iva, baš kao i karakteri ljudi. Neki<br />
dolaze samo da bi se družili, upoznali novu ekipu i na taj način<br />
proveli kvalitetno, aktivno vrijeme u prirodi. Usput će naučiti<br />
nešto novo i ugledati neku vrstu koju dotad nisu primjećivali,<br />
tako da je kvalitetno provedeno slobodno vrijeme<br />
80
Change language