Gloria Glam br. 92
zvode za svaku kolekciju. Barem 50<br />posto kolekcije treba biti proizvedeno<br />od prirodnih održivih materijala, reciklirano<br />ili proizvedeno iz postojećih zaliha,<br />a sve bez upotrebe prirodnog krzna.<br />Sudionici se obvezuju provoditi stroge<br />kontrole tvornica ili manufaktura s kojima<br />posluju kako bi se spriječilo iskorištavanje<br />radnika ili rad djece, a u svojim<br />organizacijama moraju osigurati rodnu,<br />spolnu i vjersku jednakost pružajući jednake<br />prilike svima bez obzira na fizički<br />izgled i predispozicije. Isto se odnosi i na<br />odabir modela za modne revije, a o svemu<br />treba jasno upoznati i kupce.<br />Zanimljivo je ipak<br />da se neki<br />brendovi, često<br />višeg cjenovnog<br />razreda, nikada<br />nisu uključili u ovu<br />sve rašireniju paradigmu, već su<br />diskretno nastavili s proizvodnjom<br />manjih kolekcija od izvanredno<br />finih materijala, profinjenog dizajna<br />i stvorenih da traju godinama, a<br />borbom protiv hiperprodukcije<br />stvaraju svoj kriterij održivosti koji KINRADEN<br />se ne eksploatira nužno u<br />marketinške<br />svrhe.<br />I upravo to<br />predstavlja<br />pogled na održivost<br />iz jednog<br />drugog<br />kuta, ističući<br />problematiku<br />hiperprodukcije<br />iza koje<br />stoji stalni<br />imperativ<br />rasta prodaje i<br />profita.<br />Slijedom toga,<br />korištenje prirodnih<br />i održivih<br />materijala<br />proizvedenih<br />u etički neupitnim<br />poslovnim<br />sustavima<br />koji poštuju svoju radnu snagu, ali svjesno<br />proizvodeći količine koje su svake<br />godine sve veće i koje i do 50 posto nadilaze<br />mogućnosti prodaje, otvara novi<br />problem zbrinjavanja neprodanih viškova<br />koji svakoga dana završavaju kao<br />otpad. Dakle, jedna majica proizvedena<br />od organskog pamuka dobra je za okoliš,<br />no milijuni njih koji će neprodani završiti<br />na smetlištu ogroman su problem i nikako<br />nisu održivi i odgovorni. Tu dolazimo<br />i do izračuna famoznog ugljičnog otiska<br />pojedinog proizvoda i metodologije izračuna<br />koja isto tako potiče hiperprodukciju<br />njegovim dijeljenjem na broj komada<br />proizvoda koji se nalaze u pojedinom<br />pakiranju. I tako se ponovno relativizira<br />tzv. LCA (Life Cycle Assessment), odnosno<br />procjena životnog ciklusa pojedinog<br />proizvoda kojom se mjeri utjecaj proizvodnje<br />pojedinog proizvoda na okoliš i<br />kojom se mnogi vole hvaliti, ali uopće ne<br />uzima u obzir hiperprodukciju kao jedan<br />AXEL<br />ARIGATO<br />Kao jedno od rješenja problema održivosti<br />sve se više ističe i second hand, sekundarno<br />tržište odjeće i modnih dodataka<br />od realno najvećih problema.<br />Prošle je godine osnovana<br />i Europska modna udruga<br />(The European Fashion<br />Alliance - EFA), koja okuplja članove<br />modnih organizacija i tekstilne industrije<br />iz cijele Europe. U svom se statutu<br />EFA zalaže za ubrzanu tranziciju europske<br />mode prema održivoj, inovativnoj,<br />uključivoj i kreativnoj budućnosti, preispitujući<br />održivost recikliranja odjeće.<br />Tako na prvom mjestu ističu upravo<br />trajnost proizvoda kao glavni aspekt<br />održivosti, i to ne samo kroz otpornost<br />pojedinog proizvoda na njegovo ponovno<br />korištenje već i kroz edukaciju korisnika<br />kako se odnositi prema nekom<br />predmetu koji je proizveden kao kvalitetan,<br />trajan i koji se po potrebi može i<br />popraviti.<br />Ističu da mehaničko recikliranje uništava<br />tkaninu i vlakna te potiče oslobađanje<br />mikročestica plastike. Kod recikliranja<br />prirodnih tkanina vlakna se skraćuju<br />pa da bi se dobio kvalitetan proizvod,<br />ponovno se moraju miješati s<br />novim, nekorištenim vlaknima. Zbog<br />toga se propituje cjelokupno inzistiranje<br />na recikliranju i potiče korištenje novih,<br />inovativnih materijala čija proizvodnja<br />minimalno utječe na okoliš, a s druge<br />strane dizajnerima omogućuju kreativnu<br />slobodu. Uz to je i trenutni kapacitet<br />STINE GOYA<br />prerade sakupljene odbačene odjeće<br />znatno manji od količina koje su se u<br />Europskoj uniji prikupile za recikliranje,<br />a u procesu recikliranja postoje brojne<br />tehničke i tehnološke zapreke. Tu se<br />misli primarno na sustav razvrstavanja i<br />rastavljanja proizvoda, što je preduvjet<br />svakog recikliranja. Zato se potiče slojevita<br />akcija koja će uključivati sve zainteresirane<br />skupine, od proizvođača, trgovina<br />do kupaca, kako bi se na kraju<br />napravila stvarna razlika.<br />212
Jedan od novijih pojmova u modnoj<br />industriji - pojam "tihog luksuza", koji je<br />inspiriran komadima brendova kao što<br />su The Row ili Brunello Cucinelli i čije su<br />glavne karakteristike, uz neupitnu kvalitetu,<br />rafinirani dizajn i sve ono što je<br />suprotno hiperprodukciji brze mode,<br />odjednom se počeo pridodavati sve<br />većem broju brendova, tako popularizirajući<br />još veću proizvodnju koja nikako<br />ne odgovara onoj inicijalnoj ideji ekskluzivnosti<br />odjeće iza koje stoji diskretna<br />jednostavnost vrhunskih materijala.<br />Ono što svatko od nas<br />može učiniti kako bi bio<br />'promjena koju želi vidjeti<br />u svijetu' nije prestanak<br />kupovine odjeće, već<br />pristup toj kupnji na<br />promišljen način<br />MALENE<br />BIRGER<br />MUNTHE<br />Stječe se dojam da danas, zbog društvenih<br />mreža, sve što se pojavilo kao<br />odgovor na konzumerizam, hiperprodukciju,<br />gomilanje viškova neprodane<br />robe, brzu modu koja tjedno izbacuje<br />nove komade i time ono od prošlog tjedna<br />već trpa u kategoriju "old news", s<br />vremenom ponovno postaje alat za rast<br />prodaje i gomilanje profita.<br />Tako se počinje popularizirati i kategorija<br />"inačica" it-komada skupih brendova<br />koje se odjednom nude u high stre -<br />et dućanima po cijenama koje su nerijetko<br />i deset puta niže od originala. Tako<br />predmeti žudnje postaju "dostupni" ši -<br />rokoj publici koja će ih prigrliti i prošetati<br />nekoliko puta te zatim neizbježno odbaciti,<br />jer zbog niske kvalitete neće izdržati<br />test vremena. Osim toga, high street<br />brendovi će takve proizvode proizvesti u<br />ogromnim količinama za koje već unaprijed<br />znaju da ih neće prodati. Ti će viškovi<br />ponovno završiti na smetlištu, ali će<br />za njihovu proizvodnju u nekoj dalekoj<br />tvornici na dalekom istoku biti potrošeni<br />silni prirodni resursi te će osta viti ogro-<br />SKALL STUDIO<br />man ugljični otisak - sve to ponovno<br />zbog gomilanja ekstra profita.<br />Kao jedno od rješenja problema održivosti<br />sve se više ističe i sekundarno<br />tržište odjeće i modnih dodataka, koje<br />svoju filozofiju bazira upravo na činjenici<br />da si svatko za punu cijenu jednog koma -<br />da brenda brze mode može priuštiti<br />second hand komad znatno kvalitetnijeg<br />brenda koji će trajati još godinama.<br />Uz to, svaki pokušaj<br />brendova brze mode<br />da se uključe u<br />održivost putem<br />sekundarnog tržišta<br />nailazi na neuspjeh, s<br />obzirom na niske cijene po kojima se<br />rabljeni komadi high street brendova<br />uopće mogu prodavati i koji u sebi ne<br />mogu ukalkulirati cijene listinga na<br />pojedinim platformama i dostave do<br />kupca. Tako, u stvarnosti, upitna<br />kvaliteta i kratkotrajnost uporabne<br />vrijednosti takve odjeće ponovno kao<br />epilog ima smetlište.<br />Vjerujem da brza moda koja je ovisna<br />o hiperprodukciji niskokvalitetne robe i<br />koja zadovoljava impulzivnu kupnju ne<br />može biti održiva. Ona postoji s ciljem<br />bogaćenja nekolicine pojedinaca, oslanjajući<br />se na stvaranje inačica nečijih<br />tuđih kreativnih uradaka, ali u verzijama<br />koje će dobro izgledati u samo nekoliko<br />nošenja i onda završiti u smeću. Niske<br />cijene i dalje će biti osigurane izrabljivanjem<br />jeftine radne snage, a tih nekoliko<br />komada s etiketom održivog ili odgovornog<br />kod tih će brendova služiti isključivo<br />u marketinške svrhe.<br />Ono što svatko od nas može učiniti<br />kako bi bio "promjena koju želi vidjeti u<br />svijetu" nije prestanak kupovine odjeće,<br />već pristup toj kupnji na promišljen<br />način. Kad kupujemo kvalitetno i ne<br />robujemo trendovima, proširujemo<br />odjevne kombinacije za svaku sezonu i<br />svake godine zapravo "recikliramo"<br />komade koje već imamo u svojim ormarima.<br />Isto tako, kada nas pojedini komadi<br />prestanu veseliti (volim termin<br />"pre-loved" jer najbolje opisuje te komade),<br />a još uvijek su u odličnom stanju,<br />treba ih pokloniti ili prodati.<br />Svatko u svom ormaru ima takvu<br />odjeću. Ona nas je nekada veselila i iz nje<br />se sezonama nismo skidali. A onda je ta<br />ista odjeća to prestala biti, i to je u redu.<br />Ako je poklonimo ili prodamo, uveselit<br />će nekog drugog i ponovno će joj udahnuti<br />novi život. To je za mene ultimativni<br />vid održivosti koji baš svatko od nas jednostavno<br />može uspostaviti.<br />Nakon svih rasprava, najrazličitijih<br />pristupa problemu održivosti, brojnih<br />tekstova i studija koji su rezultirali potpisanim<br />konvencijama na nacionalnim ili<br />međunarodnim razinama, ponovno<br />možemo jedino zaključiti da za ovaj problem<br />ne postoji jedinstveno rješenje. Za<br />suzbijanje negativnih utjecaja na okoliš i<br />globalnog zatopljenja svatko u vrijednosnom<br />lancu treba napraviti pomak u<br />svom vlastitom mikrosvijetu. I tako kap<br />po kap…<br />FOTOGRAFIJE: PROMO (6)<br />213
- Page 163 and 164: 163<br />Prema deinicijama s intern
- Page 165 and 166: 165<br />Biohakerski tim Bryana<br
- Page 167 and 168: 167<br />ćoj ili manjoj mjeri. Lje
- Page 169 and 170: DIOR NFT TENISICE<br />Nova verzija
- Page 171 and 172: 171<br />Sebastien Colon je<br />vj
- Page 173 and 174: 173
- Page 175 and 176: moda<br />fotografija Franjo Matkov
- Page 177 and 178: produžene<br />ekspozicije<br />In
- Page 179 and 180: Majica i suknja s<br />višebojnim
- Page 181 and 182: Košulja od pamuka s<br />mašnama
- Page 183 and 184: Mikro top i maksi suknja<br />GANNI
- Page 185 and 186: Kaput od vune Prince de<br />Galles
- Page 187 and 188: Triko VIVIENNE<br />WESTWOOD i poja
- Page 189 and 190: Kaput od vune i košulja<br />od po
- Page 191 and 192: Modni<br />folklor<br />FOTOGRAFIJA
- Page 193 and 194: Borbena privlačnost: snažna<br />
- Page 195 and 196: 1<br />častih Hermès kutija u koj
- Page 197 and 198: CRAIG GREEN<br />Poetičan, romanti
- Page 199 and 200: Jakne i kaputi pretvaraju se u šat
- Page 201 and 202: POŽELJNI OBJEKTI<br />NA STOLIĆU
- Page 203 and 204: FOTOGRAFIJA: GETTYIMAGES<br />U za
- Page 205 and 206: Još jedan<br />savršeni<br />styl
- Page 207 and 208: FOTOGRAFIJA: PROFIMEDIA<br />Šveds
- Page 209 and 210: Emily Ratajkowski<br />Prade su pro
- Page 211: Naša<br />kolumnistica<br />ANA IV
- Page 215 and 216: FOTOGRAFIJE: PROFIMEDIA (2)<br />Pr
- Page 217 and 218: LOUIS VUITTON X<br />YAYOI KUSAMA<b
- Page 219 and 220: Normiranje naše tjelesne<br />poja
- Page 221 and 222: SŽenska ideja<br />(modne) sreće<
- Page 223 and 224: Šestogodišnja Emma obožava mamin
- Page 225 and 226: Međunarodne odnose i diplomaciju,
- Page 227 and 228: Kako je PINKO uspio ostati neovisan
- Page 229 and 230: fotografija Franjo Matković<br />l
- Page 231 and 232: Koja<br />brijačina<br />ZAŠTO JE
- Page 233 and 234: 233
- Page 235 and 236: 2 3<br />1<br />Oči<br />GUERLAIN<
- Page 237 and 238: 237
- Page 239 and 240: 239
- Page 241 and 242: 1<br />4<br />2<br />3<br />5<br />
- Page 243 and 244: Guerlain Aqua<br />Allegoria Forte
- Page 245 and 246: 2<br />3<br />5<br />FOTOGRAFIJE: P
- Page 247 and 248: NJENA VIZIJA<br />LUKSUZA<br />JANA
- Page 249 and 250: kreativan tim ljudi s kojima sam od
- Page 251 and 252: 251
- Page 253 and 254: Zagreb je dobio novu destinaciju za
- Page 255 and 256: Prirodni i pristupačni<br />postup
- Page 257 and 258: 257
- Page 259 and 260: TJELOVJEŽBA JE NAJRAŠIRENIJE<br /
- Page 261 and 262: FOTOGRAFIJA: KHAITE PRESS<br />life
zvode za svaku kolekciju. Barem 50<<strong>br</strong> />
posto kolekcije treba biti proizvedeno<<strong>br</strong> />
od prirodnih održivih materijala, reciklirano<<strong>br</strong> />
ili proizvedeno iz postojećih zaliha,<<strong>br</strong> />
a sve bez upotrebe prirodnog krzna.<<strong>br</strong> />
Sudionici se obvezuju provoditi stroge<<strong>br</strong> />
kontrole tvornica ili manufaktura s kojima<<strong>br</strong> />
posluju kako bi se spriječilo iskorištavanje<<strong>br</strong> />
radnika ili rad djece, a u svojim<<strong>br</strong> />
organizacijama moraju osigurati rodnu,<<strong>br</strong> />
spolnu i vjersku jednakost pružajući jednake<<strong>br</strong> />
prilike svima bez obzira na fizički<<strong>br</strong> />
izgled i predispozicije. Isto se odnosi i na<<strong>br</strong> />
odabir modela za modne revije, a o svemu<<strong>br</strong> />
treba jasno upoznati i kupce.<<strong>br</strong> />
Zanimljivo je ipak<<strong>br</strong> />
da se neki<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>endovi, često<<strong>br</strong> />
višeg cjenovnog<<strong>br</strong> />
razreda, nikada<<strong>br</strong> />
nisu uključili u ovu<<strong>br</strong> />
sve rašireniju paradigmu, već su<<strong>br</strong> />
diskretno nastavili s proizvodnjom<<strong>br</strong> />
manjih kolekcija od izvanredno<<strong>br</strong> />
finih materijala, profinjenog dizajna<<strong>br</strong> />
i stvorenih da traju godinama, a<<strong>br</strong> />
borbom protiv hiperprodukcije<<strong>br</strong> />
stvaraju svoj kriterij održivosti koji KINRADEN<<strong>br</strong> />
se ne eksploatira nužno u<<strong>br</strong> />
marketinške<<strong>br</strong> />
svrhe.<<strong>br</strong> />
I upravo to<<strong>br</strong> />
predstavlja<<strong>br</strong> />
pogled na održivost<<strong>br</strong> />
iz jednog<<strong>br</strong> />
drugog<<strong>br</strong> />
kuta, ističući<<strong>br</strong> />
problematiku<<strong>br</strong> />
hiperprodukcije<<strong>br</strong> />
iza koje<<strong>br</strong> />
stoji stalni<<strong>br</strong> />
imperativ<<strong>br</strong> />
rasta prodaje i<<strong>br</strong> />
profita.<<strong>br</strong> />
Slijedom toga,<<strong>br</strong> />
korištenje prirodnih<<strong>br</strong> />
i održivih<<strong>br</strong> />
materijala<<strong>br</strong> />
proizvedenih<<strong>br</strong> />
u etički neupitnim<<strong>br</strong> />
poslovnim<<strong>br</strong> />
sustavima<<strong>br</strong> />
koji poštuju svoju radnu snagu, ali svjesno<<strong>br</strong> />
proizvodeći količine koje su svake<<strong>br</strong> />
godine sve veće i koje i do 50 posto nadilaze<<strong>br</strong> />
mogućnosti prodaje, otvara novi<<strong>br</strong> />
problem z<strong>br</strong>injavanja neprodanih viškova<<strong>br</strong> />
koji svakoga dana završavaju kao<<strong>br</strong> />
otpad. Dakle, jedna majica proizvedena<<strong>br</strong> />
od organskog pamuka do<strong>br</strong>a je za okoliš,<<strong>br</strong> />
no milijuni njih koji će neprodani završiti<<strong>br</strong> />
na smetlištu ogroman su problem i nikako<<strong>br</strong> />
nisu održivi i odgovorni. Tu dolazimo<<strong>br</strong> />
i do izračuna famoznog ugljičnog otiska<<strong>br</strong> />
pojedinog proizvoda i metodologije izračuna<<strong>br</strong> />
koja isto tako potiče hiperprodukciju<<strong>br</strong> />
njegovim dijeljenjem na <strong>br</strong>oj komada<<strong>br</strong> />
proizvoda koji se nalaze u pojedinom<<strong>br</strong> />
pakiranju. I tako se ponovno relativizira<<strong>br</strong> />
tzv. LCA (Life Cycle Assessment), odnosno<<strong>br</strong> />
procjena životnog ciklusa pojedinog<<strong>br</strong> />
proizvoda kojom se mjeri utjecaj proizvodnje<<strong>br</strong> />
pojedinog proizvoda na okoliš i<<strong>br</strong> />
kojom se mnogi vole hvaliti, ali uopće ne<<strong>br</strong> />
uzima u obzir hiperprodukciju kao jedan<<strong>br</strong> />
AXEL<<strong>br</strong> />
ARIGATO<<strong>br</strong> />
Kao jedno od rješenja problema održivosti<<strong>br</strong> />
sve se više ističe i second hand, sekundarno<<strong>br</strong> />
tržište odjeće i modnih dodataka<<strong>br</strong> />
od realno najvećih problema.<<strong>br</strong> />
Prošle je godine osnovana<<strong>br</strong> />
i Europska modna udruga<<strong>br</strong> />
(The European Fashion<<strong>br</strong> />
Alliance - EFA), koja okuplja članove<<strong>br</strong> />
modnih organizacija i tekstilne industrije<<strong>br</strong> />
iz cijele Europe. U svom se statutu<<strong>br</strong> />
EFA zalaže za u<strong>br</strong>zanu tranziciju europske<<strong>br</strong> />
mode prema održivoj, inovativnoj,<<strong>br</strong> />
uključivoj i kreativnoj budućnosti, preispitujući<<strong>br</strong> />
održivost recikliranja odjeće.<<strong>br</strong> />
Tako na prvom mjestu ističu upravo<<strong>br</strong> />
trajnost proizvoda kao glavni aspekt<<strong>br</strong> />
održivosti, i to ne samo kroz otpornost<<strong>br</strong> />
pojedinog proizvoda na njegovo ponovno<<strong>br</strong> />
korištenje već i kroz edukaciju korisnika<<strong>br</strong> />
kako se odnositi prema nekom<<strong>br</strong> />
predmetu koji je proizveden kao kvalitetan,<<strong>br</strong> />
trajan i koji se po potrebi može i<<strong>br</strong> />
popraviti.<<strong>br</strong> />
Ističu da mehaničko recikliranje uništava<<strong>br</strong> />
tkaninu i vlakna te potiče oslobađanje<<strong>br</strong> />
mikročestica plastike. Kod recikliranja<<strong>br</strong> />
prirodnih tkanina vlakna se skraćuju<<strong>br</strong> />
pa da bi se dobio kvalitetan proizvod,<<strong>br</strong> />
ponovno se moraju miješati s<<strong>br</strong> />
novim, nekorištenim vlaknima. Zbog<<strong>br</strong> />
toga se propituje cjelokupno inzistiranje<<strong>br</strong> />
na recikliranju i potiče korištenje novih,<<strong>br</strong> />
inovativnih materijala čija proizvodnja<<strong>br</strong> />
minimalno utječe na okoliš, a s druge<<strong>br</strong> />
strane dizajnerima omogućuju kreativnu<<strong>br</strong> />
slobodu. Uz to je i trenutni kapacitet<<strong>br</strong> />
STINE GOYA<<strong>br</strong> />
prerade sakupljene odbačene odjeće<<strong>br</strong> />
znatno manji od količina koje su se u<<strong>br</strong> />
Europskoj uniji prikupile za recikliranje,<<strong>br</strong> />
a u procesu recikliranja postoje <strong>br</strong>ojne<<strong>br</strong> />
tehničke i tehnološke zapreke. Tu se<<strong>br</strong> />
misli primarno na sustav razvrstavanja i<<strong>br</strong> />
rastavljanja proizvoda, što je preduvjet<<strong>br</strong> />
svakog recikliranja. Zato se potiče slojevita<<strong>br</strong> />
akcija koja će uključivati sve zainteresirane<<strong>br</strong> />
skupine, od proizvođača, trgovina<<strong>br</strong> />
do kupaca, kako bi se na kraju<<strong>br</strong> />
napravila stvarna razlika.<<strong>br</strong> />
212
Change language