Eu gradovi

DANIJEL MARUŠIĆ
P R E D S J E D N I K H R V A T S K E Z A J E D N I C E
Ž U P A N I J A I B R O D S K O - P O S A V S K I Ž U P A N
HRVATSKA NA RASPOLAGANJU IMA 9 MLRD. EURA ZA PROMICANJE GOSPODARSKE,
SOCIJALNE I TERITORIJALNE KOHEZIJE REGIJA TE ZELENE I DIGITALNE TRANZICIJE
Regionalni razvoj i kohezija u razdoblju od 2021. do 2027. usmjereni su na pet ulagačkih
prioriteta u kojima će Europska unija postići najbolje rezultate
U
2023. godini, u kojoj obilježavamo tri velike obljetnice - 30
godina lokalne demokracije u Hrvatskoj, 20 godina
djelovanja Hrvatske zajednice županija i 10 godina članstva
Republike Hrvatske u Europskoj uniji, moramo se na
trenutak osvrnuti kako bismo apostrofirali važnost
privlačenja novca iz europskih fondova za razvoj hrvatskih
županija.
Od začetka lokalne demokracije u Hrvatskoj, koja je mala, ali
veoma geografski i demografski različita zemlja, zemlja s nejednako
razvijenim potencijalima svojih krajeva, ono za što se zalažemo je
ravnomjeran regionalni razvoj. Za nas to znači izjednačavanje prilika
za sve naše građane, ostanak stanovništva u lokalnim zajednicama,
stvaranje uvjeta za život i rad, boljitak i napredovanje.
Proteklih desetak godina gradili smo vrtiće, bolnice, energetski
obnavljali zgrade, financirali pomoćnike u nastavi, osigurali
prehranu u školama, prehranu za najpotrebitije, ulagali i završavali
velike infrastrukturne projekte, sve sufinancirano ili u potpunosti
financirano europskim sredstvima.
Primjerice, u proteklom programskom razdoblju EU (2014. - 2020.)
sufinanciran je Poljoprivredno-poduzetnički inkubator u Brodskom
Stupniku, zahvaljujući kojem je malim i srednjim poduzećima
poboljšana dostupnost poduzetničko-poslovne infrastrukture na
području Brodsko-posavske županije u svrhu njihova olakšanog
održivog rasta i razvoja. Cilj je privlačenje investicija, stvaranje
mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta te povećanje broja
proizvoda i usluga gradnjom i opremanjem moderne infrastrukture za
jačanje poduzetničkih kapaciteta u Brodskom Stupniku.
Prije četiri smo godine s Jutarnjim listom, portalom Župan.
hr, Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Ministarstvom
regionalnoga razvoja i fondova EU pokrenuli natječaj za najbolji
županijski EU projekt zato što smo željeli pokazati primjere dobre
prakse, međusobne suradnje i mogućnosti iskorištavanja europskih
potencijala. Jer upravo je to ono čemu težimo - biti uz bok razvijenim
europskim regijama.
Virovitičko-podravska županija slavila je lani po drugi put. Projekt
Centar za posjetitelje - Dvorac Janković pobijedio je u kategoriji
doprinosa lokalnoj i regionalnoj zajednici. Projekt Coastenergy
Istarske županije bio je najbolji u kategoriji doprinosa znanosti i
inovacijama, te je tako i ta Županija slavila pobjedu po drugi put,
kao i Primorsko-goranska županija, lani s projektom Kulturnoturistička
ruta “Putovima Frankopana”, koja je osvojila najviše glasova
publike. Projekt “SOS - Surađuj i ostvari sebe” Zadarske županije
bio je pobjednik u kategoriji doprinosa poduzetništvu, a u kategoriji
doprinosa prekograničnoj suradnji projekt “CrossCare” Grada
Zagreba.
U ovogodišnjem krugu natječaja za najbolji županijski EU projekt
našlo se čak njih 39, a s obzirom na velik odaziv u kategoriji najviše
glasova publike, vjerujem da smo uspjeli građanima približiti
važnost europskih projekata koji unapređuju lokalne zajednice.
U kontekstu aktualne financijske omotnice EU (2021. - 2027.)
za županije je najvažnija Kohezijska politika, koja pridaje veliku
važnost zelenoj, digitalnoj i pravednoj tranziciji te većinu sredstava
usmjerava upravo na rješavanje izazova različitih područja EU.
Hrvatska u ovom programskom razdoblju ima na raspolaganju 9
milijardi eura kohezijskih sredstava radi promicanja gospodarske,
socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija te zelene i digitalne
tranzicije.
Najveći dio kohezijskih sredstava namijenjen je ispunjavanju
ciljeva zelene tranzicije i prelaska na niskougljično gospodarstvo,
što će pomoći u poboljšanju energetske učinkovitosti, povećanju
udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji energije (do
60 posto u 2023.), jačanju kružnog gospodarstva, otpornosti na
klimatske promjene i biološke raznolikosti. Zelena tranzicija i
digitalna transformacija trebaju biti glavni pokretači oporavka i
dugoročnog rasta EU, pa tako i Hrvatske. “Europski zeleni plan”
kao nova strategija gospodarskog rasta EU namjerava transformirati
EU u prosperitetno i pravedno društvo koje će imati moderno,
djelotvorno i konkurentno gospodarstvo u kojemu 2050. neće biti
neto emisija stakleničkih plinova i u kojem se gospodarski rast ne
temelji isključivo na postojećim resursima. Konkretno, gospodarski
oporavak ne smije ići nauštrb zelenog, digitalnog i inovacijskog
potencijala Europske unije kao i funkcioniranja jedinstvenog tržišta.
R
egionalni razvoj i kohezija u razdoblju od 2021. do 2027.
usmjereni su na pet ulagačkih prioriteta u kojima će EU
postići najbolje rezultate. To su: pametnija Europa
(usmjerivanjem na inovacije, digitalizaciju, gospodarsku
preobrazbu i potporu malim i srednjim poduzećima),
zelenija Europa bez ugljika (provedbom Pariškog
sporazuma i ulaganjem u energetsku tranziciju,
obnovljive izvore energije i borbu protiv klimatskih promjena),
povezanija Europa (opremljena strateškim prometnim i digitalnim
mrežama), socijalnija Europa (provedbom europskog stupa
socijalnih prava i podupiranjem kvalitetnog zapošljavanja,
obrazovanja, stjecanja vještina, socijalne uključenosti i jednakog
pristupa zdravstvenoj skrbi) te Europa bliža građanima
(podupiranjem strategija vođenih na lokalnoj razini i održivog
urbanog razvoja u cijeloj Europskoj uniji).
Svi razvojni projekti moraju se uklopiti u neke od specifičnih
intervencija i mjera koje otvaraju nove mogućnosti za naše županije
u novoj financijskoj perspektivi EU.
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 7