FOTOGRAFIJA: BILJANA BLIVAJS/CROPIX 8
Najveći društveni izazov Voditeljica strateških komunikacija REGEA-e Ivana Belić za Gloria business <strong>talk</strong> piše o pravilnom razumijevanju održivosti i njezine važnosti te naglašava kako naši svakodnevni izbori - od hrane koju jedemo do načina na koji putujemo - oblikuju svijet za buduće generacije D ovoljan je samo jedan, čak i površan pogled u povijest našeg planeta - nema sumnje da smo ostavili trag. Ekstreman rast temperatura, brojne izumrle vrste, uništene šume, zatrovane rijeke, zrak opasan za udisanje, biblijske poplave, ogromni požari, gubitak plodnog tla, suše… - sve to ne ostavlja prostor za nedoumice. No, stara poslovica kaže kako ne treba plakati za prolivenim mlijekom. Odgovor na pitanje koliko smo promijenili svijet oko sebe već znamo, nije nimalo umirujući. Ključno pitanje jest koliko smo ga pripremili za budućnost. U eri brzih promjena i stalnog, ultimativnog rasta ponekad zaboravljamo osnovno pitanje - hoće li naše djelovanje ostaviti svijet boljim mjestom za buduće generacije? Održivost je postala ključna riječ u današnjem svijetu. Pravilno razumijevanje njezine važnosti i doslovna provedba postali su ne samo moralna nego i praktična obaveza. Održivost je kompleksan koncept koji se često koristi u različitim kontekstima. Kada biste mene pitali za definiciju održivosti, odgovorila bih vrlo kratko - održivo znači normalno. Isključivo iz konteksta normalnog trebamo djelovati u ovoj tranziciji. Bilo kakav ekstremni pristup dovest će zelenu priču do propasti i generacijama koje dolazi oduzeti sretnu, prosperitetnu budućnost. Može i kompliciranije. Pretražite li mrežu svih mreža ili zađete u šumu raznih političko-birokratskih definicija, rezolucija i odluka, opis će biti malo dulji. Definicija održivosti je sposobnost održavanja ravnoteže između zadovoljenja trenutnih potreba i zahtjeva društva, ekonomije i okoliša, bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje vlastite potrebe. Zakopate li znatiželjom dublje i uočite esenciju, shvatit ćete da se zapravo samo govori o normalnom pristupu umijeću življenja. Suprotno od naše teme, postojano i uporno stoji definicija neodrživog. To je nepostojanje ravnoteže između zadovoljavanja trenutnih potreba i zahtjeva društva, ekonomije i okoliša te ugrožavanje sposobnosti budućih generacija da zadovolje vlastite potrebe. Kada se koncept svede na ovu vrlo jednostavnu definiciju, a gotovo se nikada tako ne komunicira, na stolu ostane samo jedno jednostavno pitanje - treba li uopće razmišljati koju stranu u ovoj borbi zauzeti? Primjeri iz svakodnevice često su najbolji alat za usvajanje novih obrazaca ponašanja. Življenje održivosti jest i kad roditelji objašnjavaju djetetu zašto ne može pojesti sve kolače s tanjurića i zašto nešto mora ostaviti drugoj djeci. Promišljamo li složenu temu održivosti iz tako jednostavnih primjera, vrlo brzo možemo shvatiti koliko su smiješne i sramotne nedoumice kako bi pojedinci i društva trebali funkcionirati. Krivce za mnoštvo nedoumica možemo tražiti do kraja stoljeća, ali od toga neće biti koristi. Stručnjaci za komunikacije, aktivisti, kapitalisti, političari? Potpuno je svejedno i ne mijenja činjenicu da je oko pojma održivosti, namjerno ili ne, ispušteno mnogo guste, 9