Gloria Glam br. 92
Share Embed Flag

Gloria Glam br. 92

HanzaMediaHR
from HanzaMediaHR More from this publisher
06.02.2024 Views

GG TIJELO MODE<br />ŽENSKO<br />TIJELO,<br />ŽENSKA<br />MUDROST<br />U kontekstu pomodnih društveno-političkih valova u kojima se žensko pitanje postavlja i<br />kao legitimacija prisustva na bilo kojoj socijalnoj sceni, nije lako odoljeti snažnoj struji<br />retoričkih pitanja koja u isto vrijeme predstavljaju i vapaj, i upozorenje, i potrebu za<br />razumijevanjem kompleksne povezanosti ženskog tijela i njegove pozicije u okviru<br />globalnog modnog sustava, promišlja modna kolumnistica Nataša Mihaljčišin<br />Barbara Kruger - Bez<br />naslova (Your body is a<br />battleground), 1989.<br />FOTOGRAFIJA: PRIVATNA ARHIVA<br />218

Normiranje naše tjelesne<br />pojavnosti, odnosno<br />prikladno i poželjno<br />odijevanje zasigurno<br />nije recentni fenomen,<br />no intenzivna karikaturalizacija<br />ženskih atributa kojoj svjedočimo<br />u ekstatičnoj ekspanziji društvenih<br />mreža ostavlja pitanje dometa aktivizma<br />koji zagovara beskompromisnu žensku<br />emancipaciju!?<br />Nova je ženska osviještenost u oksimoronskoj<br />formi diktirane artificijelnosti<br />- pod pretpostavkom da je riječ o slobodi<br />izbora: biti vlasnicom svog tijela! A<br />to tijelo treba biti privlačno, erotizirano,<br />vječno mladoliko - ako više nije u reproduktivnoj<br />fazi, neka barem tako izgleda<br />uz pomoć plastične kirurgije, filtera, filera<br />i digitalne obrade fotografija.<br />Slika slobodne emancipirane žene<br />koju mediji promoviraju kao uspješnu i<br />samodostatnu, neovisnu i privlačnu na<br />taj način u podtekstu zadržava opresivni<br />element dizajniranog nacrta koji subverzivno<br />manipulira privid slobodnog izbora<br />nahranjen iluzijom kontrole pažnje i<br />financijske nagrade.<br />Komodifikacija ženskog tijela koja<br />svoje korijene vuče iz davne povijesne<br />prošlosti kao da svoj legitimitet realizira<br />u sprezi ideologije, dogme i kapitalističkih<br />modela ostvarivanja profita po svaku<br />cijenu. Pri tome se žensko tijelo čini jednako<br />zarobljeno u konzervativnoj praksi<br />kao i u suvremenom diktatu konstruiranog<br />poželjnog izgleda.<br />Njegova umrežena globalizacija etablira<br />kanon ženstvenosti koji lebdi na<br />rubu totalnog dizajna tijela, kakav može<br />biti imanentan umjetničkoj praksi propitivanja<br />granica humanizma i posthumanizma,<br />ili se pak može čitati kao udovoljavanje<br />maskuliniziranoj viziji ženske<br />seksualnosti na način klasičnog stripa u<br />kojem su ženske spolne karakteristike<br />prenaglašene i pomalo izvitoperene.<br />Možemo, zasigurno, pronaći i još neke<br />elemente koji se referiraju na doživljaj<br />tijela oslobođenog biološke stege, kao i<br />na želju za trajnim stanjem mladosti<br />koje, zaista, nije karakteristično samo za<br />žene, no bilo kako bilo, svjedočimo<br />modelu kloniranog izgleda koji modna<br />industrija suptilno podržava jer time,<br />naravno, realizira masovnu potrošnju, to<br />jest ostvaruje profit. Kako je moguće da<br />smo i gdje smo zaglavile u tom procesu<br />ženske samorealizacije i na koji način<br />možemo demistificirati, što znači očistiti<br />bojno polje ispolitiziranog ženskog tijela<br />i dopustiti mu katarzu i iscjeljenje od<br />povijesne traume!?<br />Filozofi i feministice oduvijek su se slagali<br />u jednom: moda nije tema koja zaslužuje<br />ozbiljno filozofsko razmatranje. Ovaj<br />pomalo neočekivani savez između feminizma<br />i filozofije proizlazi iz povezanosti<br />mode s prolaznošću, nestabilnošću i promjenom,<br />što je u suprotnosti s filozofskom<br />potragom za vječnim i nepromjenjivim<br />istinama. No nepobitno postojanje<br />različitih vrsta diskriminacija temeljenih<br />na vanjskom izgledu (uključujući rasprave<br />o prikladnim frizurama u poslovnom<br />svijetu i kozmetičkim troškovima) zahtijeva<br />novi pogled na povijest i budućnost<br />odnosa feminizma prema suvremenom<br />svijetu, to znači svijetu mode.<br />Haljina je predstavljala istaknuto<br />feminističko pitanje za feministice prvog<br />vala: bila je središnje mjesto u politici<br />koja je nastojala osloboditi žene fizičkih i<br />socioloških restrikcija. Podsuknja je<br />ograničavala i sprječavala stvarnu fizičku<br />pokretljivost i podržavala podređene<br />strukture rodne ekonomske i političke<br />opresije i dominacije koje su predstavljale<br />otpor pokretu za pravo glasa.<br />Nedostatak džepova na ženskoj odjeći<br />uspostavlja povezanost žena s neozbiljnošću<br />i prolaznošću; žena bez džepa<br />postaje ovisna o muškarcu s džepom koji<br />umjesto nje nosi njezin svijet. Pokret<br />reforme odijevanja s kraja 19. i ranog 20.<br />stoljeća je bio inspiriran očiglednim simbolima:<br />steznici, korzeti i slojevito donje<br />rublje prepoznati su kao štetni za zdravlje,<br />mijenjajući žensku kralježnicu i tjelesnu<br />posturu, sabijajući i oštećujući unutarnje<br />organe, ugrožavajući sposobnost<br />lakog kretanja i funkcioniranja.<br />Medicinski profesionalci i reformatori<br />odijevanja podjednako su zagovarali<br />zaokret od estetike prema "zdravlju",<br />promičući zabrinutost za estetiku kao<br />"lošu" za nečiju dobrobit, što zauzvrat<br />održava razliku između lijepog i dobrog<br />koja je usporedna s vrednovanjem lijepog<br />s beznačajnim.<br />Odnos feminizma drugog vala prema<br />odijevanju bio je sasvim drugačiji. Čak i u<br />doba procvata društvenog konstruktivizma<br />koji je u osnovi odbacio metafizičku<br />koncepciju esencije koja je toliko<br />dominirala poviješću filozofije i pogledima<br />na ljudsku prirodu, izgled je i dalje bio<br />izvor nepovjerenja. Feminističke intervencije<br />u raspravama o modi najčešće su<br />bile sa stajališta obrambenog kritičara:<br />kako "ženstvena" žena može podržati<br />feminističke ideale kada je sam njezin<br />habitus performativno utjelovljenje i reifikacija<br />muške želje, potlačenosti i rezultirajućih<br />normativnih ideala ljepote koja<br />nastavlja i podvrgavati i podjarmljivati?<br />Pretpostavka je da je ženstvenost u<br />suprotnosti s feminističkom politikom<br />koja teži deobjektivizaciji "ženskog" tijela<br />dalje od muškog pogleda. Ženstvenost<br />se u ovom kontekstu uzima zdravo za<br />gotovo kao "skup normativno discipliniranih<br />očekivanja koja ženskim tijelima<br />nameće društvo u kojem dominiraju<br />muškarci". Ali i ova rasprava zamagljuje<br />čitavu povijest femme kritike unutar<br />queer studija, ili barem postavlja femme-ness<br />kao nekritičko prihvaćanje i prihvaćanje<br />normativne ženskosti. Ovakva<br />koncepcija normativne ženstvenosti<br />(kao delikatne, konzumne i, što je najgore,<br />kao pomodne) bila je oznaka bijelih<br />heteroseksualnih žena srednje klase od<br />18. stoljeća, ali ne i žena iz radničke klase<br />ili obojenih žena.<br />Feministkinje trećeg vala okupile su<br />se oko ideje da odjeća sama po sebi ne<br />opravdava niti poziva neželjenu seksualnu<br />pažnju i zlostavljanje, što je prikazano<br />sloganom: MOJA HALJINA NIJE DA!<br />Feministička politika se uvijek mora<br />baviti normativnom ženstvenošću kao<br />smislenim mjestom analize i intervencije,<br />kako je ne bismo potisnuli kontinuiranom<br />šutnjom u besmisleno i neozbiljno,<br />dekorativno i beznačajno, i u ovom kontekstu,<br />nasilno. Kao dio čitljivosti tijela:<br />vidljivog ili nevidljivog, odjeća je dio složenog<br />sustava koji se ne može svesti na<br />puko sudjelovanje u modi. Odjeća je<br />postala toliko naturalizirana na različitim<br />tijelima da ne zamjenjuje samo osobe<br />nego i percipirane radnje koje same<br />opravdavaju rasističko, seksističko,<br />homofobno, transfobno i ksenofobno<br />nasilje.<br />I moda kao sustav, i odijevanje shvaćeno<br />kao tjelesna praksa, zreli su za<br />feminističke kritike i intervencije. Odjeća<br />je, doslovno i simbolički, taj međuprostor<br />između forme i sadržaja, strukture i<br />tijela. Koncepcija odijevanja je situirana<br />tjelesna praksa: uporišna točka između<br />subjekta i strukture. Haljina je ulaz u svijet<br />i ozbiljna pristupna točka za pregovaranje<br />o tome kako će odnos između nas i<br />svijeta, doslovno, izgledati. Čini se kao<br />da ništa nije izuzeto od modela mode:<br />podliježemo trendovima i modi unutar<br />vlastitih disciplina. Ono što je u trendu ili<br />o čemu je moderno pisati često upućuje<br />na najaktualnija pitanja. Žensko pitanje<br />je IN!<br />219

GG TIJELO MODE<<strong>br</strong> />

ŽENSKO<<strong>br</strong> />

TIJELO,<<strong>br</strong> />

ŽENSKA<<strong>br</strong> />

MUDROST<<strong>br</strong> />

U kontekstu pomodnih društveno-političkih valova u kojima se žensko pitanje postavlja i<<strong>br</strong> />

kao legitimacija prisustva na bilo kojoj socijalnoj sceni, nije lako odoljeti snažnoj struji<<strong>br</strong> />

retoričkih pitanja koja u isto vrijeme predstavljaju i vapaj, i upozorenje, i potrebu za<<strong>br</strong> />

razumijevanjem kompleksne povezanosti ženskog tijela i njegove pozicije u okviru<<strong>br</strong> />

globalnog modnog sustava, promišlja modna kolumnistica Nataša Mihaljčišin<<strong>br</strong> />

Barbara Kruger - Bez<<strong>br</strong> />

naslova (Your body is a<<strong>br</strong> />

battleground), 1989.<<strong>br</strong> />

FOTOGRAFIJA: PRIVATNA ARHIVA<<strong>br</strong> />

218

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!