talk
U brendu By Malene Birger odlučili su se za pojam ‘odgovorno’ umjesto ‘održivo’: biraju tvornice u kojima su dobri uvjeti rada, a materijali su visokokvalitetni ‘‘ Kriteriji koje dizajnerske kuće moraju ispunjavati žele li sudjelovati u službenom programu Tjedna mode u Kopenhagenu su poštivanje ljudskih prava, jednakost i različitost - uz održivo zbrinjavanje neprodane robe vo potpuna nepoznanica. Osobno sam znala za brend Ganni i By Malene Birger s kojima sam dogovorila sastanke u Kopenhagenu, a jasniju sliku o njihovoj modnoj sceni dobila sam kad sam prvi put otišla na Tjedan mode u Kopenhagen u siječnju 2017. Kako je došlo do tih sastanaka? - Jednostavno sam sjela za kompjutor, guglala i javila se na kontakte istaknute na web stranici koji obično počinju s info@... I jednima i drugima sam napisala kakav bi bio koncept dućana, koje bih brendove željela imati i priložila sam svoj životopis, što je u tom trenutku bila jedina konkretna stvar. Bila sam modna entuzijastica s dugogodišnjim iskustvom top menadžmenta u financijskoj industriji i ništa drugo. Nisam imala nikakve kontakte u modnoj industriji niti je itko iz tog svijeta mogao znati za mene. Sastanak u Ganniju je prošao tako da su mi rekli da će razmisliti i javiti mi se. No, prije nego što sam otišla, njihova direktorica prodaje Stine, onako usput mi je sugerirala da pogledam odjeću u showroomu i da napravim selekciju stvari koje bih voljela imati u svom dućanu. Složila sam dva štendera s robom, ona je to pogledala i rekla: “Mi želimo raditi s vama”. Taj put u Kopenhagenu dogodila mi se još jedna čudesna stvar: moj hotel, sasvim slučajno nalazio se dva bloka dalje od modnog sajma Revolver za koji sam saznala tek kad sam stigla u Kopenhagen. Upravo je taj dan bio zadnji za besplanu registraciju. Registrirala sam se i ondje mi se otvorio jedan ogroman prozor u svijet skandinavskog modnog dizajna. Tamo sam dogovorila odmah suradnju s brendovima Baum und Pferdgarten, Rodebjer, Stine Goya... Iz sezone u sezonu sam dodavala nove brendove, od nekih odustajala… Iz godine u godinu je postajalo sve lakše jer su se kuće nama počele javljati. Garderobu doživljavam kao živi organizam koji se stalno mijenja - s optimalnom dozom poznatog, što pruža osjećaj sigurnosti, i novih stvari koje joj daju svježinu. Otvaranje Garderobe vremenski se preklopilo s trenutkom u kojem su skandinavski brendovi započeli zadobivati svoju globalnu prepoznatljivost. Po kojem ključu birate brendove? - Osim što svi brendovi u Garderobi moraju odgovarati mojoj osobnoj estetici i ukusu, pazim da nemamo brendove koji su međusobno previše slični, da su cjenovno unutar nekog prihvatljivog okvira, tako da nema previše odskakanja u previsokoj ili preniskoj cjenovnoj kategoriji, što je za multibrend dućan po meni od velike važnosti. Neke brendove smo napustili 66
jer se kvaliteta nije pokazala onakvom kako smo mi htjeli ili se odjeća pojedinih brendova pokazala prejednostavnom, presportskom, a kupce smo naviknuli da u Garderobu dolaze kad im treba ili žele nešto posebno. No, svakom brendu koji sam dovela u Garderobu dala sam šansu kroz nekoliko sezona, da vidimo kako će ga klijenti prihvatiti. Sa zadovoljstvom mogu reći da je velika većina brendova koje sam kroz godine odabrala još uvijek u Garderobinoj ponudi, što znaći da već godinama imaju svoje kupce. A u planu su i novosti... Jer kod mene nema mira, samo mjena stalna jest. Surađivali ste i s hrvatskim dizajnerima... - Da, u početku je tu bio brend Ivane Omazić, koji na nažalost više ne postoji. Kad se ugasio brend I-gle, čije sam stvari nosila dugi niz godina nosila i još uvijek čine jedan dio moje garderobe, Nataša Mihaljčišin je svoju prvu samostalnu kolekciju predstavila i prodavala upravo u Garderobi. Zatim je tu bio i Silvio Vujčić, Klisab, Link Ogi Antunac... Kako je došlo do otvaranja drugog dućana u Rovinju? - Već godinu dana nakon otvaranja Garderoba Concept Storea u Zagrebu, preko 3LHD-a koji je projektirao Grand Park Hotel u Rovinju, ponuđeno mi je da otvorim drugi Garderoba Concept Store u Rovinju na šetnici hotela. Vidjela sam popis ostalih dućana koji bi se tamo trebali otvoriti, razgovarala sam sa suprugom i rekla - idemo. Prostor je bio roh-bau i uredili smo ga sa istim prepoznatljivim elementima kao Garderobu u Zagrebu - iste boje, Prostorijine fotelje Monk, rasvjetna tijela Grupa Studija, tepisi Regeneracije, iste zavjese i velike kabine. Oba su prostora podjednako velika, iako je ovaj u Rovinju kvadratnog oblika, pa djeluje prostranije. Tako se na drugu godišnjicu otvaranja Garderobe u Zagrebu, istovremeno kada i hotel Grand Park, otvorila i druga Garderoba u Rovinju. Iako u obje trgovine imamo isti koncept i iste brendove, kroz godine smo ponudu Rovinja odvojili od one u Zagrebu. Tako danas u Rovinju uz nove kolekcije imamo u ponudi i arhivu, odnosno trajno snižene komade iz kolekcija prethodnih sezona. I jako mi je drago da smo tamo, jer uz turiste danas već imamo i u Rovinju stalne kupce, a tamo vole navratiti i naše klijentice iz Zagreba kad su na nekom kongresu ili na odmoru. diti stroge kontrole tvornica ili manufaktura s kojima posluju kako bi se spriječilo iskorištavanje radnika ili rad djece, a u svojim organizacijama moraju osigurati rodnu, spolnu i vjersku jednakost, pružajući jednake prilike svima bez obzira na fizički izgled i predispozicije. Isto se odnosi i na odabir modela za modne revije, a o svemu se treba jasno upoznati i same kupce. Kako se ova tema globalno sve više potencira, danas se stječe dojam da su baš svi u modnoj industriji preko noći postali održivi i odgovorni. Osobno sam se počela pitati koliko je to stvarno i koliko su pojedini brendovi u tome autentični, a koliko sve to rade opet iz razloga marketinga i gomilanja profita. ‘‘ vati kvalitetnu robu koju ćemo nositi godinama i sami je reciklirati kroz nove odjevne kombinacije. A onda je prepustiti nekom drugom ili prodati na tzv. sekundarnom tržištu kao vintage ili second hand odjeću. I vi sudjelujete u tom sekundarnom tržištu i organizirate buvljake. - Da, s kćerima jednom godišnje organiziram buvljak, što nas jako veseli. Upravo pripremamo treći. Napravimo selekciju stvari koje su u odličnom stanju, ali ih ijednostavno nismo već duže vrijeme nosile. Ne zato što nisu u trendu, nego zato što nas više ne vesele, što je potpuno u redu. Zato okupimo prijateljice i Brendovi se obvezuju unaprijediti kvalitetu svojih proizvoda, barem 50 posto kolekcije treba biti proizvedeno od održivih materijala, reciklirano ili napravljeno iz postojećih zaliha, a sve bez uporabe krzna U posljednjih šest i pol godina, koliko ste prisutni na modnom tržištu, koliko se toga promijenilo u kontekstu održivosti? - Brendovi koje mi imamo nisu otpočetka svi imali održivu priču. Sve se to razvilo tijekom posljednjih pet godina, kako je rasla i globalna svijest o tom pojmu. Moj prvi kontakt s time bio je upravo na prvom Tjednu mode kojem sam prisustvovala u Kopenhagenu. Tamo sam se prvi puta susrela s odjećom izrađenom od recikliranog poliestera, odnosno prerađene PET ambalaže. Ti su komadi bili skuplji od onih proizvedenih od “obične” sintetike. Sama svijest naših klijenata tih prvih godina rada Garderobe o na primjer organskom pamuku, u čijoj se proizvodnji troši mnogo manje vode i ostalih resursa u usporedbi s preradom “običnog” pamuka, nije bila još toliko razvijena. Rijetko tko bi se zakačio za tu temu. Sam Tjedan mode u Kopenhagenu, kao krovna organizacija u okviru koje se dva puta godišnje organiziraju modne revije, panel diskusije i razna događanja, tek je 2020. postavio osnovne kriterije koje pojedini brendovi moraju ispunjavati ako žele sudjelovati u njegovom službenom programu od ove, 2023. Kriteriji propisuju poštivanje ljudskih prava, jednakost i različitost - uz održivo zbrinjavanje neprodane robe. Brendovi se obvezuju unaprijediti kvalitetu svojih proizvoda i time pridonijeti njihovoj trajnosti i dužem korištenju, uz pronalaženje uporabne vrijednosti uzorcima koji se proizvode za svaku kolekciju. Barem 50 posto kolekcije treba biti proizvedeno iz prirodnih održivih materijala, reciklirano ili proizvedeno iz postojećih zaliha, a sve bez upotrebe prirodnog krzna. Sudionici se obvezuju provo- Ganni je posljednjih godina povećao proizvodnju odjeće od recikliranog poliestera Na što konkretno mislite? Brendovi koje prodajemo u Garderobi predstavljaju predvodnike modne održivosti i svjedoci smo napora i ogromnih sredstava koje investiraju iz godine u godinu kako bi se približili što većem postotku održivog dijela kolekcija. S druge strane, neki u modnoj industriji olako barataju tim terminima, pa tako na primjer atribut veganske kože, koja se proizvodi od gljiva ili kore drveta, pripisuju onoj od poliestera. Moje je pitanje koliko je to održivo u odnosu na odjevne predmete od prave kože? Sviđa mi se što su se tako u brendu By Malene Birger, koji možemo ubrojiti u svojevrstan tihi luksuz, odlučili za pojam responsible (odgovorno) umjesto sustainable (održivo). Riječ je o odgovornosti kroz korištenje visokokvalitetnih materijala i samom proizvodnom procesu, a to je jedan od kriterija održivosti, i to na razini UN-a. To nisu samo reciklirani materijali, nego svjesni odabir i materijala i tvornica u kojima se oni proizvode. Kakvi su uvjeti rada u tvornicama, koga zapošljavaju, kolika je satnica, koristi li se dječja radna snaga... To je mnogo šira tema u kojoj najveću ulogu zapravo ima svjesna hiperprodukcija, koja će i od najodrživijih materijala opet napraviti hrpe smeća. Zato je najodrživije kupovati manje, ali kupo- poznanice i družimo se. Super mi je vidjeti neku svoju stvar u novom životu, na novoj osobi, u novoj kombinaciji. Što vi smatrate održivim modelom modnog ponašanja? - Po meni, kupovanje ne smije biti masovno, stihijski, impulzivno. Najodrživije je planirano kupovanje, a ne shoppingiranje samo zato što je prilika jer je nešto jeftino. Ne bih htjela da ispadne kako okrećem vodu na svoj mlin, već govorim ono što i sama radim. Kod mene se ormar puni zato što kupujem kvalitetne stvari koje žive godinama, desetljećima. Bilo bi zaista licemjerno da ja kao vlasnica dućana s odjećom i modnim dodacima propagiram apstinenciju od kupovine. Osim toga, po meni apstinencija nije rješenje, kao nijedno pretjerivanje. Ako nam je to važno, skroz je prirodno i legitimno da nekim novim komadom želimo oplemeniti svoj ormar. Za mene je održivost racionalno kupovanje kvalitetnih stvari koje ćemo dugo nositi. A kad ih se zasitimo, da su i dalje u odličnom stanju pa ih još dugo može nositi netko drugi ili ih mogu naslijediti nove generacije - kao što moje kćeri sad nose neku moju odjeću, a ja sam nosila neke mamine komade. ☐ FOTOGRAFIJE: PROFIMEDIA (4) 67
- Page 17 and 18: FOTOGRAFIJA: BILJANA BLIVAJS/CROPIX
- Page 19 and 20: Dr. sc. Matešić bavi se održivim
- Page 22 and 23: SARA FORŠEK PAŽIN, VODITELJICA OD
- Page 24 and 25: FOTOGRAFIJA: BILJANA BLIVAJS/CROPIX
- Page 26 and 27: to jest ugrožavanja livade posidon
- Page 28 and 29: U današnjem svijetu održivost i d
- Page 30: neprestano mijenja, već jača stva
- Page 33 and 34: 33 FOTOGRAFIJA: VLADO KOS/CROPIX
- Page 36 and 37: FOTOGRAFIJA: SAŠA ĆETKOVIĆ FOTOG
- Page 38: ulažemo napore u dugoročno očuva
- Page 41 and 42: Modna industrija suočava se s ozbi
- Page 43 and 44: ‘Zajedničkom inicijativom Konzum
- Page 45 and 46: BOLJA BUDUĆNOST ZA SVE Ina je doka
- Page 47 and 48: nije zajednice FOTOGRAFIJE: JURI RE
- Page 49 and 50: FOTOGRAFIJA: SINIŠA FRANGEN Kad č
- Page 52 and 53: Novi horizonti u arhitekturi Beogra
- Page 54 and 55: 2 ‘‘ Održivost nije trend, neg
- Page 56: FOTOGRAFIJA: HAYES DAVIDSON Googleo
- Page 59 and 60: PROMO neko vrijeme da se na njih na
- Page 62 and 63: Putovanje sa savješću Moderni glo
- Page 64 and 65: Zeleno buđenje u svijetu mode Podu
- Page 68 and 69: FOTOGRAFIJE: VEDRAN PETEH/CROPIX (2
- Page 70: ‘‘ Koristim najbolje europske o
- Page 73 and 74: Glumica je na naslovnici američkog
- Page 76 and 77: Silva Zrnić radi komotne komplete
- Page 78: MALI RJEČNIK ODRŽIVOSTI ODRŽIVOS
U brendu By Malene Birger<br />
odlučili su se za pojam<br />
‘odgovorno’ umjesto<br />
‘održivo’: biraju tvornice u<br />
kojima su dobri uvjeti rada, a<br />
materijali su visokokvalitetni<br />
‘‘<br />
Kriteriji koje<br />
dizajnerske kuće<br />
moraju ispunjavati<br />
žele li sudjelovati<br />
u službenom<br />
programu<br />
Tjedna mode u<br />
Kopenhagenu su<br />
poštivanje ljudskih<br />
prava, jednakost<br />
i različitost<br />
- uz održivo<br />
zbrinjavanje<br />
neprodane robe<br />
vo potpuna nepoznanica. Osobno sam znala za brend<br />
Ganni i By Malene Birger s kojima sam dogovorila<br />
sastanke u Kopenhagenu, a jasniju sliku o njihovoj<br />
modnoj sceni dobila sam kad sam prvi put otišla na<br />
Tjedan mode u Kopenhagen u siječnju 2017.<br />
Kako je došlo do tih sastanaka?<br />
- Jednostavno sam sjela za kompjutor, guglala i javila<br />
se na kontakte istaknute na web stranici koji obično<br />
počinju s info@... I jednima i drugima sam napisala<br />
kakav bi bio koncept dućana, koje bih brendove željela<br />
imati i priložila sam svoj životopis, što je u tom trenutku<br />
bila jedina konkretna stvar. Bila sam modna entuzijastica<br />
s dugogodišnjim iskustvom top menadžmenta u<br />
financijskoj industriji i ništa drugo. Nisam imala nikakve<br />
kontakte u modnoj industriji niti je itko iz tog svijeta<br />
mogao znati za mene. Sastanak u Ganniju je prošao<br />
tako da su mi rekli da će razmisliti i javiti mi se.<br />
No, prije nego što sam otišla, njihova direktorica prodaje<br />
Stine, onako usput mi je sugerirala da pogledam<br />
odjeću u showroomu i da napravim selekciju stvari<br />
koje bih voljela imati u svom dućanu. Složila sam dva<br />
štendera s robom, ona je to pogledala i rekla: “Mi želimo<br />
raditi s vama”. Taj put u Kopenhagenu dogodila mi<br />
se još jedna čudesna stvar: moj hotel, sasvim slučajno<br />
nalazio se dva bloka dalje od modnog sajma Revolver<br />
za koji sam saznala tek kad sam stigla u Kopenhagen.<br />
Upravo je taj dan bio zadnji za besplanu registraciju.<br />
Registrirala sam se i ondje mi se otvorio jedan ogroman<br />
prozor u svijet skandinavskog modnog dizajna.<br />
Tamo sam dogovorila odmah suradnju s brendovima<br />
Baum und Pferdgarten, Rodebjer, Stine Goya...<br />
Iz sezone u sezonu sam dodavala nove brendove, od<br />
nekih odustajala… Iz godine u godinu je postajalo sve<br />
lakše jer su se kuće nama počele javljati. Garderobu<br />
doživljavam kao živi organizam koji se stalno mijenja<br />
- s optimalnom dozom poznatog, što pruža osjećaj<br />
sigurnosti, i novih stvari koje joj daju svježinu.<br />
Otvaranje Garderobe vremenski se preklopilo s trenutkom<br />
u kojem su skandinavski brendovi započeli zadobivati<br />
svoju globalnu prepoznatljivost.<br />
Po kojem ključu birate brendove?<br />
- Osim što svi brendovi u Garderobi moraju odgovarati<br />
mojoj osobnoj estetici i ukusu, pazim da nemamo<br />
brendove koji su međusobno previše slični, da su<br />
cjenovno unutar nekog prihvatljivog okvira, tako da<br />
nema previše odskakanja u previsokoj ili preniskoj<br />
cjenovnoj kategoriji, što je za multibrend dućan po<br />
meni od velike važnosti. Neke brendove smo napustili<br />
66
Change language