Eu gradovi
DESETLJEĆE ČLANSTVA HRVATSKE U EU DANAS SMO NA 87 POSTO ISPLAĆENIH SREDSTAVA, A UGOVORENOST SE KREĆE OKO 124 POSTO, ISTIČE ŠIME ERLIĆ, MINISTAR REGIONALNOG RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE prijedloga koja je svaka od država članica dužna ponuditi u zamjenu za što veća namjenska sredstva. Od 27 članica EU, Hrvatska na raspolaganju ima najveći iznos novca s obzirom na veličinu svog BDP-a. Slijede Bugarska, Rumunjska, Grčka i Slovačka, dok se na začelju tablice nalaze “bogate” članice, poput Danske i Luksemburga. MNOGO KRITIKA ZBOG BRZINE Hrvatska je u proračun EU do sada uplatila oko 5,2 milijardi eura, od čega nam se putem kohezijske politike, tj. EU fondova, vratilo čak 17,1 milijardi eura. To znači da smo “u plusu” gotovo 12 milijardi eura. Proteklih je godina bilo mnogo kritike oko brzine povlačenja sredstava koja nam je EU dala na raspolaganje, jer je postojala bojazan da ćemo zbog vlastite neefikasnosti biti primorani plaćati penale, ili, još gore, da nećemo uspješno “povući” ona sredstva koja nam je Unija namijenila. - Možda je do prije nekoliko godina i bilo opravdano sumnjati u našu uspješnost, no danas, kada smo na 87 posto isplaćenih sredstava te kad se ugovorenost kreće na 124 posto, odgovorno mogu kazati da stojimo vrlo dobro i da je izvjesno da ćemo iskoristiti sva sredstva koja su nam dana na raspolaganje – rekao nam je resorni ministar Šime Erlić. Prema najnovijim podacima Europske komisije, Hrvatska je prema isplatama EU sredstava “skočila” s 14 mjesta na 9, što govori u prilog napretku i ubrzanju apsorpcije sredstava. A prema kojim se kriterijima, uopće, mjeri uspješnost u povlačenju sredstava? - Jedna je uspješnost povlačenja u financijskom smislu, a drugi je segment bitno kompleksniji i njime se mjeri uspješnost realiziranih investicija. Drugim riječima, analizira se u što smo usmjerili EU sredstva i jesu li investicije polučile željene rezultate – objasnio nam je ministar Erlić, istaknuvši kako je i sam prije dolaska na čelo resora imao iskustvo kako korisnika EU fondova, tako i provoditelja projekata financiranih iz EU fondova. Iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, od 2013. do 21. rujna 2023., Hrvatska je “povukla” 9,9 milijardi eura, što je 87 posto sredstava koja su joj bila alocirana u sklopu dotičnog višegodišnjeg financijskog okvira. Putem EU fondova ugovorilo se 128 milijuna eura za investicije u čak 22 morske luke, čime se osigurala bolja povezanost i kvalitetniji životni uvjeti za 108.000 stanovnika na 39 hrvatskih otoka. Otočani su, tako, bolje povezani tijekom cijele godine, mimo same turističke sezone, što se u konačnici i odrazilo na dostupnost novih radnih mjesta, obrazovanja te zdravstvenih i inih usluga. Pelješki most vrijedan 426,8 milijuna eura, svojevrsna kruna infrastrukturnih projekata financiranih iz EU fondova, spojio je jug s ostatkom Hrvatske. PROJEKTI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI Više od 18 milijuna eura iz fondova EU investiralo se u otklanjanje “crnih točaka” na hrvatskim prometnicama, čime se tijekom posljednjih 10 godina smanjio broj poginulih u prometnim nesrećama s 8,6 na 100.000 stanovnika, koliko je bilo 2013., na 7,4 koliko je bilo 2021. Iznos od 116,8 milijuna eura namijenjen je i unaprjeđenju kvalitete putničkog željezničkog prijevoza, dok su EU sredstvima nabavljena čak 482 nova autobusa diljem Hrvatske. Nešto manje od 290 milijuna eura, kroz ukupno 124 projekta, investirano je u prirodnu i kulturnu baštinu. IZ EUROPSKIH STRUKTURNIH I INVESTICIJSKIH FONDOVA HRVATSKA JE OD 2013. DO 21. RUJNA 2023. “POVUKLA” 9,9 MILIJARDI EURA, ŠTO JE 87 POSTO SREDSTAVA KOJA SU JOJ BILA ALOCIRANA. PELJEŠKI MOST, VRIJEDAN 426,8 MILIJUNA EURA, KRUNA JE INFRASTRUKTURNIH PROJEKATA FINANCIRANIH IZ FONDOVA EU 10 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
Putem EU fondova izgrađena je i polovica svih reciklažnih dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u Hrvatskoj. Riječ je o investiciji vrijednoj 57 milijuna eura, kojom se za 209 reciklažnih dvorišta diljem zemlje nabavilo 1,2 milijuna spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Tim je projektom obuhvaćeno oko 75 posto svih jedinica lokalne samouprave u RH. Više od 462 milijuna eura bilo je investirano u 1580 projekta unaprijeđenja energetske učinkovitosti, a u tom su se kontekstu posebno istaknule javne zgrade u Osječko-baranjskoj županiji; njih 95, najviše u Hrvatskoj, obnovljeno je putem 20 milijuna eura. Odobreno je 60 projekata vodoopskrbe i odvodnje vrijednih 3,5 milijardi eura, na temelju kojih čak 270.249 stanovnika više ima pristup kvalitetnijoj usluzi nego što su imali prije. U hrvatsku je znanstvenu strukturu do sada investirano 255 milijuna eura, kojima su se unaprijedili kapaciteti hrvatskih fakulteta i instituta za provedbu vrhunskih znanstvenih istraživanja, dok je više od 90 posto osnovnih i srednjih škola u Hrvatske opremljeno IKT opremom koju danas koristi preko 104.000 učenika. NOVA KULTURA U INSTITUCIJAMA - U konačnici, najveći dobitak ove perspektive uopće nisu ni sami projekti, već ljudi u javnom i privatnom sektoru koji su postali stručnjaci te su donijeli novu kulturu unutar institucija i koji danas čine okosnicu ulagačke politike i razvoja Hrvatske – ističe ministar Erlić. Pred nama je razdoblje “post 2027.”, zbog čega je Europska komisija već pokrenula ciklus rasprava sa zemljama članicama u kojima sudjeluje i Hrvatska. Iako tek treba definirati jasne obrise nove ulagačke politike EU, već je sada izvjesno da će značajan dio sredstava biti usmjeren jačanju otpornosti članica na krize koje su danas češće nego ikada prije. Osim toga, prioritetima će ostati zelena i digitalna tranzicija, koje su postale svojevrsnom okosnicom investicijske politike za budućnost EU, a očekuje se da će velika pažnja biti dana i pitanjima demografske revitalizacije te pitanju migracija. - Zadržavanje snažne kohezijske politike u budućnosti od suštinske je važnosti za očuvanje zajedništva EU – zaključuje ministar. NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 11
- Page 1: Top-gradovi za kvalitetu života, o
- Page 4 and 5: EGIDA - NAVIGACIJA SADRŽAJ 3 RIJE
- Page 7 and 8: DANIJEL MARUŠIĆ P R E D S J E D N
- Page 9: Od 27 zemalja članica EU, Hrvatska
- Page 13 and 14: 17,1 milijuna eura. A Festivalom ul
- Page 15 and 16: Č etvrtu godinu zaredom Hanza Medi
- Page 17 and 18: Hrvatske i Italije novim turističk
- Page 19 and 20: Nema sektora ni dijela Hrvatske koj
- Page 21 and 22: GLAS PARTNERA G rad Virovitica se p
- Page 23: GLAS PARTNERA PRIMORSKO-GORANSKA Ž
- Page 27 and 28: MEĐUREGIONALNI PROJEKT Eksperiment
- Page 29 and 30: KATEGORIJA Doprinos poduzetništvu
- Page 31 and 32: CROWN PROJEKT Po 25 mladih iz Hrvat
- Page 33 and 34: ODRŽIVO UPRAVLJANJE S Centrom izvr
- Page 35 and 36: VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA -
- Page 37 and 38: ENERGETSKA UČINKOVITOST Energetsko
- Page 39 and 40: POTPORA INKLUZIVNOM OBRAZOVANJU U Z
- Page 41 and 42: PROJEKT CIRCLE Novi, kružni koncep
- Page 43 and 44: SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA VIRO
- Page 45 and 46: PREKOGRANIČNA SURADNJA Razvoj euro
- Page 47 and 48: EKOLOŠKA RAZNOLIKOST Omogućen bol
- Page 49 and 50: GLAS PARTNERA V ukovar je prema ana
- Page 51 and 52: GRAD LUDBREG FIRST SCANDINAVIA Form
- Page 53 and 54: M A T I J A P O S A V E C Međimurs
- Page 55 and 56: za GMO free soju” i “Panonski c
- Page 57 and 58: GLAS PARTNERA G rad Varaždin progl
- Page 59 and 60: KATEGORIJE 55 GRADOVA UŠLO U ZAVR
Putem EU<br />
fondova izgrađena<br />
je i polovica svih<br />
reciklažnih dvorišta za odvojeno<br />
prikupljanje otpada u Hrvatskoj. Riječ je o<br />
investiciji vrijednoj 57 milijuna eura, kojom<br />
se za 209 reciklažnih dvorišta diljem zemlje<br />
nabavilo 1,2 milijuna spremnika za odvojeno<br />
prikupljanje otpada. Tim je projektom<br />
obuhvaćeno oko 75 posto svih jedinica<br />
lokalne samouprave u RH.<br />
Više od 462 milijuna eura bilo je<br />
investirano u 1580 projekta unaprijeđenja<br />
energetske učinkovitosti, a u tom su se<br />
kontekstu posebno istaknule javne zgrade u<br />
Osječko-baranjskoj županiji; njih 95, najviše<br />
u Hrvatskoj, obnovljeno je putem 20 milijuna<br />
eura.<br />
Odobreno je 60 projekata vodoopskrbe<br />
i odvodnje vrijednih 3,5 milijardi eura, na<br />
temelju kojih čak 270.249 stanovnika više<br />
ima pristup kvalitetnijoj usluzi nego što su<br />
imali prije.<br />
U hrvatsku je znanstvenu strukturu do<br />
sada investirano 255 milijuna eura, kojima su<br />
se unaprijedili kapaciteti hrvatskih fakulteta i<br />
instituta za provedbu vrhunskih znanstvenih<br />
istraživanja, dok je više od 90 posto osnovnih<br />
i srednjih škola u Hrvatske opremljeno IKT<br />
opremom koju danas koristi preko 104.000<br />
učenika.<br />
NOVA KULTURA U INSTITUCIJAMA<br />
- U konačnici, najveći dobitak ove<br />
perspektive uopće nisu ni sami projekti, već<br />
ljudi u javnom i privatnom sektoru koji su<br />
postali stručnjaci te su donijeli novu kulturu<br />
unutar institucija i koji danas čine okosnicu<br />
ulagačke politike i razvoja Hrvatske – ističe<br />
ministar Erlić.<br />
Pred nama je razdoblje “post 2027.”,<br />
zbog čega je <strong>Eu</strong>ropska komisija već<br />
pokrenula ciklus rasprava sa zemljama<br />
članicama u kojima sudjeluje i Hrvatska.<br />
Iako tek treba definirati jasne obrise<br />
nove ulagačke politike EU, već je sada<br />
izvjesno da će značajan dio sredstava<br />
biti usmjeren jačanju otpornosti članica<br />
na krize koje su danas češće nego ikada<br />
prije. Osim toga, prioritetima će ostati<br />
zelena i digitalna tranzicija, koje su postale<br />
svojevrsnom okosnicom investicijske politike<br />
za budućnost EU, a očekuje se da će velika<br />
pažnja biti dana i pitanjima demografske<br />
revitalizacije te pitanju migracija.<br />
- Zadržavanje snažne kohezijske politike<br />
u budućnosti od suštinske je važnosti<br />
za očuvanje zajedništva EU – zaključuje<br />
ministar.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 11
Change language