talk

Putovanje sa
savješću
Moderni globtroteri ne žele samo ljenčariti na plaži i ispijati koktele -
imaju razvijenu ekološku svijest pa su pobornici održivog turizma, koji
podrazumijeva ‘zeleni’ javni prijevoz, eco-friendly hotele te kupovanje suvenira
i namirnica od lokalnih proizvođača
Treba priznati da su glavni razlozi turističkih
putovanja pomalo sebični - ljenčarenje,
razonoda, uživanje... - no ima i onih koji pritom
ne razmišljaju samo hedonistički. Neki,
naime, na odmor idu sa sviješću i savješću,
razmišljajući u svakom trenutku “zeleno”.
Takav “mindset”, čiji je osnovni cilj zaštita
okoliša i autohtonih zajednica, vodi k nečemu
što se zove - održivi turizam. To je, zapravo, uravnoteženi
(su)život gostiju i domaćina s okolišem kako bi se prirodno i
kulturno bogatstvo sačuvalo za buduće generacije, što promiču
i mnoge slavne osobe. Glazbenica Sophie Ellis-Bextor na odmoru
kupuje samo namirnice od lokalnih proizvođača, holivudska
glumica Daryl Hannah preferira prijevozna sredstva na biogorivo,
a njezin kolega Leonardo DiCaprio putem svoje zaklade
podupire projekte za zaštitu osjetljivih ekosustava te ugroženih
biljaka i životinja. Njega su, doduše, neke udruge za zaštitu prirode
nazvale licemjernim, jer leti privatnim avionima i odmara
se na jahtama koje proizvode goleme količine ugljikova dioksida.
Kako god bilo, održivi turizam ne bi smio biti trend, već
nužnost. A toga, čini se, postaju svjesni u vodećim turističkim
destinacijama, koje zbog prevelikog pritiska turista uvode posebne
mjere zaštite okoliša i kulturne baštine. Venecija će naplaćivati
ulazak u povijesnu jezgru, Santorini smanjiti broj kruzera,
iz Dubrovnika je najavljena zabrana izgradnje novih apartmana,
a Barcelona je već ograničila broj stanova za iznajmljivanje turistima.
Euromonitor International, globalna tvrtka za istraživanje
tržišta, nedavno je objavila popis najodrživijih gradova i zemalja
u 2023. Na vrhu je Švedska, čiji se javni prijevoz u potpunosti
pokreće obnovljivom energijom, a više od 250 hotela dobilo je
zeleni certifikat Nordic Ecolabel. Tu je i ekoturistička povelja
Nature’s Best, koja promovira turoperatore predane održivim
putovanjima. Kopenhagen je razvio sveobuhvatan plan za smanjenje
emisija ugljikova dioksida, a Amsterdam potiče bicikliranje
i električne brodove za turističke ture. I izvan Europe se
ubrzano razvija održivi turizam: u američkom gradu Portlandu
organiziraju se posjeti eko-farmama i volonterski programi za
očuvanje okoliša, Melbourne je stvorio zelene oaze s vertikalnim
vrtovima i recikliranim umjetničkim instalacijama, a Cape
Town educira posjetitelje o važnosti očuvanja prirodnih izvora
vode i staništa divljih životinja. Butan, jedina zemlja na svijetu
koja je bruto domaći proizvod zamijenila bruto nacionalnom srećom,
odavno je ograničila broj posjetitelja. Turisti moraju plaćati
dnevnu naknadu za boravak u zemlji, što se koristi za financiranje
zaštite okoliša i podršku lokalnim zajednicama. Kako bi
se pak putnici trebali ponašati žele li biti društveno odgovorni?
Popularna odredišta trebali bi posjećivati izvan turističke sezone
ili, što je još bolje, odabrati manje razvikana mjesta koja ne
pucaju po šavovima zbog napučenosti. Pakiranje bi trebalo biti
racionalno, što znači bez suvišne odjeće i kozmetike. Umjesto
plastične ambalaže bolje je imati termosicu i višekratne vrećice.
Zrakoplovi su neprijatelj održivog putovanja - Šveđani su čak
skovali frazu “flygskam” (u slobodnom prijevodu “let sramote”)
- ali nemoguće ih je izbjeći prilikom dalekih putovanja. No, zato
je na odmoru poželjno hodati, planinariti, voziti bicikl i koristiti
javni prijevoz jer će to smanjiti prometne gužve i onečišćenje
zraka. U posljednje je vrijeme “in” i eco-friendly smještaj.
Brojni hoteli, hosteli i resorti sagrađeni su od prirodnih i recikliranih
materijala, bez negativnog utjecaja na okoliš i lokalnu
zajednicu. Koriste obnovljive izvore energije poput solarnih
panela, potiču razvrstavanje otpada, sve je “plastic free”, a kozmetika
za goste i hrana su organski. Hit su i restorani s domaćim
sezonskim namirnicama, koje su i zdravije, a još je bolje ako
ugostiteljski objekti imaju “zero waste” filozofiju. I, konačno,
pri kupnji suvenira vrlo je važno podržati lokalne proizvođače,
čime im se pomaže u razvoju i opstanku. Socijalna osjetljivost i
uključivost pridonose očuvanju kulturne baštine, koja je ugrožena
kao i prirodna. U održiva putovanja spadaju i takozvani retreat
programi, jer se polaznike radionica za postizanje psihofizičke
ravnoteže često podučava i o snazi prirode, a tu je i volonterski
turizam. On, uz ostalo, podrazumijeva čišćenje okoliša, sadnju
drveća te pomaganje u ustanovama za djecu bez odgovarajuće
roditeljske skrbi i prihvatilištima za napuštene životinje - najčešće
u Aziji i Africi. Oni koji su to iskusili kući se vraćaju duhovno
bogatiji, ispunjeniji i sretniji, a nije li upravo to smisao putovanja?
Održivi turizam je pametni turizam i nema alternative. ☐
62