talk

BROJ 1 • LISTOPAD 2023. 

Održivost je sposobnost uspostavljanja 

ravnoteže između zadovoljenja potreba i 

zahtjeva društva, ekonomije i okoliša, bez 

ugrožavanja sposobnosti budućih 

generacija da zadovolje vlastite potrebe. 

Poduzetnički sektor može promicati 

održivost integracijom ekoloških i 

društvenih ciljeva u svoje poslovne 

strategije, ulaganjem u čiste tehnologije i 

smanjenjem potrošnje resursa. 

Zemlja se regenerira, ali očito ne toliko 

brzo koliko je uspijevamo cijediti. Već 

postoje procjene da trošimo dvostruko 

više nego što bismo smjeli te da nam za 

ovaj način života trebaju dva planeta. 

TISKANO NA STO POSTO RECIKLIRANOM PAPIRU

KAUFLAND CARD SLAVI, 

SVAKI UTORAK JE PLAVI! 

Povodom Kaufland Card rođendana, utorkom ti 

opraštamo račun! 

Do 28.11. svaki utorak kupuj u Kauflandu jer svakom 100. kupcu 

vraćamo ukupan iznos računa na Kaufland poklon-bonu. 

Sve što trebaš učiniti je skenirati svoju Kaufland Card karticu 

prilikom plaćanja i… možda se baš tebi posreći! 

STUDENI 

PON UTO SRI ČET PET SUB NED 

30 31 1 2 3 4 5 

6 7 8 9 10 11 12 

13 14 15 16 17 18 19 

20 21 22 23 24 25 26 

27 28 29 30 

4

UŽIVAJ U SVIM POGODNOSTIMA 

I UŠTEDI JOŠ VIŠE! 

BESPLATNO preuzmi našu aplikaciju! 

✓ Jednostavna i brza aktivacija 

✓ Mnoštvo pogodnosti 

Posebne ponude 

Kuponi 

prilagođeni tebi 

Recepti 

Liste za kupnju 

Super pogodnosti 

kod naših partnera 

Digitalni račun 

Saznaj više na: 

kaufland.hr/kaufland-card 

5

6

GLAVNA UREDNICA 

Vedrana Čarapović Propadalo 

UREDNICA IZDANJA 

Livia Čveljo 

GRAFIČKI UREDNIK 

Goran Žunić 

NOVINARI 

Dora Ivanović, Damir Leljak, 

Anela Martinović, Sonja Mlinar, 

Kruno Petrinović 

REDAKTURA 

Ana Jelinić i Natalija Štimac 

8IVANA BELIĆ 

Najveći društveni izazov je pred nama 

TAJNICA REDAKCIJE 

Snježana Maretić 

PRODAJA OGLASNOG PROSTORA 

Aleksandra Hrovatin, direktorica 

marketinga za izdanja Glorije 

aleksandra.hrovatin@hanzamedia.hr, 

01/6173-803 

12NIKOLINA MARKOTA VUKIĆ 

Budućnost koja se već događa 

PROMOCIJA 

Zrinka Čeović, 

zrinka.ceovic@hanzamedia.hr; 

01/6173-788 

Adresa redakcije: Koranska 2, Zagreb 

Telefon: 01/6103-250 

e-mail: gloria@hanzamedia.hr, 

www.gloria.hr 

NAKLADNIK 

HANZA MEDIA d.o.o., Zagreb, Koranska 2 

UPRAVA 

Ana Hanžeković Krznarić 

(predsjednica Uprave) 

Zorica Vitez Sever (članica Uprave) 

Igor Cenić (član Uprave) 

PROKURISTI 

Amalija Bilušić 

(direktorica financija, računovodstva 

i kontrolinga) 

NADZORNI ODBOR 

Gvozden Srećko Flego, Maja Šilhard, 

Marijana Raguž, 

Krešimir Ćosić, Ana-Marija Presečan 

IZDAVAČKI SAVJET 

Damir Boras, Petar Miladin, Davor Majetić, 

Vesna Barić Punda, Dragan Ljutić, 

Mario Zovak 

DIREKTOR IZDAVAŠTVA 

Tomislav Wruss 

DIREKTOR PRODAJE OGLASNOG 

PROSTORA 

Igor Cenić 

DIREKTOR DIGITALNIH OPERACIJA 

Stipe Grubišić 

DIREKTORICA KORPORATIVNIH 

KOMUNIKACIJA I PROMOCIJE 

Ivana Rukavina 

DIREKTOR PROIZVODA 

Vladimir Janković 

DIREKTOR PROIZVODNJE, 

PRETPLATE I PRODAJE 

Igor Volarević 

SLUŽBENIK ZA ZAŠTITU OSOBNIH 

PODATAKA 

Adresa: HANZA MEDIA d.o.o. / 

Koranska 2 / 10000 Zagreb / 

Za službenika za zaštitu osobnih podataka 

/ dpo@hanzamedia.hr / 01 617 39 39 

TISAK 

Hanza Media d.o.o., Dugopoljska 11, 

Dugopolje 

© 2023. HANZA MEDIA. Sva prava 

pridržana. Za umnožavanje u bilo kojem 

obliku, iznajmljivanje, priopćavanje 

javnosti u bilo kojem obliku, uključujući 

internet, kao i prerađivanje na bilo koji 

način bilo kojeg dijela ili ove publikacije u 

cijelosti potrebno je zatražiti pisano 

dopuštenje nositelja prava. 

Kontakt: HANZA MEDIA 01/6103-250 

16MIRJANA MATEŠIĆ 

Vodič za tvrtke prema održivosti 

22 

SARA FORŠEK PAŽIN 

Izazovan svijet sustainability managera 

24 

MARIJA FRANIĆ 

U fokusu poslovanja odgovornost prema okolišu, 

zdravlju djece i hrvatskim proizvođačima 

28 

VINKO KOVAČIĆ 

Predvodnici trendova u društveno 

odgovornom poslovanju 

32 

BLAŽENKA ĆIŠKO ANIĆ 

Postavljanje standarda u održivosti, zaštiti 

okoliša i pružanju inovativnih rješenja 

36 

ANA NEMET 

Ulaganje u zaposlenike i tehnologiju i 

suradnja s lokalnom zajednicom 

42 

DUNJA DELIĆ 

Pametna kupnja, zdrave navike i 

društvena odgovornost 

50 

UNA RADULOVIĆ ZEKIĆ 

Tranzicija ka zelenoj energiji i novi klimatski ciljevi 

52 

IVAN JOVANOVIĆ 

Novi horizonti u arhitekturi 

62 

ODRŽIVI TURIZAM 

Nove navike modernih globtrotera 

64 

ANA IVANČIĆ 

Zeleno buđenje u svijetu mode 

68 

IVANA BIOČINA 

U službi zajedništva i osnaženja 

72 

ANGELINA JOLIE 

Mjesto susreta i kreativnosti 

76 

SILVA ZRNIĆ 

Odbačene stvari u novom ruhu 

78 

RJEČNIK ODRŽIVOSTI 

Od recikliranja do bioraznolikosti 

7

FOTOGRAFIJA: BILJANA BLIVAJS/CROPIX 

8

Najveći 

društveni izazov 

Voditeljica strateških komunikacija REGEA-e Ivana Belić za Gloria business 

talk piše o pravilnom razumijevanju održivosti i njezine važnosti te naglašava 

kako naši svakodnevni izbori - od hrane koju jedemo do načina na koji 

putujemo - oblikuju svijet za buduće generacije 

D 

ovoljan je samo jedan, čak i površan pogled u povijest 

našeg planeta - nema sumnje da smo ostavili trag. 

Ekstreman rast temperatura, brojne izumrle vrste, uništene 

šume, zatrovane rijeke, zrak opasan za udisanje, 

biblijske poplave, ogromni požari, gubitak plodnog tla, 

suše… - sve to ne ostavlja prostor za nedoumice. No, 

stara poslovica kaže kako ne treba plakati za prolivenim 

mlijekom. Odgovor na pitanje koliko smo promijenili 

svijet oko sebe već znamo, nije nimalo umirujući. 

Ključno pitanje jest koliko smo ga pripremili 

za budućnost. U eri brzih promjena i stalnog, ultimativnog 

rasta ponekad zaboravljamo osnovno pitanje - 

hoće li naše djelovanje ostaviti svijet boljim mjestom 

za buduće generacije? 

Održivost je postala ključna riječ u današnjem svijetu. 

Pravilno razumijevanje njezine važnosti i doslovna 

provedba postali su ne samo moralna nego i praktična 

obaveza. Održivost je kompleksan koncept koji se 

često koristi u različitim kontekstima. Kada biste mene 

pitali za definiciju održivosti, odgovorila bih vrlo kratko 

- održivo znači normalno. Isključivo iz konteksta 

normalnog trebamo djelovati u ovoj tranziciji. Bilo 

kakav ekstremni pristup dovest će zelenu priču do propasti 

i generacijama koje dolazi oduzeti sretnu, prosperitetnu 

budućnost. Može i kompliciranije. Pretražite 

li mrežu svih mreža ili zađete u šumu raznih političko-birokratskih 

definicija, rezolucija i odluka, opis 

će biti malo dulji. Definicija održivosti je sposobnost 

održavanja ravnoteže između zadovoljenja trenutnih 

potreba i zahtjeva društva, ekonomije i okoliša, bez 

ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje 

vlastite potrebe. Zakopate li znatiželjom dublje i 

uočite esenciju, shvatit ćete da se zapravo samo govori 

o normalnom pristupu umijeću življenja. Suprotno od 

naše teme, postojano i uporno stoji definicija neodrživog. 

To je nepostojanje ravnoteže između zadovoljavanja 

trenutnih potreba i zahtjeva društva, ekonomije i 

okoliša te ugrožavanje sposobnosti budućih generacija 

da zadovolje vlastite potrebe. Kada se koncept svede 

na ovu vrlo jednostavnu definiciju, a gotovo se nikada 

tako ne komunicira, na stolu ostane samo jedno jednostavno 

pitanje - treba li uopće razmišljati koju stranu u 

ovoj borbi zauzeti? 

Primjeri iz svakodnevice često su najbolji alat za 

usvajanje novih obrazaca ponašanja. Življenje održivosti 

jest i kad roditelji objašnjavaju djetetu zašto ne 

može pojesti sve kolače s tanjurića i zašto nešto mora 

ostaviti drugoj djeci. Promišljamo li složenu temu 

održivosti iz tako jednostavnih primjera, vrlo brzo 

možemo shvatiti koliko su smiješne i sramotne nedoumice 

kako bi pojedinci i društva trebali funkcionirati. 

Krivce za mnoštvo nedoumica možemo tražiti do kraja 

stoljeća, ali od toga neće biti koristi. Stručnjaci za 

komunikacije, aktivisti, kapitalisti, političari? Potpuno 

je svejedno i ne mijenja činjenicu da je oko pojma održivosti, 

namjerno ili ne, ispušteno mnogo guste, 

9

‘‘ 

Prvi korak prema održivim izborima je edukacija i promjena svijesti. 

Sve što činimo danas, svaki naš izbor, ima dugoročnu posljedicu. 

Drugi korak jest smanjenje potrošnje resursa, poput vode, energije i 

materijala i ključan je korak prema održivosti 

teško probojne magle nerazumljivosti i neznanja. Tako su, na 

štetu našeg planeta i svih nas, propuštene mnoge prilike za 

napredak i liječenje ožiljaka. Učinjena je velika šteta, a nije 

tako moralo biti. Odluka je zapravo puno jednostavnija nego 

što se na prvu čini. 

Nedavna događanja u Velikoj Britaniji pokazala su da koncept, 

ako je loše predstavljen i pogrešno shvaćen, može dovesti 

do rasta populizma i političkog ekstremizma. Populisti će 

građane rado privlačiti obećanjima da će ih “izbaviti iz kandži 

održivih regulativa” i ponuditi im život “as usual”. Pod pritiskom 

dijela bijesne javnosti, britanska je vlada tako nedavno 

odlučila odgoditi zabranu prodaje novih vozila na benzin 

i dizel za pet godina, pomičući rok s 2030. na 2035. godinu. 

Ovaj potez je, objasnili su, motiviran rastućim troškovima 

života i nezadovoljstvom građana. Političke pritiske nisu spominjali. 

Rezultat je predvidljiv. 

Odgađanje zabrane zadovoljit će kratkoročne financijske 

potrebe dijela građana, ali i postaviti nove izazove u ostvarenju 

dugoročnih ciljeva u vezi s očuvanjem okoliša i smanjenjem 

emisija stakleničkih plinova. Izazovi koji proizlaze 

iz sličnih političkih vrludanja zahtijevat će pažljivo i gotovo 

kirurški precizno upravljanje kako bi se osigurala ravnoteža 

između ekonomske stabilnosti i očuvanja okoliša. Drugog 

izbora jednostavno nemamo. 

Prirodni resursi nisu beskonačni, za razliku od ljudske 

pohlepe i bezobzirnosti. Bez radikalne promjene ljudske svijesti 

naš planet nema šanse. Promjena će morati biti radikalna 

jer trebamo postići nešto dosad nezamislivo. Održivost treba 

obuhvaćati društvenu pravdu, jednakost i ekonomsku stabilnost. 

Održivo društvo ne bi smjelo oštetiti ničije osnovne 

potrebe, a ni buduće prilike za napredak. S obzirom na to da 

je svaki tranzicijski period uvijek bolan, sasvim je legitimno 

postaviti pitanje - tko će to sve platiti i kako ćemo u ovom procesu 

svi biti jednaki i svi s jednakim mogućnostima? Ljudska 

svijest i sklonost pretjeranom konzumerizmu bez trunke odgovornosti 

najveći je izazov za usvajanje održivog, tj. normalnog 

načina življenja. Kako stanovnicima Zemlje, bar onog bogatijeg 

dijela, objasniti da ne trebaju imati dva ili više automobila 

po kućanstvu? Kako im objasniti da ne trebaju sedam zimskih 

kaputa u ormaru i da će preživjeti i s dva? Mogu li biti sretni 

i s mobitelom koji će zamijeniti svakih pet godina, umjesto 

da svake jeseni kupuju novi model samo kako bi se pohvalili? 

Predstoji bitka za umove i srca koja neće biti jednostavna, a 

ishod je neizvjestan. Kapitalizam je donio puno dobrog, ali i 

puno izazova kroz koje smo pokazali slabosti. Profit nikada 

nije bio problem. Ekstraprofit zasigurno jest. Kapitalistička 

ekonomija, kao i svaki ekonomski sustav, ima svoje snage 

i slabosti u kontekstu održivosti. Kapitalizam je poznat 

po poticanju inovacija, rastu produktivnosti i ekonomskom 

razvoju, što može doprinijeti povećanju životnog standarda. 

Međutim, kapitalizam često favorizira kratkoročni profit nad 

dugoročnom održivošću. To je dovelo do negativnih ekoloških 

i socijalnih posljedica, poput prekomjerne potrošnje resursa, 

nejednakosti i degradacije okoliša. U kapitalističkoj ekonomiji 

problem stvara tzv. ekstraprofit, stalna želja i potreba za 

što većim rastom i beskrajnim gomilanjem bogatstva. Da bi se 

kapitalistička ekonomija usmjerila prema održivosti, potrebne 

su promjene na nekoliko razina. Prije svega vlade i regulatorna 

tijela trebali bi uvesti zakone i politike koje promiču održivost, 

uključujući porezne olakšice za ekološke inovacije, porezna 

opterećenja štetne prakse i svaku drugu podršku održivim industrijama. 

Na to ih trebaju natjerati njihovi birači, dakle svi mi. 

Poduzetnički sektor može promicati održivost integracijom 

ekoloških i društvenih ciljeva u svoje poslovne strategije, ulaganjem 

u čiste tehnologije i smanjenjem potrošnje resursa. Na 

kraju, ali i najvažnije, najveću ulogu možemo odigrati svi mi 

kao potrošači. Kako? Jednostavno, svojim izborima i kupnjama. 

Prvi korak prema održivim izborima je edukacija i promjena 

svijesti. Sve što činimo danas, svaki naš izbor, ima dugoročnu 

posljedicu. Drugi korak, nimalo popularan u svijetu u kojem 

živimo, jest smanjenje potrošnje. Smanjenje potrošnje resursa, 

poput vode, energije i materijala, ključan je korak prema održivosti. 

Neizostavna je i podrška lokalnim proizvođačima, ali i održiva 

(normalna) prehrana. Svatko od nas, samo u Hrvatskoj, baci 

71 kilogram hrane godišnje. Ne treba naglašavati da je takva 

praksa neodrživa. Dovoljno se zapitati je li normalna. 

Održiva mobilnost također je ključna tema. Javni prijevoz 

važna je komponenta u održivom, normalnom načinu življenja. 

Korištenje javnog prijevoza, vožnja bicikla ili dijeljenje vožnje 

pomažu u smanjenju emisija stakleničkih plinova i zagađenja 

zraka. No, može se i drukčije, jednostavnije razmišljati - je li 

normalno da se svako jutro sam vozim u automobilu? Koliko 

novca mjesečno mogu uštedjeti, a i koliko živaca sačuvati ako 

odaberem javni gradski prijevoz za putovanje do ureda ili trgovine? 

Svaki korak prema normalnom ili održivom, ma koliko bio 

malen, čini nas čuvarima budućnosti jedinog planeta koji imamo. 

Održivost nije odgovornost prema sebi, već prema generacijama 

koje dolaze nakon nas. Naši svakodnevni izbori - od 

hrane koju jedemo do načina na koji putujemo - oblikuju svijet 

koji ostavljamo onima koji se tek trebaju roditi. Održivost 

je više od trenda, to je duboka moralna obaveza prema našoj 

djeci. Svatko od nas ima stvarnu moć da utječe na budućnost, 

pitanje je samo hoćemo li je koristiti za dobrobit naše djece ili 

za svoje trenutne potrebe i interese. 

☐ 

‘‘ 

Prirodni resursi nisu beskonačni, za razliku od 

ljudske pohlepe i bezobzirnosti. Bez radikalne 

promjene ljudske svijesti naš planet nema šanse. 

Promjena će morati biti radikalna jer trebamo 

postići nešto dosad nezamislivo 

10

FOTOGRAFIJE: ISTOCK (1), BERISLAVA PICEK/CROPIX (1) 

12

DR. SC. NIKOLINA MARKOTA VUKIĆ IZ INSTITUTA ZA 

DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE (IDOP) 

Budućnost koja 

se već događa 

Investitori sve više preferiraju održive tvrtke, a zaposlenici traže poslove 

koji pridonose društvu i okolišu. I dok se pojam održivosti može iskriviti 

marketinškim trikovima, poduzeća koja je istinski ugrađuju u svoju 

kulturu prosperiraju 

Pritisak na korporacije da se pridruže naporima 

za održivim i odgovornim poslovanjem 

nikad nije bio veći. U svijetu u 

kojem su globalizacija, posljedice klimatskih 

promjena, energetska neovisnost i 

brzo nestajanje resursa postali dominantne 

teme, pojam održivog razvoja više nije 

samo “dobar PR” za kompanije. Sada su 

održivi razvoj i odgovorno poslovanje integralni dio poslovne 

strategije koja predstavlja temelj za dugoročni uspjeh i konkurentsku 

prednost. Održivost i poslovna odgovornost postaju ne 

samo etički imperativi već i ključne komponente poslovnog 

uspjeha. Prije nego što zaronimo dublje, važno je razumjeti što 

znači održivost u kontekstu poslovanja. Održivost se odnosi na 

ravnotežu između ekonomske, ekološke i društvene održivosti. 

To znači da kompanije ne samo da trebaju ostvarivati dobit 

već i brinuti o svojem utjecaju i ovisnosti o okolišu i zajednici 

u kojoj djeluju. Održivost također podrazumijeva odgovorno 

upravljanje resursima, smanjenje otpada i pridržavanje etičkih 

i društvenih standarda. Ovakvo značenje ili definicija održivog 

razvoja moglo bi se tumačiti na različite načine, što poduzećima 

može omogućiti “manipulativni zeleni marketing” (engl. 

Greenwashing) ili iskrivljavanje stvarnih poslovnih praksi pod 

krinkom održivosti. 

13

‘‘ 

Digitalna transformacija 

igra ključnu ulogu 

u ostvarivanju 

održivog razvoja, 

pružajući tehnologiju, 

metode i alate koji 

potiču efikasnost, 

transparentnost i 

inovacije u različitim 

sektorima 

Poslovna evolucija: Održivi razvoj nije opcija, već nužnost 

Činjenica jest da posljedice klimatskih promjena, potrošačka svijest i zakonodavstvo 

predstavljaju glavni motiv za integraciju održivosti u poslovanje. Na taj način održivi razvoj 

nije samo etička obveza nego ključna komponenta dugoročne strategije i konkurentske 

prednosti za mnoga poduzeća. Sve više zemalja (posebno onih u EU) uvodi strože zakone 

i propise vezane uz održivost, ekologiju i prava radnika. S druge strane, potrošači sve više 

biraju proizvode i usluge kompanija koje podržavaju održivost, a zaposlenici sve više traže 

poslove koji im omogućuju da se osjećaju ponosnima na svoj doprinos društvu i okolišu. 

Najvažniji generator održivih praksi imaju investitori koji su postali svjesni 

rizika koje neodgovorno poslovanje može donijeti njihovim portfeljima 

pa preferiraju investiranje u održive kompanije. Tradicionalno gledano, 

primarni cilj poduzeća i svrha poslovanja poduzeća jest maksimizirati 

profit. Danas, zbog prethodno navedenih promjena u svjetskom okruženju, 

poduzeća preispituju tradicionalni pristup ostvarivanja profita pa prilikom 

ostvarivanja profita analiziraju svoje učinke i ovisnosti o okolišu i društvu. 

Ona poduzeća koja zanemaruju održivost riskiraju ne samo svoj ugled, već i 

svoju ekonomsku održivost. 

Održivost jest mnogo više od same zakonske 

obveze 

Posljednje četiri godine nefinancijsko izvještavanje ili izvještavanje o 

održivosti doživjelo je svoj veliki razvoj iniciran zakonskom regulativom 

povećanja poslovne transparentnosti i održivih financija. Veliki pritisak 

investitora da se praksa izvještavanja o održivosti standardizira rezultirala 

je razvojem Europskih standarda za izvješćivanje o održivosti (ESRS), 

čime se osigurala usporedivost i transparentnost poduzeća. Razumljivo je 

kako poduzeća pod snažnim pritiskom regulative održivost smatraju kao 

zakonski i troškovni teret, no cilj zakonske regulative jest da poveća transparentnost, 

usporedivost i dosljednost ESG (engl. environmental, social 

and governance) ili okolišnih, društvenih i upravljačkih informacija. 

Ovako postavljena regulativa održivih financija diferencira, usudila bih se 

reći, i izdvaja ona poduzeća koja strateški i dosljedno provode održivost u 

svom poslovanju, ali i ona koja to ne čine. Stoga, održivi razvoj nikako ne 

bi smio biti samo ispunjavanje zakonskog minimuma, nego strateška komponenta poslovanja 

za izazove sadašnjosti i budućnosti. Poduzeća koja uspijevaju integrirati održive prakse 

u svoju poslovnu strategiju će profitirati, ali i pridonijeti boljoj budućnosti za sve nas. 

Održivost nije samo trend već neophodna promjena koju svijet zahtijeva. 

Uloga digitalne transformacije u ostvarivanju održivog razvoja 

Digitalna transformacija i održivi razvoj, iako na prvi pogled izgledaju kao dvije odvojene 

discipline, u suštini su duboko povezane i imaju potencijal zajedno oblikovati budućnost na 

održiv način. Digitalna transformacija igra ključnu ulogu u ostvarivanju održivog 

razvoja, pružajući alate, tehnologije i metode koji potiču efikasnost, 

transparentnost i inovacije u različitim sektorima. Efikasna upotreba resursa, 

održiva energija, povećana transparentnost, e-obrazovanje, digitalno zdravstvo, 

pametni gradovi, pametna poljoprivreda te digitalni alati za očuvanje 

prirode samo su neki od primjera kako su ova dva područja međusobno 

korelirana. Bez razvoja tehnologije održivi razvoj kojim trebamo zadovoljiti 

potrebe današnjice, a da pritom ne ugrožavamo potrebe budućih generacija, 

teško možemo zamisliti. Dok digitalna transformacija ima potencijal znatno 

pridonijeti održivom razvoju, ona također stvara nove probleme poput digitalnog 

jaza, ovisnosti o tehnologiji, povećane potrošnje energije, e-otpada te 

pitanja sigurnosti i privatnosti. Upravo na ovom primjeru povezanosti digitalne 

transformacije i održivog razvoja vidimo kako da je ključno pažljivo 

balansirati prednosti s izazovima. 

Ne smijemo razočarati svoju Majku 

Poduzeća diljem Europe i svijeta objavile su ambiciozne klimatske ciljeve 

i strategije kojima se obvezuju da će do 2030. ili 2050. ostvariti klimatsku 

neutralnost (engl. net zero). Apple, tehnološki div poznat po svom inovativnom 

pristupu tehnologiji i održivosti, nedavno je objavio YouTube video 

pod naslovom “Mother Nature”. Ovaj videoisječak, koji traje nešto više od 

pet minuta, predstavlja moćnu poruku posvećenu očuvanju okoliša i poticaj 

drugim poduzećima da aktivno rade na zaštiti našeg planeta. Klip jasno 

ističe Appleovu ambiciju da do 2030. postane potpuno neutralan u emisijama 

stakleničkih plinova i obnovljivim izvorima energije. Također, naglašava 

njihovu posvećenost recikliranju i smanjenju utjecaja na okoliš. Iako je 

video možda marketinškog karaktera, ne može se zanemariti činjenica da velika kompanija 

poput Applea koristi svoj utjecaj kako bi podigla svijest o očuvanju okoliša i postavila 

primjer drugim korporacijama. Poziv na zajedničku odgovornost i akciju na kraju videa s 

naglaskom na riječima “Don’t disappoint your Mother” podsjeća nas da je očuvanje planeta 

zadatak koji moramo zajednički i odgovorno rješavati. Često zanemarujemo ulogu koju 

imamo kao potrošači, zaposlenici, odnosno kao donosioci odluka. Te svakodnevne uloge 

(poslovne i privatne) trebale bi nas podsjetiti kako malim koracima možemo činiti velike 

pomake. Samo moramo biti strpljivi, odgovorni i dovoljno ambiciozni. ☐ 

‘‘ 

Često zanemarujemo 

ulogu koju imamo kao 

potrošači, zaposlenici, 

odnosno kao donosioci 

odluka. Te svakodnevne 

uloge (poslovne i 

privatne) trebale bi nas 

podsjetiti kako malim 

koracima možemo činiti 

velike pomake 

14

Vodič za tvrtke 

prema održivosti 

Dr. sc. Mirjana Matešić, direktorica Hrvatskog poslovnog savjeta 

za održivi razvoj - HR PSOR, govori o tome što bi svaka domaća 

kompanija trebala poduzeti da se uskladi sa standardima EU te zašto 

će neodržive prakse u budućnosti biti najskuplje - ili čak nemoguće 

P 

očetkom 90-ih prosječan stanovnik Hrvatske pojam održivog 

razvoja poistovjećivao je sa zagađenjem okoliša i glavna premisa 

bila je “više cvijeća, manje smeća”. Trideset godina poslije 

održivost je u Hrvatskoj vruća tema i nije riječ samo o ekologiji 

nego i o upravljanju resursima, o gospodarskom i društvenom 

razvoju bez nanošenja štete okolišu. Svijest o tome počela 

se mijenjati s ulaskom Hrvatske u EU, kad smo shvatili da se i 

u tom segmentu moramo prilagoditi europskim standardima - a 

pogotovo otkako je donesen ambiciozan plan postizanja ugljične 

neutralnosti na području Europske unije do 2050., odnosno 

smanjenja emisija za 55 posto do 2030. Te promjene u regulativi 

naznačile su da se od gospodarstva očekuju velike transformacije 

u poslovanju, promjene u tehnologiji, proizvodnji energije i 

načinu na koji se koriste resursi. 

- Svaka promjena je teška, pogotovo ona koja radikalno mijenja 

životne navike, no moguća je ako je stvarno želite i ako ste 

motivirani. A glavni motiv svakom pojedincu trebala bi biti želja 

da budućim generacijama ostavi planet ugodan za život - kaže 

dr. sc. Mirjana Matešić, direktorica Hrvatskog poslovnog savjeta 

za održivi razvoj - HR PSOR. Upravo ta udruga koju ona vodi 

već gotovo dva desetljeća ima ključnu ulogu u provođenju promjena 

jer okuplja 60-ak vodećih hrvatskih tvrtki, a zadatak dr. 

sc. Matešić i njenih kolega iz Savjeta jest da te kompanije educiraju, 

upoznaju s novom regulativom te da im budu vodič i podrška 

kroz promjene. 

Što je po vama trenutačno najveća prepreka održivom 

razvoju hrvatskih tvrtki? 

- Rekla bih da je to nedostatak pravih informacija. Mnoge kompanije 

ne razumiju da mogu i moraju upravljati svojim utjecajima 

unutar poslovnog procesa. Još je teže razumjeti da kompanije snose 

odgovornost i za negativne utjecaje, iako ne sudjeluju nužno u 

proizvodnji. Naime, u industrijama kao što su tekstilna, proizvodnja 

elektroničkih komponenti i rudarenje vrijednih metala potrebnih 

za izradu IT sklopova, obično u zemljama trećeg svijeta, ima 

mnogo negativnih utjecaja na okoliš, kršenja ljudskih, pogotovo 

dječjih prava... Stoga bi europske tvrtke morale odlučiti da ne 

nabavljaju proizvode koji zagađuju okoliš ili u čijem su nastanku 

povrijeđena nečija prava, iskorištavan dječji rad. Dosta je privatnog 

sektora koji se pokušava promovirati kao ‘održiv’, no njihove 

se aktivnosti svode na filantropiju, sadnju drveća, organiziranje 

team buildinga na kojem se skuplja smeće iz mora ili šuma... Sve 

je to lijepo, ali ne mijenja činjenicu da si u procesu svog poslovanja 

nešto napravio pogrešno pa to, nažalost, nećeš ispraviti time 

što dio profita doniraš za okolišne ili društvene svrhe. 

Još ima onih koji pred time zatvaraju oči? 

- Da, to su uglavnom tvrtke koje ne razumiju da neodrživo 

ponašanje ima i financijsku posljedicu u skoroj budućnosti. 

Većina naših kompanija nije se počela na vrijeme pripremati za 

usklađivanje s europskom poslovnom zajednicom i to nam je 

posljednje dvije godine problem zbog regulativa EU, koja nam 

je dala zapravo jako malo vremena za usklađivanje sa svojim 

strogim standardima. Svaka kompanija danas mora imati strategiju 

ugljične neutralnosti, s obzirom na to da je rok 2050., a tu su 

još i regulative za očuvanje biološke raznolikosti. 

Kakva je općenito svijest o održivosti u Hrvatskoj? 

- Kad je glavni tajnik UN-a António Guterres nedavno rekao 

da ‘Zemlja ključa’, vjerujem da je hrvatska javnost to ozbiljno 

shvatila, ali i dalje postoji velik otpor prema bilo kakvim promjenama. 

One koje i vidimo zapravo su minimalne u odnosu na 

to što bismo zaista trebali raditi - ponajprije u smanjenju potrošnje. 

A bojim se da se kod nas još ne zna bismo li povećavali 

potrošnju, jer to oporavlja proračun i onda ima novca za ključne 

društvene potrebe i pomoć, ili je treba kočiti i na taj način pridonositi 

održivosti. Jedan je znanstvenik Zemlju usporedio sa svemirskim 

brodom, koji ima ograničene resurse: što se uspi- 

16


HR PSOR, koji dr. sc. 

Mirjana Matešić vodi 

gotovo dva desetljeća, 

okuplja šezdesetak 

domaćih tvrtki 

17

18

Dr. sc. Matešić bavi se održivim 

razvojem još od početka 90-ih 

godina prošlog stoljeća 

je ukrcati, toliko posada ima na raspolaganju na određeno 

vrijeme. Nijedan kapetan neće poticati posadu da 

troši što više kad zna da za kraj putovanja neće ostati 

ništa. Tako je i s našim planetom - resursi na njemu 

su ograničeni. Zemlja se regenerira, ali očito ne toliko 

brzo koliko je uspijemo cijediti. Već sada postoje neke 

procjene da trošimo dvostruko više nego što možemo, 

da nam za ovaj način života zapravo trebaju dva planeta 

- a ako se to ne promijeni, doći će do kolapsa. Ljudi 

ne vole crne prognoze, ali one su neminovne. 


Koji su po vama najgori primjeri devastacije 

okoliša? 

- Hrvatska je imala sreće da nikad nije imala prljavu 

industriju, nije bilo puno rudnika niti opasnog otpada - 

osim tvornice salonita u Vranjicu pokraj Splita, koja je 

ugrožavala zdravlje ljudi dok je radila, ali nakon zatvaranja 

više nema te opasne azbestne prašine. Rekla bih 

da je najveći problem u Hrvatskoj devastacija obale, 

betonizacija, nezakonita gradnja... Pritom mislim na 

sve one privatne plažice, betonske moliće, nasipavanja 

i kuće na samoj obali. Žao mi je da naš zakonodavac 

nema snagu primijeniti ono što je napisano i zaštititi 

prirodu od nepovratne devastacije. 

A kakav je utjecaj gospodarstva na okoliš? 

- Hrvatska je možda mala, i njen utjecaj na globalno 

onečišćenje je možda zanemariv, ali mi ipak sudjelujemo 

u tome i u emisiji stakleničkih plinova smo vrlo 

konkretni. S tim da 30 posto ukupne emisije stakleničkih 

plinova u Hrvatskoj dolazi iz grijanja kućanstava, 

pa promjene ponašanja kreću od pojedinaca, njihovih 

kuća i stanova. Naprosto treba smanjiti potrošnju 

energije - zimi za grijanje, ljeti za hlađenje - odnosno 

prijeći na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora! 

Nakon pojedinaca dolazi industrija, koja je odgovorna 

za 20 posto emisije stakleničkih plinova, te poljoprivreda, 

također za 20 posto, jer umjetna gnojiva su 

veliki emiter. Velik dio naših emisija dolazi i od transporta. 

Koliko vas radi u Savjetu i imate li ikakvu potporu 

države? 

- Četvero nas je zaposlenih. Zapravo nemamo nikakvu 

financijsku potporu države, osim pokroviteljstva 

naših konferencija, a financiramo se od članarina i 

jedan manji dio od europskih projekata. Naime, mi 

smo privatna udruga koju su 1995. osnovale hrvatske 

kompanije kao dio globalne mreže poslovnog 

savjeta za održivi razvoj, a ta je pak nastala nakon 

Konferencije o Zemlji u Rio de Janeiru 1992. i donesene 

agende održivog razvoja, programa za 21. stoljeće. 

Tada se zapravo prvi put definiralo da je održivi razvoj 

ono što zadovoljava naše potrebe, a ne ugrožava buduće 

generacije. Svima je ta definicija bila super, ali 

nitko nije razumio što to znači i što treba poduzimati. 

Zapravo ni do danas nismo definirali koliko smijemo 

trošiti da bi ostalo za našu djecu i unuke te koliko 

emisija stakleničkih plinova možemo tolerirati. Mi 

smo u Savjetu prije 18 godina počeli razvijati kriterije 

što znači biti odgovoran, a na temelju tih kriterija 

posljednjih 16 godina dodjeljujemo tvrtkama nagradu 

Hrvatski indeks održivosti - HRIO. 

Što neku tvrtku može potaknuti na članstvo u HR 

PSOR-u? 

- Potreba da bude u tijeku s novim europskim regulativama, 

s kojima smo upoznati mi u Savjetu i prosljeđujemo 

te informacije članovima. Povezujemo ih 

‘‘ 

Zemlja se regenerira, 

ali ne toliko brzo koliko 

je cijedimo. Postoje 

neke procjene da sada 

trošimo dvostruko više 

nego što možemo, da 

nam za ovaj način života 

trebaju dva planeta 

međusobno, omogućujemo im da surađuju sa stručnjacima 

iz drugih kompanija, da uče jedni od drugih, 

usvajaju nove sustave vrijednosti, potičemo ih da traže 

inovativna rješenja u svim segmentima poslovanja. Mi 

nismo karta prema održivosti, nego svojevrsni thinkthank, 

pomažemo im da kroz taj proces prođu brže, 

bezbolnije i jeftinije. Neodržive prakse u budućnosti 

će biti jako skupe, jer mogu dovesti do toga da izgube 

klijente i da plaćaju velike kazne. 

Koje su još važne teme iz održivog razvoja na koje 

upozoravate tvrtke, a kroz njih i pojedince? 

- Goruća tema je način gospodarenja resursima koje 

koristimo, a crpimo ih iz Zemljinih zaliha. Europa je 

osmislila koncept kružnog gospodarstva i to je nešto 

na čemu treba inzistirati: da predmete koji nam više 

ne trebaju ne bacamo u smeće, nego ih vraćamo kroz 

neke sustave za odvojeno sakupljanje u nadi da će 

ponovno postati proizvodi. Vjerujem da bi se u skorijoj 

budućnosti “kruženjem” materijala mogle 

19

‘‘ 

Mi smo u Savjetu prije 18 godina počeli razvijati kriterije što znači 

biti odgovoran, a na temelju tih kriterija posljednjih 16 godina 

dodjeljujemo tvrtkama nagradu Hrvatski indeks održivosti 


Dr. sc. Matešić s članicama 

svog tima - Katarinom 

Plećaš, Nikolinom Renić i 

Dijanom Varlec 

zadovoljiti sve naše potrebe za resursima. Potom, mi 

kao Savjet puno radimo i na integraciji politika raznolikosti 

i jednakih mogućnosti u poduzećima koja žele 

dati priliku za rad i napredovanje svima, i takozvanim 

ranjivim skupinama - kao što su osobe s invaliditetom, 

LGBTIQ osobe, starije ili vrlo mlade osobe te pripadnici 

drugih rasa, manjina, vjeroispovijesti... I, naravno, 

ne treba tu izostaviti žene, koje su i dalje diskriminirane 

na tržištu rada. Tu puno radimo na edukaciji, promociji, 

pa tako već godinama imamo projekte koji se 

financiraju iz EU fondova - primjerice, lansirali smo 

edukativnu platformu s tematskim modulima koji su 

kombinirani s radionicama uživo i domaćim zadacima. 

To je ponajprije namijenjeno osobama zaposlenim u 

odjelima za ljudske potencijale, koji na taj način usvajaju 

znanja za donošenje i provođenje politika raznolikosti 

u poduzećima. 

Vi osobno bavite se održivim razvojem još od 

početka 90-ih, kad se o tome u Hrvatskoj nije 

mnogo govorilo: što vas je privuklo toj temi? 

- Još kao zagrebačka srednjoškolka znala sam da ću 

studirati biologiju jer mi je bila važna priroda i nekako 

sam zamišljala da ću se baviti istraživanjima, da ću 

putovati u Afriku, raditi u parkovima prirode. No, tijekom 

studija na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu 

otvorile su mi se perspektive i osjetila sam snažnu 

potrebu da se posvetim zaštiti svih ekosustava, za koje 

je malo tko tada shvaćao da ih treba zaštititi, osvijestila 

sam da je naš način potrošnje resursa na Zemlji neodrživ, 

da trošimo više nego što planet može podnijeti i 

da paralelno uništavamo ekosustave, tu osjetljivu ravnotežu 

o kojoj ovisimo. Tako sam se usmjerila prema 

ekologiji i nakon diplome postala dipl. ing. ekologije. 

Na koji način ste kao mlada inženjerka ekologije 

sredinom 90-ih mogli doprinositi održivom 

razvoju? 

- Moje prvo radno mjesto, u tvornici Kraš, bilo je 

vezano za zaštitu okoliša i većina mojih aktivnosti 

svodila se na postizanje energetske učinkovitosti. Tada 

je bio popularan koncept čistije proizvodnje: prođi 

kroz pogon, vidi curi li negdje voda, promijeni ventil, 

napravi izolaciju, uštedi energiju... U to doba se osnivao 

HR PSOR, a ja sam kao vrlo mlada predstavnica 

iz Kraša sudjelovala, kao promatračica, u procesima 

osnivanja, da bih se 2004. zaposlila u toj organizaciji. 

U međuvremenu sam sličan posao kao u Krašu radila 

za američku vladu. 

Što vi kao privatna osoba činite po pitanju 

promjena koje su nužne? 

- Po gradu se uglavnom vozim biciklom, u kući 

nemam klimu i vrlo sam stroga prema ukućanima oko 

temperature u prostorima u kojima boravimo - ne zbog 

štednje novca, nego zbog štednje energije. Već godinama 

ne koristim najlonske vrećice, odnosno za povrće 

koristim one perive. Odvajam i recikliram otpad... 

U proteklih godinu dana suprug, kći i ja - te druga 

kći koja je povremeno s nama - napunili smo deset 

10-litarskih i deset 20-litarskih plavih vrećica, što 

znači sveukupno 300 litara miješanog otpada godišnje. 

Redovno odnosim nepotrebne stvari u reciklažno 

dvorište, a u vrtu kompostiram bio-otpad. I upravo 

krećemo u projekt postavljanja sunčanih kolektora na 

kući, iako nas je Fond za zaštitu okoliša odbio subvencionirati 

- unatoč tome što zadovoljavamo sve uvjete. 

Smatram da bi državna tijela trebala snažnije podržati 

investiranje u solarne kolektore i dizalice topline, jer 

smo u geografskoj poziciji da kroz privatni investicijski 

potencijal možemo riješiti velik postotak naših 

potreba za energentima. Ako se može riješiti fasada, 

mogu i kolektori. 

S obzirom na sve svoje spoznaje i informacije 

kojima raspolažete - jeste li pesimistični po pitanju 

budućnosti Zemlje? 

- Kako koji dan. Ali odlučila sam biti optimist zbog 

svoje djece. Stoga vjerujem da će pobijediti razum i da 

ćemo različitim inovacijama i tehnologijama doskočiti 

svim problemima. 

☐ 

20

SARA FORŠEK PAŽIN, VODITELJICA ODRŽIVOSTI 

RAIFFEISEN BANKE U HRVATSKOJ 

Izazovan svijet 

sustainability 

managera 

Iako mnogi misle da se održivost u poslovanju odnosi samo na brigu o okolišu, 

riječ je o mnogo široj temi koja uključuje i socijalnu komponentu, a kad je riječ o 

bankarskom sektoru, odgovornost je još šira, jer imamo mogućnost usmjeravanja 

investicijskih tokova prema održivim projektima i klijentima 

P 

itanje koje najčešće čujem, pa čak i od kolega u banci 

je: A što to ustvari rade sustainability manageri? Neki 

kažu da su to kolege koje razvrstavaju otpad ili gase 

svjetlo po uredu. A što ako vam kažem da bez istinski 

održivog poslovanja, u idućih deset godina kompanije 

mogu ostati i bez klijenata i bez zaposlenika? 

Sustainability manageri imaju važnu ulogu u 

zahtjevnoj tranziciji kompanija na održivost. I da, 

nekad podsjećaju kolege da gase svjetlo i paze gdje 

bacaju smeće, ali sve to ima veze s mnogo širom pričom. 

Održivost kompanija se ne odnosi samo na brigu 

o okolišu, već i na socijalnu komponentu, odnosno 

društvo te na održivo korporativno upravljanje. U 

bankarskom sektoru naša odgovornost je još šira, jer 

imamo mogućnost usmjeravanja investicijskih tokova 

prema održivim projektima i klijentima polako se 

odmičući od tzv. brown industrija. Primjerice, RBA 

grupacija više ne financira industrije povezane s ugljenom. 

Ovakvim poslovanjem potičemo i naše klijente 

na održivije poslovanje. 

Koristim ovu priliku da sa svima podijelim informaciju 

da smo u RBA Hrvatska nedavno predstavili naš 

prvi samostalni Izvještaj o održivosti. Riječ je o sveobuhvatnom 

izvještaju u sklopu kojeg smo izvijestili 

o svim našim praksama iz područja održivosti, među 

ostalim o upravljačkim strukturama, upravljanju rizicima, 

poslovnim praksama i proizvodima, raspolaganju 

resursima te odnosu prema našim zaposlenicima i 

praksama odgovornog poslodavca. Pitanje održivosti 

u poslovanju jedan je od naših strateških ciljeva koji 

ćemo nastaviti graditi i u godinama koje su pred nama. 

Želimo da održivost bude filter kroz koji provlačimo 

svaku poslovnu i stratešku odluku. Zato se RBA strategija 

održivosti temelji na tri ključna područja. Nazvali 

smo ih odgovorni bankar, predani partner i angažirana 

organizacija. Područje odgovornog bankara bazira se 

na zaštiti podataka naših klijenata, adekvatnim procesima 

upravljanja rizicima i odgovornom financiranju. 

Održivim financijskim proizvodima i uslugama dodatno 

podupiremo klijente u njihovoj tranziciji prema 

održivijem poslovanju. To znači da energetsku učinkovitost 

nastojimo implementirati redizajnom i ugradnjom 

elemenata održivosti u same proizvode i usluge, 

a samo neki od njih su online otvaranje transakcijskih 

računa te online apliciranje, odobravanje i isplata kredita. 

Prije samo nekoliko godina ovo se činilo potpuno 

nemogućim, sjećate se? Svakako planiramo širiti 

ponudu naših održivih proizvoda kako bismo klijentima 

omogućili održivo poslovanje i način života. Prošle 

smo godine izdali održivu obveznicu ukupnog nominalnog 

iznosa izdanja 200 milijuna eura, s dospijećem 

2026. Sredstva prikupljena izdanjem ove obveznice 

preusmjerit će se u financiranje zelenih i društvenih 

projekata iz sfere energetske učinkovitosti i obnovljivih 

izvora energije, zdravstva, edukacije, bazne infrastrukture 

i pristupačnog stanovanja. Time nastavljamo 

s jačanjem interne i eksterne održivosti te podupiranjem 

Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda. 

Drugo područje, predani partner, odnosi se na promicanje 

raznolikosti i uključivosti unutar naše organizacije. 

Ponosni smo što smo banka u kojoj 69 posto 

menadžmenta čine žene, a Uprava ima jednak broj 

žena i muškaraca. Nositelj smo Certifikata Poslodavac 

Partner od 2015. te ga svake godine uspješno obnavljamo. 

Također smo dobili Adria’s Best Employer Brand 

nagradu u 2021. za najbolje iskustvo zaposlenika u 

hibridnom načinu rada. Najbolje od svega - zadržat 

ćemo hibridni način rada do daljnjega jer on pridonosi 

većem zadovoljstvu i snažnijem osjećaju balansa privatnog 

i poslovnog života naših zaposlenika. 

Naši zaposlenici i zajednička kultura su temelj RBA 

Grupe. Iznimno nam je važno djelovati održivo, ne 

22

FOTOGRAFIJA: VEDRAN PETEH/CROPIX 

samo u kontekstu prirodnih resursa ili okoliša već i 

u kontekstu upravljanja društvenim utjecajima, što 

uključuje našu radnu okolinu. Analize trendova pokazuju 

da više zaposlenika nego ikad prije razmišlja o 

promjeni posla. Fleksibilnost, smislen rad, mogućnosti 

razvoja, osobni odnosi s kolegama i savjesni menadžeri 

ključni su kriteriji pri odabiru posla i spremnosti 

dugoročnog ostanka u organizaciji. 

Iako dosta naših kolega volontira u slobodno vrijeme, 

od ove smo godine i službeno uveli korporativno 

volontiranje. Za volontiranje naši zaposlenici 

mogu dobiti tri slobodna dana godišnje. Prema našoj 

strategiji održivosti, poželjna područja volontiranja 

su zaštita okoliša, pomoć djeci, ugroženim osobama 

i skupinama s invaliditetom te pomoć udrugama 

koje se bave zbrinjavanjem napuštenih životinja. Ove 

godine smo pokrenuli i wellbeing program BeeWell, 

novu platformu za potporu cjelokupnom zdravlju svih 

RBA zaposlenika. U sklopu programa nudimo našim 

kolegama različite interaktivne radionice i webinare, 

grupno vježbanje pod stručnim vodstvom fitness 

instruktorice te individualno psihološko savjetovanje. 

Kroz BeeWell učit ćemo o pravilnoj prehrani, prevenciji 

burnouta, emocionalnoj inteligenciji, partnerskim 

odnosima, perimenopauzi i menopauzi, promjenama 

koje donosi roditeljstvo… 

U području angažirane organizacije radimo na zaštiti 

okoliša, prije svega kroz smanjenje ugljičnog otiska. 

Zadali smo si cilj smanjenja CO2 emisija za 30 posto 

do 2030. Dio smo programa CO2MPENSATING 

BY PLANTING, prvog i jedinstvenog programa 

u Hrvatskoj i regiji koji neutralizira ugljični otisak 

putem sadnje stabala. A sadimo ih i mi svake godine 

u sklopu akcije Boranka. U svakoj sezoni Boranke 

sudjeluje po 100 naših zaposlenika koji pošumljavaju 

opožarena područja. Usto, redovito provodimo interne 

edukacije i zelene inicijative s ciljem učinkovitog 

korištenja resursa poput vode, papira i struje te potičemo 

naše zaposlenike na održivije ponašanje na radnome 

mjestu i, naravno, kod kuće. Tu nam je od velike 

pomoći naš dragi partner THE GREEN HUB, s kojim 

provodimo interne edukacije pod nazivom Green Days 

in RBA. 

Ne znam koliko vas koji čitate ovaj tekst zna da 

smo na krovu naše središnjice u Zagrebu ugradili 

solarne panele, čime potičemo odgovorno raspolaganje 

resursima i korištenje obnovljivih izvora energije. 

To je isto jedna od stvari na koje smo jako ponosni. I 

za kraj, moram spomenuti našu strategiju sponzorstava 

i donacija. Nastojimo održavati dugoročne odnose 

sa svojim partnerima, pa iste projekte sponzoriramo 

dugi niz godina. Riječ je o projektima zaštite okoliša, 

a uz već spomenutu Boranku i CO2MPENSATING 

BY PLANTING, redoviti smo sponzor Greencajt 

konferencije, najveće konferencije na temu održivosti 

u regiji te partner programa “Na sunčanoj strani”. 

Zajedno sa Zelenom energetskom zadrugom potičemo 

naše sugrađane na ugradnju solarnih panela i korištenje 

obnovljivih izvora energije. 

Vjerujemo u smjer kojim idemo, a to potvrđuju i 

rezultati 2022. koji su ostvareni u uvjetima izraženih 

inflatornih pritisaka i pojačanih geopolitičkih napetosti. 

Trenutačno pripremamo sveobuhvatnu ESG strategiju, 

čime ćemo predstaviti naše ključne ciljeve u 

području održivosti u sljedećih pet godina. To je samo 

dio onoga čime se bavim kao Sustainability Manager 

u banci i na čemu radi naš odjel. Zaista je lijepo raditi 

u instituciji koja ima snažnu društvenu ulogu i mogućnost 

utjecaja na održivije tokove u ekonomiji. To je 

nešto što me u svakodnevnom poslu konstantno potiče 

da radim još bolje i fokusiranije, na dobrobit svih kolega 

i cijele naše šire zajednice. ☐ 

23


‘Stvorili smo brojne projekte kojima 

pozitivno utječemo na lokalnu 

zajednicu’, kaže Marija Franić 

24

Naš moto je 

‘Djela, ne riječi’ 

Tvrtka Kaufland, koja u Hrvatskoj posluje više od dva desetljeća, osim 

na bogatu i raznovrsnu ponudu, veliki naglasak stavlja na održivost, a 

prema riječima voditeljice Korporativnih komunikacija Marije Franić, 

u njihovom su fokusu odgovornost prema okolišu, zdravlju djece 

i hrvatskim proizvođačima 

U 

posljednjih nekoliko godina održivost je postala imperativ 

u kompanijama, a tvrtke poput Kauflanda, koja u Hrvatskoj 

posluje više od 20 godina, prepoznale su svoju odgovornost 

prema okolišu i društvu. Kaufland je već dugo poznat po svojim 

naporima za smanjenje utjecaja na okoliš i poticanju društvene 

odgovornosti. Na pitanja kako točno primjenjuju ove 

vrijednosti u praksi unutar svog lanca opskrbe i poslovanja u 

trgovinama te na koji način doprinose očuvanju okoliša, potiču 

lokalnu zajednicu i podržavaju pravednu trgovinu odgovara 

Marija Franić, voditeljica Korporativnih komunikacija tvrtke 

Kaufland Hrvatska k.d. - kojoj su održivost i odgovornost 

postali neizostavan dio poslovne strategije. 

Na koji način Kaufland Hrvatska k.d. provodi održivo 

poslovanje? 

- Održivo poslovanje duboko je utkano u poslovanje 

Kauflanda, i to još od samih početaka u Hrvatskoj. U 2016. 

smo pobliže definirali nacionalnu strategiju za održivo i društveno 

odgovorno poslovanje te odredili da ćemo se fokusirati 

na unaprjeđenje zdravlja djece i zaštitu okoliša i klime. 

Kao jedan od najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj koji je 

dio Grupe Schwarz, lidera u Europi, svjesni smo svoje odgovornosti 

i utjecaja, osobito na lokalne zajednice u Hrvatskoj. 

Jako nam je važna dobra suradnja s domaćim proizvođačima 

i podrška lokalnim zajednicama u kojima poslujemo, primjerice 

donacijama domovima zdravlja za poboljšanje kvalitete 

zdravstvene skrbi djece. Naš moto je “Djela, ne riječi” i vjerujemo 

da se to i vidi u svim našim projektima u kojima se trudimo 

biti što konkretniji. Stvorili smo brojne projekte kojima 

pozitivno utječemo na lokalnu zajednicu, a jedan od najstarijih 

i sada već najpoznatijih je svakako “Kaufland škola voća 

i povrća” u sklopu kojeg već sedam godina osnovnoškolskoj 

djeci svakog tjedna doniramo svježe voće i povrće kako bi imali 

mogućnost unijeti dodatni zdravi obrok. Godišnje je projektom 

obuhvaćeno oko 20.000 djece, a dosad smo donirali više 

od 700 tona svježeg voća i povrća i ponosni smo na to. Osim 

toga, jako se zalažemo za smanjenje količine bačene hrane. 

Iako znamo da većina food wastea zapravo nastaje u kućanstvima, 

kao odgovoran trgovački lanac uveli smo nove procese 

kojima možemo smanjiti količine bačene hrane u našim trgovinama. 

Tako većina naših trgovina registriranim posrednicima 

donira voće, povrće i pekarske proizvode koji se nisu prodali 

do kraja dana, kao i proizvode pred istekom roka trajanja, a sve 

kako bismo, primjerice, omogućili dodatne obroke u pučkim 

kuhinjama. Kaufland je 2022. došao do rekordnih brojki što se 

lokalnih donacija tiče: donirano je čak 322.175 kg voća i povrća 

te 224.939 komada pekarskih proizvoda. Još jedan zanimljiv 

projekt je svakako i “Posidonia Oceanica” - u Hrvatskoj bolje 

poznata kao morska trava. Kako bismo pridonijeli smanjenju 

negativnog utjecaja sidrenja na livade posidonije, u suradnji 

s Javnom ustanovom Nacionalni park Kornati postavili smo 

deset ekološki prihvatljivih bova za sidrenje. Taj je sidreni 

sustav postavljen u lipnju 2022. godine između otočića Ravni 

i Kameni Žakan s ciljem sprječavanja divljeg sidrenja, 

25

to jest ugrožavanja livade posidonije koja se nalazi na morskom dnu unutar ovog 

zaštićenog područja. U 2023. postavili smo još deset takvih bova. Ovo su samo neki 

primjeri našeg održivog poslovanja koje zaista živimo, i to u većini naših poslovnih 

područja - od trgovina, preko Logističko-distributivnog centra sve do centrale - imamo 

zaista mnoge primjere, a detalje svakako možete pronaći u našem izvještaju o 

održivosti na www.kaufland.hr/izvjestaj. 

Jeste li zadovoljni postignutim? 

- Itekako. Naime, tek je u prosincu 2016. stvoren Odjel korporativnih komunikacija 

i kada se osvrnem na sve što smo postigli u tom kratkom razdoblju, ponosna 

sam na cijeli tim jer bez njihovog angažmana, kreativnih inputa i truda, ne bismo 

danas bili tu gdje jesmo. Osim toga, u strukturi smo direktno podređeni predsjedniku 

Uprave koji prepoznaje važnost ovih tema, velika nam je podrška i motivira nas da 

razvijamo nove ideje i projekte. 

Imate li plan za smanjenje upotrebe plastike i ambalaže koja nije održiva? 

- Mi smo prvi trgovački lanac koji je još početkom 2020. godine potpuno ukinuo 

jednokratne plastične vrećice na blagajnama, čime se godišnje uštedi oko 340 tona 

plastike. Izbacili smo tada iz asortimana dodatno i plastične predmete za jednokratnu 

uporabu, poput plastičnog posuđa, plastičnih štapića za uši, slamki za piće i sl. te 

su ti proizvodi zamijenjeni održivim alternativama. Osim toga, razvijena je i globalna 

strategija Grupe Schwarz REset Plastic unutar koje se kontinuirano provode projekti 

čiji je cilj čišći okoliš s naglaskom na smanjenje plastike, a cilj Grupe Schwarz 

je smanjiti udio plastike u ambalažama vlastitih brendova do 2025. za 30 posto te do 

2027. za 35 posto. 

Educirate li svoje kupce o održivim opcijama i potrošnji? 

- Svakako. U našem katalogu kupci, primjerice, mogu pronaći oznake poput 

“savjesno pakirano” za proizvode čije je pakiranje stvoreno od granulata starog 

materijala ili “štedimo vodu” (u proizvodnji), “receptura bez mikroplastike” i sl. 

Na našim društvenim mrežama i web stranici također redovito informiramo kupce o 

održivim opcijama te kreiramo kampanje kojima želimo podići svijest o održivosti, 

primjerice Food Waste kampanju “Reci neću hrani u smeću” u sklopu koje smo na 

našim društvenim mrežama dijelili savjete o tome kako najbolje iskoristiti namirnice 

koje su pred krajem roka trajanja. 

Kako vaša kompanija smanjuje svoj ekološki otisak u lancu nabave i 

proizvodnje? 

- Generalno se trudimo u svim poslovnim područjima djelovati održivo i savjesno. 

Kao primjer navest ću jedan projekt iz našeg Logističko-distributivnog centra. 

Naime, trenutno uz pomoć naših ugovornih prijevoznika, nakon što se proizvodi 

iz našeg Logističko-distributivnog centra dostave u određenu trgovinu, kamion se 

upućuje na utovar kod najbližeg dobavljača gdje preuzima robu od dobavljača i 

dovozi je na naše centralno skladište. Tako dopremamo robu 35 naših dobavljača. 

Ugovornim prijevoznicima omogućujemo povratne vožnje te tako smanjujemo transportni 

trošak, a dobavljaču jamčimo najpovoljniju cijenu prijevoza jer vozimo u 

oba smjera, bez praznih kilometara. Anuliranjem praznih kilometara smanjili smo 

godišnju emisiju CO2 za okvirno 50 tona. 

‘‘ 

Izuzetno nam je važna 

poštena poslovna praksa 

i transparentnost te 

se zalažemo za dobre 

radne i životne uvjete, 

ljudska prava i ekološki 

prihvatljivo ponašanje 

‘‘ 

U našem katalogu kupci, 

primjerice, mogu pronaći 

oznake poput ‘savjesno 

pakirano’ za proizvode čije 

je pakiranje stvoreno od 

granulata starog materijala 

Koje korake poduzimate kako biste smanjili količinu otpada od hrane u vašem 

poslovanju? 

- U Kauflandu se protiv bacanja namirnica borimo već pri samom naručivanju 

prehrambenih proizvoda. Prije narudžbe provjeravaju se količine pojedinog proizvoda 

koje poslovnicama trebaju kako bi naručene količine odgovarale potrebama 

kupaca te kako bi se što manje hrane na kraju dana bacilo. Ono što se svejedno do 

kraja dana ne proda, donira se, i to već godinama u gotovo svim našim trgovinama 

pomoću registriranih posrednika. Kako bismo dodatno pozitivno utjecali na svijest 

naših kupaca, 2021. pokrenuta je velika informativna kampanja “Reci neću hrani 

u smeću” u sklopu koje smo kupcima dali savjete o tome kako adekvatno planirati 

količine kupljenih namirinica i kako iskoristiti namirnice koje su pred istekom roka 

trajanja. Atraktivnom marketinškom kampanjom cilj je bio skrenuti interes građana 

na ovaj veliki problem, istovremeno ih informirajući o svim mjerama koje Kaufland 

već provodi kako bi utjecao na smanjenje otpada od hrane. 

Planirate li povećati upotrebu obnovljivih izvora energije? 

- Kaufland je još 2021. u suradnji s HEP Opskrbom prešao na zelenu energiju i 

postao vlasnik jedinstvene oznake ZelEn - prijatelj prirode. To nam je bio izuzetno 

važan korak za smanjenje emisije CO2, a osim toga, na nekim lokacijama imamo i 

solarne elektrane pomoću kojih dobijemo čak 20 - 30 posto energije koja je potrebna 

za rad poslovnice. 

Koliko su vam važna pitanja fer trgovine i društvene odgovornosti prema 

zaposlenicima u vašem lancu nabave? 

- Svjesni smo toga da kao jedan od vodećih trgovačkih lanaca imamo jako veliku 

odgovornost, osobito kad je riječ o sirovinama za naše proizvode i podrijetlu. 

Izuzetno nam je važna poštena poslovna praksa i transparentnost te se zalažemo za 

dobre radne i životne uvjete, ljudska prava i ekološki prihvatljivo ponašanje. Osim 

toga, imamo Kodeks ponašanja (Code of Conduct) kojim se svi naši dobavljači 

obvezuju da će pošteno postupati sa svojim zaposlenicima: poštuju se nacionalni 

zakoni, regulirano je radno vrijeme, uručuju se ugovori o radu, zajamčena je zaštita 

na radu i zaštita zdravlja, a pazi se i na zaštitu okoliša te suzbijanje diskriminacije, 

prisilnog rada, dječjeg rada i korupcije. 

Zašto se bavite temom održivosti, što vas osobno motivira? 

- Vrlo je jednostavno - zato što društveno odgovornim radom mogu pomoći drugima. 

Kažu da sam kao dijete već voljela pomagati, uključivala u društvo i one koji su 

možda na prvu više bili introverti ili isključeni. Nekoliko godina sam bila i članica 

jedne udruge u sklopu koje smo djeci u bolnicama čitali priče za laku noć. Nažalost, 

sad već neko vrijeme nisam u mogućnosti volontirati jer sam više na putu nego u 

Zagrebu, ali to je uvijek bio poseban osjećaj. Djeca su baš skupina društva koja je 

toliko nemoćna - ovise o našoj pomoći. Zato mi je drago što u Kauflandu baš mogu 

živjeti to što mislim da je zaista potrebno u Hrvatskoj- od poboljšanja zdravlja djece, 

primjerice donacijama voća i povrća, do utjecaja na klimu i okoliš projektom kao što 

je Posidonia. Mislim da je osim toga itekako važno stajati iza svojih riječi, pokazati 

djelima da zaista iskreno i konkretnim postupcima želimo pozitivno utjecati na društvo, 

osobito u vrijeme kada smo svi pretrpani pričama o održivosti kojima je primarna 

svrha često poboljšanje reputacije, a ne realna pozitivna promjena, iako, naravno, 

jedno ide s drugim. 

☐ 

26

‘Drago mi je što u Kauflandu baš 

mogu živjeti to što mislim da je 

zaista potrebno u Hrvatskoj - od 

poboljšanja zdravlja djece, 

primjerice donacijama voća i 

povrća, do utjecaja na klimu i 

okoliš’, kaže Marija Franić 


27

U 

današnjem svijetu održivost i 

društvena odgovornost postali 

su neizostavni za uspješno 

poslovanje. U tom kontekstu 

The Coca-Cola Company zauzima 

istaknuto mjesto, postavljajući 

nove standarde kroz 

svoj predan pristup raznolikosti, 

inkluziji i održivom poslovanju. U razgovoru 

s Vinkom Kovačićem, direktorom javnih poslova, 

komunikacija i održivog poslovanja za Rumunjsku, 

Bugarsku, Adriju i Srbiju, otkrivamo kako Coca-Cola 

u Hrvatskoj isprepleće te vrijednosti u svaki aspekt 

svog djelovanja. Tvrtka se ističe programima usmjerenim 

na inkluziju i raznolikost, odgovornim zapošljavanjem, 

poticanjem da žene budu zaposlene na ključnim 

pozicijama, kao i ravnotežom između poslovnog 

i privatnog života. Kompanija oblikuje svoju budućnost 

kako bi odgovorila na izazove modernog svijeta 

te je globalni lider u stvaranju inkluzivnog i održivog 

društva. 

Kako tvrtka Coca-Cola Hrvatska radi na 

uključivanju različitih zajednica i manjina u svoje 

održive inicijative? 

- Globalna strategija rasta Coca-Cole prepoznaje 

različitost i uključenost kao neizostavne elemente za 

razvoj kompanije. Upravo su nam različite perspektive, 

iskustva i vještine desetljećima omogućavale da 

predvodimo trendove i na vrijeme prepoznajemo što 

naši potrošači žele. Vjerujemo kako je različitost “tajni 

sastojak” koji pozicionira kompanije za dugoročni rast 

i otpornost na stalne promjene. Pristup je to koji prenosimo 

i u naše suradnje s lokalnim zajednicama gdje 

nastojimo primijeniti ova načela kroz naše sponzorske, 

donatorske ili volonterske aktivnosti. Jedna od naših 

najdugovječnijih inicijativa, a koja posebno utjelovljuje 

sva ova načela, podrška je Specijalnoj olimpijadi, 

najvažnijem sportskom natjecanju za osobe s intelektualnim 

poteškoćama, a čiji smo suosnivač i partner od 

1968. U sklopu ove inicijative podržavamo i hrvatske 

specijalne olimpijce s kojima smo u lipnju ove godine 

putovali u Berlin na Specijalnu olimpijadu gdje su 

ostvarili odlične rezultate u nekoliko različitih disciplina. 

Coca-Cola pomaže u podizanju svijesti o važnosti 

stvaranja svijeta u kojem se svi osjećaju prihvaćenima 

i cijenjenima onakvima kakvi jesu i zato je Coca-Cola 

s ponosom bila službeni partner nedavnog EuroPride 

2023 održanog u Malti, a prije toga i službeni partner u 

prošlogodišnje manifestacije u Beogradu. 

Možete li podijeliti konkretne primjere programa 

ili projekata usmjerenih na poticanje inkluzije i 

raznolikosti unutar tvrtke Coca-Cola Hrvatska? 

- Coca-Cola globalno, pa tako i u Hrvatskoj, 

poštuje i promiče ljudska prava u skladu s UN-ovim 

Raznolikost 

kao pokretač 

poslovnog uspjeha 

Coca-Cola pomaže u podizanju svijesti o važnosti stvaranja svijeta u kojem se svi osjećaju 

prihvaćenima i cijenjenima onakvima kakvi jesu, a prema riječima Vinka Kovačića, 

Coca-Colina direktora javnih poslova, komunikacija i održivog poslovanja za Rumunjsku, 

Bugarsku, Adriju i Srbiju, upravo su različite perspektive, iskustva i vještine desetljećima 

omogućavale da tvrtka bude predvodnik trendova i na vrijeme prepozna što potrošači žele 

28

Smjernicama o poslovnom sektoru i ljudskim pravima. 

To znači da pružamo jednakost mogućnosti za 

sve i ne toleriramo diskriminaciju, kako u odnosima 

sa zaposlenicima, tako i s dobavljačima i partnerima. 

Unutar kompanije smo kreirali pet europskih inkluzivnih 

mreža koje vode naši zaposlenici. Usmjerene su na 

pet različitih dimenzija raznolikosti - ravnoteža spolova, 

LGBTIQ+, kultura i naslijeđe, generacije i životna 

iskustva te sposobnosti i dobrobit. Kroz njih omogućujemo 

različite perspektive i potičemo inovacije i 

suradnju u cijeloj kompaniji, istovremeno promičući 

kulturu prihvaćanja i pripadanja. Inkluzivne mreže 

služe kao vrijedan resurs i zaposlenicima i kompaniji 

jer nude povezivanje s kolegama koji dijele slične 

interese i pozadine. Takve regionalno strukturirane, a 

globalno povezane skupine zaposlenika povećavaju 

našu sposobnost regrutiranja, zadržavanja, uključivanja 

i razvijanja raznovrsnih talenata. Slične inicijative 

dostupne su globalno, a kolegice i kolege u Hrvatskoj 

se uključuju po želji i tako imaju uvid u međunarodna 

iskustva i stvaraju globalne veze. Isto se može primijeniti 

i na prijenos znanja unutar kompanije, što nama 

u Hrvatskoj otvara pristup najnovijim industrijskim 

trendovima, i to na konkretnim primjerima iz drugih 

zemalja. U konačnici, to naše zaposlenike čini konkurentnijima 

u poslovnom okruženju. 

Na koji način provodite odgovorno ponašanje pri 

zapošljavanju? 

- Odgovorne prakse zapošljavanja u Coca-Coli imaju 

dva ključna aspekta - u jednom osiguravamo pravedan 

i transparentan proces zapošljavanja uz maksimalno 

poštivanje načela naše politike različitosti, dok 

se u drugom želimo uvjeriti u usklađenost kandidata 

s vrijednostima naše kompanije. Oboje je neophodno 

za očuvanje reputacije kompanije, kao i za glatku integraciju 

novih zaposlenika te doprinos daljnjem razvoju 

korporativne kulture koju njegujemo, a za koju želimo 

da bude ona u kojoj i zaposlenici i kompanija rastu 

zajedno. 

Kako tvrtka potiče sudjelovanje žena na ključnim 

pozicijama i kako to doprinosi vašoj održivosti? 

- U Coca-Coli smo svjesni da poticanjem žena da 

zauzmu vodeće pozicije otvaramo vrata za bogatiji 

skup iskustava i perspektiva u procesu donošenja 

ključnih odluka. To ne samo da čini našu kompaniju 

otpornijom i prilagodljivijom u svijetu koji se 

FOTOGRAFIJA: NEJA MARKIČEVIĆ/CROPIX 

29

neprestano mijenja, već jača stvaranje nove vrijednosti 

te pospješuje ekonomski rast i društveno blagostanje 

u zajednicama u kojima poslujemo. Na to upućuju 

i praksa i brojne provedene studije. Coca-Cola 

ovom pitanju pristupa sustavno, i to kroz rad našeg 

Globalnog vijeća za vodstvo žena, koje igra ključnu 

ulogu u podršci razvoju i napredovanju ženskih talenata 

u uloge sve veće odgovornosti i utjecaja. Ovo 

vijeće, koje se sastoji od 15 vrhunskih menadžera - 10 

žena i pet muškaraca - savjetuje vodstvo kompanije 

o strategijama za ubrzanje razvoja ženskih talenata 

‘‘ 

Neprestano radimo na inovacijama 

kako bismo pronašli nove načine za 

daljnje ugrađivanje održivosti u naše 

poslovanje, brendove i marketing 

u našoj kompaniji te olakšavanje njihove tranzicije 

u uloge sve veće odgovornosti. Cilj do 2030. jest 

da žene zauzimaju 50 posto uloga u menadžmentu 

kompanije. Na tome predano radimo pa danas imamo 

39 posto žena u top menadžmentu, dok u srednjem 

menadžmentu imamo zastupljenost žena od oko 51 

posto. Konačno, htio bih istaknuti i kako uloga žena 

na vodećim pozicijama u kompaniji poput naše ima 

značajan društveni utjecaj jer one postaju inspiracija i 

motivacija drugim ženama i djevojkama da idu naprijed 

u svojim karijerama što pridonosi daljnjem rušenju 

rodno uvjetovanih prepreka u raznim sektorima 

i potiče stvaranje inkluzivnije i uravnoteženije radne 

snage. 

Hibridni način rada postao je važan u današnjem 

poslovnom svijetu. Kako vi pristupate održivim 

praksama u pogledu radnih modela i poticanja 

ravnoteže između poslovnog i privatnog života? 

- Kada je riječ o našem radnom modelu, koristimo 

hibridni način rada - koji ima svoje prednosti, ali i 

izazove. Rad od kuće potiče fleksibilnost te pozitivno 

utječe na zadovoljstvo zaposlenika i stopu zadržavanja. 

S druge strane, moramo priznati i važnost međusobne 

izravne interakcije i suradnje kolega. Siguran 

sam da smo se svi uvjerili da rad u uredu potiče kreativnost 

i kolaboraciju te osigurava rješenja koja dolaze 

upravo iz interakcije s kolegama, a koje virtualni 

sastanci ne mogu replicirati. Uvažavajući prednosti 

oba ova modela, u Coca-Coli promičemo ravnotežu 

između rada od kuće i prisustva u uredu, pri čemu 

našim zaposlenicima nastojimo osigurati potporu 

i slobodu da rade na način koji najbolje odgovara 

životnim potrebama ili obiteljskoj situaciji. Znamo da 

postoje različiti životni periodi, koje je lakše ili teže 

uklopiti u ono što smo prije pandemije covida-19 

poznavali kao klasičnih osam sati provedenih u uredu. 

Tu zaposlenicima nastojimo izići ususret fleksibilnijim 

pristupom. 

Kako vaša tvrtka surađuje s lokalnim zajednicama 

kako bi osnažila manjine i društveno odgovorne 

inicijative? 

- Važnu ulogu u našoj podršci lokalnim inicijativama 

ima financijska podrška koju osiguravamo 

kroz našu globalnu Zakladu Coca-Cola, filantropsku 

organizaciju koja podržava projekte usmjerene na 

poboljšanje društvenih i okolišnih uvjeta u zemljama 

u kojima Coca-Cola posluje. Od svojeg osnutka 

1984. Zaklada Coca-Cola donirala je više od 1,5 milijardi 

dolara zajednicama diljem svijeta. Drugi važan 

element su naši partneri s kojima na transparentan i 

učinkovit način realiziramo takve projekte, pri čemu 

posebno želim istaknuti našu dugogodišnju uspješnu 

suradnju s Hrvatskim Crvenim križom. Zajedno 

smo realizirali projekte od velike važnosti za lokalne 

zajednice u trenucima najveće potrebe, kao što je 

bio oporavak od potresa u Zagrebu i Petrinji ili tijekom 

pandemije covida-19. Na području oko Gline i 

Petrinje, također s Hrvatskim Crvenim križom, provodimo 

projekt asanacije bunara, koji smo uz financiranje 

Zaklade Coca-Cola započeli nakon potresa. 

Budući da je riječ o ruralnom dijelu koji uglavnom 

nema vodovodnu mrežu, bunari su glavni izvor pitke 

vode za stanovnike i njihovu stoku, a 

zbog potresa je došlo do njihova urušavanja 

i zamuljivanja. Ovo je treća 

godina projekta, a godišnje se očisti 

400 do 500 bunara. Za spomenute 

projekte je uz pomoć Zaklade Coca- 

Cola donirano više od 800 tisuća 

eura. Još jedan od naših programa - 

Sustainable Futures - usmjeren je na 

pomoć malim i srednjim tvrtkama da 

postanu održivije. Program trenutno 

realiziramo u Rumunjskoj, a uz 

financiranje Zaklade Coca-Cola iduće 

godine se nadamo proširiti ga i na 

Hrvatsku jer vidimo prostor i potrebu. 

Dodatno nas motivira uspjeh našeg prethodno 

provedenog sličnog projekta Ženska perspektiva koji 

smo od 2018. do 2020. proveli u suradnji s udrugom 

za razvoj poduzetništva Perspektiva iz Lipika. Projekt 

je pomogao 50 poduzetnica iz sedam najnerazvijenijih 

županija Hrvatske da unaprijede svoje poslovne vještine, 

prošire svoje tržište i povećaju svoju konkurentnost 

kroz edukacije, mentorstvo, savjetovanje, financijsku 

podršku i povezivanje s drugim poduzetnicama 

i partnerima. 

Možete li podijeliti neka postignuća ili ciljeve u 

vezi s održivošću koje Coca-Cola Hrvatska planira 

u budućnosti? 

- U Coca-Coli neumorno radimo kako bismo ostvarili 

zacrtane ESG ciljeve, a aktivnosti koje provodimo 

na hrvatskom tržištu proizlaze iz naših globalnih 

strategija za najvažnija područja našeg utjecaja. Prije 

svega mogu istaknuti našu strategiju “World Without 

Waste” gdje nam je cilj do 2030. prikupiti po jednu 

bocu ili limenku za svaku koju prodamo. Važna komponenta 

ove strategije je i podizanje svijesti potrošača 

o razdvajanju otpada 

i recikliranju, čemu smo 

‘‘ 

posebnu pozornost dali 

kroz Sportske igre mladih 

čiji smo dugogodišnji 

partner. Mladima na zanimljiv 

način pokušavamo 

približili tematiku recikliranja, 

što je prepoznala 

i Hrvatska udruga za 

odnose s javnošću i dodijelila 

nam jednu od godišnjih 

nagrada za najbolje 

komunikacijske projekte. 

Sljedeće područje koje 

želim istaknuti je zaštita 

voda, pri čemu je naša 

strategija usmjerena na 

vraćanje više vode prirodi nego što iskoristimo u proizvodnim 

procesima, postavljajući visoke standarde 

u korporativnom upravljanju vodom. U Hrvatskoj se 

izdvaja naš projekt “Partnerstvo za Dunav”, u sklopu 

kojeg suradnja između WWF-a i Zaklade Coca-Cola 

osigurava obnovu područja u dunavskom slivu te promovira 

očuvanje prirode u Prekograničnom rezervatu 

biosfere Mura - Drava - Dunav. Tu je i projekt “Od 

izvora do mora”, koji provodimo od 2018., a ove godine 

je uz prikupljanje otpada uz vodotokove, u partnerstvu 

s Konzumom naglasak bio i na urbanom pošumljavanju. 

Ako pogledamo samo protekle tri godine, u 

projektu je sudjelovalo više od 50 gradova, šest tisuća 

volontera i prikupljeno je 190 tona otpada. Kod svih 

ovih projekata najvažnija je podrška koju dobivamo 

od svih ključnih dionika na nacionalnoj i lokalnoj 

razini jer samo uz konzultativan pristup koji uključuje 

građane, nevladine organizacije, lokalne vlasti, 

državne institucije, akademsku zajednicu, te konačno 

i medije, možemo imati stvarni utjecaj na probleme 

koje želimo riješiti. 

Uz brigu za okoliš i ambalažu, kontinuirano smanjujemo 

udio šećera u našim napicima i od 2010. smo 

u Europi reformulirali više od 280 napitaka. Na našim 

pakiranjima pružamo jasne informacije o prehrambenim 

vrijednostima kako bismo omogućili informiran 

izbor našim potrošačima. Naši marketinški napori 

u Europi su usmjereni na promoviranje napitaka bez 

šećera, koji su uključeni u 98% marketinških aktivnosti 

u Europi. Također, strogo se pridržavamo standarda 

odgovornog oglašavanja, izbjegavajući bilo kakvo 

oglašavanje naših proizvoda djeci mlađoj od 13 godina 

u bilo kojim medijima i terminima gdje čine 30% 

ili više publike. 

Što motivira tvrtke da održivost integriraju u svoje 

poslovanje? 

- Neprestano radimo na inovacijama kako bismo 

pronašli nove načine za daljnje ugrađivanje održivosti 

u naše poslovanje, brendove i marketing. Integracija 

održivosti u poslovanje postaje ključna jer se kao 

pojedinci želimo poistovjetiti s odgovornim brendovima. 

Nadalje, održivost privlači i zadržava vrhunske 

talente jer zaposlenici traže organizacije koje su kompatibilne 

s njihovim osobnim vrijednostima. Raditi za 

tvrtku koja daje prioritet okolišu i društvenoj odgovornosti 

postaje sve važnije za mnoge prilikom odabira 

radnog mjesta. Iz toga je jasno kako integracija održivosti 

u poslovanje nije samo moralna odgovornost već 

i izvor konkurentske prednosti, lojalnosti potrošača i 

privlačenja najboljih talenata. 

Unutar kompanije smo kreirali pet 

europskih inkluzivnih mreža koje vode 

naši zaposlenici. Usmjerene su na pet 

dimenzija raznolikosti - ravnoteža spolova, 

LGBTIQ+, kultura i naslijeđe, generacije i 

životna iskustva te sposobnosti i dobrobit 

Možete li nam reći više o aktivnostima usmjerenim 

upravo na brigu o vašim zaposlenicima? 

- U Coca-Coli vjerujemo da su naši zaposlenici 

zaslužni za uspjeh kompanije i stoga im želimo ponuditi 

više od radnog mjesta, konkurentne plaće i sveobuhvatnog 

paketa beneficija specifičnih za regije u 

kojima poslujemo. Želimo da naša kompanija bude 

mjesto na kojem svi zaposlenici osjećaju pripadnost i 

prihvaćenost. Ponosimo se time što promičemo pozitivno 

i inkluzivno radno okruženje, potičući raznolikost 

i pružajući prilike za kontinuirano učenje i napredovanje 

u karijeri. Kod nas zaposlenici mogu pronaći 

različite programe podrške mentalnom i fizičkom 

zdravlju, pri čemu su mnogi usmjereni na korjenite 

promjene životnih navika nastalih tijekom pandemije. 

Neki od tih programa dostupni su 0 - 24. Nudimo i niz 

treninga i edukacija kod globalno prepoznatih obrazovnih 

ustanova. Mnogi naši zaposlenici, uključujući 

one iz Hrvatske, ostvarili su impresivne međunarodne 

karijere unutar Coca-Cola sustava, što svjedoči o 

mogućnostima koje kompanija nudi svojim zaposlenicima. 

☐ 

30

Vizija za 

bolje sutra 

Osim što postavljaju standarde u održivosti i smanjenju utjecaja na okoliš 

te pružaju inovativna rješenja za potrošače, direktorica Instituta Saponia 

Blaženka Ćiško Anić govori i o putu kompanije ka zelenoj tranziciji, 

smanjenju ambalažnog otpada te kako se prilagođavaju potrebama zajednice 

T 

vrtka Saponia započela je svoj put prema održivosti 

mnogo prije nego što je postala globalna tema, a 

svoje napore zaštite okoliša kontinuirano unapređuje. 

Direktorica Instituta Saponia, dr. sc. Blaženka Ćiško 

Anić vodi Institut gdje se šest desetljeća razvijaju, 

stvaraju nove formule, kontroliraju kvalitetu proizvoda 

i sirovina. Saponia također provodi održivu politiku, 

smanjuje ambalažni otpad, prilagođava se trendovima 

potrošača i postavlja ciljeve za buduće smanjenje 

otpada i potrošnje energije. Osim toga, aktivno 

sudjeluje u zajednici te se može pohvaliti inovativnom 

linijom proizvoda, poput Faks Helizim SMART 

CLEAN, koji kombinira čistoću s minimalnim utjecajem 

na okoliš. 

Saponia je prepoznala potrebu za zelenom 

tranzicijom i za proizvodima koji su ekološki 

prihvatljivi. Na koji način provodite takvu politiku 

poslovanja? 

- Zelena je tranzicija u posljednjem desetljeću postala 

nezaobilazna tema vodećih svjetskih medija, a time 

i ultimativni cilj svake odgovorne tvrtke. Saponia je 

svoju zelenu tranziciju započela mnogo ranije, točnije 

2005., uvođenjem sustava upravljanja okolišem prema 

normi ISO 14001. Sredinom ove godine završen 

je veliki projekt energetske obnove šest objekata proizvodnih 

pogona i sjedišta tvrtke u Osijeku. U sklopu 

projekta na krovove i ostale osunčane zidove objekata 

postavljeni su sustavi solarnih panela koji proizvode 

“zelenu” električnu energiju. Rezultat ove investicije 

je smanjenje emisija CO2 za više od 1200 tona godišnje. 

Na tržište kontinuirano stavljamo proizvode koji 

nose međunarodno priznati certifikat EU Ecolabel 

kojim se jamči minimalni utjecaj na okoliš. 

Koje aktivnosti provodite kako biste smanjili 

količine ambalažnog otpada nastalog od proizvoda 

stavljenih na tržište? 

- U Saponiji je na vrijeme prepoznato da je razvoj 

funkcionalnog sustava gospodarenja otpadom ključan 

ako želimo smanjiti količine svih vrsta otpada. To 

podrazumijeva razvrstavanje, odnosno odvojeno prikupljanje 

otpada koji nastaje u tvornici te provođenje 

aktivnosti kojima se utječe na smanjenje ambalažnog 

otpada nastalog nakon što potrošači iskoriste proizvode 

koji su stavljeni na tržište. Za postizanje tog cilja 

nužne su i tehnološke prilagodbe strojeva za pakiranje. 

Svake se godine u Saponiji realizira nekoliko velikih 

investicija povezanih s tehnologijom pakiranja proizvoda. 

Tijekom posljednjih pet godina količina 

32

33 

FOTOGRAFIJA: VLADO KOS/CROPIX

‘‘ 

Dobrobit ljudi je prioritet našeg poslovanja, 

neovisno o tome je li riječ o djelatnicima, potrošačima, 

dobavljačima, lokalnoj ili široj zajednici 

plastične i kartonske ambalaže stavljene na tržište smanjena 

je za oko 50 posto. Gotovo 90 posto kartonske 

ambalaže stavljene na tržište proizvedeno je od recikliranog 

materijala. S našim partnerima radimo i dalje na 

razvoju novih oblika papirnate ambalaže, čime će se 

količina plastike stavljene na tržište i dalje smanjivati. 

Kako se prilagođavate trendovima i navikama 

potrošača? 

- Saponia je tvrtka koja jako dobro poznaje sva svoja 

tržišta. Samim time, prepoznajemo, ali i kreiramo 

potrebe naših potrošača. Saponia je oduvijek imala 

vrhunske partnere s kojima u suradnji kontinuirano 

prati trendove industrije u kojoj se nalazi, kako na globalnoj, 

tako i na lokalnoj razini. U odnosu na multinacionalne 

kompanije kojima je interes raspršen na globalno 

tržište, Saponijina je prednost u detaljnom razumijevanju 

potreba lokalnih potrošača i to nam omogućuje 

ciljano kreiranje novih formulacija. Zahvalni smo 

svojim potrošačima na svim primjedbama i pohvalama 

jer nas usmjeravaju tijekom kreiranja formulacija, mirisa 

i vizualnog identiteta proizvoda. To nam je iznimno 

važno, uz, naravno, neizostavnu kontinuiranu marketinšku 

komunikaciju, gdje uz razumijevanje današnjeg 

dinamičnog načina života uvažavamo navike i potrebe 

svakog od svojih vjernih potrošača. Saponia je sastavni 

dio svakog doma. Vjerujem da je većina domaćinstava 

barem jednom probala i koristila neki od naših proizvoda, 

a naš je cilj olakšati i uljepšati svakodnevicu svakom 

našem potrošaču. 

Kako Saponia promiče održivo poslovanje u 

proizvodnji sredstava za čišćenje? 

- Strategija održivog poslovanja uključuje različite 

dionike, s obzirom na to da je riječ o sveobuhvatnom 

procesu. Dobrobit ljudi je prioritet našeg poslovanja, 

neovisno o tome je li riječ o djelatnicima, potrošačima, 

dobavljačima, lokalnoj ili široj zajednici. Tijekom 

ovoga procesa odvija se kontinuirano ulaganje u tehnološke 

procese uz smanjenje ekološkog otiska, odgovorno 

upravljanje, praćenje i nadziranje aspekata okoliša 

i energetskih performansi s ciljem stalnog smanjenja 

svih negativnih utjecaja na prirodu koja nas okružuje 

i zdravlje ljudi. Nužna je i kontinuirana edukacija 

zaposlenika u smislu potpunog razumijevanja održivog 

razvoja i njegovih principa. 

Imate li postavljene ciljeve za smanjenje otpada i 

potrošnje energije u sljedećim godinama? 

- Budući da Saponia ima sustav upravljanja okolišem 

prema normi ISO 14001 te sustav upravljanja 

energijom prema normi ISO 50001, proizlazi da smo 

smanjenje otpada i utrošene energije sustavno ugradili 

u naše poslovanje. Kao što je već ranije spomenuto, 

ostvarena su u tom smislu značajna smanjenja različitih 

vrsta otpada, a korištenjem “zelene” električne energije 

iz obnovljivih izvora te intenzivnim radom na zamjeni 

postojećih tehnologija novima te će uštede biti i znatno 

veće. Krajnji je cilj postizanje potpune klimatske neutralnosti 

do 2050., kako je to zamišljeno i europskim 

zelenim planom. 

Na koji je način tvrtka angažirana u zajednici i 

društveno odgovornim projektima? 

- Bez zajednice u kojoj živimo i radimo ne bi bilo ni 

Saponije, iz nje dolaze i radnici i potrošači Saponijinih 

proizvoda. Suradnja i partnerstvo s organizacijama i 

pojedincima u zajednici s ciljem podizanja kvalitete 

poslovanja i življenja kroz redovite razmjene znanja i 

iskustva, rad na projektima, podržavanje ideja i inicijativa 

koje mogu pomoći u ostvarivanju ciljeva zajednice 

utkani su u srž tvrtke. Naše predstavnike često 

pozivaju kao izlagače na konferencijama, forumima i 

okruglim stolovima u organizaciji 

HGK-a, HUP-a i strukovnih 

udruga. Putem predavanja 

naših stručnjaka studentima iz 

različitih područja kao što su 

kemija i kemijska tehnologija, 

ljudski resursi, zaštita okoliša 

i druga razvijamo redovitu 

suradnju sa sveučilišnom 

zajednicom. Lokalnim inicijativama 

i udrugama daje se 

podrška kroz donacije i sponzorstva, 

ali i osobnim uključivanjem 

radnika u njihove inicijative. 

Saponia aktivno surađuje 

s različitim tijelima lokalne i 

državne uprave u skladu s politikama 

tvrtke i kroz to doprinosi 

poboljšanju poslovnog okruženja 

i društva u cjelini. 

Saponia svojim potrošačima 

želi pružiti proizvode za pranje rublja koji 

osiguravaju besprijekornu čistoću, ali sa smanjenim 

utjecajem na okoliš. Primjer je i vaša nova linija 

Faks Helizim SMART CLEAN (tekući deterdžent i 

kapsule). Po čemu je ta linija posebna? 

- Zahvaljujući dugoj tradiciji vlastitog razvoja proizvoda, 

što potvrđuje i činjenica da je naš Institut prošle 

godine proslavio 60 godina od osnivanja, Saponia na 

tržište lansira formulacije koje su maksimalno prilagođene 

očekivanjima lokalnog tržišta, uzimajući u obzir 

kvalitetu vode, navike potrošača i klimatske uvjete. 

Sirovine se biraju tako da konačni proizvod maksimalno 

iskoristi njihove sinergijske učinke uz minimalno 

opterećenje za okoliš. Sve površinski aktivne tvari 

koje koristimo su biorazgradive, mirisne kompozicije 

sadrže visoki udio prirodnih eteričnih ulja, proizvodi 

su prilagođeni pranju na niskim temperaturama, a preporučeno 

doziranje deterdženta se kontinuirano smanjuje. 

Rezultat svih ovih poželjnih elemenata je smanjenje 

ugljičnog otiska naših proizvoda. Faks Helizim 

Smart Clean uistinu omogućuje pametan način održavanja 

besprijekorne čistoće i mirisne svježine našeg 

rublja. 

☐ 

‘‘ 

Saponia na tržište 

lansira formulacije 

koje su maksimalno 

prilagođene očekivanjima 

lokalnog tržišta, uzimajući 

u obzir kvalitetu vode, 

navike potrošača i 

klimatske uvjete 

34

FOTOGRAFIJA: SAŠA ĆETKOVIĆ 

FOTOGRAFIJA: SAŠA ĆETKOVIĆ 

Modernizacija, 

briga za radnike 

i zaštita okoliša 

Ana Nemet, članica Uprave Jamnice, govori o izazovnoj poslovnoj godini, ulaganju u 

zaposlenike i tehnologiju te o suradnji s lokalnom zajednicom i novim planovima kompanije 

36

Održivost je postala nezaobilazna tema u poslovnom svijetu, a 

Jamnica nije iznimka. Pitanja o ekološkoj osviještenosti i društvenoj 

odgovornosti sve su važnija u današnjem kontekstu. 

Istovremeno, suočavamo se s rastućom inflacijom i sve većim 

ulaznim troškovima, što zahtijeva pametno upravljanje resursima. 

Nove tehnologije, poput digitalizacije i automatizacije, 

mijenjaju način na koji poslujemo i kako dolazimo do potrošača. 

Kao i većina velikih kompanija, i Jamnica, koja ove godine 

slavi 195. rođendan, usmjerena je na održivost koja je integrirana 

u poslovne planove i strategiju. Članica Uprave Jamnice 

Ana Nemet napominje kako je tvrtka posljednjih godina napravila 

značajne pomake u tom području, a osim održivosti, u 

2023. je u fokusu bilo prilagođavanje na novu valutu - euro, 

kao i na nedostatak radne snage te rast inflacije. 

Koje korake Jamnica poduzima kad je riječ o održivom 

poslovanju? 

- Jamnica ove godine slavi 195 godina postojanja i na to 

smo jako ponosni, jer ne postoji mnogo kompanija na ovim 

prostorima koje se mogu pohvaliti tako dugom 

tradicijom i kontinuitetom poslovanja. No, mi 

želimo uspješno poslovati i idućih 195 godina. I 

zato smo održivost integrirali u svoje poslovne 

planove i strategiju. Jamnica, dio Fortenova grupe, 

lider je na tržištu prirodnih mineralnih voda 

i osvježavajućih pića. Svjesni smo svoje odgovornosti 

i uloge, ali i očekivanja naših dionika. 

S obzirom na našu primarnu djelatnost, definirali 

smo pristup održivosti koji se temelji na 

šest područja: briga o zaposlenicima i lokalnoj 

zajednici, ugljični otisak, upravljanje otpadom i 

cirkularna ekonomija, poboljšanje kvalitete života 

kroz kvalitetu hrane i zaštita voda. Redovito 

pratimo svoj napredak kroz brojne inicijative u 

spomenutim područjima, što bilježimo u izvješćima 

o održivosti Fortenova grupe. 

Koliko je zahtjevno doći do zadanih ciljeva u području 

održivosti? Jeste li zadovoljni rezultatima? 

- Put prema održivom poslovanju nije neki zaseban proces 

izdvojen od ostalih procesa u kompaniji, već ga je nužno integrirati 

u svaki dio poslovanja s jasnim ciljevima i planovima. 

Kao kompanija smo proteklih godina učinili velike pomake u 

tom području, no još ima prostora za razvoj i unapređenje. Da 

bismo se mijenjali i unapređivali kao kompanija, primjerice 

u domeni zaštite okoliša, potrebna su ulaganja. Iako smatram 

da su ulaganja u održivost ulaganja u budućnost poslovanja, 

odnosno da ih ne smijemo primarno gledati samo kao trošak, 

često je najveći izazov uskladiti želje i mogućnosti ulaganja. 

No, pomnim planiranjem i promišljenim odabirima usmjeravamo 

naša ulaganja tamo gdje ostvarujemo najveće benefite za 

okoliš, društvo u kojem radimo i sve naše dionike. 

Kako su se Jamnica i njezini timovi pripremili za veliku 

promjenu uvođenja nove valute - eura? 

- Uvođenje nove valute iznimno je velika i kompleksna 

promjena - kako za sve nas osobno tako i za poduzeća. Osim 

sistemskih prilagodbi koje predstavljaju iznimno opsežan 

i zahtjevan posao za naše timove, a ujedno su nužne da bi 

osnovni poslovni procesi, poput proizvodnje i izdavanja računa, 

uopće mogli funkcionirati, kao tržišni lider vodili smo brigu 

i o tome da budemo ogledni primjer poštivanja zakonskih 

regulativa, ali i da se brinemo o našim kupcima i potrošačima 

u procesu uvođenja eura. S pripremama sustava krenuli 

smo rano, tijekom 2022., kako bismo u trenutku prelaska bili 

spremni i sigurni da promjena valute neće uzrokovati zastoje 

u procesima. Nadalje, svojim zaposlenicima, dobavljačima i 

kupcima slali smo informacije i upute kako se pripremiti na 

promjenu valute. Uz to, vodili smo brigu i da naši potrošači ne 

budu pogođeni porastom cijena uslijed uvođenja eura, što je 

bio nerijetki slučaj na tržištu. 

Kako ste dočekali izazove s inflacijom i rastom ulaznih 

troškova? 

- Promjene na tržištu nikada nisu bile brže, a novi izazovi, 

s kojima se u posljednje vrijeme suočavaju proizvodne kompanije 

poput naše, zahtijevaju izrazito brzu prilagodbu. No, 

one su ujedno prilika za transformaciju poslovanja i povećanje 

produktivnosti, a u konačnici i za dodatno jačanje Jamnice i 

njezine otpornosti na trenutne i buduće izazove. Na poslovanje 

u 2022. snažno je utjecao rast troškova ulaznih sirovina i 

cijena energenata, što se dijelom nastavilo i u ovoj godini, a 

inflacija i rast kamatnih stopa utjecali su na potrošnju. Zato 

stalno radimo na širenju portfelja, razvijamo nove proizvode 

i nove kategorije kako bismo potrošačima ponudili proizvode 

za svaku prigodu i svaki trenutak u danu. Za svoje proizvode 

‘‘ 

Od brojnih inicijativa koje provodimo u 

domeni smanjenja našeg utjecaja na okoliš 

izdvojila bih uvođenje neodvojivog čepa 

na naše boce, čime se osigurava da čepovi 

umjesto u okolišu završe na recikliranju 

koristimo prirodne sastojke vrhunske kvalitete, a razvijamo i 

tzv. better for you proizvode s manjim udjelom šećera i funkcionalnim 

benefitima. S obzirom na visoke tržišne udjele naših 

brendova u Hrvatskoj, primjerice Jamnice, Jane i Jane Ice Tea 

koje su lideri u svojim kategorijama, nove prilike tražimo i na 

izvoznim tržištima - otvaranjem novih tržišta, ali i daljnjim 

širenjem na tržištima na kojima su naši brendovi već etablirani, 

poput Slovenije ili Mađarske. Uza sve to, nastojali smo biti i 

ostati fer prema potrošačima te smo se potrudili da se rast cijena 

ne prelije u potpunosti na cijenu proizvoda. 

U kojem obujmu Jamnica kao tržišni lider vodi računa o 

okolišu? 

- Od brojnih inicijativa koje provodimo u domeni smanjenja 

našeg utjecaja na okoliš izdvojila bih uvođenje neodvojivog 

čepa na naše boce, čime se osigurava da čepovi umjesto 

u okolišu završe na recikliranju, te uvođenje boca napravljenih 

od 100% recikliranog PET-a i PET boca smanjene težine, 

čime pridonosimo smanjenju količine ambalažne plastike. 

Nadalje, s ponosom bih istaknula da je Jamnica jedan od rijetkih 

proizvođača koji je zadržao povratnu staklenu ambalažu 

i strateški je fokusiran na to pakiranje, naravno uz PET koji 

su potrošači prihvatili zbog praktičnosti. S obzirom na to i 

kružnu ekonomiju koja je već godinama integrirana u poslovanje 

Jamnice, te činjenicu da je povratna staklena ambalaža 

ekološki prihvatljivije pakiranje, nastojimo očuvati korištenje 

povratne staklene ambalaže i na to dodatno poticati potrošače. 

A s obzirom na to da su naši proizvodni pogoni u ruralnim 

područjima, Pisarovini i Gorici Svetojanskoj, odnosno u mjestima 

gdje su izvorišta naših prirodnih mineralnih voda, kontinuirano 

prepoznajemo i pratimo svoj utjecaj na okoliš, 

37

ulažemo napore u dugoročno očuvanje naših izvora te veliku 

pozornost usmjeravamo na racionalnu upotrebu naših tehnoloških 

voda. 

Kako kompanija doprinosi svojim neposrednim lokalnim 

zajednicama? 

- Budući da su naši proizvodni pogoni u Pisarovini i Gorici 

Svetojanskoj u blizini Jastrebarskog, a naš glavni logističkodistributivni 

centar u Jastrebarskom, većinu svojih društveno 

odgovornih aktivnosti usmjerili smo u upravo u te zajednice. 

Podržavamo neke od najvažnijih lokalnih događaja i udruženja 

koja su fokusirana na unapređenje kvalitete društvenog 

‘‘ 

Redovito provodimo istraživanje korporativne 

klime i kulture, a povratne informacije koje 

dobijemo od zaposlenika ugrađujemo u strateške 

planove jer želimo biti još bolji kao poslodavac i 

osigurati zaposlenicima ugodno radno okruženje 

života kroz sport, turizam, djecu i mlade. Od ove godine uključili 

smo se i u segment obrazovanja: osigurali smo stipendije 

za čitav razred učenika koji su upisali smjer za tehničara 

za logistiku i špediciju u Srednjoj školi Jastrebarsko. Lanac 

opskrbe jedan je od ključnih dijelova Jamničina poslovanja, a 

četverogodišnjim stipendiranjem ovog deficitarnog zanimanja 

želimo doprinijeti kvalitetnom obrazovanju budućih stručnjaka 

logistike, podržati razvoj lokalne zajednice u kojoj poslujemo, 

ali ujedno osigurati održivost poslovanja jednog od ključnih 

segmenata našeg poslovanja. Drago nam je što su Grad 

Jastrebarsko i Srednja škola Jastrebarsko prepoznali potrebu i 

pokrenuli ovaj srednjoškolski smjer te što smo mi dobili priliku 

podržati ove mlade ljude. Mislim da je ovo odličan primjer 

suradnje obrazovne ustanove i poslovnog subjekta! 

Kako se tvrtka nosi s izazovom nedostatka radne snage? 

- Briga o zaposlenicima i radnom okruženju strateški su prioritet 

naše kompanije. Redovito provodimo istraživanje korporativne 

klime i kulture, a povratne informacije koje dobijemo 

od zaposlenika ugrađujemo u strateške planove jer želimo 

biti još bolji kao poslodavac i osigurati 

zaposlenicima ugodno radno okruženje. 

‘‘ 

Međutim, i mi se, kao gotovo sve kompanije 

u Hrvatskoj i regiji, suočavamo s izazovima 

vezanim uz nedostatak radne snage. 

Jamnica je još prije nekoliko godina počela 

raditi na modernizaciji i ulagati u tehnologiju. 

Proteklih godina najviše se ulagalo u 

modernizaciju proizvodnih pogona i jačanje 

kapaciteta. Ulaganje u novu aseptičku 

liniju u našem pogonu Jana, trenutačno 

jedne od najboljih linija tog tipa u Europi, 

vrijedno gotovo 12 milijuna eura, jedna je 

od naših najvećih investicija u posljednjih 

pet godina. Time se osigurava povećanje 

kapaciteta, razvoj inovacija i novih kategorija, 

ali i kvalitetnija i brža reakcija na sve 

veću potražnju za našim proizvodima, posebice tijekom ljetne 

sezone. Ulažemo i u nadogradnju postojećih proizvodnih linija 

koje se moderniziraju i automatiziraju, čime se povećava efikasnost 

te im se produljuje vijek trajanja. Uz navedeno, moramo 

intenzivno raditi i na tome da budemo atraktivan poslodavac 

jer digitalizacija i tehnologija ne mogu u potpunosti zamijeniti 

stručnog i kvalitetnog radnika. 

U kolikoj mjeri ulažete u svoje zaposlenike i kako ih 

motivirate? 

- O zaposlenicima se brinemo ulaganjem u njihovo obrazovanje 

i brigu o zdravlju i sigurnost na radnom mjestu. Tako 

je u prethodnoj godini u nekoj od edukacija sudjelovalo čak 

75 posto zaposlenika, a odrađeno je oko 8300 sati različitih 

edukacija. Također, Jamnica svojim zaposlenicima osigurava 

besplatne sistematske i specijalističke preglede, provodi edukativne 

aktivnosti o zdravlju, važnosti konzumiranja vode i 

zdravim prehrambenim navikama, osigurava pogodnosti za 

korištenje različitih sportskih aktivnosti, organizira radionice 

o važnosti mentalnog zdravlja i o izazovima roditeljstva, dan 

zdravlja s predavanjem nutricionista, vježbanjem na otvorenom 

i drugim aktivnostima koje potiču brigu o zdravlju… 

Zahvaljujući ovim aktivnostima i drugim inicijativama vezanim 

uz radno okruženje Hrvatski zavod za 

javno zdravstvo dodijelio je Jamnici oznaku 

Tvrtka prijatelj zdravlja, čime smo sada i formalno 

dio kruga kompanija koje se brinu o 

sigurnosti svojih zaposlenika u skladu s najvišim 

standardima. Unapređenje sigurnosti 

na radnom mjestu još je jedan od prioriteta 

kada je riječ o brizi za zaposlenike, pa smo 

tako, primjerice, kolegama koji rade u punionicama 

na linijama sa staklenom ambalažom 

osigurali dioptrijske zaštitne naočale napravljene 

po mjeri, u skladištima su označeni 

transportni i pješački putevi i postavljene 

zaštitne ograde, dodatno su postavljeni uređaji 

koji svjetlosnim znakovima upozoravaju 

pješake na blizinu viličara, a na ulaze u proizvodne 

pogone Jamnice i Jane postavljeni 

su uređaji koji broje dane bez ozljede na radu, što je dodatni 

iskorak u podizanju svijesti zaposlenika o važnosti poštivanja 

sigurnosnih pravila. No, ne zaboravljamo ni materijalna prava, 

pa smo tako u ovoj godini, shvaćajući koliko je inflacija 

utjecala na životni standard, povećali neoporeziva davanja 

kao što su regres, dar za djecu, božićnica itd. 

Kakvi su planovi za budući rast i razvoj 

kompanije? 

- Jamnica je lider u proizvodnji prirodnih mineralnih voda 

i osvježavajućih pića i to je trenutno okosnica našeg poslovanja. 

Ove godine s novim brendom Toco Loco ušli smo u kategoriju 

praškastih napitaka u kojoj do sada nismo bili. Također 

smo prilično jaki u distribuciji nekih drugih vrsta pića poput 

vina, piva i drugih poznatih brendova iz kategorije osvježavajućih 

bezalkoholnih pića. No, smatramo da s obzirom na naše 

znanje, iskustvo i snagu na tržištu postoji još mnogo potencijala 

za razvoj i širenje poslovanja, portfelja i prilika u danu 

koje ‘’pokrivamo’’ svojim proizvodima. Zato me posebno 

veseli što su Jamnica i Nestle sklopili strateško partnerstvo 

Ulaganje u novu aseptičku liniju u našem 

pogonu Jana, trenutačno jednu od najboljih 

tog tipa u Europi, vrijedno gotovo 

12 milijuna eura, jedna je od naših najvećih 

investicija u posljednjih pet godina 

za prodaju Nescafé proizvoda na tržištu Hrvatske za tzv. Out 

Of Home kanal, i to kroz tri segmenta: espresso kavu u zrnu 

za ugostiteljske objekte, BusinessToBusiness (B2B) samoposlužne 

aparate za kavu te instant cappuccino Nescafé koji 

je lider u toj kategoriji. Jamnica je oduvijek težila razvoju, 

inovaciji i proširenju portfelja kako bismo zadovoljili raznolike 

potrebe naših potrošača te ponudili proizvode za svaku 

prigodu i svaki trenutak u danu. Ova suradnja za nas znači 

osnaživanje našeg ukupnog portfelja brendova, a ujedno je i 

prilika za učenje i rast u kategoriji u kojoj do sada nismo bili 

prisutni. 

☐ 

38

PROMO 

FAKS GEL 

- bez ijedne mrlje 

Zahvaljujući pažljivo 

osmišljenim 

formulacijama Faks 

gel se uspješno bori 

protiv različitih vrsta 

mrlja, ostavljajući 

besprijekornu čistoću 

Nova ambalaža Faks gela donosi 

značajnu promjenu - smanjenje 

udjela plastike za čak 20 posto 

Faks gel jamči 

očuvanje 

teksture, njene 

boje i kvalitete 

- i kad je riječ o 

odjeći, i rublju 

Kako proces pranja rublja može 

imati značajan utjecaj na okoliš, 

poticanje potrošača na smanjenje 

temperatura pranja od 20 °C 

predstavlja važan korak prema 

zaštiti okoliša, kao i pranje na brzim 

ciklusima pranja, čime se štedi 

energija i smanjuje emisija CO 2 

Ima sposobnost neutralizacije 

neugodnih mirisa, bez obzira 

na to koliko im je prethodno 

bila izložena 

40

Modna industrija suočava se s ozbiljnim 

izazovima zbog negativnih utjecaja 

na okoliš masovne proizvodnje 

i brze mode - visok udio emisije 

CO2 te, posljedično, globalno zagrijavanje 

uz oskudne prirodne resurse 

postali su nepobitna stvarnost. 

No, postoji svijetla strana ove 

modne priče, a to je održiva moda, čiji su osnovni postulati 

odgovoran pristupu dizajnu, proizvodnji i korištenju odjeće. 

Pojam održivosti odnosi se tako na odjeću koja je dizajnirana, 

proizvedena i korištena na način prihvatljiv za okoliš. 

Održivost je temeljna vrijednost tvrtke Saponia, kojoj su već 

niz godina u fokusu kontinuirane inovacije i tehnološko usavršavanje 

asortimana. Iako je u današnje vrijeme sve više osviještenih 

potrošača, koji teže održivim načinima života, mnogi još 

bacaju odjeću koja je s vremenom postala nekako izblijedjela 

te izgleda iznošeno. Ključna poruka koju zagovaramo brendom 

Faks helizim jest da treba čuvati odjeću kako bi što dulje bila 

funkcionalna - a na dugovječnost odjeće presudan utjecaj ima 

odabir deterdženta, koji tkaninu njeguje i održava. Upravo stoga 

je osmišljen brend Faks gel, čija je misija slow fashion, a 

obveza - održivost. 

S Faks gelom ne samo da ćete postići blistavu čistoću već 

ćete produljiti vijek trajanja odjeće, istodobno štiteći okoliš. 

Uz sve navedene karakteristike, jasno je zašto je Faks gel pravi 

izbor za svako domaćinstvo. Zahvaljujući pažljivo osmišlje- 

Osim što pruža besprijekornu čistoću, Faks gel igra ključnu ulogu u promicanju 

održive mode, čuva odjeću kako bi što dulje bila funkcionalna, smanjujući otpad i 

potičući održivost u pranju rublja, a nova ambalaža pridonosi smanjenju otpada i 

boljoj iskorištenosti resursa - što ga čini odgovornim izborom za čišći planet 

nim formulacijama Faks gel se uspješno bori protiv različitih 

vrsta mrlja, ostavljajući besprijekornu čistoću. Fokus prilikom 

razvijanja formulacija bio je na korištenju što blažih kemikalija 

i biološki razgradivih sastojaka. 

Dok neki deterdženti mogu biti agresivni prema tkanini, Faks 

gel jamči očuvanje teksture, njene boje i kvalitete - i kad je riječ 

o odjeći, i rublju. Iz pranja u pranje odjeća će zadržati svjež 

izgled. U varijanti Faks White&Color specijalno kombinirani 

sastojci jamče ne samo svježe boje tkanina već i blistavu bjelinu, 

a uz to će vlakna rublja biti njegovana i na njenoj se površini 

neće stvarati “mucice”. 

Faks Color gel još je jedan od proizvoda iz linije Faks, a 

namijenjen je pranju obojenog rublja. U formuli ovog tekućeg 

deterdženta sastojci su koji obnavljaju boju tkanine te održavaju 

njihovu svježinu, osiguravajući da odjeća uvijek izgleda kao 

nova. Stoga je Faks Color gel pravi izbor za sve vrste obojenog 

rublja, jer nakon pranja boje su očuvane i blistave. Zahvaljujući 

Faks Color gelu vaša odjeća će izgledati dobro, ali će i mirisati 

svježe - jer ovaj deterdžent ima sposobnost neutralizacije 

neugodnih mirisa, bez obzira na to koliko im je prethodno bila 

izložena. 

U svijetu u kojem je sve više pažnje usmjereno prema zdravlju 

i dobrobiti, izbor odgovarajućeg deterdženta postaje ključan. 

Pogotovo kada je u pitanju osjetljiva koža djece i cijele obitelji. 

Upravo iz tog razloga kreiran je Faks gel Baby & Sensitive 

- s pažnjom prema dječjoj koži i prema visokim standardima 

kvalitete. Bilo da je riječ o mrljama od hrane na dječjoj odjeći 

ili mrljama na nekoj drugoj tkanini, Faks gel pruža izvanredne 

rezultate pranja. Svaki korak u procesu proizvodnje nadzire 

se kako bi se osigurala dosljedna kvaliteta. Faks Baby & 

Sensitive prošao je hipoalergene i dermatološke testove, potvrđujući 

svoju nježnost prema koži. Proizvod ne sadrži alergene 

iz mirisa niti bojila. Kada birate deterdžent za svoju obitelj, ne 

tražite samo čistoću - tražite nježnost i sigurnost. Faks Baby & 

Sensitive pruža sve to i više. 

Ako tražite savršeno rješenje za pranje rublja koje će mu 

vratiti izvornu bjelinu i svježinu boja, Faks Micellar formula 

je još jedan proizvod iz linije Faks helizim koji pruža rublju 

upravo ono što mu treba. Faks Micellar je specijalno dizajniran 

za pranje bijelog i obojenog rublja izrađenog od pamuka, 

sintetike, ali i mješavina materijala. Ovaj deterdžent se također 

može koristiti na temperaturama od 20 do 95 °C, što ga čini 

izuzetno prilagodljivim za sve vrste pranja. Zahvaljujući Smart 

Clean formuli koja koristi snagu enzima, Faks Micellar formula 

lako odstranjuje mrlje na nižim temperaturama pranja, pružajući 

vašem rublju “dubinsku čistoću”. Osim što uklanja mrlje, 

ovaj deterdžent pomaže u očuvanju boje i teksture rublja. Jedna 

od glavnih prednosti ovog deterdženta je korištenje ekstrakta 

pamuka, sastojka koji se često nalazi u kozmetičkim proizvodima. 

Ekstrakt pamuka ima blagotvorno djelovanje na kožu, 

što ga čini idealnim za osobe koje traže nježniji deterdžent. 

Specijalni sastojci ugrađeni u formulaciju osiguravaju da vaše 

rublje zadrži svoju briljantnu bjelinu i svježinu boja, bez obzira 

na broj pranja. Osim toga, ovi sastojci njeguju vlakna odjeće, 

sprječavajući stvaranje “mucica” i održavajući odjeću kao 

novu. 

Kako proces pranja rublja može imati značajan utjecaj na 

okoliš, poticanje potrošača na smanjenje temperatura pranja od 

20 °C predstavlja važan korak prema zaštiti okoliša, kao i pranje 

na brzim ciklusima pranja, čime se štedi energija i smanjuje 

emisija CO2. Faks gel Smart Clean omogućuje visokokvalitetno 

pranje čak i u brzim ciklusima pranja ili kod pranja rublja na 

niskim temperaturama. 

Osim što pruža dugovječnost odjeći, Faks gel je usmjeren 

na smanjenje otpada od ambalaže, pružajući održivu i ekološki 

prihvatljivu opciju. 

Inovacija u dizajnu ambalaže postaje ključna komponenta 

održivosti te se prilikom lansiranja Faks gela u novoj ambalaži 

vodilo računa o smanjenju količinu plastike u ambalaži, 

što je važan doprinos smanjenju otpada. Nova ambalaža Faks 

gela donosi značajnu promjenu - smanjenje udjela plastike za 

čak 20%. Za nas to nije samo estetska promjena već i konkretan 

korak prema smanjenju otpada i zaštiti okoliša. Smanjenje 

plastike u ambalaži donosi niz prednosti, uključujući smanjenje 

negativnog utjecaja na okoliš i bolje korištenje resursa. Nakon 

upotrebe ova ambalaža može se odložiti na adekvatna mjesta za 

recikliranje, pridonoseći tako ciklusu ponovne upotrebe resursa. 

Linija Faks gel dokazuje da briga o okolišu i kvaliteta proizvoda 

mogu ići zajedno, a ovo je naš doprinos održivijoj 

budućnosti u kojoj će naš planet ostati čist i zdrav za buduće 

generacije. 

☐ 

41

Pametna kupnja, 

zdrave navike i 

društvena 

odgovornost 

Konzum postavlja nove 

standarde u svijetu 

maloprodaje, ne samo 

svojom bogatom ponudom i 

pametnom kupnjom 

već i kroz posvećenost 

smanjenju bacanja hrane 

te očuvanju okoliša, o 

čemu govori Dunja 

Delić, direktorica 

Sektora marketinga u 

Konzumu i članica Uprave 

MultiPlusCarda 

Kao jedna od vodećih hrvatskih 

kompanija, Konzum je ujedno 

i predvodnik trendova, pa 

nije ni čudo da im je društveno 

odgovorno poslovanje jedna od 

najvažnijih komponenti. Dunja 

Delić, direktorica Sektora marketinga 

u Konzumu i članica 

uprave MultiPlusCarda, otkriva ključne strategije tvrtke 

za poboljšanje iskustva kupaca i doprinos društvu. 

Konzum, osim što promiče pametnu kupnju, također 

usmjerava svoje poruke prema poticanju zdravih 

životnih navika, smanjenju bacanja hrane i odgovornom 

postupanju prema okolišu. Osim toga, kako bi 

ostvario svoje ciljeve, Konzum radi na edukaciji svojih 

zaposlenika te potiče razvoj talentiranih profesionalaca 

usprkos izazovima povezanima s nedostatkom 

radne snage. 

Kroz svoje komunikacijske aktivnosti Konzum 

dopire do široke publike, koje su to poruke koje 

šaljete svojim kupcima, a da doprinose kvaliteti 

njihovog života, ne samo kad je u pitanju pametna 

kupnja? 

- U Konzumu svakodnevno kupuje pola milijuna 

ljudi, a mi se, kao vodeći domaći maloprodajni lanac, 

trudimo opravdati njihovo povjerenje: kako kroz kvalitetnu 

ponudu u prodavaonicama, tako i kroz naše 

marketinške aktivnosti kojima ih nastojimo inspirirati 

da kupuju domaće, svježe, lokalno, uz brojne pogodnosti. 

Istovremeno, kad imate priliku doprijeti do tako 

velikog broja ljudi, imate odgovornost svojim porukama 

pridonijeti tome da se hrane zdravije, kreću više ili 

budu odgovorni prema zajednici i okolišu. Tu na scenu 

stupaju naši programi vjernosti i razne inicijative 

koje, svaka na svoj način, predstavljaju iskorak i trude 

se educirati. Naši Zdravoljupci nisu tu bili samo da bi 

razveselili najmlađe nego da ih potaknu da jedu voće i 

povrće, Morsovci, Zumići i Zvjerići imali su komponentu 

brige o okolišu, a Lukin izazov promovirao je 

bavljenje sportom. Kad je u pitanju aktualna inicijativa 

Mali veliki talenti, tu smo kreirali sustav koji omogućava 

čitavim zajednicama da se aktiviraju i pomognu 

školama. Na taj način kupac ima satisfakciju da čini 

nešto dobro, škole dobivaju opremu po izboru, mali 

talenti priliku da postanu veliki - Konzum je tu samo 

kao posrednik i, naravno, da osigura uistinu bogat 

fond opreme. 

Konzum ima razgranatu maloprodajnu mrežu 

diljem Hrvatske - kako pridonosite lokalnoj 

zajednici? 

- Tako je, s više od 600 prodavaonica prisutni smo 

u svakom dijelu Hrvatske, ali isto tako smo prisutni 

i kroz čitav niz sponzorstava i donacija lokalnim 

organizacijama za koje ocijenimo da rade vrijedne 

stvari i da će uz našu pomoć imati još bolje rezultate. 

Podržavamo sport, kulturu, odgovoran pristup 

okolišu, edukaciju djece i mladih, kad god smo to u 

mogućnosti. Neki projekti već su postali tradicionalni, 

kao što je naša božićna donacija udrugama fokusiranima 

na potrebite koju zajednički provode Konzum, 

MultiPlusCard i naši zajednički korisnici te koja iz 

godine u godinu ostvaruje sve bolje rezultate, ali pripremamo 

i nove. Iskoristila bih priliku da najavim 

natječaj za dodjelu novčanih sredstava Najbolje iz 

Hrvatske, kojim ćemo pomoći realizaciju projekata 

namijenjenih onima koji rade svoje prve sportske 

korake. 

Vaša tvrtka već godinama provodi aktivnosti 

kojima ne samo da doprinosi smanjenju bacanja 

hrane već i da se pomogne potrebitima. Koje su to 

aktivnosti? 

- S jedne strane kontinuirano radimo na tome da 

poboljšamo procese naručivanja robe i upravljanja 

zalihama, s ciljem smanjenja količine preostale hrane, 

no ono što ipak ostane ne bacamo, već doniramo 

onima kojima je to najpotrebnije. To je nešto što 

radimo još od 2016. i do danas smo donirali više od 

1300 tona hrane, za što smo čak pet godina zaredom 

proglašeni Najdonatorom, čime se jako ponosimo. 

Osim toga, kako bismo educirali naše kupce i osvijestili 

ih o problemu bacanja hrane, 2022. pokrenuli smo 

Reciklopediju, platformu kroz koju kupcima pružamo 

praktične savjete koje baš svatko može primijeniti i 

na taj način smanjiti količine hrane koju baca te tako 

pozitivno utjecati na zajednicu i okoliš. 

42

‘Zajedničkom inicijativom 

Konzuma i MultiPlusCarda 

kupcima smo omogućili da 

prilikom kupnje u Konzumu 

prime samo elektronski račun, 

bez papirnatoga, i odaziv je 

izvrstan’, kaže Dunja Delić 

Smanjenje otpada od hrane je na neki način i 

briga o okolišu, koje još inicijative provodite u tom 

području? 

- Sve naše poslovne aktivnosti provodimo nastojeći 

sačuvati i zaštititi prirodu koja nas okružuje. Na taj 

način donosimo poslovne odluke, ali i potičemo zaposlenike 

i kupce da osvijeste na koji način sami mogu 

pridonijeti tom cilju - primjerice smanjenjem plastične 

ambalaže, korištenjem višekratnih vrećica prilikom 

kupnje, vodeći brigu o energetskoj učinkovitosti, kako 

u prodavaonicama, tako i u uredskim prostorima, pravilno 

odvajajući otpad, ali i suradnjom s domaćim 

dobavljačima, što čini naše lance nabave kraćima i efikasnijima. 

Činjenica je da ljudi žele pridonijeti zdravijem 

i čišćem okolišu, no nisu uvijek sigurni kako - naš 

je zadatak, među ostalim, da im ponudimo načine da 

to ostvare pa smo tako nedavno, kroz još jednu zajedničku 

inicijativu Konzuma i MultiPlusCarda, kupcima 

omogućili da prilikom kupnje u Konzumu prime samo 

elektronski račun, bez papirnatoga. Odaziv je izvrstan, 

što nas jako veseli i motivira. 

Uz to što dugi niz godina vodite Konzumov 

marketinški tim, odnedavno ste i članica Uprave 

MultiPlusCarda - kako se te dvije važne pozicije 

poslovno nadopunjuju? 

- Izvrsno! Konzum i MultiPlusCard idu zajedno 

otkad je taj, danas najveći u Hrvatskoj, pro- 

FOTOGRAFIJA: MARKO TODOROV/CROPIX 

gram vjernosti pokrenut još 2010. godine. Naime, 

MultiPlusCard važan je dio Konzumovog marketinškog 

miksa jer njime nagrađujemo vjernost kupaca, njihovo 

zadovoljstvo nam je na prvome mjestu, a samo 

zadovoljan kupac je i vjeran kupac. Stoga se bliska 

suradnja, iz moje perspektive, samo nastavlja i veselim 

se radu s oba moja tima. Danas program ima više 

od milijun članova i brojne partnerske pogodnosti koje 

kontinuirano razvijamo kako bi bile još zanimljivije 

i korisnije. Ne samo pogodnosti, već i način na koji 

koristimo aplikaciju, s fokusom na personalizaciju, 

korištenje opcija koje nudi umjetna inteligencija, ali i 

zabavne sadržaje. Sve te digitalne mogućnosti ubrzano 

mijenjaju marketinšku industriju, a mi ih rado koristimo, 

na veselje kupaca. 

Često se Konzum spominje kao predvodnik 

trendova, netko tko dovodi novosti na naše 

maloprodajno tržište - kakav tim je potreban da bi 

se bilo uvijek korak ispred? 

- Potreban je izvrstan tim, a ja imam sreću da upravo 

s takvim radim. Ljudi u koje imam apsolutno povjerenje, 

profesionalni i stručni svatko u svome području, 

inspirativni i entuzijastični, s kojima je super raditi, ali 

i zabavljati se kad nam se za to pruži prilika. Industrija 

u kojoj radimo je brza i dinamična, a da bismo ostali 

prvi izbor kupcima moramo se itekako potruditi. 

Pritisak je velik, no radimo sa srcem, a kada treba reagirati 

brzo i odraditi “nemoguće”, tada smo majstori. 

Konzum je jedna od vodećih hrvatskih kompanija 

i često ističete kako su za rezultate koje ostvarujete 

ključni zaposlenici. Kako se nosite s izazovima 

vezanima uz nedostatak radne snage, na koji način 

zadržavate postojeće i privlačite nove kolege? 

- U Konzumu radi više od 10 tisuća kolegica i kolega, 

prosječan radni staž je 11 godina, dok gotovo 600 

zaposlenika ima 30 i više godina radnog staža provedenog 

upravo ovdje. Rekla bih da te brojke mnogo govore. 

Kompanija kontinuirano radi na tome da osigura 

bolje uvjete rada zaposlenicima, a naša korporativna 

kultura takva je da se smatramo dijelom jedne velike 

obitelji, i to nije floskula, već se njeguje na svim razinama 

i potiče u cijelom kolektivu. Nagrade, brojni dodatni 

benefiti, razvoj i edukacije, otvaranje novih kanala 

komunikacije, sve to pridonosi motivaciji i zadovoljstvu 

svih nas te ćemo na tome raditi i ubuduće. ☐ 

43

PROMO 

Tamara Karagity, direktorica 

Korporativnih komunikacija i 

marketinga u Ini 

Društveno odgovorno poslovanje postaje 

sve važnija komponenta uspješnih tvrtki 

širom svijeta. Jedna od tvrtki u Hrvatskoj 

koja se ističe u ovom području je Ina, 

koja svojim primjerom dokazuje da se 

poslovni uspjeh i briga za zajednicu 

mogu sjajno spojiti. Njihova usmjerenost 

održivosti temelji se na tri ključna stupa: 

projektima koji doprinose zaštiti okoliša, korporativnom volontiranju 

i potpori zajednicama. Ina je već deset godina posvećena 

podršci ekološkim projektima u lokalnoj zajednici kroz program 

Zeleni pojas. Ovaj program obuhvaća širok spektar aktivnosti, 

uključujući pošumljavanje, uređenje zelenih površina, čišćenje 

podmorja i rijeka te edukaciju o ekologiji. Tijekom posljednjih 

deset godina Ina je investirala gotovo 400 tisuća eura u 134 projekta, 

a Inini mnogobrojni volonteri zasadili su više od 11.700 

sadnica na površini većoj od 120.000 četvornih metara. 

Prema riječima Tamare Karagity, direktorice Korporativnih 

komunikacija i marketinga, svake se godine pojavi desetak projekata 

koji odskaču od konkurencije zbog svoje specifičnosti i misije 

koju zagovaraju. Ina pruža priliku svima koji “misle zeleno” da uz 

njezinu podršku ostvare svoje ideje usmjerene na očuvanje okoliša. 

- Kao i svake godine, i ove smo pružili jednaku priliku svima 

koji “misle zeleno” da uz našu podršku ostvare svoje ideje usmjerene 

na očuvanje okoliša koji svi mi dijelimo. Već smo napravili 

iskorake u kontekstu zelene tranzicije s projektima poput trajnog 

skladištenja CO2 pod zemlju i izgradnje solarnih elektrana u 

Virju i Sisku. Također, ovih smo dana dobili dozvole za istraživanje 

geotermalnih potencijala na dva istražna područja te ćemo 

vidjeti kamo će nas to odvesti. Spomenimo i aktivnosti poput 

digitalizacije našeg poslovanja te provođenje politike učinkovitog 

upravljanja energijom. Ina je u poslovanju usmjerena na okolišne 

i društvene čimbenike, kao i na etičnost, te se trudimo da nam 

svima budućnost bude održiva - objasnila je. 

Ina se ističe kao predvodnik korporativnog volontiranja u 

Hrvatskoj, a njen Klub volontera proslavio je 12. rođendan u 

rujnu 2023. Tijekom tih godina više od 1400 volontera sudjelovalo 

je u preko 400 akcija, odrađujući 42.000 sati korporativnog 

volontiranja. Ovaj entuzijastični tim ključni je dio Inina društveno 

odgovornog pristupa. 

Ina nije tvrtka koja se brine samo o okolišu nego i o budućim 

generacijama. Njezina posvećenost zdravlju djece i njihovoj 

dobrobiti reflektira Ininu brigu za zajednicu u kojoj djeluje. Ova 

podrška uključuje donacije bolnicama, posebno dječjim odjelima. 

U proteklih 11 godina Ina je donirala više od milijun eura 

hrvatskom zdravstvenom sustavu, pridonoseći boljem liječenju 

najmlađih pacijenata. 

- Iako ne bih voljela previše isticati pojedine projekte s obzirom 

na to da sve što radimo u okviru Ine radimo sa srcem i potpunom 

predanošću, sada mogu napraviti iznimku. Naime, najviše 

sam ponosna na donacije dječjim odjelima naših bolnica, čime 

kao društveno odgovorna kompanija vodimo brigu o najranjivijima, 

našim najmlađima. Na taj smo način pomogli da se mališani 

osjećaju ugodno dok dio svoga djetinjstva provode u bolnicama. 

Spomenula bih i dugogodišnju podršku SOS Dječjem selu 

Hrvatska. Aktivnosti koje poduzimamo u okviru tvrtke posebno 

su usmjerene na djecu i njihove potrebe - istaknula je Karagity. 

Osim toga, Ina aktivno sudjeluje u promicanju nacionalnog 

identiteta i kulture. Njihov angažman u lokalnim zajednicama ne 

zaboravlja ni podršku događanjima koja promiču zajedništvo i kulturno 

nasljeđe. Inini projekti pridonose očuvanju kulturne i sportske 

baštine, čime se čuva nacionalni identitet i ponos Hrvatske. 

Ina je dokaz da poslovni uspjeh i briga za zajednicu idu ruku 

pod ruku. Njeni projekti potiču održivost, podržavaju mlade 

i djecu te promiču ekološku svijest. Održivost nije samo prazna 

riječ u Ininu poslovanju, to je ozbiljan cilj koji žele postići. 

Kroz svoju posvećenost društvenoj odgovornosti Ina gradi bolju 

budućnost za sve nas. 

☐ 

44

BOLJA 

BUDUĆNOST 

ZA SVE 

Ina je dokaz da poslovni uspjeh i briga za zajednicu idu ruku 

pod ruku - njeni projekti potiču održivost, podržavaju mlade i 

djecu te promiču ekološku svijest 

FOTOGRAFIJA: TOMISLAV KRIŠTO/CROPIX (3), BORIS KOVAČEV/CROPIX (1) 

45

Za izgradnju inkluziv 

Coca-Cola je od 1968. predana stvaranju 

uključivog društva u kojem svi mogu napredovati, 

a najbolji primjer je Specijalna Olimpijada koja se 

ove godine održala u Berlinu gdje su sudjelovali i 

hrvatski sportaši te postigli izniman uspjeh 

Kada razmišljamo o Coca-Coli, 

obično nam prvo na pamet padne 

njezin okus, no ova globalno prepoznatljiva 

marka je mnogo više 

od toga. Coca-Cola je tijekom 

godina postala sinonim za zajedničke 

vrijednosti i ciljeve, duboko 

ukorijenjene u njezinu poslovnu 

filozofiju. Jedan od ključnih aspekata te filozofije je 

društvena odgovornost, a Coca-Cola se ističe kroz svoje 

brojne inicijative koje podržavaju obrazovanje, zaštitu 

okoliša, održivost i inkluzivnost. Raznolikost i inkluzivnost 

postali su temeljne vrijednosti Coca-Coline korporativne 

kulture, a ovaj globalni brend nastoji osigurati da 

svaka osoba, bez obzira na svoje podrijetlo, spol, vjeru 

ili rasu, osjeća da pripada Coca-Colinoj obitelji. Osim 

toga, kompanija svoj pristup zajednicama oblikuje na 

lokalnoj razini, potičući razvoj infrastrukture, kulture 

i sporta. Coca-Colina podrška Specijalnoj Olimpijadi 

predstavlja jedan od najistaknutijih primjera njezine 

posvećenosti inkluzivnosti i podrške zajednicama. 

Kao osnivački partner Specijalne Olimpijade, Coca- 

Cola je od 1968. predana stvaranju uključivog društva 

u kojem svi mogu napredovati. Specijalna Olimpijada 

nije samo sportski događaj; ona je pokret koji izaziva 

stereotipe, ruši prepreke i ističe snagu osoba s intelektualnim 

teškoćama. Riječ je o najvećoj sportskoj organizaciji 

na svijetu za osobe s intelektualnim teškoćama, 

koja pruža priliku da svijet prepozna jedinstvene talente 

i sposobnosti tih sportaša. Organizira se na globalnoj, 

46

nije zajednice 

FOTOGRAFIJE: JURI REETZ (2), MARVIN IBO GUENGOER (1), TILO WIEDENSOHLER (1) 

PROMO 

nacionalnoj i regionalnoj razini, uključujući svjetske 

igre koje predstavljaju vrhunac ovog pokreta. Coca- 

Cola Hrvatska je podržala hrvatske specijalne olimpijce 

na Svjetskim igrama Specijalne Olimpijade u Berlinu 

2023., održanima u lipnju. Brojke s tog spektakularnog 

događaja su impresivne: sudjelovalo je 6500 sportaša, 

18 tisuća volontera iz 126 zemalja, devet tisuća članova 

obitelji te tri tisuće trenera i pomoćnog osoblja. Prodano 

je čak sto tisuća ulaznica za natjecanja, a hrvatska delegacija 

na Svjetskim igrama Specijalne Olimpijade imala 

je 19 članova, od čega 12 natjecatelja, četiri trenera, 

medicinsku djelatnicu Maja Klokočki, Franju Horvata, 

nacionalnog direktora S.O.H. u ulozi pomoćnika vođe 

delegacije i Denisa Sušca, predsjednika S.O.H. u ulozi 

vođe delegacije. 

Hrvatski sportaši na prestižnom natjecanju ostvarili 

su iznimne rezultate, pa je tako stolnotenisač Stjepan 

Šarić osvojio prvo mjesto, njegova kolegica Indira 

Kozar treće, u bowlingu je muški par osvojio broncu, a 

atletičar Petar Šipić treće mjesto na 200 metara, dok je 

Sanja Posavec zauzela šesto mjesto na 50 metara. 

- Sudjelovanje Hrvatske na Ljetnim igrama 

Specijalne Olimpijade u Berlinu od velikog je značaja 

za realizaciju inkluzivnosti i integracije naših sportaša, 

kao i golemi poticaj za razvoj njihovog samopouzdanja 

i socijalnih vještina kao ravnopravnih članova našeg 

društva - rekao je Denis Sušac, predsjednik Specijalne 

Olimpijade Hrvatska. 

Coca-Cola kontinuirano pokazuje da se poslovni 

uspjeh može uskladiti s društvenom odgovornošću, 

pružajući podršku zajednicama i potičući inkluzivnost. 

Njezina dugogodišnja suradnja sa Specijalnom 

Olimpijadom svijetli je primjer kako globalni brendovi 

mogu pridonijeti stvaranju boljeg svijeta za sve. 

- Coca-Cola vjeruje u proslavu ljudskog duha i 

potencijala, a podrška hrvatskim sportašima Specijalne 

Olimpijade odražava to vjerovanje. Njihova predanost, 

rad i upornost zaslužuju globalno priznanje i ponosni 

smo što smo imali priliku biti uz njih u Berlinu ove 

godine - istaknula je Marina Rojnik, menadžerica odnosa 

s javnošću, komunikacija i održivosti u Adria regiji 

Coca-Cole. 

☐ 

Hrvatska delegacija na 

Specijalnoj Olimpijadi u Berlinu 

Stjepan Šarić osvojio je 

zlato u stolnom tenisu 

47

PROMO 

Održivost nije 

samo zelena, može 

biti i - ŽUTA 

ILUSTRACIJA: ISTOCK 

U kontekstu sveobuhvatne vizije održivosti, RBA Hrvatska promiče očuvanje okoliša, 

ali posvećuje pažnju i unapređenju zdravlja i dobrobiti svojih zaposlenika te promicanju 

društvene odgovornosti kroz volonterske inicijative i podršku različitim područjima u 

zajednici, čime dokazuje da održivost nije samo riječ već ključni način života i poslovanja 

48

FOTOGRAFIJA: SINIŠA FRANGEN 

Kad čujemo riječ održivost, 

vrlo vjerojatno većina 

nas pomisli na očuvanje 

okoliša. A što je s vrlo 

važnom društvenom komponentom? 

Najčešće je ne 

povezujemo s održivošću. 

Ovaj se pojam itekako 

odnosi i na dobrobit ljudi koji imaju potrebu i 

pravo na život i rad u zdravom okruženju. Zato 

je RBA Hrvatska od ove jeseni pokrenula internu 

platformu BeeWell. Platforma služi potpori 

cjelokupnom zdravlju svih RBA zaposlenika. 

Krajem rujna održane su prve interaktivne radionice 

i webinari, a počelo je i grupno vježbanje 

u dvorani i online. Uskoro će sve kolege moći 

krenuti i na potpuno anonimno, individualno 

psihološko savjetovanje. BeeWell je pažljivo 

osmišljen i skrojen tako da odgovara i ženama i 

muškarcima s različitim potrebama i u različitim 

životnim razdobljima. Okupljena je zaista odlična 

ekipa predavača i suradnika. Među njima su 

nutricionist, dr. Sebastijan Orlić, psihologinje 

Sandra ĐĚurijanček, Nataša Jokić Begić i Roberta 

Krizmanić, trenerice Andrea Solomun i Marija 

Andrijašević... Kroz program se uči o pravilnoj 

prehrani, prevenciji burnouta, emocionalnoj inteligenciji, 

partnerskim odnosima, perimenopauzi 

i menopauzi, promjenama koje donosi roditeljstvo... 

Program će se s vremenom nadograđivati 

i rasti, baš kao i sve kolege koje mu se pridruže. 

Ideja je da svi koji se uključe osjete pozitivne 

promjene u sebi i na sebi, da se lakše nose 

sa svakodnevicom i zahtjevima koje ona stavlja 

pred sve nas i da se usvoje korisni savjeti i alati 

koje će svi moći primijeniti kad god im zatrebaju. 

Osim toga, RBA i službeno podržava volontiranje 

svojih zaposlenika. To znači da zaposlenici, 

ako se uključe u grupne ili individualne volonterske 

aktivnosti, imaju do tri dana plaćenog dopusta 

godišnje. Područja volontiranja su u skladu 

sa strateškim smjerom održivosti banke: zaštita 

okoliša, pomoć djeci, osobama s invaliditetom i 

ugroženim skupinama, edukativne akcije, sportske 

inicijative te zaštita životinja. Zadnja grupna 

volonterska akcija bila je “Boranka”, u kojoj 

RBA već tradicionalno sudjeluje. Boranka je 

okupila 130 kolega koji su na području Mosora 

iznad Splita sadili mlade biljke, koje će ponovno 

zazelenjeti opožareno područje. Idući je posjet 

jednom zagrebačkom domu za starije osobe, u 

kojem će se urediti zajedničke prostorije. 

Zaposlenici su kroz projekt Green Days in 

RBA tijekom 2023. posjetili Šibenik i Babinu 

Gredu, odnosno vjetropark i primjer hrvatske 

općine utemeljene na održivom gospodarstvu, 

primjeni inovativnih tehnologija, pametnoj poljoprivredi, 

razvoju kontinentalnog turizma i uključivanju 

građana treće dobi u što više aktivnosti. 

Održivost nije samo buzzword. Nije marketinški 

trik. Nije dio kratkotrajne kampanje. To nije pitanje 

trenda, to je pitanje načina života i poslovanja 

te brige oko svega što nas okružuje. I ne smije 

imati alternativu. 

☐ 

49

UNA RADULOVIĆ ZEKIĆ, DIREKTORICA ODRŽIVOG RAZVOJA 

I ZAŠTITE ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I OKOLIŠA U INI 

U Ini radimo na stvaranju 

rješenja za održiviju budućnost 

Kako se promjene oko nas ubrzavaju, tako se 

ubrzava i tranzicija ka zelenoj energiji, klimatski 

ciljevi i propisi postaju sve ambiciozniji, a važnost 

ESG tema raste za cijelo društvo 

Cijeli svoj radni vijek provela sam 

u Ini, jednoj od najvećih kompanija 

u Hrvatskoj, još od završetka 

studija za kemijsku inženjerku 

na Sveučilištu u Zagrebu. Počela 

sam kao procesna tehnologinja 

u sisačkoj rafineriji 2010., da 

bih pet godina poslije postala 

stručnjakinja za upravljanje procesnom sigurnošću. 

U međuvremenu sam završila i jednogodišnje usavršavanje 

za razvojnu inženjerku za ugljikovodičnu 

tehnologiju. Karijerni put odveo me u vode održivog 

razvoja, zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša, odnosno 

do današnje pozicije koju obnašam posljednjih godinu i 

pol dana rukovodeći timom od 80-ak predanih kolegica 

i kolega. U tih 13 godina i kompanija i ja prošli smo 

mnogo toga, mijenjali se i zajedno rasli. Danas s ponosom 

mogu reći da radim u jednoj od najboljih kompanija 

u Hrvatskoj pa i regiji. U Ina Grupi kontinuirano 

integriramo ekološke, društvene i ekonomske čimbenike 

u svakodnevno poslovanje s ciljem povećanja dugoročne 

vrijednosti za dionike te prepoznajemo, sprječavamo 

i izbjegavamo potencijalne negativne utjecaje 

na okoliš i zajednicu u kojoj poslujemo. Kako se promjene 

oko nas ubrzavaju, tako se ubrzava i tranzicija 

ka zelenoj energiji, klimatski ciljevi i propisi postaju 

sve ambiciozniji, a važnost ESG tema raste za cijelo 

društvo. Stoga smo definirali Ključne ciljeve i programe 

održivog razvoja 2021. - 2025. koji nam pomažu da 

ostvarimo razvojne ciljeve kojima se obvezujemo transformirati 

naše tradicionalno poslovanje temeljeno na 

fosilnim gorivima u održiviji poslovni model. 

Smanjenje emisija CO₂ i 

energetska učinkovitost 

Od brojnih projekata koje na ovim poljima provodimo 

istaknula bih EOR projekt koji u Ini razvijamo 

već gotovo desetljeće. Ina je jedna od rijetkih europ- 

FOTOGRAFIJA: INA 

skih energetskih kompanija koje primjenjuju EOR 

metodu za povećanje iscrpka ugljikovodika, pri čemu 

se u postojeća iscrpljena ležišta utiskuje CO₂ koji 

tamo ostaje trajno uskladišten. U naša plinska polja u 

posljednjih osam godina utisnuli smo više od 2,8 milijuna 

tona CO₂. Usporedbe radi, to je gotovo 30 posto 

ukupne godišnje emisije ugljičnog dioksida u prometu 

u Hrvatskoj. Isto tako, kontinuirano ulažemo u poboljšanje 

energetske učinkovitosti na svojim postrojenjima, 

čime dodatno doprinosimo smanjenju emisija i 

manjoj potrošnji energije. 

Obnovljivi izvori energije 

Kada govorimo o obnovljivim izvorima energije, 

Ina je usmjerena na traženje novih isplativih prilika 

kojima želi nadograditi postojeći lanac vrijednosti, 

a povijesni uspjeh postigla je u svibnju ove godine. 

Puštanjem u probni rad solarne elektrane u Virju, Ina 

je prvi put u povijesti poslovanja postala komercijalni 

proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora. 

Slijedi je izgradnja solarne elektrane u Sisku, što spada 

u važan projekt transformacije industrijske lokacije 

u Sisku u Inin centar za obnovljive izvore energije. 

Potencijal naša kompanija vidi i u geotermalnoj energiji 

jer upravo je Ina otkrila sve do sada poznate geotermalne 

bušotine u Hrvatskoj. Ovih smo dana dobili 

dozvole za istraživanje geotermalnih potencijala na 

dva istražna područja pa ćemo vidjeti kamo će nas to 

odvesti. Također, kompanija intenzivno radi na definiranju 

tehničkog rješenja za proizvodnju zelenog vodika 

u Rafineriji nafte Rijeka za potrebe transportnog 

sektora, ali i potrebe same rafinerije. 

Gospodarenje otpadom 

Sukladno našoj politici gospodarenja otpadom 

i primjene koncepta 5R (odbaciti, smanjiti, ponovno 

upotrijebiti, prenamijeniti i reciklirati), na svim 

Ininim poslovnim lokacijama odvojeno se prikupljaju 

staklena, metalna i plastična ambalaža, papir, 

karton i iskorišteni toneri. Na svim maloprodajnim 

mjestima odvojeno se sakupljaju: miješani komunalni 

otpad, papir i kartonska ambalaža, plastična 

ambalaža, zauljena ambalaža, otpadni akumulatori 

i baterije. Na lokacijama s Fresh Cornerom odvojeno 

se sakupljaju biootpad i otpadno jestivo ulje. 

Sakupljanje otpadnog jestivog ulja omogućeno je 

i za naše kupce i ostale građane na odabranih 29 

Ininih maloprodajnih mjesta. Do rujna 2023. tako je 

prikupljeno više od 36 tona otpadnog jestivog ulja 

koje će umjesto u odvodima završiti kao korisna 

sirovina. Naime, ako se reciklira, ono se može koristiti 

za proizvodnju biogoriva, sapuna, deterdženta i 

sintetskih guma. 

Transparentno izvještavanje 

I za kraj istaknula bih da je Ina ove godine objavila 

deveto po redu integrirano godišnje izvješće koje daje 

prikaz stvaranja financijske i nefinancijske vrijednosti, 

procesa, rizika i rezultata koji obuhvaćaju financijsku 

godinu 2022. U izvješću možete pročitati o brojnim 

okolišnim, društvenim i ekonomskim pokazateljima 

te napretku naših najznačajnijih projekta, poput 

nadogradnje i modernizacije Rafinerije nafte Rijeka, 

solarnih elektrana na lokacijama Virje i Sisak, EOR 

projekta, ali i razvoju novih projekata koji predstavljaju 

naš korak prema ugljično neutralnom poslovanju. 

Iznimno sam ponosna na činjenicu da je Ina među 

vodećim kompanijama u Hrvatskoj i regiji kada je u 

pitanju transparentno izvještavanje javnosti, što je i 

više puta prepoznato u stručnoj javnosti kroz dodjeljivanje 

nagrade Green Frog za neka od naših prethodnih 

integriranih godišnjih izvještaja. ☐ 

50

Novi horizonti 

u arhitekturi 

Beogradski arhitekt Ivan Jovanović, koji radi u londonskom studiju Atelier Ten, 

već se dva desetljeća bavi bioklimatskim projektiranjem te smatra da moramo početi 

vraćati prirodi ono što smo joj uzeli - učiniti da građevine postanu obnovljive za 

prirodu pa samim time i prihvatljive za ljude 

52

S deset katova 

prepunih zelenih 

vrtova, aerodrom je 

otvoren 2019. 

Građevinska industrija i arhitektonski 

studiji kao njezini pokretači imaju 

golemu ulogu u tzv. zelenoj tranziciji i 

trebali bi postati predvodnici industrije 

ka obnovljivom modelu koji postoji 

u suživotu s prirodom umjesto da je 

samo eksploatira. Cirkularna ekonomija 

je nužnost i realna mogućnost ako 

promijenimo fokus i mnoge loše navike te prihvatimo nove 

koncepte i metode koje nam struka, istraživanja i priroda 

nude. 

To je bila središnja misao i poanta zagrebačkog predavanja 

48-godišnjeg Ivana Jovanovića, beogradskog bioklimatskog 

arhitekta koji je s londonskim Atelierom Ten surađivao 

na najvećim svjetskim projektima. U Zagrebu je bio jedan od 

glavnih predavača na ovogodišnjoj konferenciji Sajma arhitekture 

i graditeljstva ArhiBau.hr, posvećenoj novim horizontima 

u arhitekturi i građevinarstvu te planiranju prostora 

budućnosti i budućnosti prostora, koja je privukla veliku 

pozornost struke, ali i šire javnosti. 

Jovanović je sa svojim timom radio na 

projektu putničkog terminala zračne 

luke Jewel Changi u Singapuru, koji 

uključuje i Rain Vortex - najveći 

unutrašnji vodopad na svijetu 

Ivan Jovanović, 

beogradski 

bioklimatski arhitekt, 

s londonskim 

Atelierom Ten 

surađivao je na 

najvećim svjetskim 

projektima 

FOTOGRAFIJE: PROFIMEDIA (2), MORLEY VON STERNBERG (1) 

53

2 

‘‘ 

Održivost nije trend, nego uvjet u 

arhitekturi i građevinarstvu, jer više 

nemamo izbora ako želimo ublažiti 

posljedice klimatskih promjena, a tom 

cilju moraju pridonijeti svaki pojedinac 

i svaka industrija 

2 

3 

Jovanovićev tim postao je poznat 

po rješavanju problema u izgradnji 

staklenih botaničkih megavrtova 

kao što je Gardens by the Bay u 

Singapuru (1). Gardens by the Bay 

sastoje se od tri zasebna vrta, 

Istočnog, Središnjeg i Južnog koji je 

2012. otvorio svoja vrata za 

javnost (2). Prostiru se na čak 100 

hektara zelenih površina u samom 

središtu Singapura. Južni vrtovi 

najveći su dio parka te njima 

dominiraju ‘superstabla’, umjetne 

konstrukcije prekrivene s 

dvjestotinjak biljnih vrsta (3) 

54

Ivan Jovanović je sa svojim timom radio na projektu 

putničkog terminala zračne luke Jewel Changi u 

Singapuru, koji uključuje i Rain Vortex, najveći unutrašnji 

vodopad na svijetu, koji se prometnuo u jednu 

od najvećih atrakcija te zemlje. Londonski studio 

Atelier Ten, u kojem je Jovanović direktor odjela za 

održivost i okolišni inženjering, jedan je od sukreatora 

novih vizura Singapura, koje njegove stanovnike 

i brojne posjetitelje iz čitavog svijeta ostavljaju bez 

daha. 

Ivan Jovanović već se dva desetljeća bavi bioklimatskim 

projektiranjem, a svoj interes za zelene projekte 

otkrio je još na studiju arhitekture u Beogradu. 

- Održivost je jednostavno razumjeti kao pojam, s 

obzirom na to da podrazumijeva ravnotežu između 

sposobnosti prirode da obnovi resurse od posljedica 

ljudskog djelovanja. No, kako smo odavno prešli granicu 

održivosti, jer trošimo mnogo više resursa nego 

što to Zemlja može podnijeti, moramo početi vraćati 

prirodi ono što smo joj uzeli, učiniti da projekti postanu 

obnovljivi za prirodu pa samim time i prihvatljivi 

za ljude koji u njoj žive - govori Ivan Jovanović. 

Premda svoju budućnost nije tako zamišljao za vrijeme 

studija arhitekture, oduvijek je, kaže, imao “zeleni” 

interes, pa su njegova specijalizacija i diplomski 

rad bili posvećeni tematici bioklimatskih zgrada. 

- Održivost je u mom fokusu već 25 godina, licencirani 

sam arhitekt, ali sam od prvog dana radio s britanskom 

konzultantskom tvrtkom za održivost, prvo 

u Beogradu, potom u Londonu. Nakon toga prešao 

sam u Atelier Ten, jednu od liderskih tvrtki u tom 

području u svijetu. Naših 400 zaposlenika radi u uredima 

u Londonu, Singapuru, Australiji te na obje obale 

Sjedinjenih Država... - nastavlja Jovanović, koji u svakom 

trenutku paralelno radi na šest do deset projekata 

diljem svijeta. 

- Velika većina njih ne izgleda nimalo futuristički 

na prvi pogled, nego baš suprotno, ali su u svojoj biti 

putokaz za budućnost struke. Za mene je najveći izazov 

napraviti pomak u našoj industriji, a najbolji primjer 

za to je možda rekonstrukcija i prenamjena bivše 

londonske robne kuće Debenhams u poslovnu uredsku 

zgradu. Premda robna kuća kao građevina ni u kojem 

slučaju nije strukturirana za komercijalni uredski prostor, 

nama je bilo jako bitno da sačuvamo i zadržimo 

barem 50 posto postojeće strukture i smanjimo njezinu 

potrošnju energije, u čemu smo i uspjeli - kaže 

Jovanović. 

Atelier Ten, ističe, pomaže klijentima, arhitektima 

i lokalnim vlastima postaviti ambiciozne, ali ostvarive 

principe i ciljeve, definirajući viziju koja inspirira i 

ujedinjuje tim oko iste svrhe. 

- Naš doprinos počinje prije nego što napravimo 

brief za klijenta, a ponekad i prije nego što se 

FOTOGRAFIJE: AFP (2), DARREN CHIN (1) 

55

FOTOGRAFIJA: HAYES DAVIDSON 

Googleovo sjedište u Londonu u 

cilju poboljšanja održivosti ima 

parking za čak 686 bicikala i samo 

četiri mjesta za automobile te 

solarne ploče na krovu koje će dati 

kombiniranu godišnju proizvodnju 

od 200 MWh 

‘‘ 

Realist sam i znam da 

je teško ljude natjerati 

da se odreknu dijela 

svog komfora, ali sam 

optimist u smislu da je 

cirkularna ekonomija 

moguća i bez radikalnih 

rezova preko noći 

pronađe odgovarajuće zemljište. Uključeni smo u planiranje 

masterplanova i zelenih zgrada u cijelom svijetu: 

mnogi naši projekti su Net Zero zgrade, a neke 

od njih čak certificira najzahtjevniji sustav Living 

Building Challenge - ističe Jovanović, čiji je tim 

postao poznat po rješavanju problema u izgradnji staklenih 

botaničkih megavrtova, kao što je Gardens by 

the Bay u Singapuru. 

To je bio uvod u projektiranje sjedišta multinacionalnih 

kompanija poput Googlea, Ubera, NVIDIA-e... te 

putničkog terminala Jewel Changi singapurskog aerodroma. 

Svi oni su nosili brojne izazove jer su željeli 

postići kvalitetan unutarnji prostor okupan svjetlošću i 

pun vegetacije, ali komforan za ljude i održiv. 

- Dajemo savjete na bazi principa građevinske fizike, 

kad je bitno da se brzo donese odluka, a kad je problem 

kompleksan, posežemo za analizama protoka 

energije, vode, smanjenja karbonskog otiska i emisije 

CO2, materijala, svjetla, sunca, prozračivanja, termičkog 

i vizualnog komfora te svih drugih proračuna 

modela važnih za projekt. Gardens by the Bay i Jewel 

Changi su građevine u harmoniji s prirodom, ali smo u 

prvom slučaju prije svega morali osigurati optimalne 

uvjete za prirodni ekosustav, dok je u putničkom terminalu 

Jewel Changi fokus bio na putnicima i njihovom 

odmoru. Usprkos tome, oba prostora su postigla 

osjećaj “divljine” i zapravo izgledaju vrlo slično - kaže 

Jovanović. 

Jewel Changi je putnički terminal singapurske zračne 

luke s velikim shopping centrom u kojem su se 

ljudi primarno trebali odmarati u stanci dugih letova. 

No, projektanti su ga zamislili kao stakleni vrt s džunglom 

unutar zgrade, što je u smislu komfora teško 

održiv interijer ugodan za boravak ljudi, jer biljkama 

treba mnogo svjetlosti i vlage. A poseban izazov bio 

je 80-metarski unutarnji vodopad, koji se u određenim 

vremenskim intervalima spušta s krova i predstavlja 

najveću atrakciju zgrade. 

- Budući da takva vodena masa potpuno uništi cirkuliranje 

zraka, morali smo razviti najkompleksniji 

model za provjeru mogućnosti kruženja zraka. Danas 

je Jewel Changi ponos Singapura, građevina gdje se 

ljudi dolaze vjenčati, vježbati, slikati se i šetati, a shopping 

i odmor putnika su u drugom planu. Na neki 

način to je najviše što arhitektura može postići - govori 

Jovanović, čiji tim trenutačno razvija masterplan 

održivosti za Oxagon, novi industrijski grad-luku u 

Saudijskoj Arabiji. 

U njemu se nude rješenja za pročišćavanje vode, kultivaciju 

hrane, zaštitu okoliša, cirkularnu ekonomiju, 

autonomni prijevoz, obnovljive izvore energije i druga 

pametna zelena urbanistička rješenja, u kojima otpad iz 

jednog procesa postaje primarni resurs u drugom. 

- Cirkularna ekonomija je precizno mjeriva i u znatno 

manjim projektima, poput rekonstrukcije zgrade, 

kad se postojeći elementi ponovno upotrebljavaju ili se 

skidaju i sačuvaju za buduću upotrebu. Čini se skupo i 

komplicirano, ali u konačnici nije i ne mora biti skuplje 

od rušenja i nove gradnje. Po meni to je budućnost, jer 

nema transporta, znatno se smanjuje upotreba novih 

materijala, a kad se jednog dana porezno opterećenje 

s rada prebaci na korištenje novih materijala, dileme za 

investitore više neće biti - kaže Jovanović. 

Za njega održivost nije trend, nego uvjet u arhitekturi 

i građevinarstvu, jer više nemamo izbora ako želimo 

ublažiti posljedice klimatskih promjena, a tom cilju 

moraju pridonijeti svaki pojedinac i svaka industrija. 

Pritom je ključno u najvećoj mogućoj mjeri zaštititi 

bioraznolikost zemljišta i oceana. 

- Realist sam i znam da je teško ljude natjerati da se 

odreknu dijela svog komfora, ali sam optimist u smislu 

da je cirkularna ekonomija moguća i bez radikalnih 

rezova preko noći. Ako prevlada mišljenje da je mnogo 

više cool koristiti postojeću zgradu s karakterom nego 

je srušiti i graditi novu, već smo na dobrom putu, ali 

svi moramo raditi na tome - zaključuje Jovanović. ☐ 

56

Od prirodne 

mineralne vode do 

pametnih rješenja 

za čišći okoliš 

Jamnica, jedna od najdugovječnijih 

domaćih kompanija, ove godine obilježava 

195 godina postojanja. Rijetke 

su kompanije na našim prostorima 

koje se mogu pohvaliti ovako dugom 

tradicijom i kontinuitetom proizvodnje. 

Posebna vrijednost je ta što je 

Jamničin glavni proizvod - gazirana 

prirodna mineralna voda - i dandanas jedan od najpoznatijih 

domaćih i regionalnih brendova u kojem 

se uživa već gotovo dva stoljeća. Koliko je Jamnica 

popularna i voljena potvrđuje podatak da se svake 

sekunde popiju čak 4 litre Jamnice! No, Jamnica već 

dugo nije kompanija samo jednog brenda. Kao najveća 

kompanija Grupe pića, poslovnog segmenta 

Fortenova grupe, Jamnica ima jak portfolio 

brendova koji, uz Jamnicu, čine Jana, Jana 

ledeni čaj, Jana voda s okusom, Jana vitamini, 

Toco, Toco Loco, ProSport, ProGame, 

Sensation, Sarajevski kiseljak, Sky i Mg 

Mivela. 

Pametan dizajn za smanjenje 

onečišćenja okoliša 

Jamnica je, kao lider na tržištu, svjesna 

svoje odgovornosti i u domeni smanjenja 

utjecaja svoje ambalaže na okoliš. Zbog 

toga, s ciljem plasiranja što manje količine 

plastike, već godinama radi na promjeni 

dizajna kako bi smanjila masu svojih PET 

boca. Uz uvođenje PET boca smanjene 

težine za gotovo sve svoje brendove, 

za Janu se koriste boce 0,5 l i 0,33 

l napravljene od 100% recikliranog 

PET-a. 

Zanimljivo je da je Jamnica jedan 

od rijetkih proizvođača koji je zadržao 

povratnu staklenu ambalažu. Budući 

da je povratna staklena ambalaža 

ekološki iznimno prihvatljivo pakiranje, 

Jamnica nastoji očuvati korištenje 

povratne staklene ambalaže i na 

to dodatno poticati svoje potrošače. 

Svakako vrijedi upamtiti da se jedna 

staklena boca Jamnice izrotira do 

nevjerojatnih 20 puta! 

Kao dio procesa usklađivanja s 

Direktivom EU o smanjenju utjecaja 

određenih plastičnih proizvoda na 

okoliš, Jamnica je među prvima uvela neodvojivi čep 

na PET bocama svojih proizvoda. Cilj je da čepovi 

ostanu čvrsto pričvršćeni na boce jer često završe kao 

zaseban otpad, zbog čega izmiču sustavu za skupljanje 

otpada i završavaju u okolišu, što je šteta jer mogu biti 

vrijedna sirovina. Procjenjuju da će u sljedećih godinu 

dana oko 300 tona plastičnih čepova završiti na recikliranju 

umjesto u okolišu zahvaljujući uvođenju spojenih 

čepova na bocama proizvoda iz portfelja Jamnice. 

Velika je to promjena za potrošače jer ovakvih čepova 

dosad nije bilo na hrvatskom tržištu i bit će potrebno 

58

PROMO 

neko vrijeme da se na njih naviknemo. Naime, svi 

zajedno možemo pomoći da bude što manje čepova u 

okolišu i da ih ne bacamo u komunalni otpad, nego da 

i bocu i čep zajedno vratimo kroz sustav za prikupljanje 

otpada, koji u Hrvatskoj jako dobro funkcionira. 

Na taj način i boca i čep nisu smeće, nego otpad koji 

se može reciklirati i ponovno koristiti. 

Najbolje iz prirode 

Poštivanje prirode i briga o okolišu u Jamnici proizlazi 

iz osjećaja ponosa da je neke njihove proizvode 

razvila sama priroda i na taj način nam ponudila ono 

najvrjednije. Riječ je o prirodnim mineralnim vodama: 

Jamnica, Jana, Sarajevski kiseljak, Mg Mivela i Sara. 

Osim što organizmu daju neophodnu hidrataciju, najveća 

vrijednost prirodnih mineralnih voda je u tome 

što sadrže različite prirodne minerale i imaju svoju 

funkciju. Primjerice, prirodna mineralna voda Mg 

Mivela prirodno je bogata magnezijem, a taj mineral 

nam je nužan jer pridonosi smanjenju umora i utječe 

na normalnu funkciju mišića. S druge strane, Jana 

je nastala prije otprilike 7000 godina, a zbog dubine 

s koje se crpi (800 metara), ispod starih dolomitnih 

stijena, odlikuje se iznimnim mineralnim sastavom u 

kojem se posebno ističe omjer kalcija i magnezija od 

2:1, pH vrijednost 7,1, a sadržava i mineral silicij koji 

ima važnu ulogu pri njezi kože. Uz pravilnu i raznoliku 

prehranu, voda je svima neophodna na dnevnoj 

bazi jer osigurava nužnu hidrataciju, a ako je k tome 

prirodno bogata mineralima, poput prirodnih mineralnih 

voda, tada je i prirodni izvor nužnih nutrijenata. 

Održivo i funkcionalno 

Osim inovacija u smislu pametnog dizajna pakiranja, 

Jamnica redovno razvija inovacije bilo da je riječ 

o proizvodima ili okusima. Tako je samo u ovoj godini 

na tržište plasirala Janu vitamin +collagen s prirodnim 

izvorom kolagena, Janu kokos i Janu kokos limun, 

napravljene na bazi vode Jana i kokosove vode, te 

praškasti napitak Toco Loco koji sadrži 10 vitamina 

i prirodne arome. No, inovativnost u Jamnici dobila 

je novu dimenziju zahvaljujući projektu Razvoj 

funkcionalnog pića u održivoj ambalaži JamINNO+. 

Riječ je o razvojnoistraživačkom projektu sufinanciranom 

sredstvima Europske unije iz Europskog fonda 

za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa 

Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. U 

njemu Jamnica surađuje s renomiranim znanstvenim 

institucijama: Farmaceutsko-biokemijskim fakultetom 

Sveučilišta u Zagrebu, Institutom za medicinska 

istraživanja i medicinu rada te Institutom “Ruđer 

Bošković”, a cilj je provedba istraživanja, razvoja i 

inovacije funkcionalnog niskoenergetskog pića s bioaktivnim 

komponentama, u održivoj ambalaži. 

I nakon 195 godina postojanja, Jamnica i dalje inovira, 

istražuje, razvija se i unapređuje, što ne čudi jer 

je liderska pozicija, kakvu ova kompanija ima, ujedno 

i obveza da grade portfelj budućnosti na temelju održivosti, 

zdravlja i wellbeinga kao glavnih elemenata 

boljeg budućeg društva. 

☐ 

59

PROMO 

Nezaboravni 

doživljaj 

Osjećaj topline stogodišnjeg drva pod rukom, lov na 

tartufe uz pomoć školovanog psa tragača ili degustacija 

vina koja obuhvaća sva osjetila? Zagrebačka županija 

krije niz neočekivanih iskustava koja je gotovo 

nemoguće prepričati. Baš zato, treba ih doživjeti. 

Spomenuli smo tartufe i da, oni se zaista nalaze u tlu 

turopoljskih šuma i ne, nimalo se ne razlikuju od slavnih 

istarskih tartufa. Jedina je razlika možda u tome 

što će se turopoljski tartufi osim na jelovnicima 

lokalnih restorana povremeno naći i 

na jelovniku jedne od najstarijih autohtonih 

vrsta svinja! Turopoljska svinja ne podnosi 

tipičan uzgoj u zatvorenom, nego pune dvije 

godine provodi često trčkarajući šumom, 

zbog čega je njezino meso prošarano intermuskularnim 

mastima proglašeno jednom 

od najkvalitetnijih namirnica. 

Ispod površine zemlje u okolici Ivanić 

Grada nalazi se još jedna vrijedna rijetkost: 

naftenska nafta od koje se destilacijom 

dobiva naftalan, mineralno ulje o čijoj 

je dobrobiti za ljudsko zdravlje pisao još 

Marco Polo. Lječilište Naftalan danas koristi 

ovo mineralno ulje i ljekovitu termalnu 

vodu kao pomoć pri liječenju reume, bolesti 

zglobova i kožnih bolesti, a mnogima predstavlja 

dobrodošli odmak od klasičnih wellness 

tretmana. 

Vinske ceste Zagrebačke županije 

- idila pretočena u iskustvo 

Nanese li vas put na jednu od vinskih cesta Zagrebačke županije, možete biti sigurni da je pred vama 

ne samo iskustvo vrhunskih vina već i niz nevjerojatnih dogodovština bez obzira na to putujete li s jednom 

posebnom osobom, većim društvom ili obitelji. 

Plešivička vinska cesta odvest će vas ravno među magične brežuljke duž kojih se prostiru kilometri 

vinograda. Plešivica se posljednjih godina nametnula kao ozbiljna vinska regija, a najprepoznatljivija 

je po vrhunskim pjenušcima. Osim pjenušaca, ovdje ćete pronaći i nešto sasvim neočekivano - vina iz 

amfore. U skladu sa svjetskim trendovima, sve se više plešivičkih vinara okreće potpuno prirodnoj proizvodnji, 

a isto vrijedi i za hranu. Osim vinske ceste, tu je i cesta sira, brojne biciklističke staze, a popnete 

li se na vrh Plešivice, svoje ćete iskustvo zaokružiti zapanjujućim vidicima. 

Zelinskom vinskom cestom vlada kraljevina. Riječ je o autohtonoj sorti vina koju ćete naći samo 

ovdje, a karakteriziraju je lakoća i svježina te se stoga tradicionalno koristi za veća druženja i idealno 

je za tople ljetne dane. Uz kraljevinu, tu je i Kraljica, pjenušac napravljen od iste sorte. Zelina je i dom 

tradicionalnog viteškog turnira, a propustite li to srednjovjekovno zbivanje, možete posjetiti jednu od 

lokalnih farmi gdje će najmlađe razveseliti domaće životinje te pregršt sadržaja za igru na otvorenom. 

Zeleni brežuljci i vinogradi koji su nekad davno pripadali grofovima dočekat će vas raširenih ruku, kao i 

domaćini malih gospodarstava, vinarija i restorana. 

Samobor je tradicionalno izletište Zagrepčana ovjekovječeno čak i u kultnom filmu “Tko pjeva, zlo ne 

misli”. Danas vas u Samoboru čekaju vrhunske poslastice - i ne mislimo samo na pjenaste samoborske 

kremšnite! Tu je tradicionalno specijalno aromatizirano vino bermet kojem se u 

procesu fermentacije dodaje rogač, grožđice i smokve te pelin koji bermetu daje 

karakterističnu gorku notu. Neočekivane samoborske kombinacije okusa ne staju 

tu; muštarda je gorušica u koju se ukuhavaju pekmez od crnog grožđa i crno 

vino. Rezultat je pikantan i sladak prilog jelima od mesa. Nađete li se u Rudama, 

imat ćete priliku okusiti i prvi zaštićeni gastronomski proizvod u Zagrebačkoj 

županiji - rudarsku greblicu. No, ne nalaze se sve samoborske atrakcije u čaši ili 

na tanjuru - neke su skrivene duboko ispod zemlje, poput Grgosove špilje kojom 

možete prošetati uz vodstvo samog pronalazača. 

Ivanić Grad vas vodi putevima škrleta, vina idealnog uz lagana jela poput ribe 

i tjestenine, ali i odvesti do još jednog neočekivanog iskustva koje budi sva osjetila 

dok spaja autentično i suvremeno. Ideja sljubljivanja vina i glazbe koja utječe 

na doživljaj aroma, okusa i asocijacija pojedinog vina realizirana je u konceptu 

degustacije vina uz DJ-a. 

Ponekad je dan prekratak za sve što vinske ceste Zagrebačke županije mogu 

pružiti. Zato su tu kuće za odmor, od modernih do tradicionalnih drvenih koje će 

izlet pretvoriti u nezaboravno vikend iskustvo. 

60

Putovanje sa 

savješću 

Moderni globtroteri ne žele samo ljenčariti na plaži i ispijati koktele - 

imaju razvijenu ekološku svijest pa su pobornici održivog turizma, koji 

podrazumijeva ‘zeleni’ javni prijevoz, eco-friendly hotele te kupovanje suvenira 

i namirnica od lokalnih proizvođača 

Treba priznati da su glavni razlozi turističkih 

putovanja pomalo sebični - ljenčarenje, 

razonoda, uživanje... - no ima i onih koji pritom 

ne razmišljaju samo hedonistički. Neki, 

naime, na odmor idu sa sviješću i savješću, 

razmišljajući u svakom trenutku “zeleno”. 

Takav “mindset”, čiji je osnovni cilj zaštita 

okoliša i autohtonih zajednica, vodi k nečemu 

što se zove - održivi turizam. To je, zapravo, uravnoteženi 

(su)život gostiju i domaćina s okolišem kako bi se prirodno i 

kulturno bogatstvo sačuvalo za buduće generacije, što promiču 

i mnoge slavne osobe. Glazbenica Sophie Ellis-Bextor na odmoru 

kupuje samo namirnice od lokalnih proizvođača, holivudska 

glumica Daryl Hannah preferira prijevozna sredstva na biogorivo, 

a njezin kolega Leonardo DiCaprio putem svoje zaklade 

podupire projekte za zaštitu osjetljivih ekosustava te ugroženih 

biljaka i životinja. Njega su, doduše, neke udruge za zaštitu prirode 

nazvale licemjernim, jer leti privatnim avionima i odmara 

se na jahtama koje proizvode goleme količine ugljikova dioksida. 

Kako god bilo, održivi turizam ne bi smio biti trend, već 

nužnost. A toga, čini se, postaju svjesni u vodećim turističkim 

destinacijama, koje zbog prevelikog pritiska turista uvode posebne 

mjere zaštite okoliša i kulturne baštine. Venecija će naplaćivati 

ulazak u povijesnu jezgru, Santorini smanjiti broj kruzera, 

iz Dubrovnika je najavljena zabrana izgradnje novih apartmana, 

a Barcelona je već ograničila broj stanova za iznajmljivanje turistima. 

Euromonitor International, globalna tvrtka za istraživanje 

tržišta, nedavno je objavila popis najodrživijih gradova i zemalja 

u 2023. Na vrhu je Švedska, čiji se javni prijevoz u potpunosti 

pokreće obnovljivom energijom, a više od 250 hotela dobilo je 

zeleni certifikat Nordic Ecolabel. Tu je i ekoturistička povelja 

Nature’s Best, koja promovira turoperatore predane održivim 

putovanjima. Kopenhagen je razvio sveobuhvatan plan za smanjenje 

emisija ugljikova dioksida, a Amsterdam potiče bicikliranje 

i električne brodove za turističke ture. I izvan Europe se 

ubrzano razvija održivi turizam: u američkom gradu Portlandu 

organiziraju se posjeti eko-farmama i volonterski programi za 

očuvanje okoliša, Melbourne je stvorio zelene oaze s vertikalnim 

vrtovima i recikliranim umjetničkim instalacijama, a Cape 

Town educira posjetitelje o važnosti očuvanja prirodnih izvora 

vode i staništa divljih životinja. Butan, jedina zemlja na svijetu 

koja je bruto domaći proizvod zamijenila bruto nacionalnom srećom, 

odavno je ograničila broj posjetitelja. Turisti moraju plaćati 

dnevnu naknadu za boravak u zemlji, što se koristi za financiranje 

zaštite okoliša i podršku lokalnim zajednicama. Kako bi 

se pak putnici trebali ponašati žele li biti društveno odgovorni? 

Popularna odredišta trebali bi posjećivati izvan turističke sezone 

ili, što je još bolje, odabrati manje razvikana mjesta koja ne 

pucaju po šavovima zbog napučenosti. Pakiranje bi trebalo biti 

racionalno, što znači bez suvišne odjeće i kozmetike. Umjesto 

plastične ambalaže bolje je imati termosicu i višekratne vrećice. 

Zrakoplovi su neprijatelj održivog putovanja - Šveđani su čak 

skovali frazu “flygskam” (u slobodnom prijevodu “let sramote”) 

- ali nemoguće ih je izbjeći prilikom dalekih putovanja. No, zato 

je na odmoru poželjno hodati, planinariti, voziti bicikl i koristiti 

javni prijevoz jer će to smanjiti prometne gužve i onečišćenje 

zraka. U posljednje je vrijeme “in” i eco-friendly smještaj. 

Brojni hoteli, hosteli i resorti sagrađeni su od prirodnih i recikliranih 

materijala, bez negativnog utjecaja na okoliš i lokalnu 

zajednicu. Koriste obnovljive izvore energije poput solarnih 

panela, potiču razvrstavanje otpada, sve je “plastic free”, a kozmetika 

za goste i hrana su organski. Hit su i restorani s domaćim 

sezonskim namirnicama, koje su i zdravije, a još je bolje ako 

ugostiteljski objekti imaju “zero waste” filozofiju. I, konačno, 

pri kupnji suvenira vrlo je važno podržati lokalne proizvođače, 

čime im se pomaže u razvoju i opstanku. Socijalna osjetljivost i 

uključivost pridonose očuvanju kulturne baštine, koja je ugrožena 

kao i prirodna. U održiva putovanja spadaju i takozvani retreat 

programi, jer se polaznike radionica za postizanje psihofizičke 

ravnoteže često podučava i o snazi prirode, a tu je i volonterski 

turizam. On, uz ostalo, podrazumijeva čišćenje okoliša, sadnju 

drveća te pomaganje u ustanovama za djecu bez odgovarajuće 

roditeljske skrbi i prihvatilištima za napuštene životinje - najčešće 

u Aziji i Africi. Oni koji su to iskusili kući se vraćaju duhovno 

bogatiji, ispunjeniji i sretniji, a nije li upravo to smisao putovanja? 

Održivi turizam je pametni turizam i nema alternative. ☐ 

62

1 

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK (4) 

2 

3 

1 Dubrovnik planira zabraniti izgradnju 

novih apartmana kako bi se grad 

rasteretio 

2 U Amsterdamu se potiču bicikliranje i 

vožnja električnim turističkim brodovima 

4 

3 Gosti sve više žele odsjedati u ecofriendly 

smještaju i biti u suživotu s 

prirodom 

4 Turisti u Butanu moraju plaćati dnevnu 

naknadu za boravak u zemlji kako bi se 

izbjegla masovnost 

63

Zeleno buđenje 

u svijetu mode 

Poduzetnica Ana Ivančić, koja je nakon 25 godina napustila financijsku 

industriju i otvorila koncept dućan Garderoba sa skandinavskim brendovima, 

govori o odgovornom poslovanju i održivosti - top temama u tekstilnoj proizvodnji 

čije su zvijezde reciklirani poliester, organski pamuk, veganska koža... 

Tvrtka McKinsey u proljeće 2020. 

provela je istraživanje o tome 

kako potrošači gledaju na temu 

modne održivosti: 67 posto od 

ukupno 2000 ispitanika izjavilo je 

da je materijal poput recikliranog 

poliestera važan element u donošenju 

odluke o kupnji odjeće, a 

otprilike toliko ih misli i da bi brendovi trebali promovirati 

ideju održivosti. Takav osviješteni stav rezultat 

je zelene tranzicije kroz koju prolaze sve industrije 

posljednjih nekoliko godina, a covid-kriza i pitanje 

egzistencije - u zdravstvenom, poslovnom pa i filozofskom 

smislu - samo je dodatno ubrzalo tendenciju 

za pronalaskom ekološki prihvatljivijeg načina življenja. 

Pritom to nije samo moralna kategorija, nego 

dio Europskog zelenog plana, koji bi članice Europske 

unije trebao transformirati u moderno, resursno učinkovito 

i konkretno gospodarstvo - kako je istaknuto 

na stranicama EU. Situaciju na terenu iz prvog reda 

promatra Ana Ivančić (54), vlasnica koncept dućana 

Garderoba u Zagrebu i Rovinju. Kad je u siječnju 

2017. otputovala na Tjedan mode u Kopenhagen, prisjeća 

se, tu i tamo je neki brend imao artikle s oznakom 

sustainable (u prijevodu, održivo), a kupci su 

imali malo sluha za visoke cijene odjeće od eko-materijala. 

Međutim, u šest i pol godina, koliko je prošlo 

od otvaranja Garderobe u Martićevoj, stvari su dosta 

drukčije. Ana Ivančić na sve te promjene gleda iz dvije 

perspektive - kao poduzetnica koja nabavlja robu i kao 

strastvena ljubiteljica (kvalitetne) mode - i to očima 

žene koja je 25 godina provela na čelnim pozicijama 

u banci, mirovinskom fondu i osiguravajućem društvu, 

prije nego što je napravila veliki karijerni zaokret. 

Zašto ste napustili financijsku industriju i upustili 

se u neizvjestan poduzetnički pothvat? 

- Francuski dioničar, vlasnik BNP Paribas Cardif 

osiguranja - čija sam bila predsjednica uprave 11 

godina - odlučio je prodati tu osiguravajuću kuću 

i povući se s hrvatskog tržišta. Kupila nas je Croatia 

Osiguranje, a ja sam se obvezala da ću ostati dok transakcija 

ne bude završena. Kako sam prethodno radila 

i u banci i u mirovinskom fondu, imala sam dojam da 

sam iz financijskog sektora probala sve što sam mogla. 

Hrvatsko tržište je malo u svakom pogledu, poznavala 

sam sve ljude iz branše i nekako mi je bilo nezamislivo 

ponovno ući u sličnu priču, jer sam osoba koju 

rutina guši. U poslu mi je važno da on s jedne strane 

za mene predstavlja izazov, a s druge da zahtjeva određeni 

napor, da se moram educirati i stvarati neke nove 

vrijednosti. Do tog trenutka u financijskoj industriji 

za mene je tako i bilo - za razne dioničare sam osnivala 

društva ili dijelove unutar banaka. Tu je, dakle, 

uvijek postojao poduzetnički moment, bez obzira na 

to što nisam radila za samu sebe, s vlastitim novcem. 

O tome što ću dalje počela sam ozbiljno razmišljati 

kad je postalo izvjesno da se osiguravajuće društvo u 

kojem sam radila prodaje. Bila je 2015., bilo mi je 46 

godina i to je, po mojem mišljenju, otprilike posljednji 

trenutak za realizaciju dramatičnog karijernog zaokreta 

- ako o njemu razmišljate. Nije, naravno, isključeno 

krenuti u novu priču i s 55, ali na osnovi vlastitog 

iskustva mogu reći da za tako nešto treba jako puno 

energije. Ako ostanete u istoj industriji, poslove možete 

mijenjati do zadnje godine prije mirovine. Ali ako 

pokrećete biznis koji nema uporište u nečemu što ste 

prije radili, treba jako puno učenja, hrabrosti... S godinama 

čovjek neminovno za sve to ima sve manje energije. 

Kako ste došli na ideju koncept dućana? 

- Neke prijateljice su mi znale govoriti: “Ti nama 

najbolje biraš odjeću”. Iako sam pripadala jednom 

rigidnom svijetu u smislu odijevanja, jer ne vjerujem 

da postoji nešto konzervativnije od financijske industrije, 

ipak sam unutar njega nastojala maksimalno 

rastegnuti pojam poslovnog odijevanja. Moj kostim je 

morao biti makar asimetričan, igrala sam se s modnim 

dodacima... Moda mi je oduvijek bila važna. Odjeću 

sam kupovala u inozemstvu i vjerovala sam da postoje 

ljudi koji funkcioniraju kao i ja. Moj me suprug često 

zafrkavao da ja kao da već i radim u modnoj industriji, 

jer sam uglavnom putovala u London, Pariz, Milano, a 

odjeća je oduvijek bila moja strast. Počela sam razmišljati 

kako bi bilo lijepo da u Zagrebu postoji mjesto 

koje neće biti samo dućan, nego će se tu žene nalaziti, 

družiti, popiti čašu pjenušca... 

Što vam je dalo sigurnost da tu ideju i realizirate? 

- Naravno da nisam mogla biti sigurna postoji li u 

Zagrebu i Hrvatskoj tržište, odnosno klijentela za tu 

moju ideju. U poduzetništvu ne postoji ta vrsta sigurnosti 

niti vam je itko može dati, ali ja sam vjerovala da 

postoji kritična masa ljudi koja će biti zainteresirana za 

taj koncept. Iz ove perspektive, zaista mogu potvrditi 

da postoji. I ne samo to, nego dolaze i nove generacije, 

ali i žene kojima odjeća kakvu nudimo u Garderobi 

nekad prije ne bi dolazila u obzir. Mnoge gospođe 

koje su, primjerice, bile ograničene na tri boje, motivirali 

smo da probaju nešto izvan toga - i svidjelo im 

se. Drugim riječima, ponudili smo neku vrstu modnog 

oslobođenja i svojevrsne edukacije. A ja sam tako i 

zamislila našu ulogu. 

Koliko je prošlo od razgovora s bliskim krugom 

ljudi do otvaranja dućana? 

- Više od jedne godine. Prvo sam tražila prostor, 

jer sam vjerovala da će prostor odrediti kako će to na 

kraju sve skupa izgledati i funkcionirati. Pronašla sam 

jedan lokal u blizini Cvjetnog trga i pomislila - to je to 

- a onda ga je netko drugi unajmio. Kad je prošlo prvo 

razočaranje, koje je trajalo jedno poslijepodne, rekla 

sam samoj sebi - dobro, sigurno postoji razlog zašto 

se to nije dogodilo. Nakon dva mjeseca suprug mi je 

rekao da se preko puta njegove vinoteke u Martićevoj 

iznajmljuje prostor u kojem je do tada bila prodaja 

bicikala. Kad sam ušla, rekla sam - da. Angažirala sam 

arhitekte iz studija koji se tada zvao Biro: to su bili 

mladi ljudi koji su tek izašli s fakulteta, ali su već za 

vrijeme studija dobivali nagrade, a zaključila sam da 

mi više odgovara rad s mladima koji još nemaju strogo 

definiran rukopis. Bili su otvoreni prema raznim 

idejama i ispalo je sjajno. Zamislila sam to kao žensku 

garderobu iz snova. Na nacrtima i renderima, svuda 

je pisalo garderoba i shvatila sam da je to zapravo 

dobar naziv za dućan. Nije pretenciozno i jasno daje 

do znanja što je unutra. Imam dojam da su mi se oko 

Garderobe otvarala jedna po jedna vrata i da je sve baš 

onako kako je trebalo biti. I inače u životu mislim da 

ako stalno nešto isprobavavamo, a nailazimo na prepreke, 

da zapravo dobivamo poruku da bi možda trebao 

odustati i probati nešto drugo. Meni je ovdje bilo 

sasvim suprotno. Sve se slagalo jedno za drugim. 

Kako ste definirali ponudu dućana? 

- Razmišljala sam čega na domaćem tržištu nema. 

Skandinavski brendovi ovdje su tada bili goto- 

64

Danas se stječe dojam da su baš svi u 

modnoj industriji preko noći postali 

održivi i odgovorni pa sam se osobno 

počela pitati koliko je to stvarno i 

koliko su pojedini brendovi u tome 

autentični, kaže Ana Ivančić 

FOTOGRAFIJA: VEDRAN PETEH/CROPIX 

65

U brendu By Malene Birger 

odlučili su se za pojam 

‘odgovorno’ umjesto 

‘održivo’: biraju tvornice u 

kojima su dobri uvjeti rada, a 

materijali su visokokvalitetni 

‘‘ 

Kriteriji koje 

dizajnerske kuće 

moraju ispunjavati 

žele li sudjelovati 

u službenom 

programu 

Tjedna mode u 

Kopenhagenu su 

poštivanje ljudskih 

prava, jednakost 

i različitost 

- uz održivo 

zbrinjavanje 

neprodane robe 

vo potpuna nepoznanica. Osobno sam znala za brend 

Ganni i By Malene Birger s kojima sam dogovorila 

sastanke u Kopenhagenu, a jasniju sliku o njihovoj 

modnoj sceni dobila sam kad sam prvi put otišla na 

Tjedan mode u Kopenhagen u siječnju 2017. 

Kako je došlo do tih sastanaka? 

- Jednostavno sam sjela za kompjutor, guglala i javila 

se na kontakte istaknute na web stranici koji obično 

počinju s info@... I jednima i drugima sam napisala 

kakav bi bio koncept dućana, koje bih brendove željela 

imati i priložila sam svoj životopis, što je u tom trenutku 

bila jedina konkretna stvar. Bila sam modna entuzijastica 

s dugogodišnjim iskustvom top menadžmenta u 

financijskoj industriji i ništa drugo. Nisam imala nikakve 

kontakte u modnoj industriji niti je itko iz tog svijeta 

mogao znati za mene. Sastanak u Ganniju je prošao 

tako da su mi rekli da će razmisliti i javiti mi se. 

No, prije nego što sam otišla, njihova direktorica prodaje 

Stine, onako usput mi je sugerirala da pogledam 

odjeću u showroomu i da napravim selekciju stvari 

koje bih voljela imati u svom dućanu. Složila sam dva 

štendera s robom, ona je to pogledala i rekla: “Mi želimo 

raditi s vama”. Taj put u Kopenhagenu dogodila mi 

se još jedna čudesna stvar: moj hotel, sasvim slučajno 

nalazio se dva bloka dalje od modnog sajma Revolver 

za koji sam saznala tek kad sam stigla u Kopenhagen. 

Upravo je taj dan bio zadnji za besplanu registraciju. 

Registrirala sam se i ondje mi se otvorio jedan ogroman 

prozor u svijet skandinavskog modnog dizajna. 

Tamo sam dogovorila odmah suradnju s brendovima 

Baum und Pferdgarten, Rodebjer, Stine Goya... 

Iz sezone u sezonu sam dodavala nove brendove, od 

nekih odustajala… Iz godine u godinu je postajalo sve 

lakše jer su se kuće nama počele javljati. Garderobu 

doživljavam kao živi organizam koji se stalno mijenja 

- s optimalnom dozom poznatog, što pruža osjećaj 

sigurnosti, i novih stvari koje joj daju svježinu. 

Otvaranje Garderobe vremenski se preklopilo s trenutkom 

u kojem su skandinavski brendovi započeli zadobivati 

svoju globalnu prepoznatljivost. 

Po kojem ključu birate brendove? 

- Osim što svi brendovi u Garderobi moraju odgovarati 

mojoj osobnoj estetici i ukusu, pazim da nemamo 

brendove koji su međusobno previše slični, da su 

cjenovno unutar nekog prihvatljivog okvira, tako da 

nema previše odskakanja u previsokoj ili preniskoj 

cjenovnoj kategoriji, što je za multibrend dućan po 

meni od velike važnosti. Neke brendove smo napustili 

66

jer se kvaliteta nije pokazala onakvom kako smo mi 

htjeli ili se odjeća pojedinih brendova pokazala prejednostavnom, 

presportskom, a kupce smo naviknuli da u 

Garderobu dolaze kad im treba ili žele nešto posebno. 

No, svakom brendu koji sam dovela u Garderobu dala 

sam šansu kroz nekoliko sezona, da vidimo kako će ga 

klijenti prihvatiti. Sa zadovoljstvom mogu reći da je 

velika većina brendova koje sam kroz godine odabrala 

još uvijek u Garderobinoj ponudi, što znaći da već 

godinama imaju svoje kupce. A u planu su i novosti... 

Jer kod mene nema mira, samo mjena stalna jest. 

Surađivali ste i s hrvatskim dizajnerima... 

- Da, u početku je tu bio brend Ivane Omazić, koji 

na nažalost više ne postoji. Kad se ugasio brend I-gle, 

čije sam stvari nosila dugi niz godina nosila i još uvijek 

čine jedan dio moje garderobe, Nataša Mihaljčišin 

je svoju prvu samostalnu kolekciju predstavila i prodavala 

upravo u Garderobi. Zatim je tu bio i Silvio 

Vujčić, Klisab, Link Ogi Antunac... 

Kako je došlo do otvaranja drugog dućana u 

Rovinju? 

- Već godinu dana nakon otvaranja Garderoba 

Concept Storea u Zagrebu, preko 3LHD-a koji je projektirao 

Grand Park Hotel u Rovinju, ponuđeno mi je 

da otvorim drugi Garderoba Concept Store u Rovinju 

na šetnici hotela. Vidjela sam popis ostalih dućana koji 

bi se tamo trebali otvoriti, razgovarala sam sa suprugom 

i rekla - idemo. Prostor je bio roh-bau i uredili smo ga 

sa istim prepoznatljivim elementima kao Garderobu u 

Zagrebu - iste boje, Prostorijine fotelje Monk, rasvjetna 

tijela Grupa Studija, tepisi Regeneracije, iste zavjese i 

velike kabine. Oba su prostora podjednako velika, iako 

je ovaj u Rovinju kvadratnog oblika, pa djeluje prostranije. 

Tako se na drugu godišnjicu otvaranja Garderobe 

u Zagrebu, istovremeno kada i hotel Grand Park, otvorila 

i druga Garderoba u Rovinju. Iako u obje trgovine 

imamo isti koncept i iste brendove, kroz godine smo 

ponudu Rovinja odvojili od one u Zagrebu. Tako danas 

u Rovinju uz nove kolekcije imamo u ponudi i arhivu, 

odnosno trajno snižene komade iz kolekcija prethodnih 

sezona. I jako mi je drago da smo tamo, jer uz turiste 

danas već imamo i u Rovinju stalne kupce, a tamo vole 

navratiti i naše klijentice iz Zagreba kad su na nekom 

kongresu ili na odmoru. 

diti stroge kontrole tvornica ili manufaktura s kojima 

posluju kako bi se spriječilo iskorištavanje radnika ili 

rad djece, a u svojim organizacijama moraju osigurati 

rodnu, spolnu i vjersku jednakost, pružajući jednake 

prilike svima bez obzira na fizički izgled i predispozicije. 

Isto se odnosi i na odabir modela za modne 

revije, a o svemu se treba jasno upoznati i same kupce. 

Kako se ova tema globalno sve više potencira, danas 

se stječe dojam da su baš svi u modnoj industriji preko 

noći postali održivi i odgovorni. Osobno sam se počela 

pitati koliko je to stvarno i koliko su pojedini brendovi 

u tome autentični, a koliko sve to rade opet iz razloga 

marketinga i gomilanja profita. 

‘‘ 

vati kvalitetnu robu koju ćemo nositi godinama i sami 

je reciklirati kroz nove odjevne kombinacije. A onda je 

prepustiti nekom drugom ili prodati na tzv. sekundarnom 

tržištu kao vintage ili second hand odjeću. 

I vi sudjelujete u tom sekundarnom tržištu i 

organizirate buvljake. 

- Da, s kćerima jednom godišnje organiziram buvljak, 

što nas jako veseli. Upravo pripremamo treći. 

Napravimo selekciju stvari koje su u odličnom stanju, 

ali ih ijednostavno nismo već duže vrijeme nosile. Ne 

zato što nisu u trendu, nego zato što nas više ne vesele, 

što je potpuno u redu. Zato okupimo prijateljice i 

Brendovi se obvezuju unaprijediti kvalitetu svojih 

proizvoda, barem 50 posto kolekcije treba biti 

proizvedeno od održivih materijala, reciklirano ili 

napravljeno iz postojećih zaliha, a sve bez uporabe krzna 

U posljednjih šest i pol godina, koliko ste prisutni 

na modnom tržištu, koliko se toga promijenilo u 

kontekstu održivosti? 

- Brendovi koje mi imamo nisu otpočetka svi imali 

održivu priču. Sve se to razvilo tijekom posljednjih pet 

godina, kako je rasla i globalna svijest o tom pojmu. 

Moj prvi kontakt s time bio je upravo na prvom Tjednu 

mode kojem sam prisustvovala u Kopenhagenu. Tamo 

sam se prvi puta susrela s odjećom izrađenom od recikliranog 

poliestera, odnosno prerađene PET ambalaže. 

Ti su komadi bili skuplji od onih proizvedenih od 

“obične” sintetike. Sama svijest naših klijenata tih 

prvih godina rada Garderobe o na primjer organskom 

pamuku, u čijoj se proizvodnji troši mnogo manje 

vode i ostalih resursa u usporedbi s preradom “običnog” 

pamuka, nije bila još toliko razvijena. Rijetko 

tko bi se zakačio za tu temu. Sam Tjedan mode u 

Kopenhagenu, kao krovna organizacija u okviru koje 

se dva puta godišnje organiziraju modne revije, panel 

diskusije i razna događanja, tek je 2020. postavio 

osnovne kriterije koje pojedini brendovi moraju ispunjavati 

ako žele sudjelovati u njegovom službenom 

programu od ove, 2023. Kriteriji propisuju poštivanje 

ljudskih prava, jednakost i različitost - uz održivo zbrinjavanje 

neprodane robe. Brendovi se obvezuju unaprijediti 

kvalitetu svojih proizvoda i time pridonijeti 

njihovoj trajnosti i dužem korištenju, uz pronalaženje 

uporabne vrijednosti uzorcima koji se proizvode za 

svaku kolekciju. Barem 50 posto kolekcije treba biti 

proizvedeno iz prirodnih održivih materijala, reciklirano 

ili proizvedeno iz postojećih zaliha, a sve bez upotrebe 

prirodnog krzna. Sudionici se obvezuju provo- 

Ganni je posljednjih godina 

povećao proizvodnju odjeće 

od recikliranog poliestera 

Na što konkretno mislite? 

Brendovi koje prodajemo u Garderobi predstavljaju 

predvodnike modne održivosti i svjedoci smo napora i 

ogromnih sredstava koje investiraju iz godine u godinu 

kako bi se približili što većem postotku održivog 

dijela kolekcija. S druge strane, neki u modnoj industriji 

olako barataju tim terminima, pa tako na primjer 

atribut veganske kože, koja se proizvodi od gljiva ili 

kore drveta, pripisuju onoj od poliestera. Moje je pitanje 

koliko je to održivo u odnosu na odjevne predmete 

od prave kože? Sviđa mi se što su se tako u brendu 

By Malene Birger, koji možemo ubrojiti u svojevrstan 

tihi luksuz, odlučili za pojam responsible (odgovorno) 

umjesto sustainable (održivo). Riječ je o odgovornosti 

kroz korištenje visokokvalitetnih materijala i samom 

proizvodnom procesu, a to je jedan od kriterija održivosti, 

i to na razini UN-a. To nisu samo reciklirani 

materijali, nego svjesni odabir i materijala i tvornica u 

kojima se oni proizvode. Kakvi su uvjeti rada u tvornicama, 

koga zapošljavaju, kolika je satnica, koristi li 

se dječja radna snaga... To je mnogo šira tema u kojoj 

najveću ulogu zapravo ima svjesna hiperprodukcija, 

koja će i od najodrživijih materijala opet napraviti hrpe 

smeća. Zato je najodrživije kupovati manje, ali kupo- 

poznanice i družimo se. Super mi je vidjeti neku svoju 

stvar u novom životu, na novoj osobi, u novoj kombinaciji. 

Što vi smatrate održivim modelom modnog 

ponašanja? 

- Po meni, kupovanje ne smije biti masovno, stihijski, 

impulzivno. Najodrživije je planirano kupovanje, 

a ne shoppingiranje samo zato što je prilika jer je nešto 

jeftino. Ne bih htjela da ispadne kako okrećem vodu 

na svoj mlin, već govorim ono što i sama radim. Kod 

mene se ormar puni zato što kupujem kvalitetne stvari 

koje žive godinama, desetljećima. Bilo bi zaista licemjerno 

da ja kao vlasnica dućana s odjećom i modnim 

dodacima propagiram apstinenciju od kupovine. Osim 

toga, po meni apstinencija nije rješenje, kao nijedno 

pretjerivanje. Ako nam je to važno, skroz je prirodno i 

legitimno da nekim novim komadom želimo oplemeniti 

svoj ormar. Za mene je održivost racionalno kupovanje 

kvalitetnih stvari koje ćemo dugo nositi. A kad 

ih se zasitimo, da su i dalje u odličnom stanju pa ih 

još dugo može nositi netko drugi ili ih mogu naslijediti 

nove generacije - kao što moje kćeri sad nose neku 

moju odjeću, a ja sam nosila neke mamine komade. ☐ 

FOTOGRAFIJE: PROFIMEDIA (4) 

67

FOTOGRAFIJE: VEDRAN PETEH/CROPIX (2) 

U službi zajedništva 

i osnaženja 

68

Nakon što se bavila istraživanjem različitih 

aspekata tekstilne industrije, dizajnerica Ivana 

Biočina uobličila ih je u projekt Instituta održive 

mode u sklopu kojeg, u okolici Koprivnice, uzgaja 

vlastiti lan, kreira male serije odjeće te organizira 

radionice za sve koji se žele educirati o održivom 

načinu proizvodnje odjeće, ali i života 

Ivana kreira male serije 

odjeće čiji krojevi 

omogućuju maksimalnu 

iskoristivost materijala kako 

bi bilo što manje otpada 

Budućnost je imenica ženskog roda - zajedništvo 

i snaga nude utočište i nadu za 

bolje sutra koje možemo istkati jedino 

združeni, zajedno - piše u “Manifestu” 

magistrice oblikovanja odjeće i tekstila 

Ivane Biočine (40), kojim objašnjava 

“zeleni” pristup svojoj profesiji. 

Dizajnerica je prije tri godine osnovala 

Institut održive mode, kombinaciju ateljea, radionice i kreativnog 

prostora za edukaciju svih zainteresiranih za održivi način 

proizvodnje odjeće, od studenata Tekstilno-tehnološkog fakulteta 

na kojem je diplomirala i magistrirala do lokalnih proizvođača 

tekstilnih sirovina. Kreira male serije odjeće čiji krojevi 

omogućuju maksimalnu iskoristivost materijala kako bi bilo što 

manje otpada, koristi organski uzgojeni lan, konoplju, koprivu 

i druge prirodne materijale koje boji organskim bojilima te prenamjenjuje 

stare tekstilne predmete. Kako bi pokrenula ekološki 

održivu proizvodnju, rođena Samoborka se uoči pandemije 

koronavirusa preselila iz metropole u Koprivnicu, a nedavno na 

selo u njezinoj okolici, još “dublje” u prirodu. Njeno istraživanje 

različitih aspekata mode i tekstilne industrije objavljeno je u 

knjigama “Modus Vivendi: Ogled o političkom, ekonomskom i 

društvenom u modi’’ (2014.), “Tiranija mode: Ukrašavanje kao 

potraga za identitetom’’ (2016.) te “Proizvedeno u Hrvatskoj: 

tranzicija hrvatske tekstilne industrije’’ (2018.). 

Kada ste osvijestili da je modna industrija veliki zagađivač 

okoliša? 

- Često me pitaju o trenutku osvještavanja, ali uvijek moram 

istaknuti da ga jednostavno nije bilo, što je možda najbolji 

pokazatelj promjene i nadam se da će postati “novo normalno”. 

Rodila sam se u obitelji gdje su se promišljala pitanja 

vezana uz rad, radništvo i ekologiju pa nisam trebala naučiti da 

se suvremeni život počesto odvija na grbači “malog čovjeka”, 

zdravlja, ravnoteže i prirode. Danas pak više nema opravdanja 

da nismo upoznati sa složenim ciklusima života, proizvodnje 

i industrije te valja imati na umu da održivost nije nastala 

prije nekoliko godina. Od početka industrijalizacije stručnjaci 

ukazuju na probleme proizvodnje i neravnoteže, pogotovo od 

šezdesetih godina prošlog stoljeća buja struja osviještenosti, pa 

i u takozvanom mainstreamu. Stoga se uvijek treba nakloniti 

i znati da sve što danas znamo, imamo i živimo rezultati su 

nastojanja generacijama, desetljećima i stoljećima. 

Doživljavate li sebe revolucionarkom ili idealisticom? 

- Ja sam samo žena, seljanka, istraživačica, tu sam da živim, 

uživam, divim se i služim koliko mogu. 

Vjerujete li da će ljudi zaista promijeniti svoje navike prije 

propasti civilizacije? 

- Svatko tko sumnja u promjenu izdvojen je od života i prirode, 

jer ako je nešto sigurno, to je promjena. Ljudi se, kao i 

sezone, mijenjaju svaki dan. Naravno, najveći okidač promjene 

je gubitak, a s jedne strane svi proživljavamo kolektivni gubitak 

jedne budućnosti i sadašnjosti. Nisam usmjerena prema 

propasti, već prema slavlju života i ljepote. Jer svatko tko je 

uključen u život i prirodu, zna da je život pun ljepote i da je 

razloga za nadu mnogo. 

Kako osvijestiti ljude o problemu zagađenja? 

- Nježno, kreativno, otvorenih ruku i duha, poticanjem zajedništva, 

uz jasno, glasno i ponosno “ne znam”, pokazati dobrim 

primjerom, ukazivanjem na ljepšu stanu života i moguć- 

69

‘‘ 

Koristim najbolje europske 

organske materijale, ali i 

lokalne iz bogate hrvatske 

povijesti, od stoljetnog 

lana i konoplje, starinskog 

pamuka, materijala iz 

bivših tekstilnih tvornica 

Dizajnerica organske materijale nabavlja 

u Njemačkoj, a starinske u Podravini 

nosti. Nakon više od desetljeća vikanja statistika i 

podataka, mogu reći da najveću promjenu vidim kad 

se nježno otvori proces i ukaže da smo u rješenju svi 

zajedno. Treba njegovati istraživački duh, interesirati se 

za život, procese, educirati. Jedan dio, vjerojatno veći, 

jednostavno neće mariti i to treba imati na umu, i za taj 

dio proizvođača i potrošača tu su regulativa i zakoni, 

koji iz godine u godinu jačaju. Sve se okreće zelenijoj 

budućnosti, na nama je hoćemo li biti dio promjene ili 

čekati okidač u obliku gubitka ili zakona. Treba njegovati 

duh zajedništva, stvaranja, kreativnosti, uz regulativu. 

Nije naodmet ponoviti da su najveće istine i najsnažnija 

djela ona najjednostavnija - najviše što možemo 

učiniti je poći od sebe, pokazati primjerom, djelom 

i životom, a ne praznim riječima i izlizanim sloganima. 

‘‘ 

Kako se u tu priču uklapaju 

velike modne marke kojima je 

ipak najvažniji profit? 

- Kratko i jasno - ne znam. Nije 

im lako, iako ih ne odrješujem 

odgovornosti, riječ je o golemim, 

krutim korporacijama, zastarjelom 

načinu rada i proizvodnje. Dio će 

nestati, dio će pokušati nastaviti sa 

zelenom ekološkom manipulacijom 

ili ti greenwashingom, čemu 

svjedočimo danas, a dio, ako je itko 

hrabar i zaista želi krenuti putem 

održivosti, morat će donijeti velike, 

teške, hrabre odluke. U jednom 

sam trenutku shvatila da ako želim 

biti održiva, moram u potpunosti prekinuti svaku sponu 

“sa starim”, da se moram sasvim izdvojiti jer ne vidim 

da se “veliki” mijenjaju, a što je još gore, većina malih, 

pa i “održivih” preuzima njihove modele rada, proizvodnje, 

pripovijedanja, marketinga, oblika poslovanja. 

I nemojmo biti naivni, ako imamo poslovanje, radimo 

zbog profita, da zaradimo za život, ali pravo je pitanje 

kako definiramo rast, kako proizvodimo, od čega, za 

koga, što i u kakvim uvjetima. 

Što biste rekli na kritike protivnika održivih 

načela, gdje se spominju gubitak radnih mjesta, 

smanjenje potrošnje i ekonomska kriza? 

- Moram priznati da nikad nisam naišla na kritiku 

održivosti ili protivnike koji se povezuju s navedenim, 

pogotovo jer je velik dio održivosti usmjeren upravo na 

uzdizanje prava, uvjeta i plaća radnika. Ako zaista postoje, 

rekla bih da održivost miješaju s ideološkim stremljenjima. 

Danas se pod održivost svašta gura, ponajviše 

neupućene istrošene fraze. I treba imati na umu da ste 

zapravo opisali trenutnu ekonomiju, sve što već živimo. 

Nedavno je u javnost plasirana ideja o odrastu. 

Kakav je vaš stav o tome? 

- Odrast je opći i dobro poznat pojam, iako je tek možda 

lansiran u javnost, odnosno došao je u komercijalne 

medije. Ideja se razvija još od početka industrijalizacije, 

posebno od sedamdesetih godina prošlog stoljeća. U 

vrijeme kad vlada teror mišljenja nisam vezana stavom 

niti je moj stav važan, čitam knjige o odrastu, kao i svakoj 

drugoj temi jer su nam danas potrebna različita razmišljanja 

i što više primjera. U doba kad smo naizgled 

Najveći okidač promjene je gubitak, 

a s jedne strane svi proživljavamo 

kolektivni gubitak jedne budućnosti i 

sadašnjosti. Nisam usmjerena prema 

propasti, već prema slavlju života 

okruženi informacijama malo je znanja. Ako želimo 

razumjeti složene sustave, moramo uložiti u edukaciju 

i izmaknuti se histeriji i sijanju straha masovnih medija. 

O odrastu postoje brojne knjige, od klasičnih književnih 

djela do novijih, oprečnih razmišljanja pa čak i djela 

hrvatskih autora. Želimo li pojednostavljenu verziju 

života, ili mišljenje i stav, zapast ćemo u klanove i vikanje 

neutemeljenih fraza. Danas više nego ikad moramo 

držati mnogo oprečnih misli i biti krajnje otvoreni 

za različite ideje. Na kraju, kažem vam, ja sam samo 

seljanka koja je najsretnija na vrtu sa svojim macama. 

Kojih načela se držite pri kreiranju? 

- Održivost je temelj, srž svih koraka, ideja i djelovanja. 

Kreiranje je treći, četvrti korak u proizvodnji i tu 

već nastaje problem jer se većinom preskaču najvažniji 

dijelovi i ne sagledava se cjelovitost kruga stvaranja. 

Sve, naravno, kreće od sirovina, ako sirovina nije održiva, 

ne može ni predmet biti održiv. Koristim samo 

prirodne materijale, bez plastike, umjetnih materijala 

i greenwashinga zvanog reciklirani poliester. Koristim 

najbolje europske organske materijale, ali i lokalne iz 

bogate hrvatske povijesti, od stoljetnog lana i konoplje, 

starinskog pamuka, materijala iz bivših tekstilnih 

tvornica. Također provodim upcycling, odnosno prenamjenu 

starih predmeta te prirodno bojim tekstil lokalnim 

biljkama. Što je najvažnije, svi predmeti su izrađeni 

s namjerom koja je uvijek vezana uz cikličnost 

prirode i života. Svaki je predmet dio priče i izrađen je 

s namjerom da osnaži osobu koja će ga nositi, a nosi i 

prijedlog kako produljiti život materijala i opet ga pretvoriti 

u sirovinu. Povrh svega, ja ne radim kolekcije, 

već serije, kao dio ciklusa gdje predmeti nisu izdvojeni, 

već se stvaraju da služe živote više generacija, da 

nisu štetni po fizičko i duhovno zdravlje, kako potrošača 

i okoliša, a i po mene, proizvođača. 

Gdje nabavljate sirovine? 

- Organske materijale nabavljam u Njemačkoj, a stoljetne 

i starinske lokalno u Podravini. Možda nije loše 

spomenuti da sam ove godine uzgojila lan i pamuk. 

Tko su vaši kupci? 

- Visokoobrazovane zrele žene. Naravno, u širem 

tumačenju. Nerijetko su zaista visokoobrazovane, ali, 

što je važnije, posvećene su životnom učenju o osvještenijem 

svijetu. Većinom su u najboljim, zrelim godinama, 

ali imam i divnih mladih žena koje me svaki dan 

oduševe otvorenim, širokim pogledom na život. Od 

prvog dana imam vjerne kupce i jedino njima mogu 

zahvaliti što živim održivo od održivog rada. Mreža 

kupaca se stvorila preporukom i prenošenjem glasa, 

jedna žena kupi dar drugoj, preporuči. Ništa se ne može 

mjeriti sa snagom dobrog glasa koji daleko seže. 

Što vam je, osim održivosti, cilj u poslovanju? 

- Kad imate poslovanje, bilo veliko ili malo, lokalno, 

cilj je zarada. Moj cilj je dostojno živjeti od rada, 

nešto što je od početka industrijalizacije borba u tekstilu, 

sve do danas, ili, kao što sam rekla, održivo živjeti 

od održivog rada. Ako stavimo na stranu tu očitu 

namjeru poslovanja, temelj mog rada su edukacija, 

otvaranje procesa, služiti i poticati na (su)stvaranje i 

promišljanje. Kroz sve što radim prožeta su navedena 

načela, sve je u službi rada, njegovanja ljepote, osnaženja 

i nade. 

Odselili ste se iz Koprivnice. Zašto ste se odlučili na 

taj potez? 

- Krajem zime smo se preselili na selo izvan 

Koprivnice. To je posljednji korak u održivim stremljenjima 

i želji za dobrim, zdravim, održivim životom, 

da možemo uzgajati svoju hranu, živjeti na zemlji, 

u prirodi i da mogu početi s uzgojem sirovina. Kao 

što sam spomenula, prvi lan je već u rukama. I, mogu 

reći, iako smo živjeli u malom gradu, život na selu je 

kao da upalite svjetlo, preko noći život procvjeta. ☐ 

70

Mjesto susreta, 

kreativnosti i nade 

Atelier Jolie 

holivudske glumice 

i redateljice 

Angeline Jolie nije 

običan modni 

brend: zamišljen 

je kao ‘hub’ raznih 

kreativaca koji 

trebaju pomoć i 

podršku, a temeljen 

je na održivim 

principima 

proizvodnje te 

poštenoj trgovini 

Atelier Jolie smješten je u njujorškoj ulici 

Great Jones u dvokatnoj zgradi koju je 1970. 

kupio američki umjetnik Andy Warhol 

Mnogim poznatim glumicama 

i pjevačicama slava je 

toliko udarila u glavu da 

misle kako mogu postati 

sve, pa i modni dizajneri. 

Neke su, poput sestara 

Olsen, postale uspješnije u 

toj ulozi, dok je većini bilo 

bolje da se drže svog osnovnog posla. No, Angelina 

Jolie je poseban “slučaj”. Njen modni atelje - Atelier 

Jolie - koji se otvara u studenome, zamišljen je kao 

kolektiv u kojem svatko može stvarati, mjesto za sve 

one koji su kreativni, ali nemaju dovoljno sredstava da 

se mogu posvetiti svom talentu. 

- Ne želim postati velika modna dizajnerica. Želim 

stvoriti mjesto gdje će drugi moći to postati, neku 

vrstu kulturnog centra u kojem će biti dizajnerske 

radionice temeljene na održivoj modi, galerijski prostor 

za lokalne umjetnike te kafić koji ću voditi u 

suradnji s organizacijama koje se brinu za izbjeglice 

i migrante - napisala je glumica, redateljica i bivša 

UN-ova ambasadorica dobre volje na svojoj instagramskoj 

stranici najavljujući svoj novi projekt koji 

je, kako kaže, društveno odgovaran, pa nije tek puko 

unovčavanje vlastite slave. U njenom ateljeu će se 

koristiti materijali sa zaliha namijenjeni za otpad (riječ 

je o tkaninama, pletivima i priboru koji je ostao kao 

višak nakon izrade kolekcija raznih modnih brendo- 

72

Glumica je na naslovnici 

američkog Voguea za studeni 

gdje promovira svoj brend 

va), a zapošljavat će izbjeglice te druge talentirane, no 

nedovoljno cijenjene skupine ljudi s raznim vještinama 

u izradi odjeće. 

- Atelier Jolie je mjesto za suradnju kreativnih ljudi 

- modnih dizajnera, s vještim i stručnim krojačima, 

kreatorima uzoraka i zanatlijama iz cijelog svijeta. 

Taj projekt proizlazi iz moje zahvalnosti i dubokog 

poštovanja prema mnogim kreatorima i proizvođačima 

odjeće s kojima sam radila tijekom godina, želje da 

iskoristim visokokvalitetne materijale koji bi se inače 

bacili, a također i da budem dio pokreta koji osnažuje 

samoizražavanje - rekla je Angelina u američkom 

izdanju Voguea za studeni u kojem je predstavila svoj 

brend. 

U humanitarne porive se u Angelininom slučaju 

ne treba sumnjati. Snimanje filma “Lara Croft: Tomb 

Rider” 2001. u Kambodži, u kojem je igrala naslovnu 

ulogu, stubokom ju je promijenilo. Tamo se prvi put 

susrela s problemom izbjeglica i nehumanim uvjetima 

u izbjegličkim kampovima, nakon čega je kontaktirala 

UNHCR te pod njihovim pokroviteljstvom 

obišla Sijera Leone, Tanzaniju, Pakistan, kao i još 

četrdeset kriznih mjesta diljem svijeta, među ostalim 

i Srebrenicu u BiH, što ju je nadahnulo za režiju filma 

“U zemlji krvi i meda”. Od bijede i smrti spasila je i 

troje siročića koje je usvojila s bivšim suprugom, holivudskim 

glumcem Bradom Pittom: Maddoxa Chivana 

(22) rođenog u Kambodži, Zaharu Marley (18), koja je 

kao AIDS-om zaražena šestomjesečna djevojčica bila 

ostavljena u sirotištu u Addis Abebi, Vijetnamca Paxa 

Thiena (19). 

- Djeca su mi promijenila perspektivu i sve što radim 

je u cilju osiguranja bolje budućnosti ne samo za njih 

već i za svu djecu svijeta - izjavila je glumica. koja s 

Bradom ima i troje biološke djece, kći Shiloh (17) te 

blizance Knoxa Leona i Vivienne Marchelin (15). 

Atelier Jolie smješten je u njujorškoj ulici Great 

Jones na broju 57, u dvokatnoj zgradi koju je 1970. 

kupio američki umjetnik Andy Warhol i čiji je drugi 

kat iznajmljivao još jednoj legendi njujorške umjetničke 

scene, slikaru i grafiti umjetniku Jean-Michelu 

Basquiatu. Na tu je lokaciju naišla njena kći Zahara 

pomažući joj u potrazi za poslovnim prostorom za 

brend i objema je bilo jasno da se savršeno uklapa 

u Angelininu priču o suradnji, prijateljstvu i 

FOTOGRAFIJE: PROFIMEDIA (2), GETTY IMAGES (1) 

73

FOTOGRAFIJE: PROFIMEDIA (2) 

Kći Zahara i sin Pax uključeni 

su u Angelinin projekt 

‘‘ 

Atelier Jolie je mjesto 

za suradnju kreativnih 

ljudi - modnih dizajnera, 

s vještim i stručnim 

krojačima, kreatorima 

uzoraka i zanatlijama 

iz cijelog svijeta. Taj 

projekt proizlazi iz moje 

zahvalnosti i poštovanja 

prema mnogim kreatorima 

i proizvođačima odjeće 

uzajamnoj pomoći. Zgrada je u međuvremenu bila 

napuštena i prekrivena grafitima različitih poruka, 

od političkih do društvenih, pa Angelina nije htjela u 

potpunosti je ulaštiti i dotjerati, smatrajući da betonski 

podovi i išarani zidovi imaju šarm buntovnosti. I 

logo brenda je na jednom mjestu na fasadi iscrtan bijelom 

bojom u spreju, što je djelo sina Paxa koji je, uz 

Zaharu, uključen u projekt. 

Njen tim uključuje i šeficu odjela Helen Aboah 

te poslovnog savjetnika Gilesa Duleyja. Cilj je da se 

odjeća izrađuje prema narudžbi i prema mjerama klijenata: 

početna cijena izrade, ovisno o složenosti modela, 

bit će oko tristo dolara, a na istome mjestu će se 

odjeća moći i popraviti, po početnoj cijeni od deset 

dolara. Pribor za šivanje i krojenje će se moći unajmiti, 

a glumica planira i održavanje brojnih radionica u 

stilu “uradi sam”. 

- Tijekom desetljeća sam se uvjerila u negativan 

utjecaj koji zapadnjački modni konzumerizam ima na 

okoliš i društvo diljem svijeta - od dječjeg rada i prekomjerne 

eksploatacije sirovina do zagađenja okoliša 

kemikalijama koje se koriste u preradi i oplemenjivanju 

tekstila te trošenja ogromne količine pitke vode 

tijekom procesa proizvodnje u tekstilnoj industriji. 

Smatram da moj atelje može pak imati pozitivan učinak 

na umjetnike koji su neprepoznati ili podcijenjeni, 

kao i na iskorištavanje radne snage, problem zagađenja 

te zbrinjavanja otpada - rekla je Angelina u spomenutom 

intervjuu za američki Vogue, napominjući da je 

u njenom manifestu, kako naziva svoju poslovnu filozofiju, 

osnovna ideja da su svi ljudi stvaraoci. 

No, za debitanstku kolekciju svoje marke ipak je 

angažirala poznatu dizajnericu. Riječ je o Gabrieli 

Hearst, sad već bivšoj kreativnoj direktorici francuske 

kuće Chloé, koja u svom radu u velikoj mjeri koristi 

materijale od recikliranih i organski uzgojenih sirovina. 

Kolekcija Chloe x Atelier Jolie (Gabriela je u projektu 

sudjelovala kao zaposlenica tog modnog brenda) 

sastoji se od nosivih i elegantnih haljina, ogrtača, hlača 

i odijela koji su nadahnuti komadima iz Angelinine 

osobne garderobe. Materijali su kupljeni sa zaliha s 

certifikatom tvrtke “B Korporacija” koja garantira 

poštenu trgovinu, kao i poštenu zaradu proizvođačima 

u tom lancu. Glumica je već najavila i sljedeće suradnje, 

s londonskim kitničarom Justinom Smithom, južnoafričkim 

čipkarom Pierreom Fouchéom te američkim 

umjetnikom Dukeom Rileyjem. Paralelno s time 

su već najavljene i prodajne izložbe lokalnih stvaraoca 

ulične umjetnosti. 

A kako je to kod većine dobrih djela, Angelina 

pomažući drugima pomaže i sebi. 

- Posljednje desetljeće iz raznih razloga nisam bila 

baš “svoja”. Stoga ovaj projekt ima terapeutski učinak: 

raditi u kreativnom okružju s ljudima kojima vjeruješ 

najbolji je način da iznova otkrijem sebe. Nadam se da 

ću promijeniti mnoge aspekte vlastitog, ali i života drugih 

- rekla je Angelina, poželjevši izlječenje cjelokupnog 

društva i novi početak na humanim temeljima. ☐ 

74

Silva Zrnić radi komotne 

komplete bezvremenskog kroja, 

materijale nabavlja u Italiji, a 

proizvodnja joj je u Zadru 


76

Nova vrijednost 

odbačenih stvari 

Zadarska dizajnerica Silva Zrnić, vlasnica brenda Minorenni, 

motivira kupce na vraćanje stare odjeće, a ona joj potom pronalazi 

drugu modnu svrhu i tako potiče cirkuliranje tekstila 

Model “staro za novo” poznat je u automobilskoj 

industriji, no u Hrvatskoj odnedavno 

živi i u modnom svijetu. Zadarska dizajnerica 

Silva Zrnić (36) osmislila je, naime, 

princip prema kojem kupci mogu vratiti 

njenu odjeću, a u zamjenu za to dobivaju 

bon u određenom iznosu ili ostvaruju 

popust na novi proizvod iz ponude njezina 

brenda Minorenni. Vraćene stvari potom prenamjenjuje - u modne 

dodatke za odrasle i djecu. Ovih je dana, kaže, u potrazi za partnerom 

u Hrvatskoj ili inozemstvu koji bi preuzimao višak tekstila i reciklirao 

ga u specijaliziranim kontejnerima za odjeću. 

Otkako je 2020. došla na ideju pokretanja vlastitog modnog brenda 

fokusiranog na odjeću za mame i djecu, znala je da želi raditi 

isključivo s prirodnim materijalima, između ostalog s pamukom koji 

ima certifikate OEKO-TEX i GOTS. Tu su, osim toga, i lan i kašmir. 

- Odjeća više nema vrijednost kakvu je nekad imala jer se proizvodi 

u abnormalno velikim količinama, jeftinija je i dostupnija nego 

što je bila, primjerice, generaciji mojih roditelja. Tada se kupovalo 

manje, ali s idejom da traje. I to ja želim od svojih kreacija - da 

izgledaju jednako dobro godinama nakon kupovine, a ne da završe 

na otpadu nakon jedne sezone. Zato radim komplete košulja i hlača 

bezvremenskog kroja, komotne majice... A pri izradi koristim samo 

lan, pamuk i kašmir - koji je ekološki prihvatljiv jer se zapravo ne bi 

trebao često prati nego nakon nošenja vjetriti na svježem zraku. To 

istovremeno znači da se za održavanje kašmira troši manje resursa 

jer se perilica manje koristi, voda se manje kontaminira deterdžentom... 

- govori Silva Zrnić, zagovornica takozvanog slow fashiona, 

pojma koji označava sve suprotno od masovne modne proizvodnje. 

Tu je riječ o kvalitetnoj izradi i jednako kvalitetnim uvjetima rada te 

obazrivosti prema okolišu i životinjama. Silva Zrnić materijale bira 

uživo, obišla je svakog proizvođača s kojim surađuje jer joj je važna 

pozadinska priča, da sve što nabavlja dolazi iz pogona u kojima su 

osigurani uvjeti za rad dostojni čovjeka, gdje se ne koristi dječja radna 

snaga, radno vrijeme je uredno, a plaća adekvatna. 

Na razvoju brenda radila je pune dvije godine: toliko joj je trebalo 

da pronađe izvore materijala u Italiji, pokrene proizvodnju u Zadru, 

otvori web shop i organizira dostavu naručene odjeće. Krojeve je, 

kaže, imala u glavi čim je došla na ideju pokretanja vlastite modne 

linije, a odmah po povratku iz Rima - u kojem je godinama živjela s 

djecom - u rodnom Zadru je upisala školu šivanja i krojenja. 

- Moja odjeća je jednostavna, nije trendovska i to je isto jedan 

od modela po kojem moda može poslovati zelenije. Jer upadljive i 

hipermoderne stvari brže dosade pa su i brže na listi za odstrel iz 

ormara. Naravno da kao modna dizajnerica ne zagovaram ideju prestanka 

kupovine, ali promoviram sistem razumnijeg shoppinga, u 

kojem svatko odvagne što mu zaista treba i onda je za to spreman 

izdvojiti više novca. Jer ako želimo fer trgovinu, u kojoj su svi u proizvodnom 

lancu adekvatno plaćeni, onda moramo biti svjesni da će 

nas finalni proizvod više koštati - govori Silva Zrnić. Istu logiku ima 

i s dječjom odjećom, koja mora biti ugodna nježnoj koži. Osim toga, 

kupovinom manje stvari djeci se, smatra, daje do znanja da svaka 

stvar ima svoju vrijednost. U želji da klincima priuštimo sve što 

požele (i više od toga), stvaramo sliku bezvrijednosti stvari, odnosno 

da se one lako nabavljaju - a onda se često još brže zaboravljaju. 

Između ostalog, zbog toga uvijek i radi stvari komotnijeg kroja kako 

bi ih djeca mogla nositi više sezona. A kad ih se zasite ili ih prerastu, 

roditelji ih mogu pokloniti nekom drugom djetetu jer zahvaljujući 

vrhunskom materijalu i izradi i dalje izgledaju kao nove. 

Silva Zrnić svoj je brend Minorenni široj publici predstavila ove 

godine, a želi se, kaže, zadržati na maloj, boutique proizvodnji. 

Važan joj je odnos sa svakom klijenticom, a često je traže savjet o 

odabiru boje, veličine, načina održavanja, stiliziranja... 

- Komunikacija s ljudima oduzima vrijeme. Ja sam i lice brenda 

i dizajnerica i netko tko direktno razgovara s kupcima, a da bih sve 

to mogla i dalje raditi, ne smijem se pretrpati narudžbama - govori 

Silva, koja je osim lanene capsule kolekcije napravila i liniju majica 

s kapuljačama, a za jesen i zimu osmislila je ležerne gornje i donje 

dijelove od kašmira. 

- Jesenske komplete bazirala sam na istim estetskim temeljima kao 

i ljetne - predimenzionirani su, a budući da se kod kašmira zapravo 

radi o vuni tkanoj na poseban način, nijedan komad nije identičan 

- objašnjava dizajnerica koja svoj osobni stil oduvijek gradi na kvalitetnim 

komadima odjeće i obuće, često uniseks estetike. 

- I dječja odjeća mojeg brenda je više-manje uniseks. Zašto vesticu 

od kašmira ne bi nosio dječak? - govori dizajnerica koja fotografijama 

na društvenim mrežama pokazuje da dobar stil ne podrazumijeva 

mahnito kupovanje i preodijevanje nego maštovito kombiniranje 

jednostavnih stvari svevremenskih krojeva i od prirodnih materijala 

koji su s razlogom oduvijek na cijeni. 

☐ 

77

MALI 

RJEČNIK 

ODRŽIVOSTI 

ODRŽIVOST se odnosi na sposobnost 

održavanja ravnoteže između potreba 

sadašnjih i budućih generacija, tako da se 

osigura kvaliteta života bez ugrožavanja 

resursa ili okoliša. 

EKOLOŠKA ODRŽIVOST fokusira 

se na očuvanje prirode i resursa, s ciljem 

smanjenja negativnog utjecaja na okoliš i 

očuvanja bioraznolikosti. 

DRUŠTVENA ODRŽIVOST odnosi 

se na unapređenje kvalitete života zajednice 

i pojedinaca, uključujući pitanja kao što 

su pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi 

i socijalnoj pravdi. 

EKONOMSKA ODRŽIVOST fokusira 

se na održavanje stabilnog gospodarskog 

sustava i ravnoteže između ulaganja, 

dobiti i pravednosti. 

OBNOVLJIVI RESURSI su resursi 

koji se mogu obnoviti ili regenerirati unutar 

razumnog vremenskog okvira, kao što 

su solarna energija, vodeni resursi i šume. 

NEOBNOVLJIVI RESURSI troše 

se brže nego što se mogu obnoviti, kao što 

su fosilna goriva (nafta, ugljen) i minerali. 

RECIKLIRANJE je proces ponovnog 

korištenja materijala iz otpada kako bi 

se smanjila količina smeća i iskorištavali 

resursi. 

UGLJIČNI OTISAK označava 

količinu stakleničkih plinova, posebno 

CO2, koju pojedinac, organizacija ili 

proizvod generira tijekom svog životnog 

ciklusa. 

ODRŽIVA POTROŠNJA odnosi se 

na potrošnju dobara i usluga na način koji 

minimizira negativan utjecaj na okoliš i 

društvo. 

BIORAZNOLIKOST je sveukupna 

raznolikost svih živih organizama koji su 

sastavni dijelovi ekosustava, a uključuje 

raznolikost unutar vrsta, između vrsta, 

životnih zajednica te raznolikost 

ekosustava. 

ILUSTRACIJA: ISTOCK 

78

talk

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?