Eu gradovi
Top-gradovi za kvalitetu života, obrazovanje i biznis Najbolji EU projekti i gradovi Rekordnih 39 županijskih projekata ušlo u izbor najboljeg HRVATSKA 9. U EU PO POVLAČENJU NOVCA IZ FONDOVA Partneri projekta gradonačelnik.hr i župan.hr
- Page 3 and 4: ŠIME ERLIĆ M I N I S T A R R E G
- Page 5: NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023
- Page 8 and 9: EGIDA - NAVIGACIJA DESETLJEĆE ČLA
- Page 10 and 11: DESETLJEĆE ČLANSTVA HRVATSKE U EU
- Page 12 and 13: GLAS PARTNERA Na festivalu ulične
- Page 14 and 15: EGIDA - NAVIGACIJA ČETIRI GODINE P
- Page 16 and 17: ČETIRI GODINE PROJEKTA IZBOR SMO P
- Page 18 and 19: EGIDA - NAVIGACIJA ŽIRI O IZBORU Z
- Page 20 and 21: IZA STRUČNI KULISA ŽIRI IZBORA U
- Page 22 and 23: GLAS PARTNERA E uropski fondovi, pr
- Page 26 and 27: PROJEKTI EU KOJI DOPRINOSE KVALITET
- Page 28 and 29: KATEGORIJA DOPRINOS ZNANOSTI I INOV
- Page 30 and 31: KATEGORIJA DOPRINOS PODUZETNIŠTVU
- Page 32 and 33: 32 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2
- Page 34 and 35: KATEGORIJA DDOPRINOS LOKALNOJ I REG
- Page 36 and 37: KATEGORIJA DOPRINOS LOKALNOJ I REGI
- Page 38 and 39: KATEGORIJA DOPRINOS LOKALNOJ I REGI
- Page 40 and 41: KATEGORIJA DOPRINOS LOKALNOJ I REGI
- Page 42 and 43: KATEGORIJA DOPRINOS LOKALNOJ I REGI
- Page 44 and 45: OČUVANJE PODMORJA Postavljanjem pr
- Page 46 and 47: KATEGORIJA DOPRINOS PREKOGRANIČNOJ
- Page 48 and 49: KATEGORIJA DOPRINOS PREKOGRANIČNOJ
- Page 50 and 51: GLAS PARTNERA G rad Ludbreg je 2019
Top-<strong>gradovi</strong> za<br />
kvalitetu života,<br />
obrazovanje i<br />
biznis<br />
Najbolji<br />
EU projekti<br />
i <strong>gradovi</strong><br />
Rekordnih<br />
39 županijskih<br />
projekata ušlo u<br />
izbor najboljeg<br />
HRVATSKA 9. U EU PO POVLAČENJU NOVCA IZ FONDOVA<br />
Partneri projekta gradonačelnik.hr i župan.hr
ŠIME ERLIĆ<br />
M I N I S T A R R E G I O N A L N O G R A Z V O J A<br />
I F O N D O V A E U R O P S K E U N I J E<br />
ZBOGOM, 2014. - 2020.! BILO NAM JE LIJEPO,<br />
ALI MI SADA MORAMO DALJE<br />
H<br />
rvatska ove godine obilježava desetogodišnjicu članstva<br />
u <strong>Eu</strong>ropskoj uniji te ujedno i kraj svoje prve pune<br />
financijske perspektive, koja će sigurno biti zapamćena<br />
po brojnim ulaganjima koje su nam donijeli EU fondovi.<br />
Kao najmlađa članica <strong>Eu</strong>ropske unije puno smo u<br />
tom periodu naučili, izgradili sustav za provedbu EU<br />
fondova, razvili kulturu partnerstva i uključivosti te<br />
podigli institucionalne kapacitete s kojima spremni dočekujemo<br />
izazove novog programskog razdoblja. Iza nas je desetljeće razvoja.<br />
Danas jasno možemo vidjeti što smo postigli i vjerujem kako<br />
možemo biti zadovoljni učinjenim. EU sredstva pomogla su nam da<br />
ubrzamo razvojni ciklus i iskoristimo potencijale rasta te se Hrvatska<br />
svojim postignućima istaknula kao primjer uspješne kohezijske<br />
politike <strong>Eu</strong>ropske unije.<br />
EU fondovi prepoznati su u svim krajevima Hrvatske kao priča o<br />
razvojnom uspjehu koja je pomogla promijeniti naše općine, gradove<br />
i županije nabolje.<br />
Zahvaljujući njima, u Hrvatskoj su stvorene brojne nove poslovne<br />
mogućnosti tvrtkama i građanima, uložena su značajna sredstva<br />
u znanstvena istraživanja, tehnološki razvoj i inovacije. Naše<br />
gospodarstvo je konkurentnije i snažnije.<br />
Gotovo sva djeca idu u škole opremljene digitalnim obrazovnim<br />
sadržajima kroz projekt e-Škole, čak 130 tisuća korisnika dobilo je<br />
podršku u svakodnevnom životu kroz projekt “Zaželi”, a pomoću<br />
mjera za zapošljavanje i prekvalifikaciju brojnim smo sugrađanima<br />
osigurali mogućnost novog zaposlenja.<br />
Hrvatska je zelenija kroz projekte zaštite okoliša i vodnokomunalne<br />
projekte, a ulažemo i u prilagodbu klimatskim<br />
promjenama kako bismo ojačali sustav za zaštitu od rizika prirodnih<br />
nepogoda.<br />
EU sredstvima prometno smo povezali jug Hrvatske te izgradili<br />
pomorske luke diljem Jadrana. Modernizirali smo prometnu mrežu i<br />
javni prijevoz i stvorili povezaniju i mobilniju Hrvatsku.<br />
Uz pomoć EU fondova izgradili smo studentske domove,<br />
obrazovne ustanove i bolnice.<br />
Njima smo ulagali i u promicanje socijalne uključenosti,<br />
smanjenje nejednakosti kroz unaprjeđenje socijalnih usluga te<br />
prelazak s institucionalne skrbi na skrb u zajednici putem poboljšane<br />
socijalne infrastrukture.<br />
Zemlja smo s nebrojenim kulturnim i prirodnim bogatstvima,<br />
a zahvaljujući sredstvima EU fondova valorizirali smo našu<br />
najvrjedniju baštinu i omogućili kvalitetniji i održiviji turizam.<br />
Najveća snaga EU fondova i kohezijske politike leži u pristupu<br />
suradnje nacionalne razine s <strong>gradovi</strong>ma, županijama i općinama<br />
u planiranju i realizaciji razvojnih projekata.<br />
I sam sam godinama radio na projektima i znam koliko sreće<br />
lokalnoj zajednici donese svaki uspješno realiziran projekt.<br />
Takvih je priča mnogo diljem Hrvatske i mogu slobodno reći<br />
kako su najveći dobitnici ove naše prve financijske perspektive<br />
zasigurno jedinice lokalne samouprave koje su realizirale<br />
brojne projekte, povećale dostupnost kvalitetnih javnih sadržaja<br />
i učinile svoja mjesta boljima za život, a pojedini <strong>gradovi</strong> i<br />
općine potpuno su se preobrazili zahvaljujući ulaganjima iz EU<br />
fondova i danas su primjeri razvoja na razini Hrvatske.<br />
M<br />
noštvo prepoznatljivih projekata realizirano je<br />
diljem Hrvatske, a neki su od njih svojom<br />
transformacijskom vrijednošću zadobili pažnju<br />
javnosti i promijenili percepciju cijelog područja,<br />
poput Pelješkog mosta, tvrđava u Šibeniku i tvrđe u<br />
Osijeku, dvoraca u Virovitici i povijesnih palača u<br />
Zadru, Poduzetničkog inkubatora gaming<br />
industrije u Novskoj, Nikola Tesla Experience Centra i Aquatike<br />
u Karlovcu, Arboretuma Opeka, Starog grada Čakovca, Malog<br />
rimskog kazališta u Puli, Biokovo Skywalka, rekonstruiranog<br />
rotora u Zagrebu, europski nagrađivanog nacionalnog projekta<br />
e-škole i brojnih drugih.<br />
Sve je to nastajalo vrijednim radom korisnika - nositelja<br />
projekata i njihovih partnera, ali i rada državnih i javnih<br />
institucija. Tu moramo istaknuti agencije SAFU i HAMAG-BICRO,<br />
Hrvatske vode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost<br />
te nadležna ministarstva. Sustav upravljanja i kontrole kojim<br />
koordinira Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova <strong>Eu</strong>ropske<br />
unije posebno je osnažen kroz cjelovit program edukacija i<br />
kontinuirano jačanje ljudskih kapaciteta.<br />
Sada su nam prikupljeno iskustvo te stručni i educirani timovi<br />
čvrst oslonac nove perspektive koja je pred nama.<br />
Zaključno, rekao bih da smo “prvu rundu” odradili uspješno i<br />
da smo spremni za novi izazov koji nudi financijska perspektiva<br />
2021. - 2027. Naredno desetljeće bit će razdoblje novih ulaganja i<br />
transformacije Hrvatske u smjeru zelene i digitalne tranzicije te<br />
demografske revitalizacije.<br />
Uz nikad veća ukupna sredstva koja imamo na raspolaganju<br />
iz svih dostupnih fondova, pred nama je povijesna prilika koju za<br />
daljnji rast i razvoj moramo i, uvjeren sam, hoćemo iskoristiti.<br />
SREDSTVA EU POMOGLA SU NAM DA UBRZAMO RAZVOJNI CIKLUS I ISKORISTIMO POTENCIJALE RASTA TE SE<br />
HRVATSKA SVOJIM POSTIGNUĆIMA ISTAKNULA KAO PRIMJER USPJEŠNE KOHEZIJSKE POLITIKE EU<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 3
EGIDA - NAVIGACIJA<br />
SADRŽAJ<br />
3<br />
RIJEČ MINISTRA / ŠIME ERLIĆ<br />
Zbogom, 2014. - 2020.! Bilo nam<br />
je lijepo, ali mi sada moramo dalje<br />
7<br />
PREDSJEDNIK HRVATSKE ZAJEDNICE<br />
ŽUPANIJA DANIJEL MARUŠIĆ<br />
Hrvatska na raspolaganju ima<br />
9 mlrd. eura za promicanje<br />
gospodarske, socijalne i<br />
teritorijalne kohezije regija te<br />
zelene i digitalne tranzicije<br />
8<br />
ANALIZA / TEA TRUBIĆ MACAN<br />
Desetljeće članstva Hrvatske<br />
u <strong>Eu</strong>ropskoj uniji: u proračun<br />
EU uplatili 5,2, a vratili čak 17,1<br />
milijardu eura<br />
12<br />
GLAS PARTNERA / GRAD OSIJEK<br />
Barokni biser među rekorderima<br />
je po povlačenju novca iz fondova<br />
<strong>Eu</strong>ropske unije<br />
14<br />
TEMA / LIDIJA KISELJAK, ŽUPAN.HR<br />
Ove godine rekordnih 39 projekata<br />
koje je prijavilo 19 županija<br />
18<br />
STRUČNI ŽIRI<br />
Ključni su inovativnost te<br />
prepoznavanje prilika i potreba<br />
građana<br />
26<br />
TEMA / PROJEKTI EU<br />
Ambiciozni i inspirativni projekti<br />
kojima je korištenjem sredstava iz<br />
fondova EU poboljšana kvaliteta<br />
života u lokalnim sredinama<br />
52<br />
TEMA / PROGNOZA TRENDOVA<br />
Trinaest župana otkriva prioritete i<br />
top-projekte u novom ciklusu<br />
KATEGORIJE NAJBOLJIH<br />
GRADOVA<br />
61<br />
NAJVEĆI NAPREDAK U<br />
KVALITETI ŽIVOTA<br />
67<br />
NAJBOLJI U POVLAČENJU<br />
NOVCA IZ FONDOVA EU<br />
75<br />
GOSPODARSTVO<br />
87<br />
OBRAZOVANJE, DEMOGRAFIJA,<br />
MLADI I SOCIJALNA POLITIKA<br />
99<br />
KVALITETA ŽIVOTA<br />
111<br />
SMART CITY<br />
119<br />
EKO CITY<br />
4 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
NAJBOLJI EU<br />
PROJEKTI I<br />
GRADOVI 2023.<br />
57<br />
GLAS PARTNERA / GRAD<br />
VARAŽDIN<br />
Prirez je među najnižima u RH,<br />
provode se programi izgradnje<br />
stanova u sklopu POS-a, a planira<br />
se i gradnja stanova za najam<br />
namijenjenih mladima<br />
64<br />
GLAS PARTNERA / GRAD<br />
KOPRIVNICA<br />
Pametni grad bez prireza, s<br />
mjerama za održivi i<br />
zeleni razvoj<br />
67<br />
TEMA / TKO JE NAJBOLJI U<br />
POVLAČENJU NOVCA IZ EU<br />
Rijeka brani naslov, u konkurenciji<br />
i Zagreb, Osijek, Slavonski Brod i<br />
Petrinja<br />
74<br />
GLAS PARTNERA / GRAD ZAPREŠIĆ<br />
Grad razvija novu poduzetničku<br />
zonu i radi na projektima kojima<br />
dokazuje stratešku usmjerenost na<br />
brigu za okoliš<br />
85<br />
GLAS PARTNERA / GRAD RAB<br />
Ulaganja u razvoj grada nisu<br />
usmjerena samo na turizam<br />
108<br />
TEMA / OD IZVORA DO MORA<br />
U sklopu velike ekološke akcije<br />
gotovo 5000 volontera prikupilo je<br />
više od 152 tone otpada<br />
114<br />
GLAS PARTNERA / HT<br />
“Namjera je što uspješnije povezati<br />
društvo s prilikama koje pružaju<br />
nove tehnologije”<br />
124<br />
GLAS PARTNERA / GRAD LABIN<br />
Na teškim temeljima stvorili jednu<br />
od najuspješnijih hrvatskih priča<br />
127<br />
TEMA / PREDVODNICI<br />
Gradovi rangirani prema<br />
proračunskim prioritetima i<br />
mjerama za bolje uvjete života i<br />
poslovanja<br />
Partner projekta<br />
IMPRESSUM<br />
Nakladnik<br />
Hanza Media, d.o.o.<br />
Koranska 2, Zagreb<br />
Glavni urednik Jutarnjeg lista<br />
Goran Ogurlić<br />
Urednice izdanja<br />
Gordana Galović Dupan<br />
Sandra Golemac<br />
Art direkcija<br />
Tipometar d.o.o. Tomislav Botić<br />
Grafički urednik<br />
Boris Igrec<br />
Grafika<br />
Dušan Dragojlović<br />
Redakcija<br />
Vedran Marjanović, Lidija Kiseljak (župan.hr),<br />
Marija Pulić Drljača (gradonačelnik.hr)<br />
Lektura<br />
Amalija Milovac<br />
Marketing<br />
Goran Buljan, Mihaela Huzanić<br />
Suradnja u produkciji<br />
Morium d.o.o.<br />
Ilustracije i fotografije<br />
Cropix, Shutterstock<br />
Nakladnik<br />
HANZA MEDIA d.o.o., Zagreb, Koranska 2<br />
Uprava<br />
Ana Hanžeković Krznarić (predsjednica Uprave), Zorica Vitez Sever (članica<br />
Uprave), Igor Cenić (član Uprave)<br />
Prokuristica<br />
Amalija Bilušić (direktorica financija,<br />
računovodstva i kontrolinga)<br />
Nadzorni odbor<br />
Gvozden Srećko Flego, Maja Šilhard,<br />
Marijana Raguž, Krešimir Ćosić, Ana-Marija Presečan<br />
Izdavački savjet<br />
Damir Boras, Petar Miladin, Davor Majetić,<br />
Vesna Barić Punda, Dragan Ljutić, Mario Zovak<br />
Direktor izdavaštva<br />
Tomislav Wruss<br />
Direktor digitalnih operacija<br />
Stipe Grubišić<br />
Direktorica korporativnih komunikacija i promocije<br />
Ivana Rukavina<br />
Direktor proizvodnje, pretplate i prodaje<br />
Igor Volarević<br />
Službenik za zaštitu osobnih podataka<br />
Adresa: HANZA MEDIA d.o.o., Koranska 2, 10000 Zagreb<br />
Za Službenika za zaštitu osobnih podataka<br />
e-mail: dpo@hanzamedia.hr<br />
Telefon: 01 617 39 39<br />
Tisak:<br />
Grafički zavod Hrvatske d.o.o., Mičevečka ulica 7, 10 000 Zagreb<br />
© 2023. HANZA MEDIA. Sva prava pridržana.<br />
Za umnožavanje u bilo kojem obliku, iznajmljivanje, priopćavanje javnosti u bilo<br />
kojem obliku uključujući Internet kao i prerađivanje na bilo koji način bilo kojeg dijela<br />
ili ove publikacije u cijelosti potrebno je zatražiti pisano dopuštenje nositelja prava.<br />
Kontakt: HANZA MEDIA 01/ 6103 250<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 5
DANIJEL MARUŠIĆ<br />
P R E D S J E D N I K H R V A T S K E Z A J E D N I C E<br />
Ž U P A N I J A I B R O D S K O - P O S A V S K I Ž U P A N<br />
HRVATSKA NA RASPOLAGANJU IMA 9 MLRD. EURA ZA PROMICANJE GOSPODARSKE,<br />
SOCIJALNE I TERITORIJALNE KOHEZIJE REGIJA TE ZELENE I DIGITALNE TRANZICIJE<br />
Regionalni razvoj i kohezija u razdoblju od 2021. do 2027. usmjereni su na pet ulagačkih<br />
prioriteta u kojima će <strong>Eu</strong>ropska unija postići najbolje rezultate<br />
U<br />
2023. godini, u kojoj obilježavamo tri velike obljetnice - 30<br />
godina lokalne demokracije u Hrvatskoj, 20 godina<br />
djelovanja Hrvatske zajednice županija i 10 godina članstva<br />
Republike Hrvatske u <strong>Eu</strong>ropskoj uniji, moramo se na<br />
trenutak osvrnuti kako bismo apostrofirali važnost<br />
privlačenja novca iz europskih fondova za razvoj hrvatskih<br />
županija.<br />
Od začetka lokalne demokracije u Hrvatskoj, koja je mala, ali<br />
veoma geografski i demografski različita zemlja, zemlja s nejednako<br />
razvijenim potencijalima svojih krajeva, ono za što se zalažemo je<br />
ravnomjeran regionalni razvoj. Za nas to znači izjednačavanje prilika<br />
za sve naše građane, ostanak stanovništva u lokalnim zajednicama,<br />
stvaranje uvjeta za život i rad, boljitak i napredovanje.<br />
Proteklih desetak godina gradili smo vrtiće, bolnice, energetski<br />
obnavljali zgrade, financirali pomoćnike u nastavi, osigurali<br />
prehranu u školama, prehranu za najpotrebitije, ulagali i završavali<br />
velike infrastrukturne projekte, sve sufinancirano ili u potpunosti<br />
financirano europskim sredstvima.<br />
Primjerice, u proteklom programskom razdoblju EU (2014. - 2020.)<br />
sufinanciran je Poljoprivredno-poduzetnički inkubator u Brodskom<br />
Stupniku, zahvaljujući kojem je malim i srednjim poduzećima<br />
poboljšana dostupnost poduzetničko-poslovne infrastrukture na<br />
području Brodsko-posavske županije u svrhu njihova olakšanog<br />
održivog rasta i razvoja. Cilj je privlačenje investicija, stvaranje<br />
mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta te povećanje broja<br />
proizvoda i usluga gradnjom i opremanjem moderne infrastrukture za<br />
jačanje poduzetničkih kapaciteta u Brodskom Stupniku.<br />
Prije četiri smo godine s Jutarnjim listom, portalom Župan.<br />
hr, Uredom <strong>Eu</strong>ropskog parlamenta u Hrvatskoj i Ministarstvom<br />
regionalnoga razvoja i fondova EU pokrenuli natječaj za najbolji<br />
županijski EU projekt zato što smo željeli pokazati primjere dobre<br />
prakse, međusobne suradnje i mogućnosti iskorištavanja europskih<br />
potencijala. Jer upravo je to ono čemu težimo - biti uz bok razvijenim<br />
europskim regijama.<br />
Virovitičko-podravska županija slavila je lani po drugi put. Projekt<br />
Centar za posjetitelje - Dvorac Janković pobijedio je u kategoriji<br />
doprinosa lokalnoj i regionalnoj zajednici. Projekt Coastenergy<br />
Istarske županije bio je najbolji u kategoriji doprinosa znanosti i<br />
inovacijama, te je tako i ta Županija slavila pobjedu po drugi put,<br />
kao i Primorsko-goranska županija, lani s projektom Kulturnoturistička<br />
ruta “Putovima Frankopana”, koja je osvojila najviše glasova<br />
publike. Projekt “SOS - Surađuj i ostvari sebe” Zadarske županije<br />
bio je pobjednik u kategoriji doprinosa poduzetništvu, a u kategoriji<br />
doprinosa prekograničnoj suradnji projekt “CrossCare” Grada<br />
Zagreba.<br />
U ovogodišnjem krugu natječaja za najbolji županijski EU projekt<br />
našlo se čak njih 39, a s obzirom na velik odaziv u kategoriji najviše<br />
glasova publike, vjerujem da smo uspjeli građanima približiti<br />
važnost europskih projekata koji unapređuju lokalne zajednice.<br />
U kontekstu aktualne financijske omotnice EU (2021. - 2027.)<br />
za županije je najvažnija Kohezijska politika, koja pridaje veliku<br />
važnost zelenoj, digitalnoj i pravednoj tranziciji te većinu sredstava<br />
usmjerava upravo na rješavanje izazova različitih područja EU.<br />
Hrvatska u ovom programskom razdoblju ima na raspolaganju 9<br />
milijardi eura kohezijskih sredstava radi promicanja gospodarske,<br />
socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija te zelene i digitalne<br />
tranzicije.<br />
Najveći dio kohezijskih sredstava namijenjen je ispunjavanju<br />
ciljeva zelene tranzicije i prelaska na niskougljično gospodarstvo,<br />
što će pomoći u poboljšanju energetske učinkovitosti, povećanju<br />
udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji energije (do<br />
60 posto u 2023.), jačanju kružnog gospodarstva, otpornosti na<br />
klimatske promjene i biološke raznolikosti. Zelena tranzicija i<br />
digitalna transformacija trebaju biti glavni pokretači oporavka i<br />
dugoročnog rasta EU, pa tako i Hrvatske. “<strong>Eu</strong>ropski zeleni plan”<br />
kao nova strategija gospodarskog rasta EU namjerava transformirati<br />
EU u prosperitetno i pravedno društvo koje će imati moderno,<br />
djelotvorno i konkurentno gospodarstvo u kojemu 2050. neće biti<br />
neto emisija stakleničkih plinova i u kojem se gospodarski rast ne<br />
temelji isključivo na postojećim resursima. Konkretno, gospodarski<br />
oporavak ne smije ići nauštrb zelenog, digitalnog i inovacijskog<br />
potencijala <strong>Eu</strong>ropske unije kao i funkcioniranja jedinstvenog tržišta.<br />
R<br />
egionalni razvoj i kohezija u razdoblju od 2021. do 2027.<br />
usmjereni su na pet ulagačkih prioriteta u kojima će EU<br />
postići najbolje rezultate. To su: pametnija <strong>Eu</strong>ropa<br />
(usmjerivanjem na inovacije, digitalizaciju, gospodarsku<br />
preobrazbu i potporu malim i srednjim poduzećima),<br />
zelenija <strong>Eu</strong>ropa bez ugljika (provedbom Pariškog<br />
sporazuma i ulaganjem u energetsku tranziciju,<br />
obnovljive izvore energije i borbu protiv klimatskih promjena),<br />
povezanija <strong>Eu</strong>ropa (opremljena strateškim prometnim i digitalnim<br />
mrežama), socijalnija <strong>Eu</strong>ropa (provedbom europskog stupa<br />
socijalnih prava i podupiranjem kvalitetnog zapošljavanja,<br />
obrazovanja, stjecanja vještina, socijalne uključenosti i jednakog<br />
pristupa zdravstvenoj skrbi) te <strong>Eu</strong>ropa bliža građanima<br />
(podupiranjem strategija vođenih na lokalnoj razini i održivog<br />
urbanog razvoja u cijeloj <strong>Eu</strong>ropskoj uniji).<br />
Svi razvojni projekti moraju se uklopiti u neke od specifičnih<br />
intervencija i mjera koje otvaraju nove mogućnosti za naše županije<br />
u novoj financijskoj perspektivi EU.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 7
EGIDA - NAVIGACIJA<br />
DESETLJEĆE ČLANSTVA HRVATSKE U EU<br />
U PRORAČUN EU<br />
UPLATILI 5,2, A<br />
VRATILI ČAK 17,1<br />
MILIJARDU EURA<br />
Hrvatska je prema<br />
isplatama sredstava<br />
<strong>Eu</strong>ropske unije “skočila”<br />
s 14. na 9. mjesto<br />
piše: Tea Trubić Macan<br />
8 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
Od 27 zemalja članica EU,<br />
Hrvatska na raspolaganju ima<br />
najveći iznos novca s obzirom<br />
na veličinu BDP-a. Slijede<br />
Bugarska, Rumunjska, Grčka i<br />
Slovačka, a na začelju su<br />
“bogate” članice poput Danske<br />
i Luksemburga<br />
H rvatska je ove, 2023.,<br />
proslavila svoje prvo<br />
desetljeće kao punopravna<br />
članica europske obitelji, a<br />
jubilarnu smo godišnjicu<br />
obilježili ulaskom u Schengen<br />
zonu te usvajanjem eura kao<br />
nove nacionalne valute. No,<br />
osim ostvarenja tih nacionalnih ciljeva, vrijedi i<br />
proanalizirati u kojim smo još segmentima<br />
profitirali tijekom deset godina članstva u EU.<br />
Hrvatska je tijekom svog prvog europskog<br />
desetljeća ostvarila iznadprosječnu stopu rasta<br />
koja je prošle, 2022., dosegla 73 posto prosjeka<br />
EU. Drugim riječima, to znači da smo od početka<br />
našeg europskog puta ostvarili nemali rast od 12<br />
postotnih poena.<br />
GOSPODARSKI RAST UZ FONDOVE EU<br />
Ove smo godine ostvarili i rekordno visoku<br />
stopu zaposlenosti koja je gotovo izjednačena<br />
s EU prosjekom te iznosi 69,5 posto. Štoviše,<br />
stopa nezaposlenosti danas je na najnižoj razini<br />
u povijesti; 6,3 posto. Usporedbe radi, kada smo<br />
2013. ulazili u EU, stopa nezaposlenosti kretala se<br />
oko 17,3 posto.<br />
Postoji mnogo faktora koji su doprinijeli<br />
našem gospodarskom rastu tijekom posljednjih<br />
deset godina, no jednu od vodećih uloga u tom<br />
su kontekstu imali – EU fondovi.<br />
Iza sintagme koja se najčešće koristi u<br />
raspravama o prednostima članstva u EU,<br />
stoji pozamašan sedmogodišnji financijski<br />
okvir “težak” oko 1.074 bilijuna eura koji<br />
je na raspolaganju državama članicama za<br />
unaprjeđenje općeg prosperiteta njezinih<br />
građana.<br />
”Dio kolača” na kojeg svaka od članica može<br />
računati ovisi o različitim faktorima, poput<br />
veličine njezina BDP-a, broja stanovnika,<br />
makroekonomskih indikatora, ali i u konačnici,<br />
nacionalne strategije, tj. konkretnih projektnih<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 9
DESETLJEĆE ČLANSTVA HRVATSKE U EU<br />
DANAS SMO NA 87 POSTO ISPLAĆENIH SREDSTAVA, A<br />
UGOVORENOST SE KREĆE OKO 124 POSTO, ISTIČE ŠIME ERLIĆ,<br />
MINISTAR REGIONALNOG RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE<br />
prijedloga koja je svaka od država članica<br />
dužna ponuditi u zamjenu za što veća<br />
namjenska sredstva.<br />
Od 27 članica EU, Hrvatska na<br />
raspolaganju ima najveći iznos novca s<br />
obzirom na veličinu svog BDP-a. Slijede<br />
Bugarska, Rumunjska, Grčka i Slovačka, dok<br />
se na začelju tablice nalaze “bogate” članice,<br />
poput Danske i Luksemburga.<br />
MNOGO KRITIKA ZBOG BRZINE<br />
Hrvatska je u proračun EU do sada<br />
uplatila oko 5,2 milijardi eura, od čega nam<br />
se putem kohezijske politike, tj. EU fondova,<br />
vratilo čak 17,1 milijardi eura. To znači da smo<br />
“u plusu” gotovo 12 milijardi eura.<br />
Proteklih je godina bilo mnogo kritike<br />
oko brzine povlačenja sredstava koja nam<br />
je EU dala na raspolaganje, jer je postojala<br />
bojazan da ćemo zbog vlastite neefikasnosti<br />
biti primorani plaćati penale, ili, još gore, da<br />
nećemo uspješno “povući” ona sredstva koja<br />
nam je Unija namijenila.<br />
- Možda je do prije nekoliko godina i<br />
bilo opravdano sumnjati u našu uspješnost,<br />
no danas, kada smo na 87 posto isplaćenih<br />
sredstava te kad se ugovorenost kreće<br />
na 124 posto, odgovorno mogu kazati da<br />
stojimo vrlo dobro i da je izvjesno da ćemo<br />
iskoristiti sva sredstva koja su nam dana na<br />
raspolaganje – rekao nam je resorni ministar<br />
Šime Erlić.<br />
Prema najnovijim podacima <strong>Eu</strong>ropske<br />
komisije, Hrvatska je prema isplatama<br />
EU sredstava “skočila” s 14 mjesta na 9,<br />
što govori u prilog napretku i ubrzanju<br />
apsorpcije sredstava.<br />
A prema kojim se kriterijima, uopće,<br />
mjeri uspješnost u povlačenju sredstava?<br />
- Jedna je uspješnost povlačenja u<br />
financijskom smislu, a drugi je segment<br />
bitno kompleksniji i njime se mjeri<br />
uspješnost realiziranih investicija. Drugim<br />
riječima, analizira se u što smo usmjerili EU<br />
sredstva i jesu li investicije polučile željene<br />
rezultate – objasnio nam je ministar Erlić,<br />
istaknuvši kako je i sam prije dolaska na<br />
čelo resora imao iskustvo kako korisnika<br />
EU fondova, tako i provoditelja projekata<br />
financiranih iz EU fondova.<br />
Iz <strong>Eu</strong>ropskih strukturnih i investicijskih<br />
fondova, od 2013. do 21. rujna 2023.,<br />
Hrvatska je “povukla” 9,9 milijardi eura, što<br />
je 87 posto sredstava koja su joj bila alocirana<br />
u sklopu dotičnog višegodišnjeg financijskog<br />
okvira.<br />
Putem EU fondova ugovorilo se 128<br />
milijuna eura za investicije u čak 22 morske<br />
luke, čime se osigurala bolja povezanost<br />
i kvalitetniji životni uvjeti za 108.000<br />
stanovnika na 39 hrvatskih otoka. Otočani<br />
su, tako, bolje povezani tijekom cijele<br />
godine, mimo same turističke sezone, što se<br />
u konačnici i odrazilo na dostupnost novih<br />
radnih mjesta, obrazovanja te zdravstvenih i<br />
inih usluga.<br />
Pelješki most vrijedan 426,8 milijuna<br />
eura, svojevrsna kruna infrastrukturnih<br />
projekata financiranih iz EU fondova, spojio<br />
je jug s ostatkom Hrvatske.<br />
PROJEKTI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI<br />
Više od 18 milijuna eura iz fondova EU<br />
investiralo se u otklanjanje “crnih točaka” na<br />
hrvatskim prometnicama, čime se tijekom<br />
posljednjih 10 godina smanjio broj poginulih<br />
u prometnim nesrećama s 8,6 na 100.000<br />
stanovnika, koliko je bilo 2013., na 7,4 koliko<br />
je bilo 2021.<br />
Iznos od 116,8 milijuna eura namijenjen<br />
je i unaprjeđenju kvalitete putničkog<br />
željezničkog prijevoza, dok su EU sredstvima<br />
nabavljena čak 482 nova autobusa diljem<br />
Hrvatske. Nešto manje od 290 milijuna eura,<br />
kroz ukupno 124 projekta, investirano je u<br />
prirodnu i kulturnu baštinu.<br />
IZ EUROPSKIH STRUKTURNIH I<br />
INVESTICIJSKIH FONDOVA HRVATSKA JE OD<br />
2013. DO 21. RUJNA 2023. “POVUKLA” 9,9<br />
MILIJARDI EURA, ŠTO JE 87 POSTO<br />
SREDSTAVA KOJA SU JOJ BILA ALOCIRANA.<br />
PELJEŠKI MOST, VRIJEDAN 426,8 MILIJUNA<br />
EURA, KRUNA JE INFRASTRUKTURNIH<br />
PROJEKATA FINANCIRANIH IZ FONDOVA EU<br />
10 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
Putem EU<br />
fondova izgrađena<br />
je i polovica svih<br />
reciklažnih dvorišta za odvojeno<br />
prikupljanje otpada u Hrvatskoj. Riječ je o<br />
investiciji vrijednoj 57 milijuna eura, kojom<br />
se za 209 reciklažnih dvorišta diljem zemlje<br />
nabavilo 1,2 milijuna spremnika za odvojeno<br />
prikupljanje otpada. Tim je projektom<br />
obuhvaćeno oko 75 posto svih jedinica<br />
lokalne samouprave u RH.<br />
Više od 462 milijuna eura bilo je<br />
investirano u 1580 projekta unaprijeđenja<br />
energetske učinkovitosti, a u tom su se<br />
kontekstu posebno istaknule javne zgrade u<br />
Osječko-baranjskoj županiji; njih 95, najviše<br />
u Hrvatskoj, obnovljeno je putem 20 milijuna<br />
eura.<br />
Odobreno je 60 projekata vodoopskrbe<br />
i odvodnje vrijednih 3,5 milijardi eura, na<br />
temelju kojih čak 270.249 stanovnika više<br />
ima pristup kvalitetnijoj usluzi nego što su<br />
imali prije.<br />
U hrvatsku je znanstvenu strukturu do<br />
sada investirano 255 milijuna eura, kojima su<br />
se unaprijedili kapaciteti hrvatskih fakulteta i<br />
instituta za provedbu vrhunskih znanstvenih<br />
istraživanja, dok je više od 90 posto osnovnih<br />
i srednjih škola u Hrvatske opremljeno IKT<br />
opremom koju danas koristi preko 104.000<br />
učenika.<br />
NOVA KULTURA U INSTITUCIJAMA<br />
- U konačnici, najveći dobitak ove<br />
perspektive uopće nisu ni sami projekti, već<br />
ljudi u javnom i privatnom sektoru koji su<br />
postali stručnjaci te su donijeli novu kulturu<br />
unutar institucija i koji danas čine okosnicu<br />
ulagačke politike i razvoja Hrvatske – ističe<br />
ministar Erlić.<br />
Pred nama je razdoblje “post 2027.”,<br />
zbog čega je <strong>Eu</strong>ropska komisija već<br />
pokrenula ciklus rasprava sa zemljama<br />
članicama u kojima sudjeluje i Hrvatska.<br />
Iako tek treba definirati jasne obrise<br />
nove ulagačke politike EU, već je sada<br />
izvjesno da će značajan dio sredstava<br />
biti usmjeren jačanju otpornosti članica<br />
na krize koje su danas češće nego ikada<br />
prije. Osim toga, prioritetima će ostati<br />
zelena i digitalna tranzicija, koje su postale<br />
svojevrsnom okosnicom investicijske politike<br />
za budućnost EU, a očekuje se da će velika<br />
pažnja biti dana i pitanjima demografske<br />
revitalizacije te pitanju migracija.<br />
- Zadržavanje snažne kohezijske politike<br />
u budućnosti od suštinske je važnosti<br />
za očuvanje zajedništva EU – zaključuje<br />
ministar.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 11
GLAS PARTNERA<br />
Na festivalu ulične<br />
umjetnosti jedanaest<br />
svjetlosnih instalacija<br />
osvijetlilo je oko<br />
40.000 kvadrata<br />
zidova i ulica Tvrđe<br />
U<br />
lazak Hrvatske u <strong>Eu</strong>ropsku<br />
uniju otvorio je nove<br />
perspektive najvećem<br />
gradu istočne Hrvatske.<br />
Osijek se ističe se kao jedan<br />
od vodećih u povlačenju<br />
sredstava iz europskih<br />
fondova. U 2021. godini<br />
Grad Osijek bio je rekorder po povučenim<br />
sredstvima, a napredak je posebno vidljiv u<br />
infrastrukturnom razvoju.<br />
Trenutačno se na području Osijeka<br />
provode kapitalni infrastrukturni projekti<br />
teški više od 200 milijuna eura, najvećim<br />
dijelom financirani iz EU fondova. To doslovce<br />
znači građevinske radove na svakom koraku.<br />
BAROKNI BISER TURIZMA<br />
Među najvažnijim projektima koji je upravo<br />
završen je Razvoj i unaprjeđenje osječke<br />
Tvrđe. Investicija kojom je zamijenjena<br />
dotrajala podzemna i ugrađena suvremena<br />
infrastruktura te je postavljena nova hodna<br />
površina povijesnog dijela grada, baroknog<br />
bisera osječkoga turizma. Ti su radovi vrijedni<br />
TRENUTAČNO SE U NAJVEĆEM GRADU ISTOČNE HRVATSKE PROVODE KAPITALNI<br />
PROJEKTI VRIJEDNI VIŠE OD 200 MILIJUNA EURA<br />
Grad Osijek među<br />
rekorderima po<br />
povlačenju novca<br />
iz fondova EU<br />
Do konca 2024. ostvarit će se san generacija<br />
Osječana - Donji i Gornji grad spojit će se<br />
najdužom šetnicom uz Dravu u ovom dijelu <strong>Eu</strong>rope<br />
12 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
17,1 milijuna eura. A Festivalom ulične<br />
umjetnosti Osječani su obilježili njihov<br />
završetak.<br />
Osijek će uskoro dobiti i najmoderniju<br />
tramvajsku infrastrukturu, vrijednu 35<br />
milijuna eura, a njome će voziti 10 novih<br />
niskopodnih tramvaja vrijednih 25 milijuna<br />
eura čija je izrada u tijeku.<br />
U izgradnji je i najsuvremeniji pročistač<br />
otpadnih voda u Hrvatskoj čija je vrijednost<br />
37,8 milijuna eura.<br />
Završen je i podvožnjak u Ulici sv.<br />
Leopolda Bogdana Mandića vrijedan 10,6<br />
milijuna eura koji je riješio prometne čepove<br />
stare 50-ak godina kada se zbog prolaska<br />
vlaka samo u jednim danu na rampi čekalo 2<br />
do 3 sata.<br />
IT PARK I VRTIĆI<br />
Do konca iduće godine ostvarit će se san<br />
generacija i generacija Osječana kada će se<br />
Donji i Gornji grad spojiti najdužom šetnicom<br />
uz Dravu u ovom dijelu <strong>Eu</strong>rope. Taj projekt<br />
stoji 13 milijuna eura. Obnavlja se i putnički<br />
terminal osječke Zračne luke vrijedan 10<br />
milijuna eura. Kreće izgradnja terminala za<br />
rasute terete u riječnoj Luci Osijek, također<br />
velika investicija teška 34,4 milijuna eura, a<br />
izgrađena je i dionica autoceste od Osijeka do<br />
Belog Manastira vrijedna 27,4 milijuna eura.<br />
Izgradnja je nastavljena prema mađarskoj<br />
granici.<br />
U osječkom IT parku gradi se i takozvani<br />
IT Centar za male i nove tvrtke, vrijedna<br />
osam milijuna eura. To će dodatno ojačati<br />
položaj Osijeka na svjetskoj karti IT<br />
industrije.<br />
Grade se tri nova vrtića te dograđuju još<br />
dva u vrijednosti 6,5 milijuna eura. Osijek<br />
će time u potpunosti riješiti listu čekanja na<br />
vrtić, a krajnji je cilj da svako osječko dijete<br />
ima svoje mjesto u vrtiću.<br />
Obnavlja se vodoopskrbna i kanalizacijska<br />
POČINJE GRADNJA TERMINALA ZA<br />
RASUTE TERETE U RIJEČNOJ LUCI<br />
OSIJEK, INVESTICIJA VRIJEDNA<br />
UKUPNO 34,4 MILIJUNA EURA<br />
Nema stajanja.<br />
Grad Osijek za<br />
novo financijsko<br />
razdoblje od<br />
2021. do 2027. već<br />
priprema i<br />
prijavljuje nove<br />
projekte,<br />
najavljuje osječki<br />
gradonačelnik<br />
Ivan Radić<br />
mreža. Riječ je o Projektu Osijek 4<br />
vrijednome 21,9 milijuna eura. Gradi se i<br />
nova koncertna dvorana, prvu u povijesti<br />
grada.<br />
- Uz pomoć novca iz europskih fondova<br />
Grad Osijek provodi brojne projekte koji<br />
podižu kvalitetu života našim sugrađanima,<br />
te potiču gospodarstvo. Na valu ovih velikih<br />
investicija Osijek naočigled raste, a to<br />
potvrđuju i gospodarski pokazatelji. Osijek<br />
ima rekordnu zaposlenost u zadnjih 10<br />
godina, kao i rekordno nisku nezaposlenost.<br />
Po ostvarenoj neto dobiti poduzetnika<br />
Osijek je na trećem mjestu u Hrvatskoj. Prvi<br />
od velikih gradova prešli smo 50 posto u<br />
odvojenom prikupljanju otpada. Dvije godine<br />
zaredom proglašeni smo hrvatskim Eco<br />
Cityjem. Prošla je godina rekordna godina<br />
osječkoga turizma, a Osijek je proglašen i<br />
Najboljom kontinentalnom destinacijom<br />
urbanog turizma – poručuje osječki<br />
gradonačelnik Ivan Radić.<br />
NOVE I LJEPŠE VIZURE<br />
- Nema stajanja. Grad Osijek za novo<br />
financijsko razdoblje od 2021. do 2027.<br />
već priprema i prijavljuje nove projekte.<br />
Planiramo nastaviti ovom dinamikom<br />
kako bismo Osijeku dali nove i ljepše<br />
vizure, ali i sadržaje kakve zaslužuje<br />
slavonska metropola. Cilj nam je pritom<br />
rasteretiti gradski proračun. Većina naših<br />
projekata građane Osijeka stoji nula eura.<br />
S novim financijskim razdobljem Urbana<br />
aglomeracija Osijek na raspolaganju ima 55<br />
milijuna eura, što je za čak 15 milijuna više<br />
u odnosu na prethodno razdoblje. Među<br />
osječkim projektima je rekonstrukcija<br />
gradske tržnice, rekonstrukcija sportskorekreacijskog<br />
kompleksa Gradski vrt,<br />
uređenje obrambenog prostora Tvrđe,<br />
nabavka električnih autobusa, te izgradnja<br />
mreže biciklističkih staza. Osijek je veliki<br />
potencijal, a posebno me raduje što se to sve<br />
više prepoznaje izvan Osijeka – zaključuje<br />
osječki gradonačelnik Radić.<br />
Novcem iz europskih fondova Grad Osijek provodi brojne projekte, primjerice nabavu deset niskopodnih tramvaja, gradnju novih vrtića i IT centra<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 13
EGIDA - NAVIGACIJA<br />
ČETIRI GODINE PROJEKTA<br />
OVE GODINE REKORDNIH<br />
39 PROJEKATA, KOJE JE<br />
PRIJAVILO 19 ŽUPANIJA<br />
Prve godine izbora, 2020., u finale je ušao 21 projekt, godinu poslije 32, lani 37, a ove<br />
godine 39 projekata uz 41 prijavu jer su tri županije prijavile isti prekogranični projekt<br />
piše: Lidija Kiseljak, župan.hr<br />
14 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
Č<br />
etvrtu godinu zaredom<br />
Hanza Media, Župan.hr,<br />
Hrvatska zajednica<br />
županija i Ured <strong>Eu</strong>ropskog<br />
parlamenta u Hrvatskoj,<br />
uz pokroviteljstvo<br />
Ministarstva regionalnog<br />
razvoja i fondova EU,<br />
organiziraju veliki Izbor za najbolji županijski<br />
EU projekt.<br />
Izbor smo pokrenuli kako bi prezentirali<br />
uspješne projekte financirane sredstvima iz<br />
EU fondova i njihov doprinos u poboljšanju<br />
životnih uvjeta lokalne zajednice, krajnjih<br />
korisnika i hrvatskih građana u cjelini te<br />
potaknuli sve da prate natječaje i iskoriste<br />
korištenje EU fondova koji u novoj<br />
financijskoj perspektivi uz sredstva iz<br />
NPOO-a daju i puno više prilika.<br />
Veseli nas što je projekt dokazao svoju<br />
kvalitetu i dao poticaj županijama da svake<br />
godine predstave sve više EU projekata i<br />
pokažu koliko su ti projekti promijenili sliku<br />
na poslovnom, društvenom, kulturnom,<br />
turističkom planu županije. No, ne samo da<br />
predstave svoje projekte nego da i razmjene<br />
iskustva i pojačaju efikasnost povlačenja<br />
sredstava.<br />
POBJEDNIKE BIRAJU ŽIRI I ČITATELJI<br />
Prve godine izbora, 2020., u finalu smo<br />
imali 21 projekt, godinu kasnije 32, lani 37<br />
projekata, a ove godine 39 projekata uz 41<br />
prijavu, s obzirom na to da su tri županije<br />
prijavile isti prekogranični projekt.<br />
Kao i dosada, izbor se provodio<br />
i pobjednici birali u pet kategorija:<br />
Doprinos znanosti i inovacijama, Doprinos<br />
lokalnoj i regionalnoj zajednici, Doprinos<br />
prekograničnoj suradnji, Doprinos<br />
poduzetništvu, te zasebnoj kategoriji – izboru<br />
građana.<br />
Pobjednike u prve četiri kategorije birao je<br />
žiri sastavljen od 7 predstavnika: dva Hanza<br />
Media, dva predstavnika Hrvatske zajednice<br />
županija, predstavnika Ministarstva<br />
regionalnoga razvoja i fondova EU,<br />
predstavnika portala Župan.hr i predstavnika<br />
Ureda <strong>Eu</strong>ropskog parlamenta u Hrvatskoj.<br />
Građani su, pak, svog pobjednika birali<br />
preko posebne platforme na portalu jutarnji.hr.<br />
Ukupno je 19 županija ove godine prijavilo<br />
svoje projekte, a ukupno je stigla 41 prijava<br />
kroz 39 projekata, što je najveći broj od<br />
kada smo krenuli s izborom za najbolji EU<br />
projekt. Po broju projekata koji su ušli u<br />
finale prednjači Osječko-baranjska županija,<br />
s čak šest projekata, s po četiri projekta u<br />
finalu su Zadarska, Dubrovačko-neretvanska<br />
i Međimurska županija, s po tri Grad Zagreb<br />
i Virovitičko-podravska županija, dok su<br />
Sisačko-moslavačka, Primorsko-goranska,<br />
Splitsko-dalmatinska i Krapinsko-zagorska<br />
u finalu s po dva projekta. Sve ostale, osim<br />
Bjelovarsko-bilogorske i Požeško-slavonske<br />
koje nisu prijavile projekte, imaju u finalu po<br />
jedan projekt.<br />
U izboru 2020. trijumfirao je gamerski<br />
projekt PISMO Sisačko-moslavačke županije.<br />
Opravdano, jer je taj prvi hrvatski gaming<br />
inkubator već zauzeo središnje mjesto u<br />
ovom sektoru uz plan širenja kroz gradnju<br />
kampusa Novska kojim će postati središte<br />
gaming industrije ovog dijela <strong>Eu</strong>rope.<br />
Spomenimo da je hrvatska gaming industrija<br />
lani uprihodila više od 60 milijuna eura<br />
s 10 posto većom ukupnom dobiti nego<br />
godinu prije. Tako je stvorena dodatna<br />
šansa razvoja Sisačko-moslavačke županije,<br />
BROJEM PROJEKATA U OVOGODIŠNJEM<br />
FINALU, NJIH ČAK ŠEST, PREDNJAČI<br />
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA, S PO<br />
ČETIRI PROJEKTA U FINALU SU ZADARSKA,<br />
DUBROVAČKO-NERETVANSKA I MEĐIMURSKA<br />
ŽUPANIJA, A S PO TRI GRAD ZAGREB I<br />
VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA<br />
ali i gospodarstva cijele zemlje. U gaming<br />
inkubatoru do sada je provedeno 5 760 sati<br />
edukacija, izraslo 240 game developera te<br />
se je smjestilo 67 startupova koji potporu<br />
dobivaju od HZZ-a i Grada Novske.<br />
Projekt je 2020. godine pobijedio u<br />
izboru publike s preko 30 posto osvojenih<br />
glasova te je osvojio drugo mjesto po izboru<br />
žirija u kategoriji Doprinos poduzetništvu.<br />
Drugo mjesto po izboru publike tada<br />
je, pak, s osvojenih 23,28 posto glasova,<br />
zaslužio projekt “Mala barka 2 – očuvanje<br />
pomorske baštine sjevernog Jadrana”,<br />
Primorsko-goranske županije, kojega je žiri<br />
proglasio pobjednikom u kategoriji Doprinos<br />
prekograničnoj suradnji. Projekt je jedan<br />
od najvažnijih projekata dosad pokrenutih<br />
vezano uz očuvanje pomorske baštine.<br />
PROJEKTI KOJI SU TRIJUMFIRALI<br />
Nadograđena je pomorska mreža i<br />
stvoreni mali ploveći “muzeji na otvorenom”<br />
– obnovljene tradicijske drvene barke<br />
koje predstavljaju pomorske markacije<br />
prekograničnog odredišta. Najveća atrakcija<br />
je ploveći Interpretacijski centar pomorske<br />
baštine otoka Lošinja, Loger Nerezinac.<br />
Treće mjesto po izboru građana pripalo<br />
je prije tri godine projektu Pametne škole<br />
Brodsko-posavske županije. Četvrto mjesto<br />
po izboru publike osvojila je Varaždinska<br />
županija s projektom uključivanja učenika<br />
pripadnika romske manjine u školski susta,<br />
a na petom mjestu je završila Virovitičkopodravska<br />
županija s projektom Budi<br />
STEMpatičan.<br />
Kad su, pak, priznanja žirija u pitanju,<br />
u prvom izboru trijumfirali su projekti<br />
Budi STEMpatičan Virovitičko-podravske<br />
županije (Doprinos znanosti), NewLight<br />
Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije<br />
(Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici),<br />
Održivi rast i razvoj malih i srednjih tvrtki<br />
s naglaskom na kulturne i kreativne<br />
industrije Splitsko-dalmatinske županije<br />
te već spomenuta Mala barka 2 Primorskogoranske<br />
županije.<br />
Projekt “Budi STEMpatičan!” odnosio<br />
se na razvoj modela identifikacije i rada<br />
sa STEM darovitim učenicima u osnovnoj<br />
i srednjoj školi te izrade preporuka za<br />
unapređenje nastavne i izvanškolskih<br />
aktivnosti za STEM darovite učenike.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 15
ČETIRI GODINE PROJEKTA<br />
IZBOR SMO POKRENULI KAKO BISMO PREZENTIRALI USPJEŠNE<br />
PROJEKTE FINANCIRANE IZ FONDOVA EU I NJIHOV DOPRINOS U<br />
POBOLJŠANJU KVALITETE ŽIVOTA U LOKALNIM ZAJEDNICAMA<br />
Kroz projekt Održivi rast i razvoj malih i<br />
srednjih tvrtki, RERA Splitsko-dalmatinske<br />
županije provela je projekt edukacija za male<br />
i srednje tvrtke koje su za krajnji cilj imale<br />
stvaranje proizvoda veće dodane vrijednosti.<br />
Projekt NEWLIGHT prvi je projekt iz<br />
Hrvatske koji je dobio potporu iz programa<br />
ELENA, zajedničke inicijative EIB-a i<br />
<strong>Eu</strong>ropske komisije u okviru programa<br />
Obzor 2020. godine. NEWLIGHT je<br />
razvila Regionalna energetska agencija<br />
Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) za dvije<br />
hrvatske županije - Krapinsko-zagorsku i<br />
Zagrebačku županiju. U provedbu projekta<br />
bilo je uključeno ukupno 57 jedinica lokalne<br />
samouprave s područja tih dviju županija<br />
na čijem je području modernizirano više<br />
od 35.000 svjetiljki javne rasvjete čime se<br />
ostvaruju financijske uštede veće od 10<br />
milijuna kuna godišnje. Nakon prvog izbora,<br />
REGEA je priznanja dobila i na daljnjim<br />
izborima.<br />
U TOME PRVI U HRVATSKOJ<br />
Pa je tako uvjerljivu pobjedu 2021. godine<br />
po izboru građana odnio njihov projekt<br />
Renew Heat s osvojenih 41 posto glasova<br />
koji se je provodio u Karlovačkoj županiji.<br />
Projekt je prepoznat i od žirija koji ga je<br />
proglasio najboljim u kategoriji Doprinos<br />
poduzetništvu. Riječ je o pet milijuna kuna<br />
vrijednom projektu kojim je Karlovačka<br />
županija nastavila razvijati inovativne<br />
modele ugovaranja prodaje topline iz<br />
biomase između javnog sektora i privatnih<br />
poduzetnika, s čime su krenuli prvi u<br />
Hrvatskoj.<br />
Drugo mjesto po izboru građana pripalo je<br />
projektu Poslovni inkubator Kosore Splitskodalmatinske<br />
županije. Treće mjesto po izboru<br />
građana pripalo je projektu Grada Zagreba<br />
Innovation in dressing techniques, četvrto<br />
mjesto zauzeo je projekt Brodsko posavske<br />
županije, Kraći put do zdravlja, a peto projekt<br />
Istarske županije – KeyQ+: Kultura i turizam<br />
kao ključevi kvalitete za prekogranični razvoj<br />
Italije i Hrvatske koji je odnio i pobjedu u<br />
kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji.<br />
Kroz projekt KeyQ+ obogaćena je<br />
turistička ponuda prekograničnog područja<br />
16 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
Hrvatske i Italije novim turističkim<br />
proizvodima temeljenih na zajedničkoj<br />
kulturnoj i kulinarskoj baštini.<br />
Žiri je pak najboljim projektom 2021.<br />
godine u kategoriji Doprinos znanosti i<br />
inovacijama proglasio projekt Bluemed<br />
Dubrovačko-neretvanske županije. Riječ<br />
je o projektu ukupne vrijednosti 20,9<br />
milijuna kuna kojim je omogućeno da bogato<br />
arheološko nalazište podmorja Cavtata<br />
postane dostupno široj javnosti kroz virtualni<br />
muzej BLUEMED Centar za promicanje<br />
znanja.<br />
SPOJ KULTURE I TURIZMA<br />
Pobjednik u kategoriji najbolji projekt EU<br />
s doprinosom lokalnoj i regionalnoj zajednici<br />
je bio projekt Poboljšanje uvjeta za pružanje<br />
primarne zdravstvene zaštite u Vukovarskosrijemskoj<br />
županiji. U sklopu projekta<br />
stavljen je naglasak na pristup zdravstvenim<br />
uslugama u udaljenim i depriviranim<br />
područjima te županije, a njegova vrijednost<br />
je 9,5 milijuna kuna.<br />
Virovitičko-podravska županija slavila<br />
je u lanjskom izboru po drugi puta. Projekt<br />
Centar za posjetitelje – Dvorac Janković<br />
pobijedio je u kategoriji Doprinos lokalnoj i<br />
regionalnoj zajednici. Projekt Coastenergy<br />
Istarske županije bio je najbolji u kategoriji<br />
Doprinos znanosti i inovacijama te je tako<br />
i ta Županija slavila pobjedu po drugi puta,<br />
isto kao i Primorsko-goranska županija, lani s<br />
projektom Kulturno-turistička ruta Putovima<br />
Frankopana koja je osvojila najviše glasova<br />
publike. Projekt SOS – Surađuj i ostvari<br />
sebe Zadarske županije bio je pobjednik<br />
u kategoriji Doprinos poduzetništvu, a u<br />
kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji<br />
projekt CrossCare Grada Zagreba.<br />
Virovitičko-podravska županija je prije<br />
desetak godina, s dostupnošću EU fondova,<br />
krenula s trendom obnove dvoraca, kurija<br />
i perivoja na području plemićkih obitelji.<br />
Centar za posjetitelje – Dvorac Janković je<br />
jedan od njih. Osim prostora za edukativne,<br />
kreativne i interaktivne aktivnosti, u sklopu<br />
obnove i opremanja dvorca opremljeno je i 15<br />
ČETVRTU GODINU ZAREDOM HANZA MEDIA,<br />
ŽUPAN.HR, HRVATSKA ZAJEDNICA ŽUPANIJA<br />
I URED EUROPSKOG PARLAMENTA U<br />
HRVATSKOJ, UZ POKROVITELJSTVO<br />
MINISTARSTVA REGIONALNOG RAZVOJA I<br />
FONDOVA EU, ORGANIZIRAJU VELIKI IZBOR<br />
ZA NAJBOLJI ŽUPANIJSKI EU PROJEKT<br />
soba u kojima posjetitelji mogu biti smješteni<br />
tijekom višednevnih posjeta Centru za<br />
posjetitelje. Centar za posjetitelje – Dvorac<br />
Janković je tako i obogatio turističku ponudu<br />
Županije.<br />
Pobjednik je lani bio još jedan projekt koji<br />
je spoj kulture i turizma. Projekt Kulturnoturistička<br />
ruta Putovima Frankopana ispred<br />
Primorsko-goranske županije osvojio je lani<br />
najviše glasova publike.<br />
Projekt je pokrenut kao nastavak razvoja<br />
održivog modela turističke valorizacije<br />
kulturno-povijesne baštine odnosno razvoja<br />
kulturnog turizma s ciljem obnove, očuvanja,<br />
zaštite i održivog korištenja frankopanske<br />
materijalne i nematerijalne baštine, u prvom<br />
redu kaštela te utvrđenih gradova i dvoraca<br />
Frankopana i Zrinskih. Projekt objedinjava<br />
prirodnu, kulturnu, gastronomsku i<br />
turističku ponudu Primorsko-goranske<br />
županije.<br />
Spomenimo da je po glasovima građana<br />
drugo mjesto lani zauzeo projekt Promicanje<br />
održivog razvoja prirodne baštine ispred<br />
Koprivničko-križevačke županije, a treće<br />
Coastenergy Istarske županije.<br />
Projekt Coastenergy Istarske županije bio<br />
je pak najbolji u kategoriji Doprinos znanosti<br />
i inovacijama po izboru žirija. Nositelj<br />
projekta bila je tamošnja energetska razvojna<br />
agencija IRENA. Projekt se je bavio analizom,<br />
procjenom i promocijom energetskog<br />
potencijala i infrastrukture u lukama i<br />
obalnim urbanim područjima na Mediteranu<br />
kako bi se poduzećima, organizacijama i<br />
ostalim zainteresiranim stranama olakšao<br />
razvoj inovacija te poslovnih ulaganja,<br />
primarno fokusiranih na termalnu energiju i<br />
energiju morskih valova.<br />
KVALITETNIJI PRISTUP USLUGAMA<br />
Najbolji projekt u kategoriji Doprinos<br />
poduzetništvu lani je bio projekt Zadarske<br />
županije SOS – Surađuj i ostvari sebe. Nositelj<br />
projekta bila je Agencija za razvoj Zadarske<br />
županije ZADRA NOVA. Projektom je<br />
skupina nezaposlenih osoba prošla radionice<br />
o samozapošljavanju i poduzetništvu,<br />
informiranje, edukaciju, na kraju je njih 12<br />
dobilo i potpore te mentoriranje.<br />
CrossCare Grada Zagreba bio je peti<br />
lanjski pobjednik, u kategoriji Doprinos<br />
prekograničnoj suradnji. Njegovom<br />
provedbom stvoren je kvalitetniji<br />
pristup uslugama zdravstvene i socijalne<br />
zaštite te je formiran novi program za<br />
provedbu integriranog pristupa skrbi u<br />
kući, s posebnim naglaskom na ponudu<br />
sveobuhvatne usluge, koja uz zdravstvene<br />
obuhvaća i usluge socijalne zaštite.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 17
EGIDA - NAVIGACIJA<br />
ŽIRI O IZBORU ZA NAJBOLJI<br />
EU PROJEKT:<br />
KLJUČNI SU<br />
INOVATIVNOST TE<br />
PREPOZNAVANJE<br />
PRILIKA I POTREBA<br />
GRAĐANA<br />
piše: Lidija Kiseljak, župan.hr<br />
18 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
Nema sektora ni dijela<br />
Hrvatske koji nije<br />
unaprijeđen korištenjem<br />
sredstava EU, a 70 posto svih<br />
javnih investicija financirano<br />
je tim novcem. To ne znači<br />
da se ta ulaganja ne bi<br />
realizirala, ali sigurno ne<br />
brzinom kojom jesu<br />
O<br />
vogodišnjih 39 projekata u<br />
izboru za “Najbolji EU<br />
projekt” ocijenio je<br />
sedmeročlani stručni žiri u<br />
četiri kategorije - doprinos<br />
znanosti i inovacijama,<br />
doprinos lokalnoj i<br />
regionalnoj zajednici,<br />
doprinos prekograničnoj suradnji te doprinos<br />
poduzetništvu. Svog su pobjednika u zasebnoj<br />
kategoriji bitali građani na jutarnji.hr.<br />
Pobjednike u prve četiri kategorije birao<br />
je žiri sastavljen od 7 predstavnika: dva<br />
Hanza Media, dva predstavnika Hrvatske<br />
zajednice županija, predstavnika Ministarstva<br />
regionalnoga razvoja i fondova EU,<br />
predstavnika portala Župan.hr i predstavnika<br />
Ureda <strong>Eu</strong>ropskog parlamenta u Hrvatskoj.<br />
O POBJEDNIKU ODLUČILI DETALJI<br />
Zrinka Raguž, državna tajnica u<br />
Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova<br />
<strong>Eu</strong>ropske unije kaže kako se Hrvatska često<br />
ističe kao primjer uspjeha kohezije, glavne<br />
investicijske politike <strong>Eu</strong>ropske unije iz<br />
koje su se financirali i najveći i najpoznatiji<br />
nacionalni projekti, poput Pelješkog mosta,<br />
rekonstrukcije rotora u Zagrebu ili gaming<br />
inkubatora u Novskoj.<br />
”Nema sektora ni dijela Republike<br />
Hrvatske koji nije unaprijeđen korištenjem<br />
EU sredstava, a 70 posto svih javnih investicija<br />
financirano je uz njihovu pomoć. To ne<br />
znači da se te investicije ne bi realizirale, ali<br />
sigurno ne brzinom kojom jesu zahvaljujući<br />
bespovratnim sredstvima EU. Zato je i<br />
zadatak nas u žiriju ozbiljan i odgovoran,<br />
jer svi nominirani EU projekti, neovisno o<br />
konkretnom financijskom opsegu, imaju<br />
značajan učinak na lokalnu zajednicu, ali i šire<br />
od toga”, ističe Zrinka Raguž.<br />
No, svima im je zajedničko, dodaje Raguž,<br />
da podižu kvalitetu života i doprinose razvoju<br />
svojih sredina, stoga veseli činjenica da će o<br />
najboljima odlučiti detalji i da ćemo među<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 19
IZA STRUČNI KULISA ŽIRI IZBORA<br />
U IZBOR ZA NAJBOLJI EU PROJEKT BROJ<br />
PRIJAVLJENIH IZ GODINE U GODINU SE POVEĆAVA TE<br />
IH JE SVE VIŠE RAZNOVRSNIJIH I KVALITETNIJIH<br />
ZRINKA RAGUŽ<br />
državna tajnica u Ministarstvu<br />
regionalnog razvoja i fondova<br />
<strong>Eu</strong>ropske unije<br />
ovogodišnjim laureatima imati najkvalitetnije<br />
hrvatske projekte.<br />
ZELENA I DIGITALNA TRANSFORMACIJA<br />
Ilija Cota, voditelj radne skupine<br />
Hrvatske zajednice županija za EU fondove<br />
i međunarodnu suradnju kaže kako mu je<br />
izuzetna čast da je već nekoliko godina u žiriju<br />
za izbor “Najboljeg EU projekta” te svojim<br />
sudjelovanjem i stručnošću daje skromni<br />
doprinos izboru najboljih projekata.<br />
”I ove godine su pristigle prijave odličnih<br />
projekta koji daju doprinos razvoju znanosti i<br />
inovacija, zajednice, prekograničnoj suradnji,<br />
razvoju poduzetništva odnosno razvoju<br />
našeg društva kako na regionalnoj tako i na<br />
nacionalnoj razini. Ovaj izbor je prigoda da<br />
se na jednom mjestu vide najbolji projekti<br />
hrvatskih županija, kao i razvojni smjerovi<br />
u kojima idu županije. One županije koje<br />
nominiraju svoje projekte u svim kategorijama<br />
sigurno imaju vrlo jasnu sliku, planove i<br />
aktivnosti koje pridonose razvoju njihovih<br />
županija. Ja sam ove godine u fokusu imao<br />
projekte koji pridonose zelenoj i digitalnoj<br />
transformaciji te razvoju znanosti i<br />
inovacija”, pojašnjava Ilija Cota.<br />
Maja Ljubić Kutnjak, voditeljica Ureda<br />
<strong>Eu</strong>ropskog parlamenta u Hrvatskoj (v.d.)<br />
kaže da hrvatski građani svakodnevno<br />
imaju priliku osjetiti pozitivne promjene<br />
koje im donosi <strong>Eu</strong>ropska unija i projekti<br />
financirani iz EU fondova.<br />
”U prijavljenim projektima<br />
ogleda se inovativnost, duboko<br />
poznavanje lokalnih prilika i<br />
ČLANOVI ŽIRIJA ISTIČU DA IH<br />
POSEBNO VESELI ŠTO PROJEKTI<br />
PUTEM PARTNERSTAVA SVE ČEŠĆE<br />
SPAJAJU ŽUPANIJE, ČIME SE<br />
REALIZIRAJU PROJEKTI NA ŠIREM<br />
PODRUČJU I TIME DONOSE DODANU<br />
VRIJEDNOST RAZVOJA CIJELOG KRAJA<br />
potreba građana, a posebno veseli činjenica<br />
što projekti imaju snažnu komponentu<br />
održivosti, s dugotrajnim učinkom na život<br />
lokalnog stanovništva. Na vrlo konkretan<br />
način podižu kvalitetu života građana, bilo<br />
da se radi o inovacijama, očuvanju prirode<br />
ili izgradnji infrastrukture, a ovaj natječaj<br />
je ujedno sjajna prilika da se predstave široj<br />
javnosti. Vjerujem da će potaknuti i druge da<br />
ostvare svoje ideje i inicijative maksimalnim<br />
korištenjem svih mogućnosti koje im pružaju<br />
EU fondovi”, kaže Maja Ljubić Kutnjak.<br />
PREPOZNALI I ISKORISTILI PRILIKU<br />
Ivana Gusak Galić, voditeljica radne<br />
skupina za odnose s javnošću HZŽ i<br />
glasnogovornica Osječko-baranjske županije<br />
pak ističe:<br />
”U Izbor za najbolji EU projekt broj<br />
prijavljenih projekata iz godine u godinu<br />
se povećava te ih je sve više raznovrsnijih<br />
i kvalitetnijih. Time se pred žiri stavlja<br />
sve teža zadaća. Bilo mi je zadovoljstvo<br />
upoznati se s projektima koji se provode<br />
diljem Hrvatske, s inovativnim pristupom<br />
županija i njihovih partnera u osmišljavanju<br />
i na kraju njihovoj realizaciji. Ono što me<br />
posebno veseli je da projekti kroz partnerstvo<br />
sve češće spajaju županije čime se realiziraju<br />
projekti na širem području i time donose<br />
dodanu vrijednost razvoja cijeloga kraja.”<br />
Glavni urednik magazina Globus<br />
Zdravko Milinović nakon odrađenog<br />
žiriranja zaključuje da su ovakvi<br />
ambiciozni lokalni projekti vrlo<br />
važni za svaku zajednicu.<br />
”Lokalni projekti koji značajno<br />
doprinose kvaliteti života<br />
nerijetko imaju veću težinu od<br />
neizvjesnih, često megalomanskih<br />
ideja koje u nekim slučajevima<br />
nikad ne stignu do faze realizacije. Bez<br />
fondova <strong>Eu</strong>ropske unije, mnogi nikada<br />
ne bi ni ugledali svjetlo dana. Zato veseli<br />
kad se vidi koliko su lokalne zajednice<br />
prepoznale priliku i iskoristile<br />
je”, zaključuje Zdravko<br />
Milinović.<br />
ILIJA COTA<br />
voditelj radne skupine Hrvatske<br />
zajednice županija za fondove EU<br />
MAJA LJUBIĆ KUTNJAK<br />
voditeljica Ureda <strong>Eu</strong>ropskog<br />
parlamenta u Hrvatskoj (v.d.)<br />
IVANA GUSAK GALIĆ<br />
voditeljica Radne skupine za<br />
odnose s javnošću HZŽ-a<br />
ZDRAVKO MILINOVIĆ<br />
Glavni urednik<br />
magazina Globus<br />
20 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
GLAS PARTNERA<br />
G<br />
rad Virovitica se posljednjih<br />
godina ističe kao prvak EU<br />
fondova koji je iskoristio<br />
brojne mogućnosti<br />
financiranja projekata, zbog<br />
čega mu je dodijeljena titula<br />
Najboljeg grada po<br />
povlačenju EU sredstava i<br />
to dvije godina zaredom – 2020. i 2021. Grad je<br />
tako u potpunosti transformirao svoj izgled<br />
ulaganjem u izgradnju i obnovu.<br />
U središtu grada uređeni su Dvorac<br />
Pejačević i Gradski park, Franjevački park<br />
uz crkvu sv. Roka te Mali park, koji postaju<br />
temeljna vizura grada, a obnovljeni su u<br />
turističke svrhe. Obnovljene su i opremljene<br />
škole, vrtići i društveni domovi, kontinuirano<br />
se ulaže u komunalnu infrastrukturu. Naglasak<br />
je i na odgovornom gospodarenju otpadom, a<br />
završen je i jedan od najvećih EU projekata -<br />
“Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture<br />
aglomeracije Virovitica” u sklopu kojeg je<br />
izgrađeno novo postrojenje za pročišćavanje<br />
otpadnih voda.<br />
RAST PODUZETNIČKE ZONE<br />
Grad Virovitica trenutno u suradnji<br />
s Razvojnom agencijom VTA za prijavu<br />
priprema nekoliko strateških projekta kojima<br />
su obuhvaćeni svi segmenti, od odgoja i<br />
obrazovanja, sporta i rekreacije, do komunalne<br />
infrastrukture i kulture. Dio projekata<br />
priprema se za natječaje ITU mehanizma, a<br />
projekti će se prijavljivati i na NPOO, kao i<br />
dostupne EU fondove.<br />
Prije svega, važno je napomenuti<br />
da se u Virovitici u proljeće krenulo s<br />
realizacijom jednog od najvažnijih cestovnih<br />
infrastrukturnih projekata u RH –radovima<br />
na trećoj etapi brze ceste od Virovitice prema<br />
Špišić Bukovici, a koja će se nastavljati dalje<br />
prema Bjelovaru i Zagrebu. Ova cesta je, osim<br />
kraćeg puta, iznimno važna i zbog razvoja<br />
gospodarstva te stavljanja u punu funkciju<br />
poduzetničkih zona grada Virovitice, osobito<br />
megazone Zapad II koja se prostire na 359<br />
hektara i trenutno je najveća u RH.<br />
Interpretacijski centar Domovinskog rata<br />
GRAD ĆE USKORO DOBITI BAZENE, NOVE SPORTSKE TERENE I TURISTIČKE SADRŽAJE<br />
Virovitica do<br />
sada dvostruki<br />
prvak fondova EU<br />
U pripremi su brojni projekti koji će obuhvatiti sve<br />
djelatnosti i omogućiti daljnji razvoj<br />
Centar Vegeška s<br />
desetak igrališta i<br />
stazom za karting<br />
Za prijavu je spreman i sportsko-turistički<br />
centar s tri bazena i sportskim terenima, kao<br />
i Sportski centar Vegeška s desetak igrališta i<br />
međunarodnom stazom za karting.<br />
U planu je i izgradnja nove glazbene škole<br />
s koncertnom dvoranom, vježbaonicama,<br />
tonskim studijem i glazbenom igraonicom,<br />
kao i Interpretacijski centar Domovinskog rata<br />
koji će biti muzejsko-izložbeno-edukacijski,<br />
ali i mjesto u kojemu će svoj “dom” imati<br />
braniteljske udruge s područja grada i ured<br />
Ministarstva hrvatskih branitelja.<br />
NOVE PRILIKE ZA BUDUĆE NARAŠTAJE<br />
Priprema se i uređenje izletišta na<br />
Virovitičkim jezerima gdje će, nakon prve<br />
faze, odnosno izmuljivanja i uređenja vodnog<br />
režima za zaštitu od poplava, biti rekreacijski i<br />
turistički sadržaji za sve generacije.<br />
Još jedan važan projekt koji će dodatno<br />
ukrasiti vizuru grada je izgradnja vodenog<br />
parka oko Dvorca Pejačević.<br />
Grad Virovitica ima spreman i projekt<br />
izgradnje novog autobusnog kolodvora s<br />
pristupnim cestama i parkiralištem, izgradnje<br />
III. osnovne škole koja će omogućiti uvođenje<br />
jednosmjenske nastavke te podići kvalitetu<br />
obrazovanja novim aktivnostima u vrhunskim<br />
uvjetima za rad, kao i novog dječjeg vrtića u<br />
kojem će svoje mjesto dobiti 206 mališana.<br />
Uz sve ove projekte, na području grada<br />
u planu je i gradnja nove gimnazije, Centra<br />
za pametnu poljoprivredu i ICT djelatnosti,<br />
kao i Sušionice za povrće koja će omogućiti<br />
poljoprivrednicima da se bave visoko<br />
dohodovnim kulturama. Spomenute projekte<br />
priprema Virovitičko-podravska županija u<br />
partnerstvu s Gradom.<br />
U Gradu Virovitici cilj je realizacijom ovih<br />
projekata ostvariti kvalitetniji životni standard<br />
za građane te otvoriti nove prilike za buduće<br />
naraštaje.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 21
GLAS PARTNERA<br />
E<br />
uropski fondovi, promijenili<br />
su lice Virovitičko-podravske<br />
županije. Kroz njih je, u<br />
zadnjih deset godina, na<br />
ovom provedeno više od 500<br />
projekata u vrijednosti većoj<br />
od 300 milijuna eura. Ne čudi<br />
kako je Virovitičko-podravska<br />
županija, po povlačenju EU sredstava, u<br />
zadnjem desetljeću, konstantno u hrvatskom<br />
vrhu gledajući statistiku “po glavi stanovnika”.<br />
- Godinama smo pripremali projekte,<br />
spremali projektnu dokumentaciju, imali<br />
potrebne sve dozvole i čekali otvaranje<br />
natječaja. I zato nije čudno da smo godinama<br />
vodeći ili među vodećima u Hrvatskoj po<br />
povlačenju EU sredstava. Rezultat je to rada<br />
županijske uprave, svih naših institucija,<br />
županijske razvojne agencije VIDRA-a ali i svih<br />
općina i gradova na našem području – ističe<br />
prvi čovjek Virovitičko-podravske županije<br />
Igor Andrović.<br />
POSJETITELJSKI CENTRI<br />
A u toj priči, posebno poglavlje su ulaganja<br />
u turizam i turističke potencijale na ovom<br />
području. Oko 70 milijuna eura europskih<br />
sredstava, učinili su Virovitičko-podravsku<br />
županiju kao poželjnu kontinentalnu<br />
turističku destinaciju.<br />
- Ulaganje u turizam je izravno ulaganje<br />
u gospodarstvo. Težimo sustavu koji će<br />
integrirati sve, dvorce, vina, gastronomiju,<br />
kulturnu, prirodnu baštinu, te time dodatno<br />
podići kvalitetu turizma. Kao destinacija,<br />
Slavonija i Podravina, na putu smo ispravnog<br />
turističkog napretka, a još ćemo veći značaj<br />
postići dovršetkom započetih projekata i<br />
početkom novih koji su u planu – podcrtava<br />
Andrović.<br />
Kada bi postojao vremenski stroj kojim bi<br />
se putnik namjernik, vratio samo deset godina<br />
“unazad”, na području Virovitičko-podravske<br />
županije, taj “vremenski putnik” ne bi zatekao<br />
puno toga. Turizam se na ovom području,<br />
najviše temelji na UNESCO zaštićenim<br />
područjima Parka prirode Papuka i rijeke<br />
Drave, zaštiti prirodne i kulturne baštine, a u<br />
zadnjih deset godina nastalo je puno toga.<br />
Ovo su projekti koji su promijenili vizuru<br />
gradova i općina na području Virovitičkopodravske<br />
županije. Izgrađeni su i obnovljeni<br />
posjetiteljski centri - Kurija Janković u<br />
Kapela Dvoru, Posjetiteljski centar - Dvorac<br />
Janković u Suhopolju. U središtu Virovitice<br />
obnovljen je dvorac Pejačević. Obnovljena<br />
je i rodna kuća Petra Preradovića. Zaživio<br />
je Centar za posjetitelje Križnica sa skelom<br />
preko rijeke Drave. TIC Klopotec na pitomim<br />
Postav Geo info<br />
centra u Voćinu<br />
prilagođen je<br />
različitim<br />
uzrastima<br />
U POSLJEDNJIH DESET GODINA PROVEDENO JE VIŠE OD 500 PROJEKATA<br />
Novo lice Virovitičkopodravske<br />
županije<br />
Teže sustavu koji će integrirati sve, dvorce, vina,<br />
gastronomiju, kulturnu i prirodnu baštinu te time<br />
dodatno podići kvalitetu turizma<br />
padinama Bilogore poziva turiste, a novo<br />
lice imaju i Centar za posjetitelje Dravska<br />
priča u Noskovcima, Posjetiteljski centar<br />
“Stara ložionica” u Orahovici. Izgrađeni<br />
su Posjetiteljski centar EPI centar Sequoia<br />
u Slatini, Kuća čaja-oaza mira u Špišić<br />
Bukovici. Proveden je projekt Geo priče<br />
UNESCO Geoparka, kod kojeg se izdvaja Geo<br />
info centar u Voćinu i asfaltiranje ceste od<br />
Slatinskog Drenovca do granice Virovitičkopodravske<br />
i Požeško-slavonske županije.<br />
Ta ceste je pobudila trostruko veći dolazak<br />
turista na područje Parka prirode Papuk,<br />
posebno Jankovca... U Orahovici se privodi<br />
Igor Andrović,<br />
virovitičkopodravski<br />
župan<br />
kraju gradnja Turističko-rekreacijskog centra<br />
Jezero-Hercegovac-Ružica grad. U Cabuni se<br />
gradi Centar za kulturu zdravlja. U Voćinu su<br />
počeli radovi na novom turističkom sadržaju<br />
Klokočevcu...<br />
BOLJA KVALITETA ŽIVOTA<br />
Sa svim ovim projektima, postajemo<br />
prepoznatljiviji na turističkoj karti<br />
kontinentalne Hrvatske. Tome u prilog idu<br />
i brojne nagrade, sve više turista, a sve je to<br />
dokaz je kako radimo dobar posao. Recimo,<br />
naš Dvorac Janković u Suhopolju bilježi 46<br />
posto bolje rezultate nego lani. Županija,<br />
<strong>gradovi</strong> i općine su ostvarile svoju zadaću, te<br />
kroz europska sredstva, u svim segmentima<br />
društvenog razvoja, poboljšali kvalitete života<br />
stanovništva. Pokazali smo kako na kvalitetan,<br />
učinkovit način, uz podršku Vlade RH i<br />
resornih ministarstava, možemo europskim<br />
sredstvima poboljšati uvjeti življenja, od<br />
ruralnog razvoja do infrastrukturnih i ostalih<br />
javnih projekata – ističe Andrović.<br />
22 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
GLAS PARTNERA<br />
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA IMA VELIKA OČEKIVANJA<br />
I OD NOVE FINANCIJSKE PERSPEKTIVE EU<br />
Županija predvodnik u<br />
korištenju fondova EU<br />
Kao pomoć u korištenju fondova EU osnovali su i javnu<br />
ustanovu Regionalna razvojna agencija PGŽ-a<br />
P<br />
rimorsko-goranska županija<br />
ima velika očekivanja od nove<br />
financijske perspektive EU<br />
odnosno Višegodišnjeg<br />
financijskog okvira za<br />
razdoblje 2021.-2027. te<br />
Nacionalnog plana oporavka i<br />
otpornosti. Stoga su<br />
već prilikom njihove pripreme predložili preko<br />
30 projekata na svom području za<br />
sufinanciranje bespovratnim sredstvima pri<br />
čemu su od posebnog interesa projekti važni za<br />
kvalitetu života stanovnika županije u domeni<br />
zdravlja i obrazovanja kao što su Zdravstveni<br />
centar Rujevica, revitalizacija Lječilišnog centra<br />
Veli Lošinj, Dom zdravlja Opatija te izgradnja<br />
Osnovne škole Marinići. Također se predlažu i<br />
projekti vezani uz daljnje unapređenje turizma i<br />
kulture kao što je revitalizacije Guvernerove<br />
palače u Rijeci, nastavak projekata energetske<br />
obnove objekata zdravstvenih i socijalnih<br />
ustanova te digitalizaciju javnih službi. Županija<br />
aktivno sudjeluje i u pripremi i provedbi niza<br />
projekata u okviru različitih programa europske<br />
U konkurenciji za najbolji<br />
projekt EU ove je godine<br />
Centar o velikim zvijerima<br />
otvoren u Gorskom kotaru<br />
Proširenje luke Unije konkurira za EU projekt<br />
teritorijalne suradnje s ciljem razmjene znanja i<br />
iskustava s međunarodnim partnerima.<br />
ZNAČAJNI LUČKI PROJEKTI<br />
Važno je reći da je Primorsko-goranska<br />
županija među vodećim hrvatskim županijama<br />
u pripremi, prijavi i provođenju projekata koji<br />
se sufinanciraju bespovratnim sredstvima<br />
europskih fondova gledajući teritorijalno, ali i<br />
unutar sustava regionalne samouprave. Tako<br />
se na području županije provodi više velikih<br />
infrastrukturnih zahvata kao što su projekti<br />
poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture<br />
na području aglomeracija Rijeke, Novog<br />
Vinodolskog i Crikvenice te otoka Krka, Cresa<br />
i Lošinja za što su odobrena bespovratna<br />
EU sredstva u ukupnom iznosu većem od<br />
2,15 milijarde kuna, dok ukupna vrijednost<br />
navedenih projekata prelazi 3 milijarde kuna.<br />
Tu su i ulaganja iz <strong>Eu</strong>ropskog fonda za<br />
regionalni razvoj u prometnu infrastrukturu<br />
odnosno izgradnju državne ceste DC403<br />
čija ukupna vrijednost iznosi 520 milijuna<br />
kuna, od čega se 442 milijuna kuna odnosi<br />
na bespovratna EU sredstva. U okviru<br />
Instrumenta za povezivanje <strong>Eu</strong>rope (CEF)<br />
provode se i značajni lučki projekti kao što su<br />
razvoj multimodalne platforme i povezivanje<br />
s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata,<br />
produbljenje pristaništa kontejnerskog<br />
terminala na Brajdici, rekonstrukcija teretnog<br />
dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja<br />
intermodalnog terminala na Zagrebačkoj<br />
obali ukupne vrijednosti više od milijardu<br />
kuna. Tu su i ulaganja u Centar kompetencija<br />
za pametne gradove u Rijeci, a znatna<br />
bespovratna sredstva već su uložena u projekt<br />
1. faze Studentskog smještaja na Kampusu<br />
Sveučilišta u Rijeci te u projekt rekonstrukcije<br />
i opremanja dnevnih bolnica i dnevnih<br />
kirurgija KBC-a Rijeka.<br />
PODRŠKA RESORNOG MINISTARSTVA<br />
Postoje i deseci drugih manjih projekata<br />
općina i gradova kao i cijela lepeza projekata<br />
same Primorsko-goranske županije. Tako su<br />
s europskim novcem realizirali veliki projekt<br />
kulturno-turističke valorizacije vrijedne<br />
povijesne baštine Putovima Frankopana,<br />
energetski obnovili školske zgrade, osigurali<br />
gotovo 100 milijuna kuna za projekt<br />
centara kompetentnosti u sektoru turizma<br />
i ugostiteljstva, izgradili luke u Crikvenici i<br />
Cresu, Unijama, Rabu, Krku.<br />
Samo za ulaganja u lučku infrastrukturu,<br />
uz podršku resornog ministarstva, osigurali<br />
su preko 350 milijuna kuna europskog novca.<br />
Osim štosu dogradili brojne luke i lučice,<br />
kroz projekt Mala barka obnovili su brojna<br />
tradicijska plovila i učinili turistički vidljivijom<br />
pomorsku baštinu. Takva uspješnost prije<br />
svega je rezultat sustavne, pravovremene i<br />
kontinuirane pripreme projektnih prijedloga<br />
i projektne dokumentacije pa u trenutku kada<br />
se natječaji otvore,županija kandidira već<br />
spremne projekte. Kao pomoć u korištenju<br />
EU fondova osnovali su i javnu ustanovu<br />
Regionalna razvojna agencija PGŽ koja uz<br />
Regionalnu energetsku agenciju Kvarner<br />
ima primarni zadatak besplatne podrške<br />
u pripremi i provedbi EU projekata svim<br />
županijskim institucijama, ali i općinama i<br />
<strong>gradovi</strong>ma s područja PGŽ.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 23
PROJEKTI EU KOJI<br />
DOPRINOSE KVALITETI<br />
ŽIVOTA U LOKALNIM<br />
SREDINAMA<br />
Žiri bira pobjednike u četiri kategorije - kategoriji<br />
doprinosa znanosti i inovacijama, kategoriji doprinosa<br />
lokalnoj i regionalnoj zajednici, kategoriji doprinosa<br />
prekograničnoj suradnji i kategoriji doprinosa<br />
poduzetništvu, a pobjednika pete, zasebne kategorije<br />
najuspješnijeg projekta EU prema izboru javnosti<br />
biraju čitatelji<br />
piše: Lidija Kiseljak, župan.hr<br />
Ž iri je birao najbolje između rekordno<br />
prijavljenih 39 projekata u<br />
ovogodišnjem izboru “Najbolji<br />
županijski EU projekt” koji organizira<br />
Hanza Media u suradnji s Hrvatskom<br />
zajednicom županija, Uredom<br />
<strong>Eu</strong>ropskog parlamenta u Hrvatskoj te<br />
portalom župan.hr, a uz<br />
pokroviteljstvo Ministarstva regionalnog razvoja i<br />
fondova EU.<br />
Stručni žiri, kao i proteklih godina, bira pobjednike<br />
u četiri kategorije - kategoriji doprinosa znanosti i<br />
inovacijama, kategoriji doprinosa lokalnoj i regionalnoj<br />
zajednici, kategoriji doprinosa prekograničnoj suradnji<br />
i kategoriji doprinosa poduzetništvu, a pobjednika pete<br />
- kategorije najuspješnijeg projekta EU - prema izboru<br />
javnosti biraju čitatelji.<br />
Riječ je ambicioznim i inspirativnim projektima<br />
kojima je uz korištenje sredstava iz EU fondova<br />
poboljšana kvaliteta života u lokalnim sredinama.<br />
Proglašenje pobjednika i dodjela nagrada najboljim<br />
EU županijskim projektima bit će 4. listopada ove<br />
godine u Zagrebu.<br />
26 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
MEĐUREGIONALNI PROJEKT<br />
Eksperimentalne ekološki<br />
prihvatljive agrarne prakse i<br />
novo dobrovoljno tržište ugljika<br />
KATEGORIJA<br />
Doprinos<br />
znanosti i<br />
inovacijama<br />
G<br />
REEN ECONOMY AND<br />
CO2 projekt je prijavljen<br />
od strane Razvojne<br />
agencije Dubrovačkoneretvanske<br />
županije<br />
DUNEA unutar kategorije<br />
Doprinos znanosti i inovacijama.<br />
Kroz projekt GECO2<br />
uspostavljen je inovativni<br />
međuregionalni sustav kojim se<br />
poboljšalo praćenje klimatskih<br />
promjena, uvele eksperimentalne<br />
eko-prihvatljive poljoprivredne<br />
prakse i uspostavilo novo<br />
dobrovoljno tržište ugljika iz<br />
poljoprivredne djelatnosti u<br />
svijetu, predstavlja inovaciju na<br />
ukupnom tržištu ugljika u svijetu<br />
i primjer dobre prakse drugima.<br />
Stvorena je i iznimna<br />
prilika za Dubrovačkoneretvansku<br />
županiju za razvoj<br />
poljoprivrede, zelenog<br />
poslovanja gospodarstvenika,<br />
mehanizma trgovanja<br />
ugljikom te iskorištavanje<br />
potencijala koji nudi <strong>Eu</strong>ropski<br />
zeleni plan i njegove spomenute<br />
mjere i programi. U Dubrovačkoneretvanskoj<br />
županiji za<br />
pilot područje odabrana je<br />
dolina Neretve, odnosno 24<br />
poljoprivrednika koji su se<br />
dobrovoljno uključili u realizaciju<br />
projekta. Tijekom trajanja<br />
pilot aktivnosti provodila su<br />
se istraživanja sekvestracije<br />
ugljika u tlo na ukupno 39<br />
hektara poljoprivrednog<br />
zemljišta. Istraživanja su<br />
pokazala da je primjena novih<br />
poljoprivrednih praksi dovela<br />
do zarobljavanja 75 tona CO2,<br />
što u konačnici predstavlja<br />
75 kredita za tržišni plasman.<br />
Vodeći partner na projektu<br />
bila je ARPAE – Regionalna<br />
agencija za prevenciju, okoliš<br />
i energiju Emillia Romagna, a<br />
partneri Internacionalni Centar<br />
za napredne Mediteranske<br />
agronomske studije -<br />
Mediteranski agronomski studij<br />
Bari, zatim talijanske regija Molise<br />
i Marche, Legacoop Romagna te<br />
ispred naše zemlje Javna ustanova<br />
Rera S.D. za koordinaciju i razvoj<br />
SDŽ, Agencija za ruralni razvoj<br />
Zadarske županije i Dubrovačkoneretvanska<br />
županija. Projekt<br />
se provodio od početka 2019. do<br />
svibnja 2022. godine, ukupna<br />
vrijednost projekta bila je<br />
273.264 eura, iznos isplaćenih<br />
bespovratnih sredstava 232.275<br />
eura, a vlastita 40.989 eura.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 27
KATEGORIJA DOPRINOS ZNANOSTI I INOVACIJAMA<br />
OČUVANJE RESURSA<br />
InnovaMare - projekt kojim se mogu<br />
nadzirati i pravodobnom reakcijom<br />
spriječiti onečišćenja mora<br />
PRVI PUT U HRVATSKOJ<br />
Projekt MoST za kontrolu prodora<br />
slane vode u dolini Neretve uz mjere<br />
za spas poljoprivrede i turizma<br />
B<br />
lue technology -<br />
Developing innovative<br />
technologies for<br />
sustainability of Adriatic<br />
Sea (InnovaMare) projekt<br />
je prijavljen od strane Hrvatske<br />
gospodarske komore Šibenskokninske<br />
županije u izbor za<br />
najbolji EU projekt unutar<br />
kategorije Doprinos znanosti i<br />
inovacijama.<br />
Projekt se provodio na<br />
području Hrvatske i Italije od<br />
sredine 2020., ukupna vrijednost<br />
mu je bila 42,204.400 kuna, iznos<br />
isplaćenih bespovratnih sredstava<br />
bio je 35,339.701 kunu, a vlastita<br />
sredstva iznosila su 6.280.643<br />
kune.<br />
Strateški projekt InnovaMare<br />
osmišljen je kako bi se razvio i<br />
uspostavio model inovacijskog<br />
ekosustava na području<br />
podvodne robotike i senzorike<br />
za potrebe kontrole i nadzora<br />
onečišćenja u Jadranskom<br />
moru, a na čemu su radili<br />
privatni i znanstveni sektor u<br />
cilju poticanja razvoja novih<br />
tehnoloških rješenja koja su<br />
uključila osnivanje digitalnog<br />
inovacijskog huba za razvijanje<br />
prototipova podvodnih robota i<br />
senzora, stvaranje interaktivne<br />
web platforme te naposljetku<br />
uspostavljanje living lab-a u<br />
Jadranskom moru.<br />
Čak 64 vrste riba, koje<br />
prebivaju u Jadranu, mogle<br />
bi uskoro izumrijeti zbog<br />
prekomjernog ribarenja.<br />
Nadalje, predviđa se da će<br />
razina Jadranskog mora rasti<br />
na što trebamo imati odgovor<br />
danas, a bačeni otpad i otpadne<br />
vode iz kanalizacije glavni su<br />
uzrok potencijalnog propadanja<br />
morskog ekosustava. Upravo<br />
onečišćenje ekosustava<br />
Jadranskog mora veliki je izazov<br />
i potrebno je hitno reagirati. I to<br />
ne samo po pitanju okoliša već i<br />
po pitanju gospodarskih sektora<br />
ribarstva, turizma, akvakulture<br />
i pomorstva. I upravo tu se vidi<br />
značaj InnovaMare strateškog<br />
projekta i stvaranje Innovamare<br />
inovacijskog hub-a kako bi<br />
kreirali nova inovativna rješenja.<br />
Ulaganja u razvoj inovativnih<br />
centara, osim očite ekološke<br />
koristi, uvelike su pridonijela<br />
i razvoju lokalne ekonomije,<br />
ponajprije stvaranjem novih<br />
radnih mjesta. U projektu su<br />
sudjelovala i četiri sveučilišta -<br />
riječko, dubrovačko, zagrebačko i<br />
tršćansko.<br />
M<br />
onitoring prodora<br />
slane vode u obalne<br />
vodonosnike i<br />
testiranje pilot<br />
projekata za prevenciju<br />
prodora soli - MoST projekt je<br />
prijavljen od strane Regionalne<br />
razvojne agencije Dubrovačkoneretvanske<br />
županije DUNEA<br />
u izbor za najbolji EU projekt<br />
unutar kategorije Doprinos<br />
znanosti i inovacijama. Hrvatska<br />
i Italija značajno su izložene<br />
prodoru slane vode u obalnim<br />
regijama s ozbiljnim posljedicama<br />
na poljoprivredne aktivnosti<br />
i turizam što može prerasti u<br />
popriličan problem u relativno<br />
kratkom vremenu. U cilju<br />
rješavanja ovog problema, projekt<br />
MoST je kroz monitoring prodora<br />
slane vode u regijama na obali<br />
Jadranskog mora u Hrvatskoj na<br />
donjim tokovima rijeke Neretve<br />
u Hrvatskoj, te rijeke Po u Italiji<br />
procijenio, predložio i testirao<br />
odgovarajuće protumjere.<br />
U našoj zemlji projekt se<br />
provodio na području doline<br />
Neretve u Dubrovačkoneretvanskoj<br />
županiji, od<br />
početka 2019. do sredine prošle<br />
godine. Ukupna vrijednost<br />
projekta bila je 2.598.608 eura,<br />
iznos isplaćenih bespovratnih<br />
sredstava 99.067,01 euro, dok su<br />
vlastita sredstva bila 17.482,42<br />
eura. Sveučilište u Padovi bilo<br />
je nositelj projekta, a partneri<br />
Nacionalno vijeće za istraživanja<br />
(IT), Upravno tijelo za sanaciju<br />
zemljišta – Adige <strong>Eu</strong>ganeo (IT),<br />
Regija Veneto (IT), Fakultet<br />
građevinarstva, arhitekture i<br />
geodezije Sveučilišta u Splitu,<br />
Hrvatske vode i Regionalna<br />
agencija DUNEA (RH). Projekt<br />
se provodio u dvije glavne faze.<br />
Prva faza obuhvaćala je detaljno<br />
prikupljanje podataka na dva<br />
prethodno spomenuta lokaliteta<br />
i geofizička istraživanja. U<br />
drugoj fazi se na pilot lokacijama<br />
testirala učinkovitost mogućih<br />
protumjera kako bi se ograničio<br />
i/ili ublažio prodor slane vode.<br />
U sklopu projektnih aktivnosti<br />
odrađena su zračna snimanja<br />
zaslanjenosti podzemnih voda i<br />
poljoprivrednih površina. Riječ je<br />
o neinvazivnoj geofizičkoj metodi<br />
istraživanja i tehnologiji koja nije<br />
štetna kako po objekte tako ni po<br />
ljudsko zdravlje, a koja se provodi<br />
niskim preletom helikopterom<br />
(20-40 m iznad tla). Ovakva vrsta<br />
istraživanja s ovom tehnologijom<br />
prvi put se radila u Hrvatskoj.<br />
28 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
KATEGORIJA<br />
Doprinos<br />
poduzetništvu<br />
KVALITETA ŽIVOTA U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI<br />
Osobama s invaliditetom omogućene<br />
informacije o pristupačnosti<br />
turističkih objekata i usluga<br />
P<br />
ristupačne turističke<br />
destinacije i usluge u<br />
pograničnim područjima<br />
- “Accessible Tourism<br />
Destinations and Services<br />
in Border Areas – ADOBE”<br />
projekt je prijavljen u kategoriji<br />
Doprinos poduzetništvu od<br />
strane JU Županijska razvojna<br />
agencija Osječko-baranjske<br />
županije u izbor za najbolji<br />
EU projekt. Provodio se na<br />
području Osječko-baranjske<br />
županije i mađarske Županije<br />
Baranya i omogućio je osobama<br />
s invaliditetom da kroz mrežne<br />
stranice projekta i mobilne<br />
aplikacije imaju pristup iscrpnim<br />
i relevantnim informacijama o<br />
razini pristupačnosti turističkih<br />
objekata i usluga. Na području<br />
OBŽ nabavljena je oprema,<br />
kao što je motorni skuter,<br />
elektromotorni dodatci za<br />
invalidska kolica, elektromotorni<br />
krevet, lifter za krevet, sklopiva<br />
elektromotorna kolica, hodalice,<br />
štapovi i kosine..., a koje mogu<br />
besplatno unajmiti turisti ili<br />
pružatelji usluga.<br />
U Izvješću o radu<br />
pravobranitelja za osobe s<br />
invaliditetom za 2022., a koje<br />
je 3. travnja 2023. dostavljeno<br />
zastupnicima u Hrvatskom<br />
saboru, u poglavlju “Pristupačan<br />
turizam” navodi se projekt<br />
ADOBE kao primjer dobre<br />
prakse u rješavanju problema<br />
s kojima se susreću osobe s<br />
invaliditetom. Početak provedbe<br />
projekta bio je u svibnju 2020.<br />
i trajao je do kolovoza prošle<br />
godine. Nositelj projekta bila<br />
je Osječko-baranjska županija,<br />
partner Županija Baranya,<br />
a podržavajući/pridruženi<br />
partneri Pravobranitelj za osobe<br />
s invaliditetom – Područni ured<br />
Osijek i Ministarstvo za ljudske<br />
potencijale Republike Mađarske.<br />
Ukupna vrijednost mu je bila<br />
1.469.227 kuna, iznos isplaćenih<br />
bespovratnih sredstava 1.248.843<br />
kune, a vlastita sredstva 220.384<br />
kune.<br />
Kroz projekt je izrađena<br />
analiza i studija pristupačnosti<br />
100 turističkih proizvoda/usluga,<br />
izrađen je prekogranični vodič za<br />
pristupačni turizam, nabavljena<br />
oprema koja je na raspolaganju<br />
turistima s invaliditetom,<br />
izrađena je mobilna aplikacija<br />
i web stranica, uspostavljen je<br />
“Centar izvrsnosti za pristupačni<br />
turizam” te je provedena<br />
informativna kampanja.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 29
KATEGORIJA DOPRINOS PODUZETNIŠTVU<br />
INOVATIVNE TVRTKE<br />
BUSINESS ANGELS IMPACT FUND za<br />
ulaganje u startupe s investicijskim<br />
potencijalom od 30 milijuna eura<br />
ENERGETSKA TRANZICIJA<br />
Inovativnim financiranjem<br />
kotlovnica na biomasu u javnim<br />
ustanovama do zelenije budućnosti<br />
B<br />
USINESS ANGELS<br />
IMPACT FUND - BAIF<br />
projekt je prijavljen<br />
u kategoriji Doprinos<br />
poduzetništvu u<br />
izboru za najbolji EU projekt te<br />
predložen od strane Zagorske<br />
razvojne agencije. Osmišljen je<br />
kako bi potaknuo zapošljavanje<br />
omogućavanjem pristupa<br />
financiranju, poslovnoj podršci<br />
i stvaranju mikro poduzeća.<br />
Projektom su stvoreni preduvjeti<br />
za uspostavu novog financijskog<br />
instrumenta za ulaganje<br />
u startupove okupljanjem<br />
financijskih resursa poslovnih<br />
anđela i EAF-a (<strong>Eu</strong>ropski anđeoski<br />
fond, inicijativa EIF-a) koji pruža<br />
kapital za financiranje inovativnih<br />
tvrtki u obliku zajedničkih<br />
ulaganja. Investicijski potencijal<br />
je 30 milijuna eura. Projekt je<br />
stvorio održiv tok poslovnih<br />
prilika kojeg čini 101 startup.<br />
Projekt koji se provodio na<br />
području Krapinsko-zagorske<br />
županije počeo je krajem<br />
2020. i završio sredinom<br />
prošle godine. Nositelj projekta<br />
bila je Krapinsko-zagorska<br />
županija, a partneri na projektu<br />
Zagorska razvojna agencija<br />
(ZARA), Poduzetnički centar<br />
Krapinsko-zagorske županije,<br />
Feelsgood Capital Partners i<br />
Hrvatska udruga poslodavaca<br />
(HUP). Ukupna vrijednost<br />
projekta bila je 2.542.707,57<br />
kuna, bespovratno je dobiveno<br />
1.883.046,82 dok su vlastita<br />
sredstva 661.738,73 kune. BAIF<br />
se temeljio na pružanju pristupa<br />
tržištu i novim financijskim<br />
mehanizmima promovirajući<br />
jednake mogućnosti za sve te<br />
je tako doprinio zapošljavanju i<br />
mobilnosti radne snage.<br />
Poduzetništvo s jasnim<br />
društvenim utjecajem (impact<br />
entrepreneurship) suočava se<br />
s posebnim izazovima, a BAIF<br />
pruža rješenje za mnoge od tih<br />
izazova, istovremeno doprinoseći<br />
razvoju lokalnog ekosustava<br />
rizičnog kapitala. Projekt, kako se<br />
navodi, predstavlja značajan izvor<br />
kapitala za ulaganje s društvenim<br />
utjecajem, povećava svoju<br />
vidljivost u lokalnoj i nacionalnoj<br />
startup i ulagačkoj zajednici,<br />
potvrđuje se kao mehanizam<br />
koji stvara vrijednost putem<br />
tržišno orijentiranih ulaganja,<br />
jača zajednicu poslovnih anđela<br />
te pruža nefinancijsku podršku<br />
poduzetnicima putem mentorske<br />
podrške, savjeta i umrežavanja.<br />
B<br />
oosting wood biomass<br />
energy market as a key for<br />
regional energy transition<br />
- Wood Key projekt<br />
je prijavljen od strane<br />
Karlovačke županije u kategoriji<br />
Doprinos poduzetništvu u Izboru<br />
za najbolji EU projekt. Financiran<br />
je u sklopu programa Interreg<br />
IPA CBC Hrvatska – Bosna i<br />
Hercegovina - Crna Gora, za cilj<br />
je imao stvoriti sveobuhvatnu<br />
potporu za jačanje tržišta<br />
biomase, odnosno, pokrenuti<br />
energetsku tranziciju na<br />
regionalnoj razini kroz poticanje<br />
korištenja lokalno prisutnog<br />
obnovljivog izvora energije –<br />
drvne biomase. Instalacijom tri<br />
snažna kotla na biomasu ukupne<br />
snage od značajnih 1,8 MW,<br />
transformirana je reputacija<br />
drvnog goriva iz klimatski<br />
nepovoljnog u obnovljivi izvor<br />
energije. Uvođenjem inovativnog<br />
financiranja kroz model ugovorne<br />
prodaje toplinske energije iz<br />
biomase, pokrenuta je zelenija<br />
budućnost i osnaženo lokalno<br />
gospodarstvo. Značajan instalirani<br />
kapacitet novih sustava grijanja<br />
na biomasu, povećao je potražnju<br />
za drvnim gorivima u regiji<br />
za oko 1400 tona. Značajnim<br />
smanjenjem emisije CO2 od oko<br />
1250 tona godišnje projekt je<br />
dao zapažen doprinos očuvanju<br />
okoliša. Vrijednost projekta bila je<br />
8.394.992 kuna, iznos isplaćenih<br />
bespovratnih sredstava 6.887.105<br />
kuna, dok su vlastita sredstva<br />
iznosila 1.236.645 kuna. Provodio<br />
se od veljače 2020. i trajao je dvije<br />
godine. Nositelj projekta bila je<br />
Regionalna energetsko-klimatska<br />
agencija Sjeverozapadne Hrvatske<br />
(REGEA), a partneri Karlovačka<br />
županija, Razvojna agencija<br />
Unsko-Sanskog Kantona (RAUSK)<br />
i Grad Bihać ispred BiH te Općina<br />
Herceg Novi, Crna Gora.<br />
Novi model financiranja doveo<br />
je do šire implementacije sustava<br />
grijanja na biomasu u javnim<br />
ustanovama. Glavna prepreka<br />
dosadašnjoj široj primjeni<br />
kotlovnica na biomasu bili su,<br />
naime, relativno visoki troškovi<br />
opreme. No, ugovorna prodaja<br />
toplinske energije iz biomase<br />
u potpunosti nadoknađuje<br />
visoke troškove sustava, jer će<br />
se investicija otplaćivati kroz<br />
cijenu grijanja, čime se sustavi<br />
grijanja na biomasu mogu<br />
financirati privatnim kapitalom ili<br />
kombinacijom javnih i privatnih<br />
sredstava.<br />
30 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
CROWN PROJEKT<br />
Po 25 mladih iz Hrvatske, Crne<br />
Gore i BiH dobilo priliku za razvoj<br />
inovativnih startup poduzeća<br />
JAČANJE KONKURENTNOSTI<br />
Javni sustav navodnjavanja<br />
“Ervenica” rješenje za nedostatak<br />
vode u poljoprivrednoj proizvodnji<br />
C<br />
rown of entrepreneurial<br />
ideas for success -<br />
CROWN projekt je<br />
Sisačko-moslavačke<br />
županije prijavljen u<br />
Izbor za najbolji EU projekt<br />
unutar kategorije Doprinos<br />
poduzetništvu. Odnosio se na<br />
jačanje poduzetničkih potencijala<br />
mladih ljudi kako bi se potaknulo<br />
zapošljavanje te stvaranje<br />
inovativnih startup poduzeća, kao<br />
i poticajne radne okoline, a sve u<br />
cilju povećanja konkurentnosti<br />
i razvoja poslovnog okruženja<br />
Hrvatske, BiH i Crne Gore. Već<br />
na samom početku razvijen je<br />
pristup procjeni poduzetničkih<br />
kapaciteta mladih kroz inovativno<br />
testiranje. Od ukupno 300<br />
testiranih u sve tri uključene<br />
zemlje, po 25 kandidata iz<br />
Hrvatske, Crne Gore i Bosne i<br />
Hercegovine, dobilo je priliku<br />
sudjelovati u intenzivnom<br />
startup programu. Projekt se<br />
počeo provoditi sredinom 2020.<br />
i trajao je dvije godine. Nositelj<br />
projekta bila je SI-MO-RA d.o.o.,<br />
Razvojna agencija Sisačkomoslavačke<br />
županije, a partneri<br />
Inovaciono Preduzetnički Centar<br />
Tehnopolis (Nikšić) te Zaklada za<br />
Inovacijski i Tehnološki Razvitak<br />
(Mostar). Vrijednost projekta<br />
bila je 4.642.525 kuna, iznos<br />
isplaćenih bespovratnih sredstava<br />
3.946.146 kuna, dok su vlastita<br />
sredstva iznosila 696.378 kuna.<br />
Kroz inovativne načine testiranja<br />
razvijene kroz ovaj projekt u<br />
suradnji s timom stručnjaka,<br />
mladi ljudi mogli su preispitati<br />
vlastite preferencije i otkriti<br />
vlastite mogućnosti za razvoj<br />
svojih poslovnih ideja. Najbolji<br />
od njih imali su mogućnost<br />
sudjelovanja u intenzivnom<br />
regionalnom programu<br />
namijenjenom startup timovima<br />
i poduzećima. Stvarajući<br />
regionalnu mrežu, projektni<br />
partneri su svojim korisnicima<br />
pružali pristup regionalnim<br />
kontaktima i olakšali im sklapanje<br />
suradnji i partnerstva.<br />
Postojeće usluge proširene<br />
su uspostavom poduzetničkih<br />
centara opremljenih suvremenom<br />
opremom koja su dostupna na<br />
korištenje startup poduzećima.<br />
Partneri su kroz ovaj projekt<br />
dodatno educirali vlastito<br />
osoblje kroz teorijske radionice i<br />
praktične razmjene u europskim<br />
centrima kako bi se kvaliteta<br />
pružene usluge podignula na još<br />
veću razinu.<br />
S<br />
ustav javnog<br />
navodnjavanja “Ervenica”<br />
projekt je prijavljen od<br />
strane Razvojne agencije<br />
Vukovarsko-srijemske<br />
županije u Izbor za najbolji EU<br />
projekt u kategoriji Doprinos<br />
poduzetništvu.<br />
Izgradnjom javnog sustava<br />
navodnjavanja “Ervenica”<br />
na ukupnoj površini od 738<br />
ha, želio se nadoknaditi<br />
nedostatak vode koji se javlja<br />
tijekom uzgoja poljoprivrednih<br />
kultura, a koji je ograničavajući<br />
faktor za postizanje njihovog<br />
punog biološkog potencijala.<br />
Provedbom projekta osigurani<br />
su infrastrukturni preduvjeti<br />
za prelazak na proizvodnju<br />
visoko dohodovnih kultura,<br />
ali i unaprijeđena je otpornost<br />
poljoprivredne proizvodnje na<br />
klimatske promjene. Lokacija<br />
Sustava se nalazi na području<br />
grada Otoka i općine Privlaka,<br />
projekt je počeo u ožujku 2022.<br />
i završio početkom ove godine.<br />
U potpunosti je financiran EU<br />
sredstvima u iznosu 65.576.837,50<br />
kuna. Nositelj projekta bila je<br />
Vukovarsko srijemska županija.<br />
Županija je kao investitor<br />
u javni sustav navodnjavanja<br />
postavila jasne ciljeve u<br />
postizanju i dugoročnoj održivosti<br />
u korištenju javnog sustava<br />
navodnjavanja ‘’Ervenica’’ te u<br />
konačnici održivoj i isplativoj<br />
proizvodnji hrane. Upravni odjel<br />
za poljoprivredu Vukovarskosrijemske<br />
županije uspostavio<br />
je tim za upravljanje sustavima<br />
navodnjavanja i koordinaciju s<br />
krajnjim korisnicima tog sustava.<br />
Osobe zadužene za upravljanje i<br />
koordinaciju na raspolaganju su<br />
svim korisnicima i zadužene su za<br />
redovitu kontrolu infrastrukture<br />
i opreme kao i za organizaciju<br />
edukacija za krajnje korisnike.<br />
Naime, korištenje sustava<br />
navodnjavanja poljoprivrednim<br />
gospodarstvima koji se nalaze u<br />
zoni obuhvata sustava donose niz<br />
prednosti, od povećanja prinosa,<br />
mogućnosti diversifikacije usjeva<br />
i prilagodbe tržišnim uvjetima,<br />
povećanje kvalitete usjeva, do<br />
povećanja vrijednosti zemljišta<br />
i mogućnosti stvaranja novih<br />
radnih mjesta. Pet korisnika,<br />
koji pokrivaju ukupno više od<br />
500 hektara površine unutar<br />
obuhvata sustava, trenutno<br />
ima potpisane predugovore<br />
za priključenje na javni sustav<br />
navodnjavanja ‘’Ervenica’’.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 31
32 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.<br />
KATEGORIJA<br />
Doprinos lokalnoj i<br />
regionalnoj zajednici
ODRŽIVO UPRAVLJANJE<br />
S Centrom izvrsnosti Cerovačke<br />
špilje do inovativne i integrirane<br />
posjetiteljske destinacije<br />
KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA<br />
Projekt Baltazar 5 izravno je<br />
doprinio jednakim mogućnostima<br />
za učenike s teškoćama u razvoju<br />
C<br />
entar izvrsnosti<br />
Cerovačke špilje – održivo<br />
upravljanje prirodnom<br />
baštinom i krškim<br />
podzemljem - prijavljen<br />
je u izbor za najbolji EU projekt<br />
od strane Agencije za razvoj<br />
Zadarske županije ZADRA<br />
NOVA u kategoriji Doprinos<br />
lokalnoj i regionalnoj zajednici.<br />
Njegovom realizacijom stvorila<br />
se suvremena, inovativna<br />
i integrirana posjetiteljska<br />
destinacija temeljena na<br />
vrijednostima održivog<br />
upravljanja prirodnom baštinom.<br />
Projekt se provodio od travnja<br />
2018. do sredine prošle godine.<br />
Ukupna vrijednost projekta<br />
bila je 68.453.850 kuna, iznos<br />
isplaćenih bespovratnih sredstava<br />
53.233.632,80 kuna te vlastita<br />
sredstva 15.220.217,20 kuna.<br />
Nositelj projekta bio je<br />
JU Park prirode Velebit, a<br />
partneri Zadarska županija,<br />
Javna ustanova za upravljanje<br />
zaštićenim dijelovima prirode<br />
na području Zadarske županije<br />
“Natura Jadera” i Zagrebački<br />
speleološki savez. Osim izgradnje<br />
centra izvrsnosti, kroz projekt su<br />
uređene i same Cerovačke špilje<br />
kao temelj projekta. Uređena je<br />
cijela posjetiteljska špiljska zona u<br />
dužini od 1300 metara, ugrađena<br />
nova rasvjeta prilagođena zaštiti i<br />
očuvanju špilja, rekonstruirani su<br />
mostovi i ograde te uređeni ulazni<br />
prostori. Izgrađen je suvremeni<br />
prihvatni centar za posjetitelje,<br />
napravljena rekonstrukcija<br />
posjetiteljske infrastrukture,<br />
šetnica do špilja i u špiljama te je<br />
komunalno opremljena pješačkokolna<br />
površina za prihvat većeg<br />
broja posjetitelja i vozila.<br />
Cijeli prostor je opremljen<br />
suvremenim interpretacijskim i<br />
edukativnim sadržajem tematski<br />
povezanim s fenomenima<br />
Cerovačkih špilja. Nalaze se<br />
na sjeveroistočnim padinama<br />
Crnopca, iznad južnog ruba<br />
Gračačkog polja. Trenutno su<br />
poznate tri Cerovačke špilje:<br />
Gornja, Srednja i Donja Cerovačka<br />
špilja. Glavna uloga Centra za<br />
posjetitelje je kroz edukaciju<br />
podići svijest posjetitelja o<br />
važnosti prirode i potrebi njezine<br />
aktivne zaštite. Na oko 1.000<br />
m svoje mjesto pronašli su<br />
interpretacijski, edukacijski,<br />
turistički, konferencijski i uredski<br />
sadržaji. Centar je izgrađen na<br />
mjestu starog, u ratu devastiranog<br />
motela.<br />
B<br />
altazar 5 projekt je<br />
od strane Krapinskozagorske<br />
županije<br />
predložen u izbor za<br />
najbolji EU projekt unutar<br />
kategorije Doprinos lokalnoj i<br />
regionalnoj zajednici. Provodio<br />
se od srpnja 2021. i trajao godinu<br />
dana, odnosno školsku godinu<br />
2021./2022., u kojoj je za 88<br />
učenika s teškoćama u razvoju<br />
u 26 osnovnih i 6 srednjih škola<br />
unutar Županije osigurano 80<br />
pomoćnika u nastavi/stručna<br />
komunikacijska posrednika.<br />
Najvažniji rezultati projekta su<br />
tolerancija, poštivanje različitosti<br />
i inkluzija. Inače, Baltazar 5<br />
nastavak je na projekte Baltazar<br />
1, 2,3 i 4 i koji su počeli 2014.<br />
godine. Ukupna vrijednost<br />
projekta bila je 3.624.144 kuna,<br />
iznos isplaćenih bespovratnih<br />
sredstava 3.442.936,80 kuna,<br />
a vlastita sredstva iznosila su<br />
18.1207,20 kuna. Projekt Baltazar<br />
5 izravno je doprinio jednakim<br />
mogućnostima za učenike s<br />
teškoćama u razvoju kojima je<br />
podrška pomoćnika u nastavi<br />
i stručnih komunikacijskih<br />
posrednika nužno potrebna.<br />
Na taj način osigurana im je<br />
podrška kroz školovanje kako bi<br />
se lakše usmjerili na obrazovna<br />
postignuća, socijalizaciju te<br />
nadišli fizičke i emocionalne<br />
prepreke. Provedbom projekta<br />
stvoreni su preduvjeti za<br />
lakše uključivanje učenika s<br />
teškoćama u razvoju u okolinu,<br />
lakše svladavanje nastavnog<br />
procesa, socijalizaciju i<br />
razvoj. Izravno je utjecao na<br />
poboljšanje integracije učenika s<br />
teškoćama u razvoju u redovite<br />
i posebne osnovnoškolske<br />
i srednjoškolske odgojno–<br />
obrazovne ustanove te njihovu<br />
uspješniju socijalnu uključenost<br />
i emocionalno funkcioniranje.<br />
Pomoćnici u nastavi pružaju<br />
neposrednu potporu učeniku<br />
s teškoćama u razvoju tijekom<br />
odgojno–obrazovnog procesa<br />
u zadacima koji zahtijevaju<br />
komunikacijsku, senzornu i<br />
motoričku aktivnost učenika,<br />
u kretanju, pri uzimanju hrane<br />
i pića, u obavljanju higijenskih<br />
potreba, u svakodnevnim<br />
nastavnim i izvannastavnim<br />
aktivnostima. Projekt Baltazar<br />
prepoznala je i <strong>Eu</strong>ropska komisija<br />
te je projekt dobitnik nagrade<br />
publike u kategoriji Pravedna<br />
<strong>Eu</strong>ropa: Njegovanje inkluzije i<br />
antidiskriminacija.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 33
KATEGORIJA DDOPRINOS LOKALNOJ I REGIONALNOJ ZAJEDNICI<br />
PROJEKT RAZVOJA PRIRODNE BAŠTINE<br />
Zoniranje doline Neretve kao<br />
jedinstvenog ekoturističkog<br />
područja međunarodne važnosti<br />
RAZVOJNI POTENCIJAL<br />
Projekt autentičnih sela ADRIONET<br />
provodi se u 7 zemalja s ciljem<br />
društvene i ekološke održivosti<br />
P<br />
romicanje održivog<br />
razvoja prirodne baštine<br />
doline Neretve projekt<br />
je prijavljen u izbor<br />
za najbolji EU projekt<br />
od strane Razvojne agencije<br />
Dubrovačko-neretvanske<br />
županije DUNEA unutar<br />
kategorije Doprinos lokalnoj<br />
i regionalnoj zajednici. Kroz<br />
više različitih sadržaja na tri<br />
administrativna područja<br />
projekt je uspio postaviti bazu<br />
zaokruženih edukativnih<br />
ekoturističkih kompleksa,<br />
sadržaja i objekata s ciljem<br />
zoniranja doline Neretve kao<br />
jedinstvenog ekoturističkog<br />
područja međunarodne važnosti.<br />
Između ostaloga uspostavljene su<br />
i prve vjetroorgulje na svijetu.<br />
Projekt se provodio od sredine<br />
2018. i trajao je tri godine. Nositelj<br />
projekta bila je Dubrovačkoneretvanska<br />
županija, a partneri<br />
Regionalna agencija DUNEA,<br />
Grad Metković, Grad Ploče te<br />
Javna ustanova za upravljanje<br />
zaštićenim dijelovima prirode<br />
Dubrovačko-neretvanske<br />
županije. Ukupan iznos projekta<br />
bio je vrijedan 1.864.499,57 eura,<br />
iznos isplaćenih bespovratnih<br />
sredstava 1.398.374,68, a vlastita<br />
sredstva 466.124,89 eura.<br />
Kreirano je 6 novih edukativnoposjetiteljskih<br />
infrastrukturnih<br />
sadržaja za razvoj javne svijesti<br />
o važnosti očuvanja zaštićenih<br />
dijelova prirode i Natura 2000<br />
mreže doline Neretve, 2 nova<br />
edukativna sadržaja u svrhu<br />
podizanja obrazovnog kapaciteta<br />
djece školske dobi o važnosti<br />
očuvanja zaštićenih dijelova<br />
prirode i Natura 2000 mreže<br />
doline Neretve, izrađen je<br />
nadalje ‘Akcijski plan’ upravljanja<br />
posjetiteljima za projektno<br />
područje, definirana Mjera za<br />
praćenje posjetitelja za projektno<br />
područje, kreiran novi sadržaj na<br />
dvije lokacije tehničke opreme i<br />
postavljanja sustava za zaštitu od<br />
požara zaštićenih dijelova prirode<br />
i Natura 2000 mreže doline<br />
Neretve. Kreirana je i provedena<br />
21 edukativna radionica na temu<br />
očuvanja prirodnih vrijednosti<br />
doline Neretve kojima je<br />
obuhvaćeno 725 dionika ciljnih<br />
skupina, kreirano je novih 10<br />
tipova promotivnih materijala,<br />
s ukupno 16171 primjeraka, u<br />
svrhu podizanja razine svijesti<br />
o obnovljenoj prirodnoj baštini<br />
doline Neretve i projektnih<br />
rezultata.<br />
A<br />
driatic-Ionian Network<br />
of Authentic Villages -<br />
ADRIONET prijavljen<br />
je u kategoriji Doprinos<br />
lokalnoj i regionalnoj<br />
zajednici u izboru za najbolji<br />
EU projekt od strane Javne<br />
ustanove za razvoj Međimurske<br />
županije REDEA. Provodio od<br />
veljače 2020. godine do početka<br />
ove godine, ukupna vrijednost<br />
projekta bila je 9.704.059 kuna,<br />
iznos isplaćenih bespovratnih<br />
sredstava 1.252.795 kuna, dok su<br />
vlastita sredstva bila 187.919 kuna.<br />
Kroz projekt je uspostavljena<br />
ADRION Transnacionalna<br />
mreža “autentičnih sela” koja se<br />
temelji na društvenoj, ekološkoj<br />
i ekonomskoj održivosti,<br />
s naglaskom na podizanje<br />
svijesti o očuvanju prirodnih i<br />
kulturnih dobara. Projekt je bio<br />
usmjeren na lokalne zajednice<br />
uz riječne/jezerske slivove i<br />
brdsko–planinska/ruralna rubna<br />
područja. ADRIONET mreža<br />
obuhvaća 28 područja iz sedam<br />
zemalja partnera na projektu.<br />
U Međimurju su odabrana<br />
tri autentična područja za<br />
provođenje pilot projekata, a to<br />
su Nedelišće, Štrigova i Sveta<br />
Marija. Uz odabir pilot projekata,<br />
kroz provedbu projekta održano<br />
je četrnaest radionica na kojima je<br />
sudjelovalo ukupno 164 lokalnih<br />
dionika te su izrađeni strateški<br />
dokumenti Lokalni akcijski<br />
planovi i Operativni marketing<br />
turistički planovi.<br />
Lokalne zajednice su se<br />
uključile u koncept gostoljubive<br />
zajednice te preuzele ulogu<br />
pokretača razvoja u izgradnji<br />
autentične turističko -<br />
tradicionalne priče. U suradnji s<br />
općinama i Lokalnim akcijskim<br />
grupama LAG Međimurski<br />
doli i bregi i LAG Mura Drava,<br />
Turističkom zajednicom<br />
Međimurske županije, učenicima<br />
Graditeljske škole pod vodstvom<br />
prof. Vesne Osojnički, Udrugom<br />
žena Nedelišće, Udrugom žena<br />
Pušćine i Udrugom svetomarske<br />
čipke uspješno su organizirani<br />
Festivali nematerijalne kulturne<br />
baštine.<br />
U općini Štrigova, naime,<br />
održan je Festival keramike, u<br />
Svetoj Mariji Festival čipke, dok<br />
je u Nedelišću održan Festival<br />
cekara gdje je proslavljen i ulazak<br />
cekara od komušine u Registar<br />
kulturnih dobara Republike<br />
Hrvatske kao nematerijalnog<br />
kulturnog dobra.<br />
34 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA - MASTER PLAN<br />
Veliki projekt razvoja učinkovitog i<br />
održivog prometnog sustava na<br />
području pet slavonskih županija<br />
INFORMATIČKI STRUČNJACI<br />
Potpora udrugama u Međimurskoj<br />
županiji u provedbi programa za<br />
popularizaciju STEM-a<br />
I<br />
zrada prometnog master<br />
plana funkcionalne regije<br />
Istočna Hrvatska projekt<br />
je prijavljen u kategoriji<br />
Doprinos lokalnoj i<br />
regionalnoj zajednici od strane<br />
regionalnog koordinatora VIDRA<br />
- Agencija za regionalni razvoj<br />
Virovitičko-podravske županije.<br />
Kroz izradu Prometnog<br />
master plana funkcionalne<br />
regije Istočna Hrvatska ciljalo<br />
se je na postizanje učinkovitog<br />
i održivog prometnog sustava<br />
koji će odgovarati potrebama<br />
gospodarstva i stanovnika na<br />
prostoru funkcionalne regije<br />
Istočna Hrvatska.<br />
Odnosno, master plan je<br />
osnova za daljnji razvoj prometa<br />
na području pet slavonskih<br />
županija, detaljno donoseći<br />
stanje u svim vrstama prometa<br />
te rješenja za njihovu aktualnu<br />
problematiku te predstavlja<br />
strateški dokument iz kojeg<br />
će proizlaziti mogućnosti za<br />
financiranje svih prometnih<br />
projekata.<br />
Usklađen je sa Strategijom<br />
prometnog razvoja Republike<br />
Hrvatske za razdoblje do 2030.<br />
godine i ostalim krovnim<br />
dokumentima u području<br />
prometa u Republici Hrvatskoj, a<br />
i na razini <strong>Eu</strong>ropske unije. Projekt<br />
se provodio na području pet<br />
slavonskih županija - Virovitičkopodravske<br />
županije, koja je<br />
ujedno bila i nositelj projekta<br />
te Osječko-baranjske županije,<br />
Požeško-slavonske županije,<br />
Brodsko-posavske i Vukovarskosrijemske<br />
županije, koje su bile<br />
partneri projekta.<br />
Provedba je počela u rujnu<br />
2018. godine, a završila početkom<br />
2022. godine. Ukupna vrijednost<br />
projekta bila je 6.618.000 kuna,<br />
a iznos isplaćenih bespovratnih<br />
sredstava 4.628.224,23 kune.<br />
Master plan je strateški<br />
dokument koji predstavlja<br />
strateško utemeljenje za sve<br />
buduće prometne projekte,<br />
ubrzavanje pripreme prometnih<br />
projekata u zoni obuhvata<br />
i povećavanje vjerojatnosti<br />
njihovog financiranja iz<br />
europskih fondova i drugih<br />
financijskih izvora.<br />
Sve partnerske županije<br />
koriste Master plan prometa<br />
kao glavnu stratešku smjernicu<br />
ka postizanju zadanih ciljeva<br />
i realizaciju infrastrukturnih<br />
projekata na području<br />
funkcionalne regije.<br />
I<br />
TEO – Popularizacija<br />
STEM-a u Međimurju<br />
projekt je prijavljen unutar<br />
kategorije Doprinos lokalnoj<br />
i regionalnoj zajednici,<br />
a predložen od strane Javne<br />
ustanove za razvoj Međimurske<br />
županije REDEA. Znanstveno<br />
područje STEM-a prije samog<br />
projekta u Međimurju je bilo u<br />
povojima, udruge u području<br />
STEM-a relativno nevidljive u<br />
široj populaciji te s nedostatnim<br />
novčanim sredstvima za širu<br />
afirmaciju STEM-a u Međimurju.<br />
Projekt je doprinio osvještavanju<br />
i jačanju udruga u području<br />
STEM-a u Županiji, omogućio<br />
djeci, mladima ali i općoj<br />
populaciji, koji žive u ruralnim<br />
sredinama, približavanje STEM<br />
područja u njihovoj neposrednoj<br />
životnoj okolini te studijske<br />
posjete sličnim organizacijama<br />
diljem Hrvatske, koje također<br />
rade na popularizaciji STEM-a,<br />
čime su otvorene mogućnosti<br />
za umrežavanje i obostrani<br />
prijenos dobrih praksi kako bi<br />
zajedničkim snagama još više<br />
podigli svijest o važnosti STEM<br />
područja. Jedna od aktivnosti<br />
na projektu bilo je postavljanje<br />
trajnog postava eksponata<br />
inovativnih i interaktivnih<br />
sadržaja u Centru znanja<br />
Međimurske županije. Projekt<br />
se provodio od kraja 2020. do<br />
kraja 2022. godine. Ukupna<br />
vrijednost bila je 2.226.017,52<br />
kune, u potpunosti financiranih<br />
iz <strong>Eu</strong>ropskog socijalnog fonda.<br />
Na projektu je sudjelovalo 10<br />
partnera, od toga šest udruga koje<br />
okupljaju zainteresiranu javnost u<br />
STEM području te tri obrazovne<br />
institucije u sekundarnom/<br />
tercijarnom obrazovanju. Nositelj<br />
na projektu bila je udruga<br />
Mladi informatički stručnjaci.<br />
Među partnerima je bila i Javna<br />
ustanova REDEA te Međimurski<br />
informatički klub, Astronomsko<br />
društvo VEGA, Radio klub<br />
“Međimurje” Čakovec,<br />
Društvo pedagoga tehničke<br />
kulture Međimurske županije,<br />
Platforma za Društveni centar<br />
Čakovec, Fakultet organizacije i<br />
informatike Varaždin, Sveučilište<br />
u Zagrebu, Međimursko<br />
veleučilište u Čakovcu te<br />
Gimnazija Josipa Slavenskog<br />
Čakovec. Glavni cilj projekta, koji<br />
je i ostvaren, bio je unaprijediti<br />
kapacitete udruga u Međimurskoj<br />
županiji za provedbu programa za<br />
popularizaciju STEM-a.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 35
KATEGORIJA DOPRINOS LOKALNOJ I REGIONALNOJ ZAJEDNICI<br />
PRIRODNA BAŠTINA ROVINJA<br />
Otvoren Posjetiteljski centar<br />
geološkog spomenika prirode<br />
Kamenolom Fantazija<br />
KORAK U DJEČJI VRTIĆ<br />
76 djece iz obitelji slabijeg<br />
socioekonomskog statusa<br />
uključeno u predškolske programe<br />
G<br />
eoIST3A - valorizacija<br />
prirodne baštine u<br />
Istarskoj županiji<br />
unapređenjem<br />
konkurentnosti<br />
turističke ponude projekt je<br />
prijavljen unutar kategorije<br />
Doprinos lokalnoj i regionalnoj<br />
zajednici od strane Regionalnog<br />
koordinatora Istarske županije<br />
za europske programe i fondove<br />
– Coordinatore regionale della<br />
Regione Istriana per i programmi<br />
e fondi europei.<br />
U sklopu projekta otvoren je<br />
Posjetiteljski centar geološkog<br />
spomenika prirode Kamenolom<br />
Fantazija, poznatiji kao Cava di<br />
Monfiorenzo. To je jedini geološki<br />
spomenik prirode na području<br />
Istarske županije. Lokalitet je<br />
zaštićen 1986. godine zahvaljujući<br />
radu i naporima pokojnog<br />
akademika, profesora dr.sc. Josipa<br />
Tišljara, koji je prvi prepoznao<br />
geološku važnost kamenoloma<br />
i istu prvi put prezentirao široj<br />
svjetskoj geološkoj javnosti<br />
na 4. Regionalnom skupu<br />
sedimentologa 1983. godine, u<br />
Splitu. Kamenolom Fantazija<br />
predstavlja jedan od najvažnijih<br />
geolokaliteta u široj regiji koji<br />
predstavlja jedinstveni primjer<br />
sedimentologije karbonata u<br />
svijetu.<br />
Posjetiteljski centar geološkog<br />
spomenika prirode Kamenoloma<br />
Fantazija postao je jedini lokalitet<br />
u Istarskoj županiji namijenjen<br />
prihvatu šireg spektra posjetitelja<br />
i na kojem se provode stručne<br />
geološke edukacije za učenike,<br />
studente i širu zainteresiranu<br />
javnost.<br />
Prema brojaču posjetitelja, u<br />
prvih godinu dana kamenolom<br />
Fantaziju posjetilo je preko<br />
20.000 posjetitelja.<br />
Projekt se je provodio na<br />
području Rovinja, počeo je s<br />
provedbom u studenome 2018.,<br />
a završio u srpnju prošle godine.<br />
Nositelj projekta bila je JU Natura<br />
Histrica, a partneri Grad Rovinj<br />
- Rovigno i TZ Grada Rovinja.<br />
Ukupna vrijednost projekta<br />
bila je 9.836.817,37 kuna, iznos<br />
isplaćenih bespovratnih sredstava<br />
6.837.312,57 kuna, a vlastita<br />
sredstva 2.999.504,80 kuna.<br />
Izrađena je posjetiteljska<br />
infrastruktura, izvršena su<br />
geološka istraživanja, izrađena<br />
je muzealizacija i interpretacija<br />
lokaliteta te je prilagođen<br />
slabo pokretljivim osobama i<br />
slabovidnim osobama.<br />
K<br />
orak u dječji vrtić - za<br />
dobrobit djeteta i razvoj<br />
potencijala – KUĆICA<br />
naziv je projekta kojeg<br />
je prijavila Razvojna<br />
agencija Zagreb u izbor za najbolji<br />
EU projekt unutar kategorije<br />
Doprinos lokalnoj i regionalnoj<br />
zajednici. Provodio od rujna<br />
2020. do rujna 2022. godine<br />
na području Grada Zagreba,<br />
koji je bio i nositelj projekta.<br />
Ukupna vrijednost projekta<br />
bila je 2.773.802,66 kuna,<br />
iznos isplaćenih bespovratnih<br />
sredstava 675.226,48 kuna, a<br />
vlastita sredstva 2.098.576,18<br />
kuna. Projektom je povećano<br />
sudjelovanje djece iz skupina u<br />
socioekonomski nepovoljnom<br />
položaju u predškolskim<br />
programima u svrhu smanjenja<br />
rizika ranog napuštanja<br />
školovanja te rizika od siromaštva<br />
i socijalne isključenosti. Uz<br />
pomoć aktivnosti na projektu<br />
pridonijelo se razvoju djece iz<br />
skupina djece iz socioekonomskih<br />
nepovoljnih položaja, ispunile su<br />
se individualne dječje potrebe<br />
te postavili temelji za usvajanje<br />
jezika, uspješno cjeloživotno<br />
učenje, socijalnu integraciju i<br />
osobni razvoj.<br />
Pružanjem podrške uključena<br />
su djeca iz navedenih skupina u<br />
33 dječja vrtića Grada Zagreba<br />
(ukupno 76 djece/24 mjeseca<br />
provedbe projekta).<br />
Grad Zagreb je bio nositelj<br />
projekta, a partneri Dječji vrtić<br />
Bajka, Dječji vrtić Izvor, Dječji<br />
vrtić Krijesnice, Dječji vrtić<br />
Različak, Dječji vrtić Vedri dani,<br />
Dječji vrtić Medveščak, Dječji<br />
vrtić Savica, Dječji vrtić Vladimira<br />
Nazora, Dječji vrtić Cvrčak, Dječji<br />
vrtić Milana Sachsa, Dječji vrtić<br />
Zrno, Dječji vrtić Tratinčica,<br />
Dječji vrtić Utrina, Dječji vrtić<br />
Botinec, Dječji vrtić Hrvatski<br />
Leskovac, Dječji vrtić Remetinec,<br />
Dječji vrtić Trnsko, Dječji vrtić<br />
Potočnica, Dječji vrtić Zvončić,<br />
Dječji vrtić Srednjaci, Dječji vrtić<br />
Šumska jagoda, Dječji vrtić Medo<br />
Brundo, Dječji vrtić Pčelica,<br />
Dječji vrtić Poletarac, Dječji vrtić<br />
Radost, Dječji vrtić Malešnica,<br />
Dječji vrtić Špansko, Dječji vrtić<br />
Gajnice, Dječji vrtić Markuševec,<br />
Dječji vrtić En ten tini, Dječji vrtić<br />
Sesvete, Dječji vrtić Kustošija i<br />
Dječji vrtić Šegrt Hlapić.<br />
Ovaj projekt omogućio je<br />
brojne prednosti za dobrobit<br />
djeteta u predškolskim<br />
programima.<br />
36 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
ENERGETSKA UČINKOVITOST<br />
Energetskom obnovom škole<br />
Josipovo Sopje potrošnja energije<br />
smanjena za 50 posto godišnje<br />
ZA SIGURAN VEZ<br />
Proširenjem pristaništa luke Unije<br />
lošinjski arhipelag još bolje<br />
pomorski i prometno povezan<br />
E<br />
nergetska obnova zgrade<br />
Područne škole Josipovo<br />
Sopje pri Osnovnoj školi<br />
<strong>Eu</strong>gena Kumučića Slatina<br />
projekt je prijavljen u<br />
izboru za najbolji EU projekt<br />
unutar kategorije Doprinos<br />
lokalnoj i regionalnoj zajednici.<br />
Projekt je predložen od strane<br />
Agencije za regionalni razvoj<br />
Virovitičko-podravske županije<br />
VIDRA, a provodio se od travnja<br />
2019. i trajao dvije godine. Nositelj<br />
projekta bila je Virovitičkopodravska<br />
županija.<br />
Ukupna vrijednost projekta<br />
bila je 514.608,75 kuna, iznos<br />
isplaćenih bespovratnih sredstava<br />
253.838,95 kuna dok su vlastita<br />
bila 260.769,80 kuna.<br />
Projektom je osigurano<br />
smanjenje potrošnje energije za<br />
grijanje/hlađenje na godišnjoj<br />
razini od najmanje 50 posto u<br />
odnosu na godišnju potrošnju<br />
energije za grijanje/hlađenje prije<br />
provedbe projekta, smanjena<br />
je i emisija štetnih plinova CO2<br />
u okoliš te stvoreno zdravije<br />
okruženje i ugodniji boravak u<br />
školi.<br />
Energetska obnova je<br />
obuhvaćala zamjenu vanjske<br />
stolarije, toplinsku izolaciju<br />
stropa prema negrijanom tavanu,<br />
toplinsku izolaciju vanjskih<br />
zidova, izvedbu novog krovišta<br />
te uvođenje učinkovitijeg sustava<br />
grijanja. Prije radova, energetski<br />
razred zgrade škole je bio G, a<br />
završetkom projekta energetski<br />
razred zgrade škole je C. Sama<br />
ušteda na energiji je 63,41 posto.<br />
Energetskom obnovom zgrade<br />
osnovne škole u Josipovu<br />
osigurani su uvjeti za spomenuto<br />
smanjenje potrošnje energije što<br />
je u konačnici dovelo do ušteda<br />
u troškovima energije zgrade i<br />
doprinijelo njenoj održivosti.<br />
Samim projektom podignuta<br />
je svijest građana o energetskoj<br />
učinkovitosti u zgradama, a<br />
njime se i pridonosi ostvarenju<br />
ciljeva Direktive o energetskoj<br />
učinkovitosti, Dugoročne<br />
strategije za poticanje ulaganja<br />
u obnovu nacionalnog fonda<br />
zgrade Republike Hrvatske i<br />
Trećeg Nacionalnog akcijskog<br />
plana energetske učinkovitosti.<br />
Završetkom projekta popravljena<br />
je slika mjesta kao sredine koja je<br />
ugodna za življenje, popravljena<br />
je razina socijalne uključenosti,<br />
pojačana društvena i kulturna<br />
povezanost i aktivnost, što je<br />
preduvjet za bolji razvoj sredine.<br />
S<br />
anacija i produženje<br />
postojećeg pristana luke<br />
Unije – II. faza, projekt<br />
je predložen u kategoriji<br />
Doprinos lokalnoj i<br />
regionalnoj zajednici od strane<br />
Primorsko-goranske županije<br />
u izbor za najbolji EU projekt.<br />
Provodio se na otoku Unije od<br />
listopada 2017. do svibnja prošle<br />
godine. Nositelj projekta bila<br />
je Lučka uprava Mali Lošinj,<br />
a ukupna vrijednost projekta<br />
bila je 39.075.466 kuna, iznos<br />
isplaćenih bespovratnih sredstava<br />
34.228.807 kuna, a vlastita<br />
sredstva 4.846.658 kuna.<br />
Projektom su osigurani<br />
uvjeti za siguran vez brodskih,<br />
brzobrodskih, katamaranskih<br />
i RO-RO brodova. Odnosno,<br />
omogućeni su odgovarajući<br />
privezi i postignuta sigurnost<br />
na vezu za linijske brodove<br />
kao preduvjet za razvoj<br />
linijskog prometa te podizanje<br />
komunalnog standarda za<br />
korisnike javnih brodskih linija.<br />
Postignuta je bolja povezanost<br />
s drugim <strong>gradovi</strong>ma, ali i<br />
dostupnost zdravstvenim,<br />
obrazovnim i ostalim<br />
institucijama te je tako i pozitivno<br />
utjecao na smanjenje iseljavanja i<br />
veći broj turista. Prema zadnjem<br />
popisu stanovništva Unije imaju<br />
64 stanovnika. Bolja i sigurnija<br />
povezanost omogućena je s<br />
okolnim administrativnim<br />
središtima Malim Lošinjem,<br />
Rijekom, Pulom, Zadrom, kao<br />
i međunarodnom linijom s<br />
destinacijama na talijanskoj obali<br />
Cesenatico, Pesaro, Rimini. Tako<br />
je realizacija projekta bila od<br />
iznimne važnosti u pomorskom<br />
povezivanju nacionalnog i<br />
međunarodnog prometa otoka<br />
lošinjskog arhipelaga s ostalim<br />
županijama i susjednim otocima<br />
što je uvelike doprinijelo razvoju<br />
otočne i lučke infrastrukture,<br />
unaprjeđenju ekonomske<br />
i turističke aktivnosti ali i<br />
demografskoj obnovi. Projekt<br />
pozitivno utječe na smanjenje<br />
iseljavanja jer se povećava<br />
mobilnost stanovništva, a time<br />
i dostupnost zdravstvenih,<br />
obrazovnih, socijalnih kulturnih<br />
i drugih usluga. Poboljšana<br />
mobilnost, povećani kapaciteti<br />
pristaništa, smanjivanje<br />
zakrčenosti luke i kraće<br />
vrijeme putovanja morskim<br />
putem pridonose povećanju<br />
atraktivnosti otoka kao turističke<br />
destinacije.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 37
KATEGORIJA DOPRINOS LOKALNOJ I REGIONALNOJ ZAJEDNICI<br />
CILJ SMANJENJE SEZONALNOST<br />
Projekt EXCOVER u Hrvatskoj i<br />
Italiji omogućio razvoj malih<br />
turističkih destinacija u zaleđu<br />
MADEINLAND<br />
Projekt koji će potaknuti zaštitu<br />
neiskorištenog kapitala ruralnog<br />
područja u unutrašnjosti<br />
E<br />
XCOVER naziv je projekta<br />
prijavljenog unutar<br />
kategorije Doprinos<br />
lokalnoj i regionalnoj<br />
zajednici od strane Javne<br />
ustanove Razvojne agencije<br />
Ličko-senjske županije - LIRA-e<br />
koja je ujedno bila i nositelj<br />
projekta. Provodio se od početka<br />
2019. do sredine 2022. godine<br />
kada se radilo na turističkoj<br />
valorizaciji malih i manje<br />
poznatih destinacija u zaleđu<br />
Jadranske obale u RH i Italiji kroz<br />
razvoj novih turističkih paketa<br />
zasnovanih na bogatoj kulturnoj<br />
i prirodnoj baštini. Na projektu je<br />
primijenjen lokalni pristup jer je<br />
lokalno stanovništvo kroz brojne<br />
ankete i radionice značajno<br />
doprinijelo u formiranju novih<br />
turističkih proizvoda.<br />
Dodatno se kroz projekt<br />
željela smanjiti sezonalnost<br />
turizma u obje zemlje, odnosno,<br />
diverzifikacijom turističke<br />
ponude i promicanjem atrakcija<br />
regije privući turiste tijekom<br />
cijele godine i ublažiti teret<br />
prekomjerne koncentracije u<br />
obalnim područjima. Ukupna<br />
vrijednost projekta bila je<br />
18.642.250,96 kuna, iznos<br />
isplaćenih bespovratnih sredstava<br />
18.551.867,29 kuna, a vlastita<br />
sredstva 2.796.337,72 kune.<br />
Uz LIRA-u koja je bila nositelj<br />
projekta, partneri na projektu<br />
bili su Sveučilište u Zadru,<br />
Primorsko-goranska županija,<br />
JU Regionalna razvojna agencija<br />
Karlovačke županije, Sveučilište<br />
u Udinama, Sveučilište Bologna,<br />
DELTA 2000 konzorcij d.o.o.,<br />
Općina Campobasso, Općina<br />
Predappio, Nacionalni park Sasso<br />
Simone i Simoncello, Zajednica<br />
općina Carnia, Općina Rive<br />
d’ Arcano i LAG Montefeltro<br />
Sviluppo.<br />
Kroz različite komunikacijske<br />
kanale, kao što su evaluacija<br />
i povratne informacije, javna<br />
događanja, angažman na<br />
društvenim medijima i kampanje<br />
za odnose s medijima, projekt<br />
je omogućio povećanje svijesti i<br />
uključenosti među stanovnicima<br />
i turistima.<br />
Prepoznajući važnost<br />
online prisutnosti, projekt se<br />
fokusirao na web promociju<br />
putem višejezične web stranice,<br />
promotivnih videa i društvenih<br />
medija. To je pomoglo u<br />
privlačenju šire publike i<br />
povećanju vidljivost regionalnih<br />
atrakcija.<br />
M<br />
Anagement and<br />
DEvelopment of<br />
INLANDs projekt je<br />
prijavljen u izbor za<br />
najbolji EU projekt<br />
od strane Agencije za razvoj<br />
Zadarske županije ZADRA<br />
NOVA u kategoriji Doprinos<br />
lokalnoj i regionalnoj zajednici.<br />
Partnerskim pristupom<br />
podignuta je svijest lokalnih i<br />
regionalnih dionika u turizmu, na<br />
području Italije i Hrvatske gdje<br />
se projekt provodio, posebice<br />
proizvođača i pružatelja usluga u<br />
zaleđu, o važnosti i digitalizacije<br />
i predstavljanja usluga koje<br />
nude putem e-platformi. Projekt<br />
je osigurao povezanost, kao<br />
i promociju destinacija koje<br />
turistima do sada nisu bile<br />
atraktivne. Kroz projekt su<br />
dizajnom vizualnog identiteta,<br />
izradom marketinškog plana<br />
te razvojem web aplikacije,<br />
koja u kombinaciji sa sistemom<br />
pametnih kartica može<br />
potaknuti turiste na dolazak i<br />
boravak u zadarskom zaleđu,<br />
postavljeni temelji za razvoj<br />
modela održivog turizma.<br />
MADE IN - LAND je i osmišljen<br />
kao projekt koji će potaknuti<br />
zaštitu i valorizaciju prirodnog i<br />
kulturnog neiskorištenog kapitala<br />
unutrašnjeg ruralnog područja<br />
te izraditi zajedničku inovativnu<br />
strategiju za sinergiju ruralnih<br />
s obalnim, turistički razvijenim<br />
područjima. Projekt se provodio<br />
od početka 2019. do sredine<br />
2022. godine. Ukupna vrijednost<br />
projekta bila je 2.218.069,31 eura,<br />
a udio Agencije ZADRA NOVA<br />
iznosio je 261.576,75 eura, od čega<br />
su bespovratna EU sredstva bila<br />
222.340,24 eura, a udio vlastitih<br />
sredstava na projektu iznosio<br />
je 39.236,51 eura. Projektne<br />
aktivnosti uključivale su lokalne<br />
zajednice na području zaleđa<br />
i obale, u suradnji s kojima se<br />
razvijao teritorijalni brend,<br />
a kroz zajedničke marketing<br />
planove i IT alate promovirala<br />
se materijalna i nematerijalna<br />
kulturna i prirodna baština.<br />
Kroz projekt je uspostavljena<br />
suradnja s lokalnim dionicima<br />
kroz okupljanje Lokalnih odbora,<br />
izrada prekogranične Strategije za<br />
održivi ekonomski i teritorijalni<br />
razvoj zaleđa i Akcijskog<br />
Plana, razvoj i provedba 3 Pilot<br />
aktivnosti (u Zadarskoj županiji<br />
to je bio razvoj brenda zadarskog<br />
zaleđa nazvan “Potraga za petim<br />
elementom”).<br />
38 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
POTPORA INKLUZIVNOM OBRAZOVANJU<br />
U Zagrebu 442 pomoćnika u<br />
nastavi i stručna komunikacijska<br />
posrednika za potrebe 491 učenika<br />
UČINKOVITO ZDRAVSTVO<br />
Projektima dnevnih bolnica u<br />
Dubrovniku i Metkoviću povećana<br />
dostupnost zdravstvene skrbi<br />
P<br />
omoćnici u nastavi/<br />
stručni komunikacijski<br />
posrednici kao potpora<br />
inkluzivnom obrazovanju<br />
faza IV, projekt je<br />
prijavljen od strane Razvojne<br />
agencije Zagreb u našem<br />
izboru za najbolji EU projekt<br />
unutar kategorije Doprinos<br />
lokalnoj i regionalnoj zajednici.<br />
Projektom je obuhvaćen rad 442<br />
pomoćnika u nastavi i stručna<br />
komunikacijska posrednika<br />
za potrebe 491 učenika, od<br />
planiranih 471, u 60 osnovnih i<br />
2 srednje škole Grada Zagreba.<br />
Ukupna vrijednost projekta bila<br />
je 20.023.395,60 kuna, iznos<br />
isplaćenih bespovratnih sredstava<br />
16.500.000 kuna, dok su vlastita<br />
bila 3.523.395,60 kuna. Započeo<br />
je 1. kolovoza 2021. i trajao godinu<br />
dana. Projektom je pružena<br />
potpora uključivanju učenika<br />
s teškoćama u razvoju u njima<br />
primjerene programe odgoja i<br />
obrazovanja u osnovnoškolskim<br />
i srednjoškolskim odgojno–<br />
obrazovnim ustanovama u cilju<br />
ostvarivanja njihove uspješne<br />
socijalizacije te podizanja razine<br />
njihovih obrazovnih postignuća<br />
i emocionalnog funkcioniranja.<br />
Kako je unapređenje i povećanje<br />
uključivanja učenika s<br />
teškoćama u razvoju u proces<br />
obrazovanja ostvareno u<br />
mjestu njihovog prebivališta,<br />
prema njima primjerenim<br />
programima školovanja i uz<br />
kvalitetnu potporu osposobljenih<br />
pomoćnika u nastavi i stručnih<br />
komunikacijskih posrednika,<br />
učenicima s teškoćama u<br />
razvoju osigurano je pravo<br />
na kvalitetno obrazovanje<br />
te priprema za samostalno<br />
sudjelovanje u društvu i na<br />
tržištu rada. Učinkovitost<br />
projektnih aktivnosti vidljiva<br />
je kroz ostvarene ciljeve -<br />
pružanje potpore građanima<br />
kao korisnicima usluga te<br />
kroz zapošljavanje pomoćnika<br />
u nastavi. Pomoćnici u<br />
nastavi prolazili su program<br />
osposobljavanja za poslove<br />
pomoćnika učenicima<br />
s teškoćama i stručnih<br />
komunikacijskih posrednika,<br />
a budući da je bila riječ o<br />
nezaposlenim osobama, projekt<br />
se nedvojbeno odrazio na<br />
smanjenje nezaposlenosti u<br />
Gradu Zagrebu. U provedbi su<br />
škole surađivale s Hrvatskim<br />
savezom gluhih i nagluhih i<br />
Društvom tjelesnih invalida.<br />
D<br />
nevna bolnica u<br />
Dubrovniku i Metkoviću<br />
projekt je prijavljen u<br />
naš izbor za najbolji<br />
EU projekt u kategoriji<br />
Doprinos lokalnoj i regionalnoj<br />
zajednici od strane Dubrovačkoneretvanske<br />
županije. Kao što je<br />
bio i cilj projekta, nadograđena<br />
je Dnevna bolnica u Dubrovniku<br />
te uspostavljena Dnevna<br />
bolnica Metković. Adaptirana<br />
je postojeća zgrada unutar<br />
OB Dubrovnik, obavljena<br />
rekonstrukcija zgrade za Dnevnu<br />
bolnicu Metković, nabavljena<br />
je i ugrađena suvremena<br />
oprema, povećana dostupnost<br />
zdravstvenoj skrbi, racionalizirani<br />
su troškovi poslovanja Opće<br />
bolnice Dubrovnik... Povećana<br />
je tako kvaliteta i učinkovitost<br />
pružanja bolničke usluge,<br />
smanjen je broj pacijenata na<br />
akutnom liječenju te je povećan<br />
bolnički kapacitet u Županiji.<br />
Dubrovačko-neretvanska<br />
županija sada bilježi manji<br />
pritisak u smislu broja pacijenata<br />
na Opću bolnicu Dubrovnik kao<br />
centralnu zdravstvenu ustanovu<br />
Županije. Brojni stanovnici<br />
županije ističu zadovoljstvo<br />
ovim projektom zbog lakše<br />
dostupnosti zdravstvenih,<br />
takozvanih svakodnevnih usluga<br />
koje su stanovnicima doline<br />
Neretve dosad bile udaljene te<br />
su za njih morali putovati do<br />
Dubrovnika ili Splita. Projekt se<br />
provodio od početka 2020. do<br />
početka ove godine. Nositelj i<br />
partner na projektu bila je Opća<br />
bolnica Dubrovnik, a ukupna<br />
vrijednost mu je bila 50.853.801<br />
kuna. Od toga su bespovratna<br />
sredstva bila 49.745.477 kuna,<br />
a vlastita 1.108.324 kune.<br />
Samo u prva tri mjeseca rada<br />
Dnevne bolnice u Metkoviću<br />
zabilježeno je 1150 pregledanih<br />
pacijenata te 60 malih kirurških<br />
zahvata. Svim pacijentima s<br />
područja doline Neretve u<br />
Dnevnoj bolnici svakog tjedna<br />
je dostupno niz medicinskih<br />
usluga: interna medicina,<br />
kardiologija, vaskularna, torakovaskularna<br />
i plastična kirurgija,<br />
traumatologija, ortopedija,<br />
psihijatrija i dermatologija.<br />
Suvremena specijalističkokonzilijarna<br />
zdravstvena zaštita<br />
smatra dnevne bolnice ključnim<br />
modalitetom bolničkog liječenja,<br />
dok se upotreba akutnih<br />
stacionarnih kapaciteta koristi<br />
samo u slučajevima potrebe.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 39
KATEGORIJA DOPRINOS LOKALNOJ I REGIONALNOJ ZAJEDNICI<br />
OSNAŽIVANJE NA TRŽIŠTU RADA<br />
“ZAŽELI pomoć u kući” zaposlio<br />
je ukupno 57 žena, a 319<br />
korisnika pružio potrebnu skrb<br />
KULTURNO-TURISTIČKA NAMJENA<br />
Prva faza projekta za obnovu<br />
dvorca <strong>Eu</strong>gena Savojskog za<br />
održiv lokalni i regionalni razvoj<br />
Z<br />
AŽELI pomoć u kući -<br />
Osnaživanje i aktiviranje<br />
žena na tržištu rada projekt<br />
je prijavljen od strane<br />
Razvojne agencije Osječkobaranjske<br />
županije u izbor<br />
za najbolji EU projekt unutar<br />
kategorije Doprinos lokalnoj i<br />
regionalnoj zajednici. Ublažiti<br />
posljedice nezaposlenosti i rizika<br />
od siromaštva teže zapošljivih<br />
žena i žena s nižom razinom<br />
obrazovanja zapošljavanjem u<br />
lokalnoj zajednici uz poticanje<br />
socijalne uključenosti i povećanje<br />
razine kvalitete života krajnjih<br />
korisnika bila je glavna svrha<br />
projekta unutar kojeg je 57<br />
žena brinulo o 319 krajnjih<br />
korisnika - starijih osoba i osoba<br />
u nepovoljnom položaju. Na<br />
početku projekta bio je planiran<br />
broj od 46 žena koje bi brinule o<br />
184 korisnika.<br />
Projekt ukupne vrijednosti<br />
8,361.216 kuna uz bespovratnih<br />
8,231.091 i vlastita od 130.125<br />
kuna provodio se na lokacijama<br />
općina Antunovac, Darda, Draž,<br />
Vladislavci te Grada Beli Manastir<br />
od prosinca 2018. godine do<br />
sredine 2021. godine.<br />
Nositelj projekta bila je<br />
Osječko - baranjska županija,<br />
a partneri Hrvatski zavod za<br />
zapošljavanje - Regionalni ured<br />
Osijek, Centar za socijalnu skrb<br />
Osijek, Centar za socijalnu skrb<br />
Beli Manastir, Dom za starije i<br />
nemoćne osobe Osijek, Dom<br />
za starije i nemoćne osobe Beli<br />
Manastir, Općina Antunovac,<br />
Općina Vladislavci, Općina Darda,<br />
Općina Draž i Grad Beli Manastir.<br />
Uspješnost projekta čine<br />
ishodi njegove provedbe koji su<br />
pozitivno utjecali na niz različitih<br />
aspekata socioekonomskih<br />
problema pojedinaca i<br />
lokalnih zajednica i to kroz<br />
smanjenje nezaposlenosti žena<br />
zapošljavanjem na projektu, ali<br />
i kroz povećanje zapošljivosti<br />
zaposlenih žena nakon završetka<br />
projekta te poboljšanje kvalitete<br />
života i izvaninstitucionalne<br />
skrbi uključenih starijih i<br />
potrebitih osoba. Može se reći<br />
da se provedba ovog projekta<br />
utjecala na smanjenje siromaštva<br />
i socijalne isključenosti ukupno<br />
376 (57 zaposlenih žena, 319<br />
krajnjih korisnika) osoba u<br />
riziku koje žive u ruralnim i<br />
nerazvijenim područjima općine<br />
Antunovac, općine Vladislavci,<br />
općine Darda, općine Draž i grada<br />
Belog Manastira.<br />
I<br />
zrada projektno-tehničke<br />
i studijske dokumentacije<br />
za obnovu dvorca <strong>Eu</strong>gena<br />
Savojskog u općini Bilje<br />
projekt je prijavljen za izbor<br />
za najbolji EU projekt unutar<br />
kategorije Doprinos lokalnoj i<br />
regionalnoj zajednici od strane<br />
JU Razvojne agencije Osječkobaranjske<br />
županije.<br />
U fazi projekta koja je<br />
uključivala izradu projektnotehničke<br />
i studijske<br />
dokumentacije za dvorac <strong>Eu</strong>gena<br />
Savojskog precizno su definirani<br />
svi elementi njegove buduće<br />
namjene te sadržajno oblikovan<br />
kulturno-turistički potencijal<br />
s ciljem maksimalne kulturnoturističke<br />
valorizacije, ostvarenja<br />
potencijala i postizanja pozitivnih<br />
društveno-ekonomskih razvojnih<br />
efekata na lokalnoj i regionalnoj<br />
razini. Obnova, revitalizacija i<br />
valorizacija kulturne baštine<br />
dvorca <strong>Eu</strong>gena Savojskog u Bilju<br />
s ciljem doprinosa održivom<br />
razvoju na lokalnoj i regionalnoj<br />
razini bio je glavni cilj.<br />
Projekt ukupne vrijednosti<br />
1,450.775 kuna, od čega<br />
bespovratnih 1,233.156 kuna te<br />
vlastitih 217.619 kuna provodio<br />
se od rujna 2019. do kraja<br />
2022. godine. Općina Bilje bila<br />
je nositelj projekta, a partner<br />
Osječko-baranjska županija.<br />
Izradom studijske i projektnotehničke<br />
dokumentacije stvorena<br />
je podloga za II. fazu projekta<br />
koja se odnosi na obnovu i<br />
revitalizaciju dvorca. Davanjem<br />
kulturno-turističke namjene<br />
dvorcu povećava se atraktivnost<br />
i aktivnost destinacije što će<br />
utjecati na zapošljavanje najmanje<br />
petero djelatnika u turističkom i<br />
ostalim gospodarskim sektorima,<br />
posebno kod lokalnih ugostitelja,<br />
obrtnika i ostalih proizvođača.<br />
Ima utjecaj na kreiranje tri i<br />
više turističkih aktivnosti (Dani<br />
<strong>Eu</strong>gena Savojskog, Edukacije o<br />
regionalnoj prirodnoj i kulturnoj<br />
baštini za učenike osnovnih i<br />
srednjih škola, Festival lokalnih<br />
tradicijskih proizvoda itd.) i tri<br />
turistička sadržaja što pozitivno<br />
utječe na posjećenost kulturne<br />
baštine i razvoja turističke<br />
destinacije. Sve navedeno je<br />
dodana vrijednost turističkoj<br />
ponudi i pokazateljima. Predviđa<br />
se porast od minimalno 1000<br />
posjetitelja godišnje u dvorcu,<br />
što je doprinos broju turističkih<br />
dolazaka od 12,56 posto na<br />
području općine Bilje.<br />
40 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
PROJEKT CIRCLE<br />
Novi, kružni koncept gospodarenja<br />
otpadom omogućio je ponovnu<br />
upotrebu prikupljenog otpada<br />
DOPRINOS ZAJEDNICI<br />
Zelenim stazama Dunava i Drave<br />
do razvoja aktivnog turizma kroz<br />
izgradnju rekreativnih sadržaja<br />
C<br />
ircular Innovation and<br />
Resilient City Labs in the<br />
Adrion Region (CIRCLE)<br />
projekt je prijavljen<br />
u izbor za najbolji EU<br />
projekt u kategoriji Doprinos<br />
lokalnoj i regionalnoj zajednici<br />
od strane JU REDEA. Provodio<br />
se od veljače 2020. do kraja<br />
prošle godine, vrijednost mu<br />
je bila 8.485.277,20 kuna, iznos<br />
isplaćenih bespovratnih sredstava<br />
bio je 512.068,69 kuna, a vlastita<br />
sredstva iznosila su 90.365,02<br />
kune.<br />
Projekt CIRCLE pozitivno<br />
je utjecao na sve dionike u<br />
lancu gospodarenja otpadom u<br />
Međimurskoj županiji. Potaknuti<br />
novom regulativom i visokim<br />
rezultatima koje Međimurska<br />
županija ostvaruje po pitanju<br />
gospodarenja otpadom, kroz ovaj<br />
projekt dionicima je predstavljen<br />
novi, kružni koncept kako bi cijeli<br />
sustav gospodarenja podigli na<br />
višu razinu.<br />
To je ostvareno povezivanjem<br />
i poticanjem suradnje između<br />
privatnog i istraživačkog<br />
sektora. Na taj način, otvorena<br />
su vrata novim inovacijama<br />
i potencijalnim suradnjama<br />
uključenih dionika. Potencijal i<br />
važnost ovog projekta za lokalne<br />
sredine u ostatku države i na<br />
međunarodnoj razini prepoznat<br />
je i od strane brojnih medija te<br />
organizacijskog odbora Hrvatske<br />
udruge za gospodarenje otpadom.<br />
Priroda nas redovito podsjeća<br />
da je vrijeme za promjene koje će<br />
pridonijeti njezinom očuvanju,<br />
očuvanju ekosustava i smanjiti<br />
okolišnu ranjivost koja je iz<br />
dana u dan sve veća. Jedan od<br />
najvećih izazova s kojim se<br />
suočavamo su velike količine<br />
otpada, njegovo skupljanje i<br />
ponovna oporaba. Glavni cilj<br />
projekta bio je produbiti znanje<br />
država jadransko-jonskog<br />
područja i sustavno prijeći s<br />
linearnog modela na kružni<br />
model gospodarenja otpadom,<br />
što je u konkretnom slučaju<br />
značilo ponovna oporaba<br />
sakupljenog otpada. U četiri<br />
područja dizajnirani su i ispitivani<br />
kružni modeli gospodarenja<br />
otpadom: industrijska simbioza,<br />
organski otpad, otpadna<br />
električna i elektronička oprema<br />
te građevinski otpad i otpad od<br />
rušenja. Sam projekt bazirao se<br />
na suradničkom pristupu što je<br />
podrazumijevalo uključivanje<br />
više dionika iz različitih područja.<br />
Z<br />
elene staze Dunava i<br />
Drave projekt je prijavljen<br />
unutar kategorije Doprinos<br />
lokalnoj i regionalnoj<br />
zajednici u izboru za<br />
najbolji EU projekt.<br />
Predložen je od strane Javne<br />
ustanove Županijske razvojne<br />
agencije Osječko-baranjske<br />
županije. Provodio se u Općina<br />
Erdut i Gradu Belišću od početka<br />
2017. do rujna 2021. godine.<br />
Temeljen je na prirodnim<br />
vrijednostima krajobraza.<br />
Riječ je o projektu koji je imao<br />
za cilj povećanje privlačnosti<br />
i obrazovnog kapaciteta uz<br />
uspostavu boljeg upravljanja<br />
posjetiteljima na području<br />
Zelenih staza Dunava i Drave te<br />
razvijanje javne svijesti o važnosti<br />
očuvanja bioraznolikosti kroz<br />
promociju zaštićenog krajobraza<br />
Erdut, Regionalnog parka Mura-<br />
Drava i ekološke mreže Natura<br />
2000. Povezivanjem ekološkoedukativne<br />
staze Porić i Bistrinci<br />
povezala su se kroz projekt i<br />
dva važna turistička odredišta,<br />
Erdut i Belišće te dvije velike<br />
rijeke Dunav i Drava. Tako su se<br />
projektom stvorile pretpostavke<br />
za razvoj specifičnih vidova<br />
turizma u Osječko-baranjskoj<br />
županiji, općini Erdut i gradu<br />
Belišću, te razvoj aktivnog<br />
turizma kroz izgradnju pješačkih<br />
staza i drugih rekreativnih<br />
sadržaja koji omogućuju bavljenje<br />
grupnim i individualnim<br />
aktivnostima na otvorenom kao<br />
što je biciklizam, pješačenje,<br />
vožnja kajakom, kanuom,<br />
promatranje ptica, sportski<br />
ribolov i jahanje. Vrijednost<br />
projekta bila je 13.163.900 kuna,<br />
iznos isplaćenih bespovratnih<br />
sredstava iznosila je 11.114.350<br />
kuna, a vlastitih 2.049.550 kuna.<br />
Nositelj projekta bila je Općina<br />
Erdut, a partneri Grad Belišće,<br />
Javna ustanova Agencija za<br />
upravljanje zaštićenim prirodnim<br />
vrijednosti Osječko-baranjske<br />
županije, Javna ustanova<br />
Županijska razvojna agencija<br />
Osječko-baranjske županije,<br />
Turistička zajednica Općine<br />
Erdut, Turistička zajednica Grada<br />
Belišća te Kajak kanu klub Aljmaš.<br />
Ove dvije ekološkoedukacijske<br />
staze povezale<br />
su se Dunavom i Dravom<br />
te predstavljaju integraciju<br />
odredišta prirodne baštine, razvoj<br />
turizma, te povezivanje svih<br />
relevantnih dionika lokalnog<br />
gospodarstva i održivog razvoja.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 41
KATEGORIJA DOPRINOS LOKALNOJ I REGIONALNOJ ZAJEDNICI<br />
ODRŽIVO UPRAVLJANJE<br />
Centrom o velikim zvijerima do<br />
očuvanja bioraznolikosti i<br />
prepoznatljivosti Gorskog kotara<br />
RJEŠAVANJE LISTA ČEKANJA<br />
Nove usluge u domovima zdravlja<br />
Slavonski Brod i Nova Gradiška<br />
rasteretile bolnički sustav<br />
P<br />
rojekt Centar za<br />
posjetitelje o velikim<br />
zvijerima prijavila je<br />
Primorsko-goranska<br />
županija u Izbor za<br />
najbolji EU projekt u kategoriji<br />
Doprinos lokalnoj i regionalnoj<br />
zajednici.<br />
Projektom rekonstrukcije i<br />
prenamjene zgrade u kojoj je<br />
nekad bilo skladište za krumpir<br />
u Centar za posjetitelje o velikim<br />
zvijerima te osmišljavanjem<br />
zanimljivih cjelogodišnjih<br />
turističko-edukativnih sadržaja<br />
unaprijeđeni su uvjeti za<br />
očuvanje i održivo upravljanje<br />
prirodnom baštinom te povećanje<br />
turističke atraktivnosti destinacije<br />
Gorski kotar uz razvijanje javne<br />
svijesti o važnosti očuvanja<br />
bioraznolikosti kroz promociju<br />
ekološke mreže Natura 2000. Od<br />
otvaranja Centra, posjetilo ga je<br />
nešto više od 20.000 posjetitelja.<br />
Izgradnjom Centra o velikim<br />
zvijerima Gorski kotar, kao jedno<br />
od rijetkih područja u <strong>Eu</strong>ropi<br />
gdje obitavaju sve tri velike<br />
zvijeri – vuk, ris i medvjed, dobio<br />
je priliku za promociju bogatstva<br />
prirodne raznolikosti ovoga kraja<br />
i vrijednosti velikih zvijeri u<br />
ekosustavu.<br />
Projekt se provodio od sredine<br />
2015. godine do kraja 2021.<br />
godine. Nositelj na projektu bila<br />
je Javna ustanova “Priroda” uz<br />
potporu Primorsko-goranske<br />
županije, Općine Ravna Gora i<br />
Turističke zajednice Gorskog<br />
kotara.<br />
Vrijednost projekta bila je<br />
8.180.006 kuna, iznos isplaćenih<br />
bespovratnih sredstava 5.558.066<br />
kuna, a vlastita sredstva 2.621.939<br />
kuna.<br />
Sadržaj i koncept Centra<br />
temelji se na prezentaciji<br />
i promociji goranskog<br />
prostora, kao NATURA 2000<br />
područja, mjesta suživota<br />
ljudi i velikih zvijeri, mjesta<br />
očuvanih krajobraznih i<br />
prirodnih vrijednosti, mjesta<br />
susreta lokalnog stanovništva,<br />
posjetitelja, stručnjaka i<br />
znanstvenika koji svakodnevnim<br />
naporima doprinose očuvanju<br />
vrijedne prirodne baštine.<br />
Multimedijski postav pruža<br />
osjećaj šumskog okružja i<br />
spoj je klasičnog i modernog<br />
pristupa interpretacije prirodnih<br />
vrijednosti Gorskog kotara koji<br />
kroz mijene godišnjih doba<br />
posjetitelja uvodi u čaroban i<br />
skriven svijet velikih zvijeri.<br />
R<br />
azvoj zdravstvene<br />
usluge usmjerene<br />
pacijentu projekt je<br />
prijavljen u kategoriji<br />
Doprinos lokalnoj i<br />
regionalnoj zajednici od strane<br />
Brodsko-posavske županije.<br />
Njime su poboljšane postojeće<br />
i uvedene nove zdravstvene<br />
usluge, osobama s invaliditetom<br />
i smanjenom pokretljivošću<br />
omogućeno je poboljšanje<br />
pristupa zdravstvenoj zaštiti,<br />
a bolja i ubrzana zdravstvena<br />
zaštita omogućena je i svim<br />
korisnicima. Nabavom opreme<br />
i infrastrukturnim radovima<br />
smanjen je broj upućivanja<br />
pružatelja primarne zdravstvene<br />
zaštite u bolnice za 3 posto.<br />
Projekt se provodio u<br />
domovima zdravlja Slavonski<br />
Brod i Nova Gradiška<br />
(Zdravstveni objekti Okučani,<br />
Davor, Staro Petrovo Selo) od<br />
sredine 2018. do kraja 2021.<br />
godine.<br />
Ukupna vrijednost projekta<br />
bila je 17.000.000 kuna, iznos<br />
isplaćenih bespovratnih<br />
sredstava 10.067.231 kuna, a<br />
vlastita sredstva bila su 6.932.769<br />
kuna. Nositelj projekta bila je<br />
Brodsko-posavska županija, a<br />
partneri Dom zdravlja Slavonski<br />
Brod i Dom zdravlja “Dr. Andrija<br />
Štampar” Nova Gradiška.<br />
U Brodsko-posavskoj županiji,<br />
kao i ostatku RH, duge su liste<br />
čekanja na preglede u bolnicama<br />
te je vrlo velik broj uputnica za<br />
upućivanje na pregled u bolnice.<br />
Ovim projektom, odnosno<br />
aktivnostima projekta koje<br />
se odnose u prvom redu na<br />
nabavu prijeko potrebne<br />
medicinske opreme i edukacije<br />
liječnika domova zdravlja za<br />
nove medicinske postupke,<br />
omogućeno je uvođenje novih<br />
zdravstvenih usluga u domovima<br />
zdravlja na području Županije.<br />
Tim aktivnostima rasterećen<br />
je bolnički sustav u BPŽ, a<br />
ujedno je i poboljšan pristup<br />
primarnoj zdravstvenoj zaštiti<br />
u depriviranim područjima<br />
Brodsko-posavske županije.<br />
Dogradnjom zgrade Doma<br />
zdravlja Slavonski Brod<br />
dobivena je moderna i visoko<br />
funkcionalna pedijatrija koja<br />
olakšava medicinske preglede<br />
djeci i roditeljima. Kroz ovaj<br />
projekt europskim sredstvima<br />
sufinancirana je nabava<br />
medicinske opreme za nešto više<br />
od 50 ordinacija.<br />
42 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA<br />
Osnivanjem Nature SMŽ, vrijednog Energetskom obnovom zgrade Doma<br />
edukativno-prezentacijskog centra, zdravlja u Slatini godišnja ušteda<br />
do održivog regionalnog razvoja toplinske energije 56 posto<br />
O<br />
drživi regionalni<br />
razvoj uključivanjem<br />
prirodne baštine kroz<br />
osnivanje edukativnoprezentacijskog<br />
centra<br />
NATURA SMŽ projekt je<br />
prijavljen u kategoriji Doprinos<br />
lokalnoj i regionalnoj zajednici<br />
u Izboru za najbolji EU projekt.<br />
Održavao se na području<br />
Sisačko-moslavačke županije<br />
koja je bila i nositelj projekta, a<br />
partneri SI-MO-RA d.o.o. razvojna<br />
agencija Sisačko-moslavačke<br />
županije i Javna ustanova<br />
za upravljanje zaštićenim<br />
prirodnim vrijednostima SMŽ.<br />
Inače, ustanova za upravljanje<br />
zaštićenim prirodnim<br />
vrijednostima Sisačkomoslavačke<br />
županije upravlja<br />
s devet zaštićenih područja i<br />
19 područja ekološke mreže<br />
NATURA 2000.<br />
Povećanje privlačnosti<br />
odredišta prirodne baštine<br />
Sisačko-moslavačke županije<br />
kako bi se potaknuo regionalni<br />
razvoj i gospodarski rast Županije<br />
bio je glavni cilj projekta. U<br />
sklopu projekta izgrađen je<br />
posjetiteljski centar kakav još nije<br />
postojao na području Sisačkomoslavačke<br />
županije, povećala<br />
se turistička ponuda navedenog<br />
područja i omogućila edukacija<br />
generacije školske djece i odraslih<br />
o zaštiti prirode i njezinim<br />
zakonitostima.<br />
Očuvana priroda, ljepota<br />
krajolika i bogata biološka<br />
raznolikost, doživljaj šetnjom,<br />
vožnjom bicikla, objektivom<br />
fotoaparata, ali i upoznavanje s<br />
kulturno-povijesnom baštinom<br />
i tradicionalnom gurmanskom<br />
ponudom područja razvojne su<br />
mogućnosti Sisačko-moslavačke<br />
županije. Projekt se provodio<br />
od kraja 2016. do svibnja prošle<br />
godine, ukupna vrijednost mu<br />
je bila 17,752.391 kunu, iznos<br />
isplaćenih bespovratnih sredstava<br />
14,490.202 kune, dok su vlastita<br />
sredstva iznosila 3.262.189 kuna.<br />
Projekt je omogućio adaptaciju<br />
već postojeće zgrade u Centar,<br />
izgradnju nove zgrade, uređenje<br />
edukativnog parka, izgradnju<br />
vidikovca te postavljanje info<br />
točke. U Centru posjetitelji mogu<br />
na moderan ili tradicionalan<br />
način naučiti o biljnom i<br />
životinjskom svijetu, vukovima,<br />
hrastu lužnjaku, kestenovim<br />
šumama i šišmišima. Mogu<br />
doživjeti i Panonsko more i rijeke<br />
u Sisačko-moslavačkoj županiji.<br />
E<br />
nergetska obnova zgrade<br />
Doma zdravlja – Paviljon<br />
IV. u Slatini projekt je<br />
prijavljen u izbor za najbolji<br />
EU projekt u kategoriji<br />
Doprinos lokalnoj i regionalnoj<br />
zajednici od strane regionalnog<br />
koordinatora Agencije za<br />
regionalni razvoj Virovitičkopodravske<br />
županije VIDRA.<br />
Time je, umjesto dosadašnjeg<br />
energetskog razreda D, ostvaren<br />
visoki energetski razred B.<br />
Projekt se provodio od<br />
listopada 2018. do ožujka 2021.<br />
godine, nositelj projekta bila<br />
je Virovitičko – podravska<br />
županija, a vrijednost mu je<br />
bila 4.057.439,65 kuna, od čega<br />
bespovratnih 3.738.072,08<br />
kuna i vlastitih 319.367,57 kuna.<br />
Energetskom obnovom zgrade<br />
Doma zdravlja – Paviljon IV,<br />
izmjenom rasvjetnih tijela,<br />
vanjskog omotača i krovišta<br />
zgrade koji je propuštao te<br />
rekonstruiranih temelja s obzirom<br />
na to da se fizikalna terapija nalazi<br />
u podrumskom dijelu, ostvarena<br />
je godišnja ušteda od 56 posto<br />
toplinske energije i 26,16 posto<br />
primarne energije, a emisija<br />
CO2 smanjena je za 39,81 posto.<br />
Tako su se zakupcima osigurale<br />
manje režije jer je ušteda u svim<br />
segmentima znatna. Također,<br />
ulaganjem u energetsku obnovu<br />
korisnicima zdravstvenih usluga,<br />
ali i njegovim djelatnicima<br />
osigurao se kvalitetniji, sigurniji i<br />
ugodniji prostor.<br />
Ukupna godišnja potrošnja<br />
energije potrebne za grijanje<br />
prijašnjeg stanja iznosi 310.509,62<br />
kWh/a, a nakon energetske<br />
obnove ukupna godišnja<br />
potrošnja energije za grijanje<br />
iznosi 136.878,77kWh/a, što<br />
rezultira godišnjim uštedama u<br />
potrošnji toplinske energije od<br />
173.509,62 kWh ili spomenutih<br />
56 posto. Emisije CO2 za<br />
arhitektonsko funkcionalnu<br />
cjelinu za prijašnje stanje iznosilo<br />
je 130.806,19 kg/god dok za<br />
stanje nakon provedbe projekta<br />
iznosi 79.561,94 kg/god, dakle<br />
uštede u emisiji CO2 iznose<br />
38.222,0051.244,25 odnosno<br />
39,18 posto. Uz navedene uštede,<br />
osigurala se ušteda i u specifičnoj<br />
godišnjoj primarnoj energiji<br />
te se od početnog stanja od<br />
667.901,59 kWh/a spustila na<br />
iznos od 493.150,33 kWh/a, što u<br />
konačnici rezultira smanjenje od<br />
174.751,26 kWh/a odnosno 26,16<br />
posto.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 43
OČUVANJE PODMORJA<br />
Postavljanjem prvog umjetnog<br />
ribljeg grebena već nakon godinu<br />
i pol povećan broj ribljih vrsta<br />
ZELENA INFRASTRUKTURA<br />
U Maksimiru sagrađeno i<br />
obnovljeno dvanaest<br />
infrastrukturnih objekata<br />
A<br />
dri.SmArtFish –<br />
Valorisation of SMall –<br />
scale ARTisanal FISHery<br />
of the Adriatic coasts, in a<br />
context of sustainability<br />
projekt je prijavljen u izbor za<br />
najbolji EU projekt u kategoriji<br />
Doprinos lokalnoj i regionalnoj<br />
zajednici od strane JU Agencija za<br />
razvoj Zadarske županije ZADRA<br />
NOVA.<br />
Kroz projekt je postavljen<br />
prvi riblji greben u Hrvatskoj u<br />
Zadarskom kanalu radi očuvanja<br />
podmorskog života te s ciljem<br />
širenja aktivnosti vezanih za<br />
podmorje. Od tada su vidljive<br />
velike promjene u sastavu flore i<br />
faune te rastu ribljih vrsta.<br />
Također je kroz projekt<br />
otvorena modernija i opremljenija<br />
ribarnica u Zadru. Projekt se<br />
provodio od početka 2019. do<br />
ožujka 2022. godine. Ukupna<br />
vrijednost projekta bila je<br />
24.518.999,70 kuna, iznos<br />
isplaćenih bespovratnih sredstava<br />
20.841.149,78 kuna, a vlastita<br />
sredstva iznosila su 293.839,85<br />
kuna.<br />
Nositelj projekta bila je<br />
Regija Veneto (Venecija), a<br />
partneri Sveučilište Ca’Foscari<br />
(Venecija), Autonomna regija<br />
Friuli Venezia Giulia (Trst), Regija<br />
Emilia Romagna (Bologna),<br />
Regija Marche (Ancona), Istarska<br />
županija (Pazin), Primorsko<br />
– goranska županija (Rijeka),<br />
Zadarska županija (Zadar), Institut<br />
za oceanografiju i ribarstvo (Split)<br />
i Ministarstvo poljoprivrede<br />
(Zagreb).<br />
Na postavljenom grebenu<br />
radi se monitoring svake godine<br />
kroz dva perioda u godini. Pa je u<br />
izvješću o monitoringu iz 2022.<br />
godine istaknuto da je nakon<br />
godinu i pol dana od postavljanja<br />
grebena vidljiva velika promjena<br />
u sastavu flore i faune. Broj ribljih<br />
vrsta je porastao s početnih 5 na<br />
preko dvadeset i taj bi broj trebao<br />
stalno rasti.<br />
Vidljivo je i da glavonošci<br />
obavljaju svoj reproduktivni<br />
ciklus na grebenu te je i na<br />
taj način ispunjena još jedna<br />
funkcija ovakve instalacije uz<br />
pružanje zaštite i novog staništa<br />
za organizme na područjima<br />
gdje prevladavaju muljevita<br />
dna. U budućnosti se očekuje<br />
nastanjivanje još vrsta riba kao<br />
i veći obraštaj algama. Tu se<br />
ponajprije misli na vrste kao što<br />
su škrpun, škarpina, babice i<br />
predstavnici usnača.<br />
G<br />
radski prozori u prirodu<br />
- Unaprjeđenje urbane<br />
bioraznolikosti i razvoj<br />
zelene infrastrukture<br />
(Modernizacija II) projekt<br />
je prijavljen u izbor za najbolji<br />
EU projekt u kategoriji Doprinos<br />
lokalnoj i regionalnoj zajednici od<br />
strane Razvojne agencije Zagreb.<br />
Kroz projekt je tako kanalu Prvog<br />
maksimirskog jezera vraćena<br />
povijesna vizura, otvoren je<br />
Interpretacijski centar zaštićene<br />
faune Hrvatske, Prikaz vodenih<br />
staništa, Mikrosvijet maksimirske<br />
šume...<br />
Provodio se od listopada<br />
2018. do kraja 2021. godine.<br />
Grad Zagreb je ujedno bio i<br />
nositelj projekta, a partneri<br />
Javna ustanova Maksimir,<br />
Udruga BIOM, Hrvatski savez<br />
gluhoslijepih osoba Dodir, Udruga<br />
Vjetar u leđa, a suradnik Ustanova<br />
Zoološki vrt Grada Zagreba.<br />
Ukupna vrijednost projekta bila<br />
je 34.916.730,32 kune, iznos<br />
isplaćenih bespovratnih sredstava<br />
13.907.404,20 kuna, a vlastita<br />
sredstva 21.009.326,12 kuna.<br />
Projektom je postignut<br />
društveno-gospodarski<br />
razvoj kroz održivo korištenje<br />
prirodne baštine te očuvanje i<br />
unaprjeđenje bioraznolikosti<br />
u urbanim područjima.<br />
Izgrađeno je i obnovljeno 12<br />
infrastrukturnih objekata koji<br />
su doprinijeli unapređenju<br />
i stvaranju nove atraktivne<br />
posjetiteljske infrastrukture<br />
te razvoju suvremene i<br />
integrirane turističke ponude<br />
Zagreba. Projektom je uređeno<br />
prvo i drugo maksimirsko<br />
jezero te pristanište za čamce,<br />
izrađene poučne šetnice,<br />
Centar za istraživanje urbane<br />
bioraznolikosti, Interpretacijski<br />
centar zaštićene faune Hrvatske,<br />
Bioforenzični laboratorij te<br />
prikaz vodenih staništa. U<br />
drugom maksimirskom jezeru<br />
se revitalizirala populacija riba<br />
te izgradio bioremedijacijski<br />
otočić, koji pomaže prirodnom<br />
pročišćavanju vode, uređena je<br />
hortikultura parka Maksimir,<br />
postavljane su parkovne i urbane<br />
opreme, infokiosci te naposljetku<br />
organizacija niza edukativnih<br />
programa i interpretacijskih<br />
sadržaja. Veliku ulogu u<br />
uspješnosti projekta ima zaštita<br />
bioraznolikosti te očuvanje,<br />
revitalizacija i stvaranje mreže<br />
raznolikih staništa koji su od<br />
velike važnosti za zaštitu prirode.<br />
44 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
PREKOGRANIČNA SURADNJA<br />
Razvoj europske Amazone kao<br />
zelene destinacije uz Muru, Dravu<br />
i Dunav spojio 5 zemalja <strong>Eu</strong>rope<br />
KATEGORIJA<br />
Doprinos<br />
prekograničnoj<br />
suradnji<br />
A<br />
mazing Amazon of<br />
<strong>Eu</strong>rope - Responsible<br />
Green Destination<br />
Amazon of <strong>Eu</strong>rope projekt<br />
je prijavljen u Izbor za<br />
najbolji EU projekt u kategoriji<br />
Doprinos prekograničnoj<br />
suradnji, a predložen od strane tri<br />
različite županije.<br />
Razvoj zelene destinacije na<br />
cjelokupnom području poznatom<br />
kao <strong>Eu</strong>ropska Amazona, a<br />
koje obuhvaća područje uz<br />
rijeke Muru, Dravu i Dunav u<br />
ukupno pet europskih zemalja:<br />
Austriji, Hrvatskoj, Sloveniji,<br />
Hrvatskoj i Srbiji bio je glavni<br />
cilj ovog projekta. Uključivao je<br />
integraciju biciklističkog turizma<br />
s ugostiteljskom i gastronomskom<br />
ponudom, kao i s dodatnim<br />
lokalnim atrakcijama koje su<br />
posjetiteljima dostupne uz<br />
postojeće biciklističke rute. Time<br />
se doprinijelo značajnom razvoju<br />
cjelokupne turističke ponude.<br />
Shodno tome, projektno je<br />
područje postalo konkurentnije,<br />
a što je imalo izravan pozitivan<br />
utjecaj ne samo na turiste već i<br />
na lokalne poduzetnike kao i na<br />
lokalno stanovništvo.<br />
Projekt se provodio od sredine<br />
2020. godine do kraja prošle<br />
godine, ukupna vrijednost<br />
projekta bila je 18.167.864 kuna,<br />
iznos isplaćenih bespovratnih<br />
sredstava 14.903.760 kuna, a<br />
vlastita sredstva iznosila su<br />
2.630.075 kuna.<br />
Od niza aktivnosti na projektu,<br />
izrađen je, testiran i potvrđen<br />
Model utjecaja turizma zelene<br />
destinacije u 2 pilot područja<br />
(24 mikrolokacije) gdje su se<br />
prikupljali podatci od mnogih<br />
dionika, a kako bi se dobila<br />
analiza područja sa smjernicama<br />
za buduće poboljšanje. Izrađena<br />
je zajednička strategija i model<br />
upravljanja za AoE destinaciju<br />
kako bi se osiguralo dugoročno<br />
upravljanje destinacijom.<br />
Razvijena su i testirana tri<br />
zajednička vodeća turistička<br />
proizvoda koji povezuju vrhunska<br />
iskustva uz rijeke Muru, Dravu<br />
i Dunav: AoE Bike Trail, River<br />
Journey, Amazing Moments. Ti<br />
proizvodi su kreirani duž cijele<br />
Amazing AoE rute te je svaki<br />
partner predložio svoje.<br />
Amazing Moments predstavlja<br />
poludnevnu ili dnevnu aktivnost<br />
koja može dodatno obogatiti<br />
boravak cikloturizma, kao<br />
i zadržati njegov boravak u<br />
Županiji.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 45
KATEGORIJA DOPRINOS PREKOGRANIČNOJ SURADNJI<br />
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA<br />
Potpora za bržu i lakšu reakciju<br />
vatrogasaca i hitne pomoći u<br />
izvanrednim situacijama<br />
PROJEKT ZAJEDNO SMO JAČI<br />
Zajedničko djelovanje hrvatskih i<br />
srbijanskih specijaliziranih snaga<br />
u slučaju katastrofe<br />
C<br />
OMMAND d - Zapovjedni<br />
i operativni mehanizam<br />
multisektorske analize<br />
ključnih podataka o<br />
katastrofama projekt je<br />
prijavljen u kategoriji Doprinos<br />
prekograničnoj suradnji i<br />
predložen od strane Zagrebačke<br />
županije. Kroz COMMAND d<br />
projekt omogućeno je pružanje<br />
potpore zapovjedno-operativnom<br />
centru u pripravnosti za<br />
katastrofe na lokalnoj razini.<br />
Razvijen je alat koji omogućava<br />
i ubrzava prijem podataka,<br />
GIS analizu/simulaciju razvoja<br />
događaja te prijenos podataka<br />
u hitnim slučajevima.Projekt se<br />
počeo provoditi početkom 2020.<br />
i završio krajem 2022. godine.<br />
Vrijedan je 3.449.459 kuna, iznos<br />
isplaćenih bespovratnih sredstava<br />
bio je 2.920.952 kune, a vlastita<br />
sredstva iznosila su 528.506 kuna.<br />
Zagrebačka županija bila je<br />
vodeći partner, odnosno nositelj<br />
projekta, a partneri Grad Tuzla<br />
(Bosna i Hercegovina), Podgorica<br />
(Crna Gora), Tirana (Albanija) te<br />
Skoplje (Sjeverna Makedonija).<br />
Glavni cilj projekta bilo je jačanje<br />
zapovjedno-operativnog centra<br />
u procesu donošenja odluka i<br />
krizne komunikacije putem IT<br />
podrške te jačanje suradnje i<br />
analize podataka u izvanrednim<br />
situacijama. S IT alatom<br />
omogućena je lakša reakcija<br />
u izvanrednim situacijama.<br />
Inovativni alat za reagiranje u<br />
hitnim situacijama omogućio je<br />
tako analizu podatka iz različitih<br />
izvora (od vatrogasaca, hitne<br />
medicinske pomoći, centra 112,<br />
centra za obranu od poplava...)<br />
u realnome vremenu, brže<br />
prikupljanje i analizu podataka<br />
dostavljenih zapovjednooperativnom<br />
centru s ciljem<br />
točnijeg praćenja i prijenosa<br />
podataka te bržu razmjenu<br />
ključnih podataka između svih<br />
projektnih partnera u regiji<br />
kroz proces standardizacije<br />
te povezanost s nacionalnim<br />
sustavima ranog upozoravanja.<br />
Razvijeni IT sustav moguće je<br />
koristiti za sve lokalne, regionalne<br />
i nacionalne zapovjednooperativne<br />
centre, čime se<br />
olakšava proces donošenja odluka<br />
zapovjednim strukturama,<br />
osigurava brza i pravovremena<br />
aktivacija i koordinacija<br />
operativnih snaga, neovisna<br />
komunikacija u kriznim uvjetima,<br />
kao i mogućnost njihova<br />
dislociranja u slučaju potrebe.<br />
M<br />
ultisektorski pristup<br />
obnovi okoliša nakon<br />
katastrofe - ZAJEDNO<br />
SMO JAČI (TOGETHER<br />
WE STAND) projekt<br />
je prijavljen od strane Razvojne<br />
agencije Osječko-baranjske<br />
županije u kategoriji Doprinos<br />
prekograničnoj suradnji. Kroz<br />
projekt su izrađene i usvojene<br />
“Standardne operativne<br />
procedure u obrani od poplava<br />
od vanjskih voda” koje definiraju<br />
zajednički nastup žurnih službi<br />
iz Hrvatske i Srbije u obrani<br />
od katastrofalnih poplava i<br />
”Standardni operativni postupci u<br />
slučaju katastrofe koja uključuje<br />
opasne tvari” koji definiraju<br />
zajedničko djelovanje hrvatskih<br />
i srbijanskih specijaliziranih<br />
snaga u slučaju katastrofe nastale<br />
izlijevanjem odnosno ispuštanjem<br />
opasnih tvari. Odnosno, kroz<br />
projekt je unaprijeđen pristup<br />
upravljanja katastrofama<br />
u pograničnom području<br />
obuhvaćanjem postupaka od<br />
pripreme do katastrofe te sanacije<br />
okoliša vraćajući zahvaćeno<br />
područje u početno stanje.<br />
Unikom d.o.o. iz Osijeka bio<br />
je nositelj projekta, a partneri<br />
Osječko-baranjska županija,<br />
Pokrajinski sekretarijat za<br />
poljoprivredu, vodoprivredu i<br />
šumarstvo Autonomne pokrajine<br />
Vojvodina, Udruga za kreativni<br />
razvoj “Slap”, Osijek te Regionalna<br />
razvojna agencija Bačka, Novi<br />
Sad. Projekt se provodio u<br />
Osječko-baranjskoj županiji i<br />
Autonomnoj pokrajini Vojvodina,<br />
od listopada 2019. do sredine<br />
2022. godine. Ukupna vrijednost<br />
projekta bila je 11.509.726 kuna,<br />
iznos isplaćenih bespovratnih<br />
sredstava 9.783.267 kuna dok su<br />
vlastita sredstva bila 1.726.458<br />
kuna.<br />
Zajednički nastup hrvatskih<br />
i srbijanskih specijaliziranih<br />
snaga je uvježban kroz<br />
zajedničke vježbe uključujući<br />
gašenje zapaljenog broda na<br />
sredini Dunava. Uspostavljen<br />
je regionalni centar za obuku<br />
članova žurnih službi za<br />
djelovanje s dišnim aparatima<br />
u Našicama, najmoderniji u<br />
regiji, predstavljen na stručnom<br />
simpoziju u Zagrebu i kroz<br />
specijalizirane časopise. Obuku<br />
su do sada prošli brojni pripadnici<br />
različitih službi iz Hrvatske,<br />
Srbije i BiH, a za profesionalne<br />
vatrogasne postrojbe grada<br />
Osijeka obuka je sada obavezna.<br />
46 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
EKOLOŠKA RAZNOLIKOST<br />
Omogućen bolji sustav praćenja<br />
ptica na području Međimurske<br />
županije i mađarske županije Zala<br />
PODRUČJE ZADARSKE ŽUPANIJE<br />
Povećat će se zaštita mora od<br />
onečišćenja s brodova, platformi i<br />
kopnenih izvora onečišćenja<br />
E<br />
CO BRIDGE - Obnova<br />
ekološke raznolikosti u<br />
pograničnom području<br />
Međimurske županije i<br />
mađarske županije Zala<br />
projekt je prijavljen u kategoriji<br />
Doprinos prekograničnoj suradnji<br />
u Izbor za najbolji EU projekt od<br />
strane JU REDEA.<br />
Poboljšanje ekološkog statusa<br />
prirodnih staništa u pograničnoj<br />
regiji Međimurske županije i<br />
županije Zala bio je glavni cilj<br />
projekta. Mađarska i Hrvatska<br />
dijele prirodne resurse povezane<br />
pograničnim rijekama Murom i<br />
Dravom. Čak četvrtina površine<br />
Međimurja nalazi se u zaštićenom<br />
području Regionalnog parka<br />
Mura-Drava, a naglasak<br />
projekta bio je usredotočen na<br />
pitanja koja se tiču stabilnosti<br />
lokalnih ekosustava i krajolika,<br />
staništa autohtonih vrsta s<br />
naglaskom na ptice i šteta koje<br />
čine invazivne vrste. Stoga se<br />
projekt fokusirao na istraživanje<br />
i uspostavu prekograničnog<br />
sustava praćenja ptica kako<br />
bi se osigurali preduvjeti za<br />
povećanje broja staništa ptica na<br />
području dvije prekogranične<br />
županije te općenito poboljšanje<br />
bioraznolikosti na gradskim<br />
urbanim područjima kroz<br />
revitalizaciju gradskih parkova.<br />
Projekt ukupne vrijednosti<br />
10.341.530,72 kune, od čega je<br />
85 % bespovratnih sredstava,<br />
provodio se od rujna 2020.<br />
do kraja prosinca 2022.<br />
godine. Vodeći partner bio<br />
je Grad Čakovec, a projektni<br />
partneri Međimurska županija,<br />
Međimurska priroda – Javna<br />
ustanova za zaštitu prirode,<br />
Grad Letenye i Nacionalni<br />
park Balaton. Za Međimurje je<br />
Eco Bridge jedan od važnijih<br />
projekata u posljednjih 30<br />
godina. U sklopu projekta je<br />
uspostavljen sustav kako bi se u<br />
daljnjoj budućnosti poboljšala<br />
staništa za 10 vrsta ptica na<br />
prekograničnom području.<br />
Uspostavljen je prekogranični<br />
sustav monitoringa statusa ptičjih<br />
staništa, izrađen je zajednički<br />
akcijski plan o očuvanju<br />
bioraznolikosti i uspostavljena<br />
mreža međunarodnih stručnjaka<br />
na području zaštite prirode.<br />
Obnovljene su prijašnje i uređene<br />
nove lokacije za promatranje<br />
ptica koje može koristiti lokalno<br />
stanovništvo, stručnjaci u zaštiti<br />
prirode te se mogu koristiti u<br />
turističko-edukativne svrhe.<br />
P<br />
EPSEA – Protecting the<br />
Enclosed Parts of the Sea<br />
in Adriatic from Pollution<br />
projekt je prijavljen<br />
u izbor za najbolji EU<br />
projekt unutar kategorije<br />
Doprinos prekograničnoj<br />
suradnji, a predložen od strane<br />
Agencije za razvoj Zadarske<br />
županije ZADRA NOVA, koja je<br />
bila i nositelj projekta.<br />
Glavni cilj bio je povećati<br />
stupanj zaštite mora i priobalja od<br />
onečišćenja s brodova, platformi<br />
i kopnenih izvora onečišćenja te<br />
zaštititi način života stanovništva<br />
uz obalno područje Jadranskog<br />
mora i očuvati biološku<br />
raznolikost jadranske regije.<br />
Projekt se na području<br />
Zadarske županije provodio od<br />
početka 2019. godine do sredine<br />
prošle godine. Ukupna vrijednost<br />
projekta bila je 2.900.570,30<br />
eura, a udio Agencije ZADRA<br />
NOVA iznosio je 591.308,90<br />
eura, od čega su bespovratna EU<br />
sredstva bila 502.612,56 eura, a<br />
vlastita sredstava 88.696,34 eura.<br />
Prekograničnom suradnjom<br />
hrvatskih i talijanskih partnera<br />
generirana su nova rješenja<br />
za prilagodbu na onečišćenje<br />
mora u relativno zatvorenim<br />
dijelovima mora (zaljevi/kanali/<br />
lagune) od čega su koristi imale<br />
lokalne zajednice. Razvijen je<br />
adekvatan i pravovremen sustav<br />
odgovora na rizike od onečišćenja<br />
mora i incidente u zatvorenim<br />
dijelovima mora, nabavljena je<br />
i testirana oprema za odgovor u<br />
različitim fazama te su obučeni<br />
timovi za hitne intervencije<br />
za učinkovit i pravovremen<br />
odgovor, a uz to podignuta je<br />
i razina svijesti o onečišćenju<br />
mora. Administrativna područja<br />
oko zatvorenih dijelova mora<br />
uključena u projekt te njihovo<br />
stanovništvo imaju izravnu i<br />
neizravnu korist od razvijenih i<br />
poduzetih mjera za otkrivanje,<br />
ublažavanje, čišćenje i sanaciju<br />
morskih ekosustava onečišćenja<br />
mora.<br />
Štoviše, nakon završetka<br />
projekta, svaka primjena modela<br />
sustava odgovora na iznenadna<br />
onečišćenja mora u drugim<br />
zatvorenim dijelovima mora<br />
u Jadranskoj regiji dodatno će<br />
povećati broj stanovnika koji će<br />
imati koristi od mjera upravljanja<br />
rizikom od onečišćenja mora.<br />
Uz očuvan okoliš moguće je<br />
ostvariti održivi turistički razvoj<br />
te razvoj gospodarstva u cjelini.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 47
KATEGORIJA DOPRINOS PREKOGRANIČNOJ SURADNJI<br />
VIRTUALNA PLATFORMA<br />
Osam hrvatskih i talijanskih luka<br />
dobilo lokalni virtualni muzej koji<br />
promiče jedinstvenost Jadrana<br />
MEDITERANSKI TURIZAM<br />
Viški arhipelag projektom održivog<br />
turizma cilja na veću konkurentnost<br />
i certifikat Green Destinations<br />
R<br />
EMEMBER REstoring<br />
the MEmory of Adriatic<br />
ports sites Maritime<br />
culture to foster Balanced<br />
tErritorial growth projekt<br />
je prijavljen u izbor za najbolji<br />
EU projekt u kategoriji Doprinos<br />
prekograničnoj suradnji od strane<br />
Javne ustanove RERA S.D. za<br />
koordinaciju i razvoj Splitskodalmatinske<br />
županije. Provodio<br />
se od početka 2019. do sredine<br />
2022. godine. Ukupna vrijednost<br />
projekta bila je 22.000.000<br />
kuna (2.813.460 eura), iznos<br />
isplaćenih bespovratnih sredstava<br />
18.700.000 kuna dok su vlastita<br />
sredstva bila 3.300.000 kuna.<br />
RERA S.D. proračun projekta<br />
je iznosio 237.520 eura, od toga<br />
201.892 eura bespovratnih<br />
sredstava. Projektom je<br />
promoviran održivi turizam<br />
i plavi rast u programskom<br />
području putem valorizacije<br />
iznimno bogate pomorske baštine<br />
osam talijanskih i hrvatskih<br />
lučkih područja - Ancone,<br />
Venecije, Ravene, Trsta, Rijeke,<br />
Dubrovnika, Zadra i Splita, od<br />
čega su čak četiri UNESCO<br />
zaštićena područja. Projekt<br />
je omogućio realizaciju alata<br />
(temeljenog na oblaku koji je<br />
potom postao platforma ADRIJO),<br />
za prikupljanje kulturnih sadržaja<br />
za lokalni virtualni muzej svake<br />
pojedine luke. Povećana je,<br />
između ostaloga i atraktivnost<br />
lokalnih ekonomija korištenjem<br />
ICT-a za digitalizaciju kulturnih<br />
sadržaja, diferencirana turistička<br />
ponuda s ciljem smanjenja<br />
sezonalnosti, kreirani su novi i<br />
kvalificirani poslovi koji povezuju<br />
digitalne i kulturne kompetencije,<br />
poboljšana je dostupnost<br />
kulturnih sadržaja za nekoliko<br />
tipova posjetitelja, obnovljene<br />
povijesne zgrade i soba za njihovu<br />
valorizaciju u turističke svrhe u<br />
Veneciji, Ravenni, Trstu i Zadru<br />
te osnovane kulturne turističke<br />
rute u Anconi i Dubrovniku.<br />
Zajednička promocija<br />
pomorske kulturne baštine<br />
8 talijanskih i hrvatskih luka<br />
uključenih u REMEMBER<br />
ostvaruje se spomenutom<br />
virtualnom platformom Adrijo,<br />
pojmom koji spaja talijanski<br />
naziv Adriatico i hrvatski<br />
Jadransko, s ciljem predstavljanja<br />
jedinstvenosti jadranske<br />
dimenzije kao jedinstvenog<br />
geografskog ekosustava, koji<br />
dijeli povijest, priče, izričaje i<br />
iskustva.<br />
L<br />
ABELSCAPE - integracija<br />
oznaka održivosti u<br />
politikama mediteranskog<br />
turizma projekt je proveden<br />
u Viškom arhipelagu, a<br />
u izbor za najbolji EU projekt<br />
unutar kategorije Doprinos<br />
prekograničnoj suradnji<br />
prijavila ga je JU RERA S.D. za<br />
koordinaciju i razvoj Splitskodalmatinske<br />
županije.<br />
Projektom su identificirani<br />
ključni dionici turističkog<br />
gospodarstva Viškog arhipelaga<br />
prema komponentama turističkog<br />
lanca vrijednosti, pokrenut je<br />
postupak za dobivanje certifikata<br />
održivog turizma “Green<br />
Destinations” te izrađen prijedlog<br />
mjera za poboljšanje politika<br />
održivog razvoja turizma u<br />
cilju povećanja konkurentnosti<br />
destinacije i pružatelja usluga<br />
u destinaciji. Tijekom pripreme<br />
ključnih dionika turističkog<br />
razvoja destinacije, odlučeno je<br />
da će nositelj postupka i procesa<br />
certificiranja biti institucija<br />
Geopark Viški Arhipelag u Komiži<br />
čiji su osnivači <strong>gradovi</strong> Vis i<br />
Komiža. Postupak certificiranja<br />
destinacije Viški arhipelag je<br />
u tijeku. Projekt se provodio<br />
od početka 2020. do početka<br />
2022. godine. Ukupna vrijednost<br />
projekta bila je 17.800.450 kuna,<br />
od čega bespovratna 15.130.381<br />
kunu i vlastita 2.670.069<br />
kuna. Osjetljiva prirodna i<br />
kulturna ravnoteža te bogatstvo<br />
mediteranske regije zahtijevaju<br />
odgovorno i održivo upravljanje<br />
razvojem turizma, posebice u<br />
najugroženijim područjima. U<br />
tom kontekstu, certificiranje<br />
održivog turizma može biti<br />
koristan alat za potporu i<br />
vođenje razvoja utemeljenog na<br />
načelima ekonomske, ekološke<br />
i društvene ravnoteže. Kroz<br />
projekt je napravljena analiza<br />
postojećih standarda i certifikata<br />
održivog turizma s posebnim<br />
naglaskom na certifikate održivog<br />
turizma turističkih destinacija<br />
te je izvršena identifikacija<br />
ključnih dionika destinacije<br />
Viški arhipelag. Uspostavljena<br />
je “Viški arhipelag” teritorijalna<br />
radna grupa ključnih dionika na<br />
provedbi projekta. Završene su<br />
usluge savjetovanja u procesu<br />
pripreme za certificiranje<br />
dionika turističkog razvoja na<br />
području “Viškog arhipelaga” kao<br />
i identifikacija ključnih dionika<br />
turističkog lanca vrijednosti<br />
destinacije Viškog arhipelaga.<br />
48 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
GLAS PARTNERA<br />
V<br />
ukovar je prema analizi<br />
Fine proglašen trećim<br />
najuspješnijim gradom u<br />
Hrvatskoj prema ukupnim<br />
prihodima poduzetnika, a<br />
uz to bilježi i stalni rast<br />
zaposlenih. U usporedbi s<br />
2016. kada je bilo 9057<br />
radnih mjesta, Vukovar je u ovu godinu ušao s<br />
10 571 radnim mjestom što je povećanje od<br />
16,71 posto.<br />
Grad Vukovar zastupa tezu da snaga<br />
grada počiva na snazi gospodarstva, pa iz<br />
godine u godinu značajna sredstva ulaže u<br />
gospodarsku sliku i bespovratne potpore<br />
gospodarstvenicima. Ove je godine 53<br />
poljoprivrednika iskoristilo 132.723 eura<br />
bespovratnog novca. Činjenica da su<br />
sredstva iskorištena u svega 13 dana govori o<br />
uspješnosti mjere koja se kreira u suradnji s<br />
poljoprivrednicima i provodi već osam godina.<br />
U tom razdoblju u poljoprivredu je uloženo<br />
preko 900.000 eura.<br />
I za poduzetnike su kreirane potrebne<br />
mjere, a 2023. osigurana su sredstva za<br />
bespovratne potpore u visini od 265.445,62<br />
eura. Mjere su usmjerene na razvoj i rast<br />
gospodarstvenika, a ove godine uvode se i<br />
mjere potpore za turističke iznajmljivače i<br />
ribare.<br />
REKORDNA IZDVAJANJA ZA SPORT<br />
Izuzetno ponosni na titulu osvojenu<br />
krajem 2022. godine kao najbolji veliki grad<br />
u kategoriji obrazovanje, mladi, demografija<br />
i socijalna politika Vukovar je nastavio istim<br />
putem. Ulaganje u mlade vukovarska je misao<br />
vodilja. Velika sredstva gradskog proračuna su<br />
namijenjena upravo njima. Grad sufinancira<br />
cijene vrtića, osigurava školski materijal,<br />
prijevoz učenika i studenata, stipendiranje<br />
učenika deficitarnih zanimanja i studenata,<br />
nagrađivanje izvrsnih studenata, ljetovanja<br />
za osnovnoškolce čime je pokriven širok<br />
spektar potreba roditelja i djece. Nastoji se<br />
olakšati svakodnevica građana, a za mlade<br />
obitelji su i naknade za novorođenčad te<br />
opremanje prvog djeteta kao i podjela<br />
kadrovskih stanova obrazovanim ljudima<br />
koji odluče raditi i doprinositi Vukovaru. Od<br />
2019. godine podijeljeno je 70 kadrovskih<br />
stanova čime je stambeno zbrinuto 148 osoba.<br />
Vukovar je kao prvi grad u Hrvatskoj 2018.<br />
uveo socijalnu mjeru sufinanciranja režijskih<br />
troškova obiteljima s troje ili više djece<br />
mlađih od 16 godina. Za umirovljenike je tu<br />
niz mjera koje im stoje na raspolaganju, pa<br />
godinama provode projekt besplatnih izleta u<br />
Bizovačke toplice, podjelu božićnica, proslave<br />
Učenici prvi dan<br />
škole dobivaju<br />
besplatne knjige<br />
GRAD JE U VRHU PO MJERAMA ZA GRAĐANE I GOSPODARSTVO, A SVE JE<br />
POPULARNIJI I KAO DESTINACIJA KONTINENTALNOG TURIZMA<br />
Vukovar raste<br />
ulaganjem u mlade<br />
Raste broj poduzetnika i zaposlenih, a samo u<br />
poljoprivredu putem mjera je uloženo 900 tisuća eura<br />
Valentinova za bračne parove koji slave preko<br />
50 godina braka i slično.<br />
S 1257 kuna per capita Vukovar je prvi<br />
grad u Hrvatskoj po izdvajanjima za sport<br />
prema podacima Ministarstva financija i<br />
analizi portala Gradonačelnik.hr. S naglaskom<br />
na sport djece i mladih i rekreativni sport<br />
građana, u sportsku infrastrukturu izdvajaju<br />
značajna sredstva te su vjeran suradnik<br />
sportskim klubovima i udrugama. Vukovar<br />
ima novi gradski stadion vrijedan preko 12<br />
milijuna kuna, ali i novo natkriveno boćalište<br />
koje je jedino takvo u VSŽ. Slijede novi<br />
projekti poput izgradnje tenis dvorane te<br />
novog adrenalinskog parka u Adici.<br />
Vukovar je proglašen najuspješnijom<br />
kontinentalnom destinacijom gradskog<br />
turizma na Danima hrvatskog turizma. Na<br />
Solarni paneli na objektu Vodovoda grada<br />
Vukovara za energetsku učinkovitost<br />
polovici ove godine zajedno s učeničkim<br />
ekskurzijama Vukovar je posjetilo 30725<br />
gostiju što je 78 posto više nego u istom<br />
razdoblju 2022. Ostvareno je 46679 noćenja,<br />
odnosno 74 posto više nego lani do sredine<br />
godine. Od početka godine otvoreno je 19<br />
novih smještaja, a sezona riječnog kruzinga<br />
je produžena pa će brodovi goste dovoditi do<br />
kraja prosinca. Na polovici godine bilo je 145<br />
uplovljavanja u vukovarsku luku s gotovo<br />
19000 gostiju, daleko najviše na hrvatskim<br />
riječnim lukama.<br />
NOVI ADRENALINSKI PARK I ŠETNICA<br />
Provode se veliki projekti pa će Vukovar<br />
postati bogatiji za adrenalinski park i novu<br />
šetnicu uz Vuku u omiljenom izletištu – park<br />
šumi Adica. U tijeku je projekt izgradnje Arh.<br />
parka Vučedol te je započeto s izgradnjom<br />
pristupne ceste. Na 12 javnih zgrada postavljaju<br />
solarni paneli, a započinje se i s istraživanjima<br />
geotermalnih izvora. U tijeku je izgradnja dva<br />
nova shopping centra što će osim obogaćenja<br />
trgovačke ponude osigurati i nova zaposlenja.<br />
Za mlade je u tijeku izgradnja BMX parka, za<br />
studente je nakon obnove zgrade Radničkog<br />
doma u koji će se preseliti veleučilište krenuli<br />
s unutarnjim uređenjem prostora, a grade se<br />
i biciklističke staze.. Vukovar svakim danom<br />
postaje sve ljepši grad s mnoštvom sadržaja<br />
za sve uzraste. Bogat poviješću, a još bogatiji i<br />
ljepši kad su njegovi građani zadovoljni.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 49
GLAS PARTNERA<br />
G<br />
rad Ludbreg je 2019. godine<br />
dobio nagradu za najbolji<br />
mali grad u povlačenju<br />
sredstava iz fondova<br />
<strong>Eu</strong>ropske unije, a ujedno je i<br />
najbolji grad po povlačenju<br />
sredstava iz EU fondova po<br />
glavi stanovnika od ulaska<br />
Hrvatske u <strong>Eu</strong>ropsku uniju.<br />
Vizija daljnjeg razvoja jest stvoriti moderan<br />
grad koji je ugodan za život, usmjeren na<br />
obrazovanje i podizanje kvalitete života te<br />
grad koji stvara dodatne prilike za svoje<br />
građane kroz uvođenje inovativnih kulturnih,<br />
turističkih i društvenih djelatnosti.<br />
OBRAZOVNO SREDIŠTE<br />
- Prije nekog vremena smo završili projekt<br />
dogradnje gradskog vrtića, ali prošle smo<br />
godine prijavili i dobili novi EU projekt treće<br />
faze uređenja vrtića čime ga proširujemo<br />
i simbolično poručujemo da su djeca naša<br />
budućnost. Pored toga našim tetama u vrtićima<br />
osigurali smo najbolje uvjete za rad, a to<br />
nam se vraća i certificiranjem Dječjeg vrtića<br />
Radost kao vrtića koji prepoznaje darovitost<br />
u djece i od samih početaka ju usmjerava u<br />
pravom smjeru. Posebno vrijedan projekt<br />
koji smo započeli prošle godine jest izgradnja<br />
i uspostavljanje obrazovnog centra u STEM<br />
području Lori. Projekt će biti razvijen na<br />
području starog mlina u Ludbregu te taj<br />
prostor pretvaramo u novo obrazovno<br />
središte grada. Uz obrazovanje svjesni smo<br />
značaja novih tehnologija i održivosti te i u<br />
tim pogledima nastojimo biti korak ispred.<br />
Ponekad kad ste mali to nije jednostavno, ali uz<br />
kvalitetan tim i temeljito pripremljene projekte<br />
uspijevamo – objašnjava gradonačelnik<br />
Dubravko Bilić. Dodaje kako je prema<br />
utvrđenoj viziji razvoja određeno pet ključnih<br />
strateških ciljeva razvoja Grada Ludbrega:<br />
konkurentno i inovativno gospodarstvo,<br />
održivi razvoj turizma i stvaranje konkurentne<br />
destinacije, demografska revitalizacija<br />
i osiguravanje visoke kvalitete života,<br />
održivo korištenje prirodne i kulturne<br />
baštine, učinkovito upravljanje javnom<br />
infrastrukturom.<br />
EU fondovi su odlična prilika za realizaciju<br />
planiranih projekata i to je put odnosno način<br />
za koji se Grad Ludbreg opredijelio.<br />
Tome u prilog govori i niz projekata koji se<br />
trenutačno u Gradu Ludbregu provode. Projekt<br />
“Energetska obnova upravne zgrade Grada<br />
Ludbrega” ukupne vrijednost 3,808.179,63<br />
kuna, odnosno 505.432,29 eura, a sufinanciran<br />
iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku<br />
učinkovitost.<br />
ZDRAVKO T/SHUTTERSTOCK<br />
NAJBOLJI GRAD U POVLAČENJU SREDSTAVA IZ FONDOVA EU PO<br />
STANOVNIKU OD ULASKA HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU<br />
Ludbreg je mali grad<br />
za velike ideje kojima<br />
stvara dodatne prilike<br />
za svoje građane<br />
Posebno vrijedan projekt kojim se ponose i koji su<br />
započeli prošle godine jest izgradnja i uspostavljanje<br />
obrazovnog centra u STEM području Lori<br />
50 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
GRAD LUDBREG<br />
FIRST SCANDINAVIA<br />
Formiranjem<br />
zelenih površina<br />
i sigurnih točaka<br />
unutar grada<br />
poboljšavaju se<br />
uvjeti i kvaliteta<br />
boravka<br />
stanovnika<br />
Projekt “Digitalizacija javne uprave”<br />
ukupne vrijednosti 1.290.625 kuna, odnosno<br />
171.295,37 eura koji je sufinanciran iz Fonda<br />
za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.<br />
Projekt “Izgradnja sportsko - rekreacijskog<br />
igrališta za više sportova u naselju Bolfan”<br />
odnosi se na izgradnju asfaltiranog sportsko -<br />
rekreacijskog igrališta za više sportova. Projekt<br />
uključuje postavljanje gumene podloge,<br />
ograđivanje igrališta, uređenje pristupne<br />
staze, iscrtavanje igrališta, opremanje igrališta<br />
te postavljanje ploča obavijesti. Ukupna<br />
vrijednost projekta iznosi 618.937,50 kuna,<br />
odnosno 82.147,12 eura. Projekt “Dogradnja,<br />
rekonstrukcija i opremanje Dječjeg vrtića<br />
“Radost” Ludbreg” usmjeren je na ulaganje<br />
u rekonstrukciju i nadogradnju dječjeg<br />
vrtića s ciljem povećanja infrastrukturnih<br />
i materijalnih kapaciteta za povećanje<br />
dostupnosti predškolskog odgoja i obrazovanja<br />
na području Grada Ludbrega.<br />
Nositelj projekta je Grad Ludbreg, a partner<br />
na projektu je Općina Rasinja. Dogradnjom<br />
dječjeg vrtića povećat će se broj mjesta u<br />
vrtiću za 44 djece koja će biti smještena u<br />
tri nova dnevna boravka. Ukupna vrijednost<br />
projekta je 3.672.000 kuna, odnosno<br />
487.358,15 eura. Projekt implementacije<br />
obnovljivih izvora energije na stadionu NK<br />
Podravina je odobren u okviru poziva Fonda<br />
za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,<br />
a njime je planirana implementacija<br />
fotonaponske elektrane na krov stadiona<br />
NK Podravina te uvođenje mjere solar PTV.<br />
Ukupna vrijednost projekta iznosi 493.865<br />
kuna, odnosno 65.546,49 eura.<br />
BICIKLISTIČKE STAZE<br />
Network of Organizations and Towns for<br />
the <strong>Eu</strong>ropean Elections – NOTE provodi se<br />
u sklopu programa <strong>Eu</strong>ropske unije CERV.<br />
Cilj NOTE projekta je razmjena iskustava<br />
između partnera u području informiranja<br />
lokalnih građana o ulozi <strong>Eu</strong>ropske unije<br />
i njezinim demokratskim vrijednostima.<br />
Strategic and Human Rebirth in <strong>Eu</strong>ropean<br />
Local Community - EUREBIRTH provodi se<br />
u sklopu sklopu programa <strong>Eu</strong>ropske unije<br />
CERV.<br />
Opći ciljevi projekta su: promocija<br />
razmjene između građana različitih zemalja;<br />
poticanje suradnje među općinama i<br />
razmjena najboljih praksi. Sharing sustainable<br />
solutions for green approaches in urban<br />
environments – SSSGAUE provodi se u<br />
sklopu programa <strong>Eu</strong>ropske unije CERV.<br />
Projekt SSSGAUE ima za cilj okupiti lokalne<br />
općine i nevladine organizacije s ciljem<br />
postizanja ciljeva tranzicije prema zelenom i<br />
održivom urbanom razvoju nizom aktivnosti<br />
usmjerenih na specifične ciljne skupine.<br />
Projekt “Građenje dijela ulice 5. studenog u<br />
Ludbregu” ukupne vrijednosti 106.984,79<br />
eura odobren je za sufinanciranje u okviru<br />
Programa za unapređenje infrastrukture na<br />
područjima naseljenim pripadnicima romske<br />
nacionalne manjine. Cilj projekta jest smanjiti<br />
infrastrukturnu nejednakost u romskoj<br />
zajednici u Ludbregu i povećati standard<br />
PRIJAVILI SMO I DOBILI NOVI EU<br />
PROJEKT 3. FAZE UREĐENJA VRTIĆA,<br />
ČIME SIMBOLIČNO PORUČUJEMO DA SU<br />
DJECA NAŠA BUDUĆNOST, KAŽE BILIĆ<br />
romske nacionalne manjine.<br />
Projekt “Sufinanciranje poticanja mjera<br />
odvojenog sakupljanja komunalnog otpada”<br />
odobren je za sufinanciranje putem natječaja<br />
Fonda za zaštitu okoliša i energetsku<br />
učinkovitost. Cilj projekta je nabava<br />
komunalne opreme odnosno polupodzemne<br />
spremnike koji će biti postavljeni na 10<br />
lokacija na području grada. Vrijednost<br />
projekta je 111.038,10 eura. Projektom se<br />
nastoji povećati otpornost zajednice prema<br />
klimatskim promjenama te smanjiti njihove<br />
negativne učinke prvenstveno na zdravlje<br />
građana. Usklađen je s Akcijskim planom<br />
energetski i klimatski održivog razvitka<br />
Grada Ludbrega (SECAP), kao i Strategijom<br />
krajobraznog uređenja Grada Ludbrega.<br />
Uređenjem postojećih i izgradnjom novih<br />
pješačkih i biciklističkih staza stvorit će se<br />
uvjeti za građane da što veći broj aktivnosti<br />
presele s urbanih prostora u prirodu.<br />
Formiranjem zelenih površina i sigurnih<br />
točaka unutar grada poboljšavaju se uvjeti<br />
i kvaliteta boravka u gradu. S obzirom na<br />
brojne koristi koje se ostvaraju sadnjom<br />
stabala, isto se predviđa na više lokacija unutar<br />
i izvan grada, kako bi se povezale postojeće<br />
zelene površine i stvorila sigurna i ugodna<br />
mreža za pješačenje i bicikliranje. Na glavnom<br />
Trgu svetog Trojstva u Ludbregu planirano<br />
je postavljanje podnih prskalica s vodom te<br />
vodene maglice kako bi se na tom području<br />
smanjili toplinski valovi. S istim ciljem će se<br />
urediti i nova zelena površina. Izgradnjom<br />
pergole na šetnici uz Bednju koja će postati<br />
svojevrsni “zeleni tunel”, spojit će se prostor<br />
trga sa prostorom Svetišta i Otokom Mladosti,<br />
čime će nastati zelena pješačko-biciklistička<br />
mreža dugačka oko 4 km. Također, jedna od<br />
ključnih aktivnosti unutar projekta svakako je<br />
podizanje svijesti građana o aktualnoj situaciji,<br />
s ciljem smanjenja negativnih utjecaja<br />
klimatskih promjena na zdravlje građana,<br />
ali i prilagodbe na neminovne klimatske<br />
promjene. Vrijednost projekta je 358.688,15<br />
eura, a sufinanciranje u visini od 80 %<br />
odobreno je od strane Fonda za zaštitu okoliša<br />
i energetsku učinkovitosti.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 51
PROGNOZA TRENDOVA<br />
ŽUPANI<br />
OTKRIVAJU<br />
PRIORITETE I<br />
TOP-PROJEKTE<br />
U NOVOM<br />
CIKLUSU<br />
Našoj anketi ove se godine odazvalo 12<br />
župana, koji ističu koje će projekte u idućem<br />
razdoblju nominirati za povlačenje novca iz<br />
<strong>Eu</strong>ropske unije. Županije su fokusirane na<br />
različita područja - od obrazovanja,<br />
zdravstva i socijalne skrbi do zelene<br />
tranzicije i energetske učinkovitosti ili na<br />
rješavanje konkretnih problema kao što su<br />
sustavi navodnjavanja<br />
piše: Lidija Kiseljak, župan.hr<br />
D<br />
ok su u fokusu projekata koje financira <strong>Eu</strong>ropska<br />
unija u javnosti često samo oni veliki, na razini<br />
gradova i županija iz godine u godinu realiziraju se<br />
brojni projekti koji značajno doprinose kvaliteti<br />
života lokalnog stanovništa. Zato je projekt izbora<br />
najboljih županijskih EU projekata važan jer u fokus<br />
stavlja sve ono što inovativne i ambiciozne lokalne<br />
samouprave uspijevaju ostvariti u svojim sredinama.<br />
Zato svake godine pitamo župane koji su im prioriteti u narednom<br />
razdoblju i koje projekte namjeravaju provesti uz sufinanciranje iz EU.<br />
Riječ je mahom o milijunskim projektima. Kako ističu župani koji su<br />
se odazvali našoj ovogodišnjoj anketi, ova je godina odlična za sumiranje<br />
postignutog budući smo obilježili desetu godišnjicu članstva u <strong>Eu</strong>ropskoj<br />
uniji pa su benefiti korištenja fondova EU itekako vidljivi.<br />
52 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
M A T I J A P O S A V E C<br />
Međimurska županija<br />
Provodimo projekte čija<br />
vrijednost premašuje 18<br />
milijuna eura<br />
U ovom trenutku Međimurska županija<br />
provodi brojne projekte čija vrijednost<br />
premašuje 18 i pol milijuna eura, a među<br />
njima je više od desetak<br />
projekata koji će biti<br />
dovršeni u 2023. godini.<br />
Također, Međimurska<br />
županija je dio velikog<br />
projekta kojim Međimurje<br />
dobiva Centar za starije i<br />
nemoćne osobe.<br />
Novi investicijski<br />
ciklus<br />
u zdravstvo nastavljamo izgradnjom objekta<br />
za sve zdravstvene laboratorije, kao i<br />
pripremom za formiranje palijativnog centra<br />
Županijske bolnice Čakovec.<br />
U završnoj fazi je obnova palače<br />
Zrinski u Čakovcu, a Feštetićev dvorac<br />
će se rekonstruirati i prenamijeniti u<br />
interpretacijski centar. Uredit ćemo i niz<br />
drugih interpretacijskih centara.<br />
U fokusu nam je i područje obrazovanja,<br />
te je Međimurska županija prijavila 15 svojih<br />
škola za dogradnju i adaptaciju kako bi se<br />
prešlo na jednosmjensku nastavu, kao i vrtiće<br />
i školske sportske dvorane. U planu nam je i<br />
izgradnja nove zgrade osnovne škole u našoj<br />
najvećoj općini Nedelišće.<br />
E R N E S T P E T R Y<br />
Ličko-senjska županija<br />
Krećemo u projekt<br />
Centra za razvoj brdskoplaninske<br />
poljoprivrede i<br />
stočarstva<br />
S obzirom na to da je usmjerenje Vlade<br />
RH preciznija podrška rješavanju problema<br />
brdsko-planinskih područja, Ličko-senjska<br />
županija u svojstvu nositelja projekta<br />
započela je pripremu projekta Centra za<br />
razvoj brdsko-planinske poljoprivrede i<br />
stočarstva.<br />
Županija uz sufinanciranje<br />
Ministarstva hrvatskih branitelja i<br />
s partnerima, Gradom Gospićem i<br />
braniteljskim udrugama s područja<br />
Ličko-senjske županije, provodi<br />
projekt izgradnje Memorijalnog<br />
centra Domovinskog rata Ličko-senjske<br />
županije.<br />
Provodi se energetska obnova Gimnazije<br />
Gospić, Strukovne škole Gospić i Opće<br />
bolnice Gospić, a jedan od predstojećih<br />
projekata je i izgradnja i opremanje centra za<br />
starije osobe (izvaninstitucijske i institucijske<br />
usluge) u Senju. Županija nadalje uz<br />
sufinanciranje Središnjeg državnog ureda<br />
za demografiju i mlade provodi projekt<br />
osnivanja i opremanja Centra za mlade Ličkosenjske<br />
županije. U planu je još niz projekata,<br />
a među njima i izgradnja Studentskog doma<br />
u suradnji s Veleučilištem “Nikola Tesla” u<br />
Gospiću.<br />
M A R T I N A F U R D E K - H A J D I N<br />
Karlovačka županija<br />
S partnerima promičemo<br />
korištenje obnovljivih izvora<br />
energije<br />
Karlovačka županija je na INTERREG<br />
HR - BiH - CG prijavila projekt “SPOT IT”<br />
(Solar potential overview toolkIT) vrijedan<br />
1,8 milijuna eura. S našim partnerima, a to<br />
su Opština Nikšić iz Crne Gore i Razvojna<br />
agencija grada Trebinje iz BiH, želimo<br />
promovirati korištenje obnovljivih izvora<br />
energije, konkretno solarne. Uz pomoć novih<br />
tehnologija i pametnih rješenja građanima<br />
želimo doslovce u nekoliko klikova<br />
omogućiti da na svom konkretnom primjeru<br />
dobiju uvid u sve dobrobiti solarne energije.<br />
Važan nam je i projekt izgradnje Centra<br />
za starije osobe Duga Resa, u kojemu<br />
sudjelujemo kao partner Gradu.<br />
Karlovačka županija pokretač je i velikog<br />
projekta “Dodir civilizacija”, u sklopu kojega<br />
želimo obnoviti i staviti u funkciju devet<br />
naših starih gradova i neke sadržaje u staroj<br />
karlovačkoj jezgri, Zvijezdi.<br />
Osim toga, imamo spremne projekte za<br />
izgradnju ukupno osam sportskih dvorana<br />
pri našim školama, a nastavljamo i ulaganja u<br />
turističke sadržaje.<br />
U ZAVRŠNOJ JE FAZI OBNOVA<br />
PALAČE ZRINSKI U ČAKOVCU, A<br />
KARLOVAČKA ŽUPANIJA JE<br />
POKRETAČ VELIKOG PROJEKTA<br />
“DODIR CIVILIZACIJA”<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 53
PROGNOZA TRENDOVA<br />
B O R I S M I L E T I Ć<br />
Istarska županija<br />
Prioritet su obrazovanje,<br />
zelena tranzicija i<br />
poljoprivreda<br />
Kao budući prioritetni projekti definirani<br />
su oni iz područja obrazovanja, zdravstva i<br />
socijalne skrbi, zelene tranzicije i energetske<br />
učinkovitosti, održivog razvoja te poljoprivrede.<br />
Kada govorimo o obrazovanju, Istarska<br />
županija pripremila je sljedeće projekte koje će<br />
kandidirati u okviru NPOO-a: rekonstrukcija<br />
i dogradnja školske zgrade i izgradnja školske<br />
sportske dvorane Osnovne škole Marčana,<br />
koji će omogućiti i jednosmjensku nastavu;<br />
zatim rekonstrukcija i dogradnja školske<br />
zgrade i izgradnja školske sportske dvorane OŠ<br />
Svetvinčenat, a tu je i dodatni projekt koji će<br />
omogućiti jednosmjensku nastavu u toj školi;<br />
nadalje, rekonstrukcija i dogradnja školske<br />
zgrade i izgradnja školske sportske dvorane<br />
Osnovne škole Vladimira Gortana u Žminju te<br />
kroz drugi projekt uvođenje jednosmjenske<br />
nastave.<br />
S T J E P A N K O Ž I Ć<br />
Zagrebačka županija<br />
Radimo na osam projekata<br />
za energetsku obnovu<br />
zgrada javnog sektora<br />
Ove godine obilježili smo desetu<br />
godišnjicu članstva u <strong>Eu</strong>ropskoj uniji, a<br />
benefiti korištenja fondova EU itekako su<br />
vidljivi. Nakon niza energetskih obnova<br />
škola i domova zdravlja, koje su se u ovim<br />
kriznim energetskim vremenima pokazale<br />
itekako opravdanima, u svibnju ove godine<br />
prijavili smo osam projekata na javni poziv<br />
za energetsku obnovu zgrada javnog sektora.<br />
Također, s ciljem postizanja cjelodnevne<br />
nastave i daljnjih ušteda na energentima,<br />
za Nacionalni plan oporavka i otpornosti<br />
pripremamo prijavu 26 projekata.<br />
Ove godine završavamo izgradnju triju<br />
“učećih tvornica” u sklopu Regionalnog<br />
centra kompetentnosti u strojarstvu,<br />
u kojima će učenici učiti radeći na<br />
najsuvremenijim strojevima. Za investiciju<br />
vrijednu oko 15 milijuna eura, 10 milijuna<br />
smo osigurali iz fondova EU.<br />
Članstvo u EU itekako se pokazalo<br />
oportunim u nedaćama i kroz mogućnost<br />
korištenja sredstava iz Fonda solidarnosti.<br />
Tako je za sanaciju prometne infrastrukture<br />
oštećene u potresima putem naše Županijske<br />
uprave za ceste i same Županije osigurano<br />
bespovratnih 92 milijuna eura, što su u<br />
svakom smislu povijesna ulaganja.<br />
B L A Ž E N K O B O B A N<br />
Splitsko-dalmatinska županija<br />
Fokus nam je na razvoju<br />
otoka u županiji uz ulaganja<br />
od 35 milijuna eura<br />
Posebna pažnja u nadolazećem periodu<br />
posvetit će se razvoju otoka Splitskodalmatinske<br />
županije, i to kroz program<br />
Integriranih teritorijalnih ulaganja za<br />
otoke kojim je osigurano 35 milijuna<br />
eura za razvoj otočnog područja SDŽ.<br />
Nadalje, nastavit će se ulaganja u izgradnju<br />
i dogradnju školskih objekta s naglaskom<br />
na osiguravanje cjelodnevnog boravaka i<br />
jednosmjenske nastave. Poseban naglasak<br />
se stavlja na strateški projekt Županije<br />
“Centar izvrsnosti Nova sela”, koji za cilj ima<br />
uspostaviti regionalni centar izvrsnosti za rad<br />
s darovitom, visoko motiviranom djecom i<br />
mladima.<br />
Nastavit će se i s izgradnjom i obnovom<br />
zdravstvenih objekata sredstvima<br />
EU s naglaskom na objekte primarne<br />
zdravstvene zaštite, kao i daljnje financiranje<br />
specijalizacija iz područja primarne zaštite.<br />
U domeni zdravstva svakako treba istaknuti<br />
projekt “Biokovka 5.0 - mediteranski centar<br />
izvrsnosti lječilišnog i wellness turizma”, koji<br />
uključuje ulaganje u Specijalnu bolnicu za<br />
medicinsku rehabilitaciju Biokovka.<br />
Ulagat će se i u rekonstrukciju domova za<br />
starije i nemoćne (poput domova Cista Provo<br />
i Vrgorac Dragljane, Šolta).<br />
D A M I R D E K A N I Ć<br />
Vukovarsko-srijemska županija<br />
Dva sustava navodnjavanja<br />
gotova, još dva u fazi<br />
projektiranja<br />
Ove godine su završena dva sustava<br />
navodnjavanja u vrijednosti od 18 milijuna<br />
eura, financirana iz Programa ruralnog<br />
razvoja, a u fazi projektiranja su još dodatna<br />
dva sustava, čime bi pokrivenost županije<br />
sustavima navodnjavanja iznosio oko 5500<br />
ha. VSŽ u suradnji s proizvođačima jabuka<br />
trenutačno priprema i projektni prijedlog<br />
za izgradnju logističko-distributivnog<br />
centra (hladnjače) kapaciteta 10.000 t, koji<br />
će se prijaviti na otvoreni natječaj u okviru<br />
NPOO-a.<br />
Važno je istaknuti kako je pripremljena<br />
projektno-tehnička dokumentacija za<br />
projekte: “Izgradnja klaonice”, “Centar<br />
SPLITSKO-DALMATINSKA<br />
ŽUPANIJA RADI NA UVOĐENJU<br />
JEDNOSMJENSKE NASTAVE, A<br />
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA NA<br />
CENTRU ZA SOJU BEZ GMO-a<br />
54 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
za GMO free soju” i “Panonski centar<br />
za primjenu digitalnih tehnologija u<br />
poljoprivredi”, čiju realizaciju planiramo<br />
sufinancirati bespovratnim sredstvima EU.<br />
Također, do kraja godine bit će spremne<br />
i dokumentacije za izgradnju Transportnologističkog<br />
centra VSŽ te Auto parka Lipovac.<br />
Z L A T K O K O M A D I N A<br />
Primorsko-goranska županija<br />
Već imamo pripremljenih 30<br />
novih projekata važnih za<br />
kvalitetu života<br />
Primorsko-goranska<br />
županija ima velika<br />
očekivanja od nove<br />
financijske perspektive<br />
EU, odnosno<br />
Višegodišnjeg<br />
financijskog okvira<br />
za razdoblje 2021. -<br />
2027. te Nacionalnog<br />
plana oporavka i<br />
otpornosti. Stoga smo<br />
već u najavi pripremili<br />
i predložili više od 30<br />
projekata s područja županije<br />
za<br />
sufinanciranje bespovratnim sredstvima.<br />
Među njima dominiraju projekti važni za<br />
kvalitetu života stanovnika naše županije<br />
u domeni zdravlja i obrazovanja, kao<br />
što su novi Zdravstveni centar Rujevica,<br />
revitalizacija Lječilišnog centra Veli Lošinj,<br />
novi Dom zdravlja Opatija i izgradnja<br />
Osnovne škole Marinići. Također smo<br />
predložili projekte vezane uz daljnje<br />
unapređenje turizma i kulture, kao što su<br />
revitalizacija Guvernerove palače u Rijeci,<br />
nastavak projekata energetske obnove<br />
objekata zdravstvenih i socijalnih ustanova<br />
i digitalizaciju javnih službi. Županija<br />
aktivno sudjeluje i u pripremi i provedbi<br />
niza projekata u okviru različitih programa<br />
europske teritorijalne suradnje s ciljem<br />
razmjene znanja i iskustava s međunarodnim<br />
partnerima.<br />
I G O R A N D R O V I Ć<br />
Virovitičko-podravska županija<br />
Gradimo Centar za pametnu<br />
poljoprivredu i Sušionicu<br />
povrća<br />
Nastavlja se s provedbom gradnje<br />
brze ceste prema Zagrebu, dionica od<br />
Virovitice do Špišić Bukovice. Centar za<br />
pametnu poljoprivredu ima građevinsku<br />
dozvolu, prema njoj ide i Sušionica povrća<br />
u Virovitici. Nastavlja se s novim sustavima<br />
navodnjavanja, Čađavica, Lukač, Đolta<br />
II., Zdenci, Čačinci - Crnac… Planiraju<br />
se nove sportske dvorane u Suhopolju,<br />
Novoj Bukovici, Ćeralijama i u<br />
OŠ Josipa Kozarca u Slatini. Tu<br />
je i nova Gimnazija<br />
sa<br />
zvjezdarnicom i<br />
sportskom dvoranom u Virovitici. Nova<br />
osnovna škola sa sportskom dvoranom<br />
planira se u Pitomači, kao i nova OŠ u<br />
Orahovici. Tu su i rekonstrukcije škola u<br />
Gradini, Maloj Črešnjevici, Čađavici, Novoj<br />
Bukovici, Okrugljači i OŠ <strong>Eu</strong>gena Kumičića<br />
u Slatini. Također, provodimo projekt<br />
“Regionalni znanstveni centar Panonske<br />
Hrvatske”. Obnavlja se rodilište u OB-u<br />
Virovitica. S osam općina provodimo projekt<br />
širokopojasnog interneta, a valja spomenuti<br />
i projekt vezan uz geotermalna istraživanja,<br />
Centar za kulturu zdravlja u Cabuni i<br />
završetak velikog turističkog projekta<br />
uređenja Orahovačkog jezera sa smještajnim<br />
kapacitetima.<br />
B O Ž I D A R L O N G I N<br />
Zadarska županija<br />
Nastavljamo ulaganja<br />
u poduzetničku<br />
infrastrukturu<br />
U razdoblju koje je pred nama<br />
Zadarska županija provodit će mjere<br />
i aktivnosti s ciljem osiguravanja<br />
kontinuiteta u ostvarenju pozitivnih<br />
gospodarskih pokazatelja. Rezultat je<br />
to sinergije i zajedničkog rada Županije i<br />
županijskih ustanova. Mi smo i do sada bili<br />
konkretni i uspješni u povlačenju sredstava<br />
iz fondova EU, a nova financijska perspektiva<br />
i sredstva iz NPOO-a bit će dodatni<br />
zamašnjak razvoju naše županije. Ulaganja<br />
u poduzetničku infrastrukturu, jačanje<br />
socijalne mreže i usluga te unaprjeđenje<br />
ljudskih kapaciteta u fokusu su budućeg<br />
razvoja Zadarske županije, koja, premda nosi<br />
titulu najribarskije županije u Hrvatskoj,<br />
intenzivno potiče i razvoj drugih sektora<br />
na cijelom svom području. Ključni tematski<br />
projekti koje planiramo ostvariti uključuju<br />
i izgradnju škola, dječjih vrtića, ulaganje<br />
u razvoj zdravstvenih usluga te nastavak<br />
izgradnje prometne i vodno-komunalne<br />
infrastrukture.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 55
PROGNOZA TRENDOVA<br />
gradnje Regionalnog centra civilne zaštite<br />
Varaždin pokrenuta javna nabava za izradu<br />
projektno-tehničke dokumentacije.”<br />
projekt I. gimnazije Osijek, čija je gradnja u<br />
tijeku.<br />
Naravno, pripremaju se i drugi novi<br />
projekti u području prometa i obrazovanja,<br />
a za iduću je godinu prijavljeno i pet<br />
projekata prekogranične suradnje s područja<br />
zdravstvenih usluga, socijalne politike,<br />
kulture, inovacija i zaštite okoliša.”<br />
A N Đ E L K O S T R I Č A K<br />
Varaždinska županija<br />
Gradimo novi centralni<br />
operacijski blok Opće<br />
bolnice Varaždin<br />
”Počela je realizacija našeg najvećeg<br />
projekta EU, gradnje novog objekta<br />
Centralnog operacijskog bloka Opće bolnice<br />
Varaždin, vrijednog 45 milijuna eura, koji se<br />
sufinancira iz Nacionalnog plana oporavka<br />
i otpornosti. Pokrenut će biti natječaj za<br />
gradnju nove zgrade Zavoda za javno<br />
zdravstvo.<br />
U obrazovanju je u tijeku gradnja i<br />
opremanje dvaju regionalnih centara<br />
kompetentnosti u zdravstvu i poljoprivredi,<br />
ukupne vrijednosti 29 milijuna eura. Uz 22<br />
projekta gradnje i dogradnje škola za potrebe<br />
cjelodnevne nastave, u planu je projekt<br />
obnove dvorca Šaulovec za<br />
<strong>Eu</strong>ropski centar za darovite -<br />
Centre izvrsnosti Varaždinske<br />
županije, kao i dogradnja<br />
Glazbene škole u Varaždinu.<br />
Prijavljena je obnova<br />
smještajnog objekta<br />
Minerve u Varaždinskim<br />
Toplicama, kao i projekt<br />
revitalizacije arboretuma<br />
Opeka, pokrenuto je<br />
projektiranje<br />
posjetiteljskih<br />
centara Gaveznica<br />
i Gomila.<br />
Uz to, treba<br />
istaknuti i da je za projekt<br />
PRIJAVLJENA JE OBNOVA MINERVE<br />
U VARAŽDINSKIM TOPLICAMA, A<br />
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA<br />
VEĆ JE ZAVRŠILA ČETIRI<br />
KAPITALNA PROJEKTA<br />
I V A N A N U Š I Ć<br />
Osječko-baranjska županija<br />
Ove godine završena četiri<br />
kapitalna infrastrukturna<br />
projekta<br />
”Osječko-baranjska županija prednjači<br />
u povlačenju sredstava <strong>Eu</strong>ropske unije u<br />
razdoblju koje je iza nas, a takvu praksu želi i<br />
nastaviti. Subjekti s područja ove županije do<br />
sada su sudjelovali u 1672 projekta ukupne<br />
vrijednosti od 1,2 milijarde eura.<br />
Ove su godine završena četiri<br />
kapitalna infrastrukturna projekta;<br />
Regionalni distribucijski centar<br />
Osječko-baranjske županije za voće i<br />
povrće, Gospodarski centar Osječkobaranjske<br />
županije te regionalni centri<br />
kompetentnosti Ugostiteljskoturističke<br />
te Elektrotehničke<br />
i prometne škole Osijek.<br />
Investicije su ukupno vrijedne<br />
više od 45 milijuna eura. Kako se<br />
već sada potvrdila opravdanost tih ulaganja,<br />
počele su pripreme i za sljedeće faze<br />
razvoja RDC-a i GC-a. Za Osječko-baranjsku<br />
županiju, kao i cijelu istočnu Hrvatsku,<br />
najveći je i najznačajniji projekt novog<br />
Kliničkog bolničkog centra Osijek. Ovisno<br />
o pozivima, za apliciranje je spreman i<br />
T O M I S L A V T O M A Š E V I Ć<br />
gradonačelnik Zagreba<br />
Fokus na projektima<br />
obnove od potresa uz<br />
potporu Fonda solidarnosti<br />
U proteklom razdoblju fokus ove<br />
Gradske uprave vezano na EU fondove<br />
bio je na iskorištenju sredstava Fonda<br />
solidarnosti <strong>Eu</strong>ropske unije za projekte<br />
obnove od potresa kojima se financirala<br />
konstrukcijska obnova. Iz Fonda solidarnosti<br />
EU, Grad Zagreb, vlasnički povezana<br />
trgovačka društva i ustanove sveukupno<br />
su iskoristili ukupno 185 milijuna eura,<br />
gotovo 100 puta više od iznosa zatečenog pri<br />
preuzimanju upravljanja gradom 2021., kad<br />
je iskorištenost Fonda bila 2 milijuna eura.<br />
Započela je i provedba 12 projekata<br />
izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije<br />
dječjih vrtića za koje je Grad Zagreb također<br />
ostvario sufinanciranje iz Mehanizma<br />
za oporavak i otpornost. U pripremi su i<br />
projekti kojima će se sufinancirati izgradnja,<br />
rekonstrukcija i opremanje osnovnih škola<br />
za potrebe jednosmjenskog rada i<br />
cjelodnevne nastave. Planirana<br />
su i velika ulaganja u sportsku<br />
i turističku infrastrukturu, a<br />
za projekt izgradnje Kupališta<br />
Špansko također očekujemo<br />
sufinanciranje iz Mehanizma za<br />
oporavak i otpornost.<br />
Ulaganja u unaprjeđenje<br />
prometne infrastrukture, prije<br />
svega proširenje tramvajske<br />
infrastrukture na području Zagreba također<br />
započinju s provedbom tijekom 2024..<br />
56 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
GLAS PARTNERA<br />
G<br />
rad Varaždin proglašen je<br />
2021. i 2022. godine<br />
najboljim velikim hrvatskim<br />
gradom po kvaliteti života te<br />
i dalje nastoji opravdati ovu<br />
hvalevrijednu titulu. Grad<br />
bogate povijesti, kulture i<br />
grad turizma nudi bezbroj<br />
mogućnosti za ugodan i sadržajno zanimljiv<br />
život. Geografskim položajem, odličnom<br />
prometnom povezanošću te brojnim<br />
demografskim mjerama ovaj barokni grad<br />
privlači stanovnike te je sigurno i ugodno mjesto<br />
za život. Urbani je srednjoeuropski grad koji<br />
kontinuirano radi na podizanju životnog<br />
standarda svih građana.<br />
VEĆE POTPORE ZA PODUZETNIKE<br />
Demografske mjere kojima grad nastoji<br />
podići standard života građana su jednokratna<br />
pomoć za rođenje djeteta, sufinanciranje<br />
dječjih vrtića, nabava školskog materijala,<br />
subvencije za prijevoz učenika i studenata,<br />
učeničke i studentske stipendije, božićnice<br />
za djecu i umirovljenike, uskrsnice za<br />
umirovljenike te jednokratne novčane pomoći<br />
za socijalno ugrožene građane. Grad financira<br />
i usluge gerontodomaćica te ostale programe<br />
unapređenja zdravstvene zaštite za najosjetljivije<br />
skupine građana. Umirovljenicima s područja<br />
Grada Varaždina osiguran je besplatan gradski<br />
prijevoz. Osnovnoškolci s prebivalištem imaju<br />
besplatan produženi boravak, besplatan topli<br />
obrok te se ulaže u zdravu prehranu djece<br />
što je Grad dokazao i dobivenim certifikatom<br />
“Healthy meal”. Grad financira i zapošljavanje<br />
učiteljica u produženom boravku. Vodi se briga<br />
i o mentalnom zdravlju djece te svaka osnovna<br />
škola zapošljava psihologe, a djevojčicama u<br />
osnovnim školama osigurani su i besplatni<br />
higijenski ulošci.<br />
Grad Varaždin s prirezom od 7,5 posto među<br />
najnižima je u Hrvatskoj. Provodi programe<br />
izgradnje POS stanova, a planira se i izgradnja<br />
stanova za najam za mlade.<br />
Grad Varaždin po mjerama i programima<br />
potpora za obrtnike i poduzetnike među<br />
vodećim je <strong>gradovi</strong>ma<br />
Hrvatskoj. Kroz Poduzetnički<br />
fond dodjeljuju se bespovratna<br />
sredstva poduzetnicima, a i<br />
uvedene su dodatne mjere<br />
potpora za gospodarske<br />
aktivnosti poduzetnika<br />
početnika kao i sufinanciranje<br />
Neven Bosilj,<br />
gradonačenik<br />
Varaždina<br />
u<br />
DVIJE GODINE ZAREDOM ODNIJELI SU TITULU NAJBOLJEG MEĐU VELIKIM<br />
GRADOVIMA I NASTAVLJAJU S BROJNIM PROJEKTIMA<br />
Varaždin - grad za<br />
kvalitetan život<br />
Prirez od 7,5 posto među najnižima je u Hrvatskoj,<br />
provode se programi izgradnje stanova POS-a, a planira<br />
se i izgradnja stanova za najam za mlade<br />
Stari grad Varaždin nezaobilazna je destinacija turista, a grad je posebno posjećen tijekom festivala<br />
smještaja djece u dječjim vrtićima za<br />
poduzetnike početnike u prvoj godini<br />
poslovanja.<br />
U Varaždinu se ulaže i u ekologiju i u održivi<br />
razvoj i održivo gospodarenja otpadom. Gradu<br />
Varaždinu je kao pokretaču zelenih promjena<br />
dodijeljena i nacionalna nagrada Green prix<br />
2022. Ove godine dovršena je sortirnica,<br />
moderno postrojenje za reciklabilni otpad gdje<br />
će se sortirati sav prikupljen otpadni papir,<br />
karton, metal, plastika i drugi materijali.<br />
ENERGETSKA UČINKOVITOST KUĆA<br />
Građanima se sufinancira energetska<br />
obnova obiteljskih kuća i korištenje obnovljivih<br />
izvora energije. U 2023. godini realizirano je<br />
postavljanje dvije fotonaponske elektrane na<br />
javnim zgradama, na Sportskoj dvorani<br />
Srednjoškolac te na Sportskoj dvorani<br />
Graberje. Postavljanje fotonaponskih<br />
elektrana dokaz je kako Varaždin ide u smjeru<br />
urbanog, zelenog grada tako da se što više<br />
koriste prirodni resursi, promišlja o ekologiji,<br />
štednji energije i smanjenju emisije CO 2<br />
.<br />
Započela je i modernizacija javne rasvjete koja<br />
uključuje zamjenu ili postavljanje novih LED<br />
svjetiljki.<br />
Grad Varaždin ocijenjen je visokim ocjenama<br />
i za financijsku transparentnost od strane<br />
Instituta za javne financije, a svi građani, kao i<br />
sva djeca i mladi mogu se svojim prijedlozima<br />
uključiti u predlaganje projekata važnih za<br />
razvoj grada.<br />
Gostoljubivost Varaždinaca, ljepota<br />
arhitekture i hortikulture ono je što u Varaždin<br />
dovodi sve više ljudi, a posebice za vrijeme<br />
održavanja njegovih najvećih festivala –<br />
Špancirfesta, Varaždinskih baroknih večeri,<br />
Ljeta u Varaždinu i čarobnog varaždinskog<br />
Adventa.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 57
GLAS PARTNERA<br />
N<br />
akon zahtjevnog<br />
višegodišnjeg razdoblja,<br />
obilježenog demografskim i<br />
gospodarskim izazovima,<br />
istok Hrvatske ponovno<br />
dobiva obrise snažne<br />
gospodarske regije koja je<br />
kroz povijest hranila čitavu<br />
zemlju. Na čelu s Osječko-baranjskom<br />
županijom kao predvodnicom društvenogospodarskog<br />
razvoja, istok Hrvatske kroz<br />
posljednjih je nekoliko godina dobio jednu<br />
sasvim novu perspektivu, sve ugodniju za život,<br />
poticajniju za poduzetništvo i atraktivniju za<br />
strateška ulaganja – domaća i strana.<br />
Naravno, prekretnica se ne događa preko<br />
noći, već je rezultat dugog i pomno planiranog<br />
procesa te ono najvažnije, realiziranih<br />
projekata i ulaganja. Niz takvih iskoraka,<br />
ponajprije usmjerenih na gospodarsku i urbanu<br />
infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje i sport<br />
polučio je najuspješnijim gospodarskim i<br />
demografskim trendovima u povijesti, a svoj<br />
je nastavak dobio realizacijom najnovijeg<br />
kapitalnog projekta – Gospodarskog centra OBŽ.<br />
JOŠ SNAŽNIJI GOSPODARSKI RAST<br />
U travnju ove godine Osijek i šire područje<br />
Slavonije dobili su Gospodarski centar Osječkobaranjske<br />
županije. Ova suvremena, urbana i<br />
multifunkcionalna zgrada, vrijedna 10,5 milijuna<br />
eura, izgrađena je s ciljem osiguravanja nove<br />
poslovne infrastrukture i prostora za sajmove,<br />
konferencije, kongrese te druge gospodarske<br />
manifestacije koje će omogućiti razvoj novih<br />
proizvoda i usluga malih i srednjih poduzeća,<br />
razvoj usluga poduzetničkih potpornih institucija<br />
te je sastavni dio budućeg kompleksa poslovnog<br />
parka.<br />
”Izgradnjom Gospodarskog centra OBŽ<br />
nastavljamo niz kapitalnih infrastrukturnih<br />
investicija kojima stvaramo preduvjete za još<br />
snažniji gospodarski rast. Nakon Regionalnog<br />
distribucijskog centra OBŽ za voće i povrće<br />
koji smo otvorili u veljači, Gospodarskim<br />
centrom zaokružujemo potporu poljoprivredi<br />
i gospodarstvu, a nastavljamo i s pripremom<br />
brojnih drugih projekata. Cilj nam je osnažiti<br />
gospodarsku aktivnost kao preduvjet otvaranja<br />
novih radnih mjesta i poboljšanja životnih uvjeta<br />
stanovnika istoka Hrvatske te povratka mladih<br />
obitelji. U kontinuitetu raste BDP, povećava se<br />
zaposlenost kao i broj novoosnovanih tvrtki i<br />
obrta, a sve je veći interes i stranih investitora<br />
za županiju” ističe Ivan Anušić, župan Osječkobaranjske<br />
županije.<br />
Razloge za optimizam i daljnje planove<br />
potkrepljuju podaci o kontinuiranom<br />
gospodarskom rastu, od povećanja broja<br />
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA JE INVESTICIJOM OD 10,5 MILIJUNA EURA<br />
OSIGURALA NAJMODERNIJU POSLOVNU INFRASTRUKTURU NA ISTOKU HRVATSKE<br />
Gospodarski centar<br />
za daljnji razvoj<br />
Raste BDP, povećava se zaposlenost, kao i broj<br />
novoosnovanih tvrtki i obrta, a sve je veći interes i<br />
stranih investitora<br />
Multifunkcionalna zgrada prva je faza projekta i dio budućeg kompleksa poslovnog parka<br />
zaposlenih, pada nezaposlenih, rasta broja<br />
poslovnih subjekata i turističkih dolazaka i<br />
noćenja do svih drugih segmenata rada koji su<br />
u pozitivnom trendu.<br />
PROSTOR ZA TVRTKE KOJE SE ŠIRE<br />
U skladu sa strategijom razvoja županije, u<br />
prostoru Gospodarskog centra OBŽ otvara se<br />
prostor za djelovanje tvrtki koje svoje tržište<br />
žele graditi ili širiti na istoku zemlje. Raspisan<br />
je javni poziv za najam poslovnih prostora<br />
te se pozivaju poduzetnici na iskaz interesa.<br />
To je tek početak jer je planirana i druga faza<br />
projekta, u kojoj će Gospodarski centar postati<br />
veliki poslovni park na površini od 70 tisuća<br />
kvadratnih metara. Nakon prve faze, koja je<br />
multifunkcionalna i namijenjena za potrebe<br />
uredskog, izložbenog i kongresnog prostora,<br />
slijedi i izgradnja poslovnog tornja, koji bi<br />
trebao dati dodatni prostor za poduzetničke i<br />
gospodarske djelatnosti.<br />
Osječki sajmovi i skupovi dobili su<br />
najmoderniju infrastrukturu. Tradicionalni<br />
proljetni sajam u travnju je okupio 170 izlagača.<br />
U veljači će se po prvi put u Osijeku održati<br />
Green Matrix Summita, pod pokroviteljstvom<br />
<strong>Eu</strong>ropske komisije, namijenjen mladima te<br />
održivom i digitalnom razvoju.<br />
58 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
KATEGORIJE<br />
55<br />
GRADOVA UŠLO U<br />
ZAVRŠNICU IZBORA<br />
“NAJBOLJI GRADOVI”<br />
U svakoj od kategorija bit će proglašena tri pobjednika - najbolji<br />
veliki grad (s više od 35.000 stanovnika), najbolji srednji grad (do<br />
35.000 stanovnika) te najbolji mali grad (do 10.000 stanovnika)<br />
piše: Vedran Marjanović<br />
U<br />
šestom po redu izboru<br />
najboljih gradova Hanza<br />
Medije i portala<br />
Gradonačelnik.hr i ove će<br />
godine biti proglašeni<br />
pobjednici u pet kategorija i<br />
dodijeljene dvije posebne<br />
nagrade - Smart city i Eco<br />
city. Kategorije u kojima se <strong>gradovi</strong> natječu su<br />
kvaliteta života, obrazovanje, demografija,<br />
socijalna politika i mladi, ekonomija, fondovi<br />
<strong>Eu</strong>ropske unije i najveći napredak u kvaliteti<br />
života.<br />
U svakoj od tih kategorija bit će proglašena<br />
tri grada pobjednika - najbolji veliki (više od<br />
35.000 stanovnika ili županijsko središte),<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 59
EGIDA KATEGORIJE - NAVIGACIJA<br />
U ŠESTOM IZBORU NAJBOLJIH GRADOVA HANZA<br />
MEDIJE I PORTALA GRADONAČELNIK.HR, I OVE ĆE SE<br />
GODINE PROGLASITI POBJEDNICI U PET KATEGORIJA<br />
srednji (između 10.000 i 35.000 stanovnika)<br />
te mali grad, veličine do 10.000 stanovnika.U<br />
završnicu izbora najboljih ušlo je 55 gradova<br />
po kategorijama za 2023., među kojima su i<br />
neki od prošlogodišnjih pobjednika.<br />
U konkurenciji za najbolji veliki grad u<br />
kategoriji kvalitete života su Dubrovnik,<br />
Pula, Samobor, Varaždin i Zagreb. Naslov<br />
najboljeg brani Varaždin, koji je lani<br />
trijumfirao u ovom izboru. U istoj kategoriji,<br />
ali u konkurenciji srednjih gradova,<br />
kandidati su Kastav, Opatija, Poreč, Rovinj<br />
i Sveta Nedjelja, koja će pokušati potvrditi<br />
naslov najbolje iz 2022. Najbolji mali grad<br />
u ovoj kategoriji traži se između Biograda,<br />
Hvara, Krka, Novalje i Raba, lanjskog<br />
pobjednika.<br />
Pri rangiranju gradova u kvaliteti života<br />
organizatori izbora u obzir su, među ostalim,<br />
uzeli proračunska izdvajanja gradova za<br />
unapređenje stanovanja, sport, kulturu i<br />
zaštitu okoliša. Uz to, analizirani su podaci<br />
o indeksima općeg kretanja stanovništva i<br />
starenja u <strong>gradovi</strong>ma.<br />
VAŽNI GOSPODARSKI POKAZATELJI<br />
Za najbolji veliki grad u kategoriji<br />
obrazovanja te demografije, socijalne politike<br />
i mladih konkuriraju Čakovec, Pazin, Sisak,<br />
Velika Gorica i Vukovar, koji brani naslov<br />
najboljeg u 2022. U najužem izboru za<br />
najbolji srednji grad u ovoj kategoriji su<br />
aktualni pobjednik Labin, Poreč, Rovinj,<br />
Umag i Vrbovec, a u konkurenciji malih<br />
gradova završnicu su izborili Buje, Cres,<br />
Crikvenica (pobjednik 2022.), Komiža i Krk.<br />
U izračun pokazatelja o kvaliteti<br />
obrazovanja te dosezima u demografskoj,<br />
socijalnoj i politici za mlade u <strong>gradovi</strong>ma<br />
uzeti su, među ostalim, podaci o<br />
pedagoškom standardu<br />
u vrtićima i školama<br />
te proračunskim<br />
izdvajanjima za<br />
stipendije i školarine.<br />
I ove godine<br />
konkurencija u<br />
ekonomskoj kategoriji<br />
izbora najboljih gradova izrazito je jaka. Od<br />
velikih, u završnici izbora su Koprivnica,<br />
Krapina, Pula i Samobor, koji je u ovom<br />
izboru trijumfirao lani, te Varaždin. Za<br />
najbolji srednji grad po ekonomskim<br />
kriterijima konkuriraju Kastav, Opatija<br />
(lanjski pobjednik), Poreč, Rovinj i Sveta<br />
Nedjelja, a u završnici istovrsnog izbora<br />
malih gradova su Cres, Hvar, koji brani<br />
naslov iz 2022., Krk, Nin i Rab.<br />
Gospodarski su pokazatelji gradova<br />
uvrštenih u rangiranje najboljih, među<br />
ostalim, prosječni dohodak po stanovniku,<br />
prosječni izvorni prihodi po stanovniku,<br />
pokrivenost ukupnih gradskih rashoda<br />
MEĐU OSTALIM, ANALIZIRA SE POMAK U<br />
EFIKASNOSTI GRADSKE UPRAVE,<br />
PRORAČUNSKOM IZDVAJANJU ZA<br />
GOSPODARENJE OTPADOM, UDJELU BRUTO<br />
PLAĆA ZAPOSLENIH U GRADSKOJ<br />
ADMINISTRACIJI U UKUPNIM RASHODIMA<br />
GRADA I IZNOSU PRORAČUNSKIH<br />
SUBVENCIJA ZA GOSPODARSTVO<br />
prihodima, stopa prireza i efikasnost gradske<br />
uprave.<br />
U izboru za najbolji grad u povlačenju<br />
novca iz fondova <strong>Eu</strong>ropske unije bit će<br />
proglašen samo jedan pobjednik, a u<br />
završnici su Petrinja, Osijek, Slavonski<br />
Brod, Rijeka, koja brani naslov najboljeg iz<br />
prošle godine, te Zagreb. Status kandidata<br />
spomenuti <strong>gradovi</strong> izborili su najboljim<br />
pokazateljima iznosa sredstava iz EU po<br />
stanovniku te udjelu povučenih sredstava<br />
iz EU u ukupnom iznosu novca koji su<br />
svi <strong>gradovi</strong> povukli u četverogodišnjem<br />
razdoblju.<br />
TRANSPARENTNI I JASNI KRITERIJI<br />
I u kategoriji izbora grada koji je<br />
najviše napredovao u kvaliteti života bit će<br />
dodijeljena samo jedna nagrada, a za nju<br />
konkuriraju Duga Resa, Našice, Metković,<br />
Samobor i Solin. U rangiranju gradova<br />
s najvećim napretkom u kvaliteti života<br />
analizira se pomak koji su <strong>gradovi</strong> napravili<br />
po šest ključnih kriterija u ovoj godini u<br />
odnosu na prošlu.<br />
Među ostalim, analizira se pomak u<br />
efikasnosti gradske uprave, proračunskom<br />
izdvajanju za gospodarenje otpadom,<br />
udjelu bruto plaća zaposlenih u gradskoj<br />
administraciji u ukupnim rashodima<br />
grada i iznosu proračunskih subvencija za<br />
gospodarstvo.<br />
Pobjednici ovogodišnjeg izbora bit<br />
će proglašeni na završnoj svečanosti u<br />
Zagrebu, u hotelu Esplanade, 4. listopada.<br />
Iako se tijekom proteklih godina izbor<br />
najboljih gradova Jutarnjeg lista i portala<br />
Gradonačelnik.hr uz suradnju agencije<br />
Ipsos mijenjao po pitanju broja nagrađenih<br />
gradova i kategorija, osnovna<br />
ideja, ističu organizatori,<br />
uvijek je bila ista -<br />
izabrati najbolje<br />
hrvatske sredine<br />
na temelju jasnih,<br />
transparentnih, čvrsto<br />
utemeljenih i detaljno<br />
obrazloženih kriterija.<br />
60 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
KATEGORIJA<br />
NAJVEĆI<br />
NAPREDAK U<br />
KVALITETI ŽIVOTA<br />
NAKON KRIŽEVACA I<br />
OPUZENA, KATEGORIJA<br />
NAJVEĆEG NAPRETKA U<br />
KVALITETI ŽIVOTA DOBIVA<br />
NOVOG LAUREATA<br />
Nagrada za najveći napredak u kvaliteti života izračunata je tako da<br />
je uspoređen poredak u kategoriji kvalitete živote u 2023. godini u<br />
odnosu na poredak za istu kategoriju u sklopu prošlogodišnjeg<br />
izbora najboljih hrvatskih gradova. Pet gradova koji su ostvarili<br />
najveći napredak u poretku ušlo je u finale ovogodišnjeg izbora,<br />
pojašnjavaju u Gradonačelnik.hr<br />
piše: Vedran Marjanović<br />
O<br />
d 2021. u izboru najboljih<br />
gradova Jutarnjeg lista<br />
bira se i pobjednik u<br />
kategoriji ‘Najveći<br />
napredak u kvaliteti’<br />
života, a do sada su to<br />
priznanje dobili Križevci i<br />
Opuzen. Budući su se u<br />
ovogodišnju završnicu izbora plasirali Duga<br />
Resa, Metković, Našice, Samobor i Solin,<br />
dobiti ćemo novog nositelja naslova grada<br />
koji je najviše unaprijedio kvalitetu života u<br />
svojoj sredini.<br />
- Nagrada za najveći napredak u kvaliteti<br />
života izračunata je na način da je uspoređen<br />
poredak u kategoriji kvaliteta života u<br />
2023. godini u odnosu na poredak za istu tu<br />
kategoriju u sklopu prošlogodišnjeg izbora<br />
najboljih hrvatskih gradova za 2022. godinu.<br />
Pet gradova koji su ostvarili najveći napredak<br />
u poretku su ušli u finale ovogodišnjeg izbora<br />
– pojašnjavaju u Gradonačelnik.hr..<br />
Redoslijed gradova u rangiranju<br />
dostignute kvalitete života radi se temeljem<br />
29 pokazatelja gospodarske, demografskoobrazovne<br />
i komunalne situacije u tim<br />
sredinama. Među ostalim, u obzir se uzima<br />
prosječni dohodak po stanovniku, prosječna<br />
zaposlenost per capita, stopa prireza,<br />
efikasnost javne uprave, proračunska<br />
izdvajanja za stipendije, školarine i<br />
porodiljne naknade, kao i udio izdvajanja za<br />
unaprijeđenje stanovanja i zajednice.<br />
Osim spomenutih pobjednika i sudionika<br />
ovogodišnje završnice izbora, za najbolji grad<br />
u ostvarenom napretku kvalitete života do<br />
sada su u uži izbor ulazili i Bakar, Biograd na<br />
Moru, Nin, Vis, Klanjec, Sinj i Sisak.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 61
KATEGORIJA NAJVEĆI NAPREDAK U KVALITETI ŽIVOTA<br />
DUGA RESA<br />
Pomak u broju nezaposlenih i<br />
efikasnosti gradske uprave<br />
D<br />
uga Resa kandidira za najbolji grad u napretku kvalitete<br />
života temeljem, među ostalim, pomaka koji je napravila u<br />
pokazateljima indeksa općeg kretanja stanovništva, izdvajanjima<br />
za zaštitu okoliša u proračunu, udjelu poreznih prihoda u ukupnim<br />
primicima i prihodima,<br />
prosječnom broju<br />
nezaposlenih i<br />
efikasnosti gradske<br />
uprave. Ovaj grad u<br />
Karlovačkoj županiji<br />
naglašeno ulaže u<br />
predškolski odgoj i<br />
obrazovanje, brine se i<br />
o djeci s poteškoćama<br />
u razvoju kroz osobne<br />
pomagače, a ulaže se i<br />
u nadstandard školstva<br />
te kulturu.<br />
ROBERT FAJT / CROPIX<br />
Ulažu u<br />
predškolski odgoj<br />
i obrazovanje,<br />
brinu se o djeci s<br />
teškoćama u<br />
razvoju, a ulažu i<br />
u nadstandard<br />
školstva<br />
KANDIDATI<br />
Među investicijama<br />
su aglomeracija<br />
Metković,<br />
projekt gradske<br />
dnevne bolnice,<br />
poslovna zona<br />
Dubravica te<br />
sustav prikupljanja<br />
otpada<br />
GORAN_SAFAREK/SHUTTERSTOCK<br />
METKOVIĆ<br />
Korak naprijed u davanjima<br />
za obrazovanje, socijalnu<br />
politiku i mlade u proračunu<br />
U<br />
lazak u završnicu izbora najboljeg grada u pomaku<br />
kvalitete života Metković može zahvaliti napretku u<br />
efikasnosti gradske uprave, subvencijama u proračunu,<br />
izdvajanjima za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade u<br />
proračunu te brizi u gospodarenju otpadom. Ovaj gradić u<br />
Dubrovačko-neretvanskoj županiji plasirao se u završnicu<br />
izbora u kategoriji najvećeg napretka u kvaliteti života i<br />
u prethodna dva izdanja. Aglomeracija Metković, projekt<br />
gradske dnevne bolnice, poslovna zona Dubravica te<br />
izgradnja sustava infrastrukture odvojenog prikupljanja<br />
otpada, neke su od investicije koje gradska uprava Metkovića<br />
stavlja u prvi plan kada je u pitanju podizanje kvalitete života<br />
u tom dijelu Dubrovačko-neretvanske županije.<br />
62 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
MARIO KRPAN/SHUTTERSTOCK<br />
NAŠICE<br />
Prvi se put plasirali u<br />
završnicu izbora po<br />
rastu u kvaliteti života<br />
P<br />
lasiravši se po prvi put u završnicu<br />
izbora najboljeg grada u napretku<br />
kvalitete života, Našice će pokušati<br />
osvojiti naslov, među ostalim, temeljem<br />
ostvarenih pomaka u pedagoškom<br />
standardu, efikasnosti gradske uprave,<br />
proračunskim subvencijama u proračunu<br />
te izdvajanjima za zaštitu okoliša u<br />
proračunu. Ovaj gradić u Osječkobaranjskoj<br />
županiji izdvojio se i po<br />
povećanju proračunskih izdvajanja za<br />
kulturu o čemu svjedoči i nedavno<br />
dovršena obnova Vile Groger u kojoj će<br />
biti smještena gradska knjižnica. Sama investicija u buduću<br />
gradsku knjižnicu koštala je 1,4 milijuna eura, a najveći dio<br />
sredstava je financiran iz fondova EU u udjelu od 85 posto,<br />
izvijestio je ‘Gradonačelnik.hr’.<br />
Pokušat će<br />
osvojiti<br />
naslov<br />
zahvaljujući<br />
pomacima u<br />
pedagoškom<br />
standardu te<br />
proračunskim<br />
subvencijama<br />
SOLIN<br />
Na vrhu po broju visokoobrazovanih<br />
stanovnika i subvencijama za biznis<br />
DUJE KLARIĆ / CROPIX<br />
IVANA NOBILO / CROPIX<br />
S<br />
olin je prvi put u završnici izbora najboljih<br />
gradova ne samo u ovoj, nego i drugim<br />
kategorijama izbora. Plasman u ‘finale’<br />
kategorije napretka u kvaliteti života Solin temelji<br />
na pomacima u proračunskom izdvajanju za usluge<br />
unaprjeđenja stanovanja i zajednice, izdvajanjima<br />
iz gradskog budžeta za sufinanciranje cijene<br />
prijevoza, broju visokoobrazovanih stanovnika,<br />
udjelu poreznih prihoda u ukupnim primicima<br />
i prihodima i subvencijama za poduzetnike u<br />
proračunu. Ovaj grad u Splitsko-dalmatinskoj<br />
županiji, prema istraživanju Gradonačelnik.hr,<br />
uz Imotski ima najpovoljniju dobnu strukturu<br />
stanovništva u državi s prosječnom starosti<br />
stanovnika od 39,4 godine.<br />
Grad ima<br />
najpovoljniju<br />
dobnu<br />
strukturu<br />
stanovništva,<br />
čija je<br />
prosječna<br />
dob 39,4<br />
godine<br />
Najveći su<br />
pomaci u udjelu<br />
poreznih prihoda<br />
u ukupnim<br />
primicima i<br />
prihodima te<br />
izdvajanjima za<br />
obrazovanje<br />
SAMOBOR<br />
Trostruki pobjednik uvijek je na vrhu ljestvice<br />
T<br />
rostruki pobjednik u ekonomskoj<br />
kategoriji izbora najboljih gradova u<br />
konkurenciji velikih sredina ušao je<br />
u ovogodišnjem natjecanju i u završnicu<br />
kategorije ‘najveći napredak u kvaliteti<br />
života’. Aduti Samobora za osvajanje ove<br />
nagrade su pomaci u udjelu poreznih<br />
prihoda u ukupnim primicima i prihodima,<br />
proračunskim subvencijama za poduzetnike,<br />
izdvajanjima za obrazovanje, socijalnu<br />
politiku i mlade u proračunu kao i u broju<br />
visokoobrazovanih stanovnika. Samobor<br />
je četiri puta ulazio u završnicu izbora<br />
najboljih gradova u kvaliteti života u<br />
konkurenciji velikih gradova što također ide<br />
u prilog ovoj kandidaturi.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 63
GLAS PARTNERA<br />
K<br />
oprivnica, smještena u<br />
samom srcu Podravine,<br />
ponosi se pitomom<br />
ravnicom, vrijednim i<br />
radišnim stanovnicima i<br />
visokom kvalitetom<br />
življenja. Prema popisu<br />
stanovništva iz 2021. broji<br />
28.580 stanovnika i gospodarsko je, kulturno,<br />
obrazovno i sportsko središte Koprivničkokriževačke<br />
županije.<br />
Gospodarski značaj Koprivnice očituje se<br />
kroz njezin ključni doprinos razvoju županije<br />
pa tako koprivničko gospodarstvo čini preko<br />
50 posto ukupnog broja zaposlenih i ostvaruje<br />
preko 60 posto neto dobiti i izvoza iz ove<br />
županije. Ulaganjem sredstava iz europskih<br />
fondova izgrađen je Inkubator kreativnih<br />
industrija u vrijednosti od 2,4 milijuna<br />
eura, što je pokazatelj potpore inovacijama i<br />
kreativnim industrijama u regiji. Osim podrške<br />
start-upovima, odnosno mikro poduzećima<br />
u nastajanju, značajni su i programi poticanja<br />
poduzetništva u gospodarskim zonama<br />
kroz mjere umanjena komunalne naknade,<br />
komunalnog doprinosa i cijene gradskih<br />
građevinskih zemljišta, a značajno je da Grad<br />
Koprivnica nikad nije imao prirez. Koprivnica<br />
se ponosi inovativnošću i kreativnošću te ih<br />
smatra ključnim elementima gospodarskog<br />
razvoja. Grad također nosi prestižnu titulu<br />
pametnog grada zahvaljujući nizu čimbenika,<br />
uključujući mjerenje indikatora kvalitete<br />
života. Kao priznanje za svoje napore u<br />
održivom razvoju, Koprivnica je još 2016.<br />
stekla ISO Certifikat 37120 i time postala lider<br />
u regiji, budući da je prvi grad u Hrvatskoj i<br />
sedmi u <strong>Eu</strong>ropi koji je osvojio ovaj certifikat.<br />
NOVI DJEČJI VRTIĆI I POTPORE<br />
Odlukama i kreiranjem politika Koprivnica<br />
nastoji mladim obiteljima osigurati što<br />
kvalitetnije uvjete za život. Povećane su<br />
novčane potpore za novorođenčad, umanjenje<br />
cijene smještaja drugog djeteta u vrtiću ili<br />
obrtu za čuvanje djece je 50 posto dok je<br />
potpuno besplatan smještaj trećeg djeteta.<br />
Prodajom građevinskih zemljišta po cijenama<br />
povoljnijima čak do 80 posto potiče se<br />
demografska obnova i urbana regeneracija<br />
gradskih stambenih kvartova. Uspješno<br />
su prijavljena i odobrena sredstva za dva<br />
nova dječja vrtića na području Bajer i u<br />
prigradskom naselju Herešin čime se stječu<br />
još bolji uvjeti predškolskog odgoja.<br />
Odgoj i obrazovanje osnovni je prioritet<br />
Grada prilikom donošenja ključnih politika i<br />
strategija. Uz provedene energetske obnove<br />
dviju osnovnih škola, uskoro kreće energetska<br />
KOPRIVNIČKO GOSPODARSTVO ČINI VIŠE OD 50 POSTO ZAPOSLENIH I<br />
OSTVARUJE VIŠE OD 60 POSTO NETO DOBITI I IZVOZA IZ ŽUPANIJE<br />
Koprivnica je pametni<br />
grad bez prireza, s<br />
mjerama za održivi i<br />
zeleni razvoj<br />
Odgoj i obrazovanje glavni su prioritet Grada prilikom<br />
donošenja ključnih politika i strategija<br />
64 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
KOPRIVNICA JE MEĐU RIJETKIMA U<br />
HRVATSKOJ NE SAMO ISPUNILA NEGO I<br />
NADMAŠILA EUROPSKE STANDARDE U<br />
ODVOJENOM PRIKUPLJANJU OTPADA<br />
Tijekom godine održavaju se razne manifestacije, kao što su Ljeto na Zrinskom,<br />
Fest Jazz i Koprivnička bajka te Renesansni festival, koji se posebno ističe<br />
obnova i treće osnovne škole. Dugo očekivana<br />
izgradnja nove škole sa sportskom dvoranom<br />
na Podolicama realizirana je prošle godine pa<br />
tako danas djeluje moderna Osnovna škola<br />
“Podolice” koja je uključena u eksperimentalni<br />
program cjelodnevne škole što znači da se<br />
nastava pohađa u jednoj smjeni, a učenici uz<br />
dva obroka imaju i brojne nastavne, sportske i<br />
kreativne sadržaje i aktivnosti. Projekt izgradnje<br />
nove osnovne škole vrijednosti preko 7 milijuna<br />
eura u potpunosti je financiran vlastitim<br />
sredstvima. U pripremi su nadogradnje ostalih<br />
škola kako bi se omogućila jednosmjenska<br />
nastava za cijeli osnovnoškolski sustav na<br />
području grada. Nedavno je izgrađena i nova<br />
sportska dvorana “Vinko Zember” vrijedna više<br />
od 1,6 milijuna eura, a koju osim škole koriste u<br />
brojni sportski klubovi.<br />
Podrška obrazovanju svakako je i projekt<br />
Odjek koji već više od pet godina omogućava<br />
rad asistenata u nastavu u svim koprivničkim<br />
osnovnim školama, a uz to za prvi dan nastave<br />
osigurane su besplatne bilježnice i radne<br />
bilježnice za sve učenike kojih je gotovo 2400.<br />
Grad Koprivnica je u svojoj strategiji<br />
postavio cilj da postane grad mladih, pružajući<br />
im najbolje moguće obrazovanje. Jedna<br />
od istaknutih inicijativa Koprivnice je i<br />
stipendiranje svih redovnih studenata.<br />
KOPRIVNICA - ZA ŽIVOT UGODNA<br />
<strong>Eu</strong>ropska komisija čvrsto podržava održivu<br />
urbani mobilnost, a Koprivnica se ističe kao<br />
jedan od gradova s javnim prijevozom koji ne<br />
emitira CO 2<br />
. Javni prijevoz uključuje električne<br />
autobuse i električne bicikle, zajedno s<br />
konvencionalnim biciklima dostupnim na osam<br />
lokacija u ključnim dijelovima grada. Korištenje<br />
javnog prijevoza i bicikala potpuno je besplatno<br />
za sve građane. Dodatno, Koprivnica se ističe<br />
posvećenošću održivom razvoju, što potvrđuje<br />
dugogodišnje iskustvo u izgradnji energetski<br />
učinkovitih objekata unutar Zelenog kvarta.<br />
Unutar tog kvarta izgrađeni su objekti poput<br />
popularne “Šparne kuće” i Eco Sandwich kuće.<br />
Danas, Zeleni kvart obuhvaća tri “Šparne kuće”<br />
i “Šparnu urbanu kuću”, te brojne obiteljske<br />
kuće visoke energetske učinkovitosti.<br />
Koprivnicu karakterizira bogat kulturni<br />
sadržaj, koji obuhvaća muzeje, galerije i<br />
značajne znamenitosti koje omogućavaju<br />
posjetiteljima da istraže povijest i umjetnost<br />
grada. Tijekom godine, održavaju se razne<br />
manifestacije, kao što su Ljeto na Zrinskom,<br />
Fest Jazza i Koprivnička bajka. No, posebno se<br />
ističe Renesansni festival, koji je zaslužio svoje<br />
mjesto među najprestižnijim manifestacijama<br />
u Hrvatskoj, uvršten je među TOP<br />
manifestacije i nagrađen titulom “Turistički<br />
događaj godine” od strane HTZ-a, Ministarstva<br />
turizma i HGK za 2019. Jedna od istaknutih<br />
manifestacija u Koprivnici su i Podravski<br />
motivi, koji predstavljaju najveći sajam naive i<br />
naivne umjetnosti na svijetu. Grad Koprivnica,<br />
koji se smatra izrazito kontinentalnim,<br />
ponosno nosi dvije nagrade za turizam - za<br />
najbolju kontinentalnu turističku destinaciju,<br />
dok je druga pripala Renesansnom festivalu.<br />
Koprivnica je jedan od rijetkih gradova<br />
u Hrvatskoj koji ne samo da je ispunio, već i<br />
nadmašio europske standarde u odvojenom<br />
prikupljanju otpada. Prema informacijama iz<br />
Gradskog komunalnog poduzeća Komunalac,<br />
trenutno čak 63 posto ukupnog otpada<br />
čini razvrstani reciklabilni otpad. Dodatno,<br />
Grad pokazuje svoju posvećenost ekološkim<br />
vrijednostima kroz proširenje i modernizaciju<br />
kompostane u prigradskom naselju Herešin.<br />
Kompostana sada ima najsuvremeniji sustav<br />
kompostiranja u Hrvatskoj, a vrijednost<br />
investicije iznosila je više od 2,6 milijuna<br />
eura. U visokom stupnju izvedbe je i projekt<br />
rekonstrukcije i izgradnje sustava vodovoda<br />
i odvodnje poznatiji kao Aglomeracija<br />
Koprivničkih voda putem kojeg je izgrađeno<br />
i obnovljeno 130 km sustava, a ukupna<br />
vrijednost ovog projekte premašuje 60<br />
milijuna eura. Novouređen središnji gradski<br />
trg ponovo je mjesto susreta brojnih šetača,<br />
mjesto održavanja koncerata i izložba na<br />
otvorenom, a kao velika atrakcija za djecu<br />
pokazao se novi vodoskok i vodeno zrcalo.<br />
Brojni realizirani projekti, kao i budući<br />
planovi rezultat su kontinuiranog rada<br />
usmjerenog na održivi i zeleni razvoj grada<br />
koji u središte zbivanja stavlja cilj da stvori<br />
okruženje ugodno za život. Tim predvođen<br />
gradonačelnikom Mišelom Jakšićem, ujedno<br />
i saborskim zastupnikom, ostvaruje te<br />
aktivnosti čiji rezultati su vidljivi u ovom<br />
malom pitoresknom gradu obilježenim<br />
bogatom kulturnom, gospodarskom i<br />
sportskom baštinom.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 65
GLAS PARTNERA<br />
N<br />
a sjeverozapadu Zadarske<br />
županije smješten je jedan<br />
od najljepših hrvatskih<br />
gradova, kraljevski Grad<br />
Nin. Stari grad smješten je<br />
usred zaljeva, na otočiću, te<br />
je s dva mosta povezan<br />
kopnom. Grad okružuju<br />
nadaleko poznate pješčane plaže, dok se na<br />
sjevernoj strani pruža pogled na veličanstveni<br />
Velebit. Svi stanovnici ostavili su neizbrisivi<br />
trag vidljiv u kulturnom i povijesnom<br />
bogatstvu, čineći ga turistički prepoznatim kao<br />
destinaciju kulturne i prirodne baštine.<br />
Usprkos povijesnoj važnosti te<br />
neiskorištenim potencijalima desetljećima<br />
je bio zanemarivan. Odlukom Hrvatskog<br />
sabora Nin je 1997. godine dobio status<br />
grada. Od 2005. kreće ubrzan razvoj koji<br />
je vidljiv u svakoj gradskoj ulici. Na čelu s<br />
gradonačelnikom Emilom Ćurkom i čvrstom<br />
vizijom u kojem smjeru se grad želi razvijati,<br />
pokreću se brojni projekti.<br />
PAŽLJIVO SE BIRAJU PROJEKTI<br />
Vizija razvoja je jasna – stvoriti grad po<br />
mjeri svakog od njegovih 2704 stanovnika.<br />
U fokusu je ravnomjeran razvoj s ciljem<br />
poboljšanja uvjeta i kvalitete života, uzimajući<br />
u obzir potrebe stanovništva te društvene<br />
i gospodarske aktivnosti. Imajući to u vidu<br />
pažljivo se biraju projekti u koje će se ulagati.<br />
Tijekom proteklih 18 godina nisu se<br />
propuštali javni nacionalni pozivi, a ulaskom<br />
Hrvatske u <strong>Eu</strong>ropsku uniju Grad Nin je<br />
iskoristio gotovo sve prilike koje su pružali<br />
EU fondovi. Gradski proračun je rastao iz<br />
godine u godinu, od 2005. kada je iznosio<br />
19.440.863,31 kuna do 2022. kada je iznosio<br />
35.357.112,91 kuna. Od 2005. do danas Grad je<br />
proveo više od 40 projekata sufinanciranih<br />
iz nacionalnih i europskih sredstava. Što<br />
samostalno, a što preko poduzeća u kojima je<br />
Nin u suvlasništvu do sada je u Grad uloženo<br />
21.121.943,50 eura europskoga novca, znači<br />
7.811 eura po stanovniku. Iz drugih izvora,<br />
poput javnih poziva, u Grad je uloženo više<br />
od 3.677.352,84 eura. Ulaže se u razvoj i<br />
unaprjeđenje društvene, sportsko-rekreacijske<br />
i kulturne infrastrukture te modernizaciju<br />
odgojno-obrazovnih ustanova. Izgrađene su<br />
Gradonačelnik Nina<br />
Emil Ćurko<br />
NA ČELU S GRADONAČELNIKOM EMILOM ĆURKOM I ČVRSTOM VIZIJOM SMJERA U<br />
KOJEM SE GRAD ŽELI RAZVIJATI, POKREĆU SE BROJNI PROJEKTI<br />
Kraljevski grad Nin<br />
s vizijom za razvoj<br />
Grad je iskoristio gotovo sve prilike koje su pružali<br />
fondovi EU. Razvoj je vidljiv i nezaustavljiv, a cilj je<br />
stvoriti grad po mjeri svih njegovih 2704 stanovnika<br />
Nin se pozicionirao i kao atraktivna turistička destinacija, posebice za obiteljski i kamping turizam<br />
nova škola i vrtić, a trenutno je u provedbi i<br />
projekt proširenja vrtića. Obnavljaju se i grade<br />
zgrade javne namjene poput Društvenoga<br />
doma, a gotovo da nema spomenika kulture<br />
u koji se nije dotaklo temeljitom obnovom,<br />
konzervacijom i revitalizacijom.<br />
GRADNJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE<br />
Razvojne potrebe koje se tiču urbanog<br />
okruženja zahtijevaju povećanje kapaciteta i<br />
izgradnju komunalne infrastrukture, osobito<br />
prometne, vodovodne, kanalizacijske i<br />
elektroenergetske. Najveći projekti koji se<br />
trenutno provode su izgradnja kanalizacijskog<br />
sustava za cijelo područje grada te dva<br />
projekta rekonstrukcije i izgradnje<br />
vodoopskrbnog cjevovoda. U katastrofalnoj<br />
poplavi koja je u jesen 2017. pogodila cijelu<br />
Zadarsku županiju, u Ninu su srušeni mostovi,<br />
stradale su ceste, poplavljene kuće, solana,<br />
uništene su plaže te je šteta procijenjena na<br />
gotovo 7 milijuna eura. Uz pomoć Vlade i<br />
Hrvatskih cesta obnovljena su oba gradska<br />
mosta i obilaznica te je u tri godine u Grad<br />
uloženo preko 6 milijuna eura.<br />
Kontinuiranom revitalizacijom kulturne<br />
baštine i stavljanjem u funkciju za dobrobit<br />
stanovnika i gostiju postigla se atraktivnost<br />
Nina i pozicioniranje na karti atraktivnih<br />
turističkih destinacija, posebice kao destinacija<br />
obiteljskog i kamping turizma. Očekuje se<br />
rekordna godina s preko 1.300.000 noćenja<br />
što je dvostruko u odnosu na 2005. i rezultat je<br />
kontinuiranog ulaganja i brige za Grad.<br />
66 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
KATEGORIJA<br />
NAJBOLJI GRADOVI<br />
U POVLAČENJU<br />
NOVCA IZ<br />
FONDOVA EU<br />
RIJEKA BRANI NASLOV, U<br />
KONKURENCIJI I ZAGREB,<br />
OSIJEK, SLAVONSKI<br />
BROD I PETRINJA<br />
U dosadašnjim izborima najboljih u ovoj kategoriji pobjeđivali su,<br />
osim Rijeke, i Virovitica, i to dvaput, Križevci i Zadar. Prema<br />
podacima Ministarstva financija koje prenosi Gradonačelnik.hr,<br />
povlačenje novca iz fondova EU u gradske proračune u stalnom je<br />
porastu te je 2021. doseglo 1,5 milijardi kuna. Ukupni podaci za<br />
2022. još se čekaju<br />
piše: Vedran Marjanović<br />
O<br />
d dosadašnjih pobjednika<br />
u izboru najboljeg grada<br />
u povlačenju novca iz<br />
fondova <strong>Eu</strong>ropske unije<br />
samo je Rijeka i ove<br />
godine izborila završnicu<br />
u ovoj kategoriji izbora<br />
Jutarnjeg lista i portala<br />
Gradonačelnik.hr. Protukandidati Rijeci su<br />
Osijek, Petrinja, Slavonski Brod i Zagreb.<br />
Za izračun najboljih gradova u kategoriji<br />
povlačenja sredstava iz EU fondova korištena<br />
su konsolidirana izvješća gradova između<br />
2019. i 2022.. Gradovi mogu povlačiti sredstva<br />
iz EU direktno ili indirektno, odnosno preko<br />
institucija središnje države.<br />
Direktne i indirektne pomoći zbrojene su<br />
kako bi se dobilo koliko su <strong>gradovi</strong> ukupno<br />
povukli sredstava iz EU za promatrano<br />
četverogodišnje razdoblje, a nakon toga<br />
napravljena su dva pokazatelja. Riječ je o<br />
iznosu EU sredstava po stanovniku koji je<br />
dobiven na način da su podijeljena ukupna<br />
EU sredstva koja je povukao pojedini grad<br />
sa brojem stanovnika tog grada te udio<br />
povučenih sredstava EU za pojedini grad<br />
u ukupnom iznosu svih sredstva koje su<br />
povukli <strong>gradovi</strong>.<br />
U dosadašnjim izborima najboljih u<br />
ovoj kategoriji pobjeđivali su, osim Rijeke,<br />
i Virovitica, i to dva puta, Križevci i Zadar.<br />
Prema podacima Ministarstva financija koje<br />
prenosi Gradonačelnik.hr povlačenje novca iz<br />
EU fondova u gradske proračune u stalnom je<br />
porastu te je 2021. doseglo 1,5 milijardi kuna.<br />
Ukupni podaci za 2022. još se čekaju.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 67
KATEGORIJA NAJBOLJI GRADOVI U POVLAČENJU NOVCA IZ FONDOVA EU<br />
MATIJA DJANJEŠIĆ / CROPIX<br />
KANDIDATI<br />
Iz fondova EU<br />
Grad je nabavio i<br />
54 nova gradska<br />
autobusa te je<br />
financirana<br />
energetska<br />
obnova 20<br />
gradskih vrtića i<br />
škola<br />
RIJEKA<br />
Iz europskih fondova povukli 232,2 milijuna kuna<br />
G<br />
rad na Rječini brani naslov najboljeg grada u<br />
povlačenju novca iz EU fondova, među ostalim,<br />
temeljem udjela od 4,12 posto u ukupnom<br />
iznosu svih povučenih sredstava hrvatskih gradova<br />
u razdoblju od 2019. do 2022.. Ukupno je Rijeka<br />
u spomenutome razdoblju iz europskih fondova<br />
povukla 232,2 milijuna kuna. Sjedište Primorskogoranske<br />
županije povlačilo je novac iz spomenutog<br />
izvora, među ostalim, za projekte u okviru ‘<strong>Eu</strong>ropske<br />
prijestolnice kulture za 2020.’. U tom dijelu<br />
uporabe novca iz EU, Rijeka je obnovila tri zgrade<br />
industrijske baštine na području bivše tvornice<br />
Rikard Benčić, Muzej moderne i suvremene<br />
umjetnosti, Brod Galeb te prostor Exportdrva –<br />
velike industrijske zgrade na Delti. Iz fondova EU<br />
nabavljena su i 54 nova autobusa riječkog gradskog<br />
prijevoznika i financirana energetska obnova 20<br />
gradskih vrtića i škola.<br />
SLAVONSKI BROD<br />
Plasirali se u završnicu<br />
među prvih pet po udjelu<br />
ukupno povučenog novca<br />
S<br />
jedište Brodsko-posavske županije plasiralo se drugu<br />
godinu zaredom u završnicu izbora najboljeg grada u<br />
povlačenju novca iz EU fondova temeljem ‘top 5’ udjela<br />
u ukupno povučenim sredstvima hrvatskih gradova iz tog<br />
izvora od 2,71 posto. Nakon projekata sufinanciranih iz<br />
europskih fondova poput ‘Kuće tambure – Slavonske notne<br />
bajke’ i ‘Obnove Tvrđave’, dovršenih ili u tijeku, Slavonski<br />
Brod, prema podacima Gradonačelnika.hr, pokrenuo<br />
je proceduru EU sufinanciranja izgradnje, dogradnje i<br />
rekonstrukcija tri gradska vrtića u ukupnoj vrijednosti od<br />
1,7 milijuna eura.<br />
ZDRAVKO T/SHUTTERSTOCK<br />
Pokrenuli su<br />
projekte<br />
sufinanciranja<br />
izgradnje,<br />
dogradnje i<br />
rekonstrukcije<br />
triju vrtića<br />
68 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
DAMIR KRAJAČ / CROPIX<br />
ZAGREB<br />
Rekorder s 24 posto ukupno povučenog novca<br />
G<br />
lavni grad države završnicu izbora najboljih<br />
gradova u povlačenju novca iz EU izborio<br />
je, među ostalim, plasmanu unutar ‘top<br />
3’ gradova s najvećim udjelom u ukupnoj<br />
masi povučenih sredstava iz EU. Zagreb u<br />
spomenutoj masi sudjeluje s 24,15 posto.<br />
Ukupno je hrvatska metropola između 2019.<br />
i 2022. povukla milijardu i 362 milijuna kuna<br />
iz fondova EU. Novac osiguran iz Bruxellesa<br />
iskorišten je, među ostalim, za energetske<br />
obnove škola, vrtića, domova zdravlja i<br />
centara za kulturu, kao i za nabavu novih<br />
autobusa za ZET i za obnovu infrastrukture<br />
stradale u potresu. Iz istog izvora financira<br />
se i dosad najveća investicija u biciklističke<br />
staze u gradu pod Sljemenom. Riječ je<br />
o projektu ‘Državna biciklistička ruta<br />
Greenway’ u dužini 132 kilometra,<br />
odnosno o dionicama te rute koje<br />
prolaze kroz Zagreb.<br />
Ukupno je<br />
metropola iz<br />
fondova EU<br />
između 2019. i<br />
2022. povukla<br />
milijardu i 362<br />
milijuna kuna<br />
VLADO KOS / CROPIX<br />
PETRINJA<br />
Sanacija štete od potresa krajem<br />
2020. sufinancira se iz fondova EU<br />
DAMIR KRAJAČ / CROPIX<br />
OSIJEK<br />
Obnova stare gradske<br />
jezgre među najvećim<br />
projektima EU<br />
S<br />
jedište Osječko-baranjske županije jedan je<br />
od tri hrvatska grada s najvećim udjelom u<br />
ukupnoj masi sredstava koje su <strong>gradovi</strong> povukli<br />
iz fondova EU. Pripadajući udjel Osijeka iznosi 4,48<br />
posto. Jedan od najvećih osječkih infrastrukturnih<br />
zahvata sufinanciran iz fondova EU je obnova stare<br />
gradske jezgre Tvrđe u vrijednosti 16,9 milijuna<br />
eura. Obnova osječke Tvrđe dovršena je ovih dana<br />
i ona je, prema općoj ocjeni, ‘zasjala u punom sjaju’.<br />
Obnova je obuhvatila izgradnju kanalizacijske,<br />
vodovodne i vrelovodne, telekomunikacijske i<br />
elektroenergetske mreže. Konstruiran je i novi<br />
kolnik, popločene pješačke površine, obnovljen<br />
rasvjetni sustav. Iz EU fondova Osijek je financirao i<br />
dio investicije u gradski IT Park i sanacije odlagališta<br />
otpada.<br />
Grad je iz<br />
europskih<br />
fondova<br />
financirao i dio<br />
investicije u<br />
gradski IT Park,<br />
kao i dio sanacije<br />
odlagališta<br />
otpada<br />
Ključan za<br />
infrastrukturu<br />
Petrinje i<br />
sufinanciran<br />
sredstvima iz EU<br />
projekt je<br />
aglomeracije,<br />
ulaganje vrijedno<br />
345 milijuna kuna<br />
D<br />
rugi put otkako Jutarnji list i<br />
Gradonačelnik.hr biraju najbolji grad<br />
u povlačenju novca iz fondova EU,<br />
Petrinja je u završnici izbora. Petrinjski<br />
aduti za pobjedu u ovom izboru su ‘top<br />
10’ pokazatelji iznosa EU sredstva po<br />
stanovniku, od 6825 kuna, i udjel od 2,41<br />
posto u ukupnoj masi povučenih sredstava<br />
svih gradova iz EU. Ključni infrastrukturni<br />
projekt u Petrinji sufinanciran sredstvima<br />
iz EU je projekt aglomeracije, odnosno<br />
zamjene vodoopskrbne i kanalizacijske<br />
infrastrukture, što je ulaganje u ukupnom<br />
iznosu od 345 milijuna kuna. Budući da je<br />
grad na ušću Petrinjčice u Kupu stradao<br />
u potresu krajem 2020., sanacija štete<br />
također se sufinancira iz fondova EU.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 69
GLAS PARTNERA<br />
I<br />
za Općine Klis godina je dana<br />
velikih radova. Razvoj općine<br />
ubrzano mijenja vizuru i stvara<br />
bolje uvjete za životni standard svih<br />
stanovnika općine. U svibnju je<br />
otvoreno gradilište u sklopu<br />
projekta “Poboljšanje vodnokomunalne<br />
infrastrukture<br />
aglomeracije Split–Solin” čime je općina došla<br />
na korak do realizacije najvećeg<br />
infrastruktornog projekta u povijesti kroz koji<br />
će stanovnici dobiti 445 kanalizacijskih i 43<br />
vodovodna priključka. Radovi na području<br />
općine vrijedni su nešto više od 18 milijuna<br />
eura, a rok za završetak je 30 mjeseci.<br />
Intenzivirali su se radovi i na<br />
vodoopskrbnom sustavu Vučevica u<br />
vrijednosti od oko 1,7 milijuna eura. Osim<br />
što će služiti stanovnicima vodoopskrba<br />
je predviđena i za radnu zonu u Vučevici i<br />
Nastavni centar za vatrogastvo u kojem će se<br />
osposobljavati vatrogasci iz RH i cijele <strong>Eu</strong>rope.<br />
Najveći centar za vatrogasce u ovom dijelu<br />
<strong>Eu</strong>rope gradi se kroz projekt prekogranične<br />
suradnje Hrvatske i Italije, a ukupna vrijednost<br />
investicije je oko 6 milijuna eura, a 3,5 milijuna<br />
eura vrijedni su i započeti radovi na izgradnji<br />
pristupne ceste tunelu Kozjak.<br />
PROSTORNI PLAN DO KRAJA GODINE<br />
Općinska uprava je izradila i idejno<br />
urbanističko rješenje za izmještanje i stvaranje<br />
novog centra općine u zonu Klis Brdo. Na<br />
komunalno opremljenom terenu u planu je<br />
izgraditi novo naselje s osnovnom školom,<br />
sportskom dvoranom, vrtićem, zgradom<br />
općine te parkom i šetalištem. U tijeku je otkup<br />
zemljišta što je preduvjet za realizaciju.<br />
Planiranom dinamikom ide i rekonstrukcija<br />
ceste kroz Prugovo. Na dionici od tri i pol<br />
kilometra izgrađuju se nogostup, autobusna<br />
ugibališta i javna rasvjeta, a radovi su u<br />
vrijednosti tri milijuna eura. Kako bi što<br />
kvalitetnije upravljali imovinom ugovoren<br />
je i novi Prostorni plan Općine Klis čije se<br />
donošenje očekuje do kraja godine. Općina<br />
i nadalje planira ulagati u tvrđavu pa je tako<br />
prijavljen projekt revitalizacije u vrijednosti<br />
većoj od 1,3 milijuna eura koji bi trebao<br />
doprinijeti održivom gospodarskom razvoju.<br />
Jakov Vetma,<br />
načelnik<br />
Općine Klis<br />
RAZVOJ OPĆINE UBRZANO MIJENJA VIZURU I STVARA BOLJE UVJETE<br />
ZA ŽIVOTNI STANDARD SVIH STANOVNIKA<br />
Godina velikog<br />
razvoja općine Klis<br />
U svibnju je otvoreno gradilište projekta “Poboljšanje<br />
vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Split –<br />
Solin” kao najvećeg infrastruktornog projekta u povijesti<br />
Općina i dalje planira ulagati u tvrđavu, pa je tako prijavljen projekt revitalizacije u<br />
vrijednosti većoj od 1,3 milijuna eura<br />
Projekt obuhvaća rekonstrukciju obzida koji se<br />
nalazi u blizini ljetne pozornice, postavljanje<br />
video-nadzora te obnovu stražarnice.<br />
Ugovoren je i urbano-arhitektonski projekt za<br />
uređenje trga na Megdanu.<br />
DEMOGRAFSKI PROJEKTI OPĆINE<br />
Od ove se godine Općina Klis može<br />
pohvaliti i kako više nema neupisane djece u<br />
vrtić. Naime, u Klis Kosi je otvoren novi vrtić<br />
za 24-ero mališana. Radovi su stajali više od<br />
70 tisuća eura, a financirani su iz općinskog<br />
proračuna. Ugovoren je i projekt proširenja<br />
vrtića u Prugovu, a do kraja godine trebali bi<br />
početi radovi i na velikom vrtiću kapaciteta za<br />
250 djece u vrijednosti od 1,7 milijuna eura.<br />
Lokalna vlast nastavila je i s demografskim<br />
projektom koji pomaže mladim obiteljima<br />
rješavanje stambenog pitanja. Tako će<br />
svoj dom u Klisu izgraditi još četiri obitelji<br />
s mogućnošću stjecanja vlasništva nad<br />
parcelama nakon deset godina. Isplaćuju se<br />
i naknade za novorođenčad, osnovnoškolci<br />
imaju besplatne radne bilježnice, najbolji<br />
učenici i svi redovni studenti stipendije, dok<br />
su za nezaposlene i umirovljenike s manjim<br />
mirovinama osigurana sredstva za božićne<br />
bonove. Stanovnici općine, prvi su u županiji,<br />
dobili i status roditelja odgojitelja za obitelji s<br />
troje i više djece. Od ove godine osigurat će se<br />
sredstva i za udžbenike srednjoškolaca prema<br />
imovinskom cenzusu. Općina Klis raspisat<br />
će i natječaj za sufinanciranje projektne<br />
dokumentacije za izgradnju solarnih elektrana<br />
na obiteljskim kućama za naselja koja su slabije<br />
opskrbljena električnom energijom.<br />
Preuređuje se i Dom kulture “Jozo Buliga”.<br />
Vrijednost investicije je nešto manje od 130<br />
tisuća eura, a otvorenje se očekuje kroz mjesec<br />
dana. Više od 200 tisuća eura bespovratnih<br />
europskih sredstava stiže i za izradu projektnotehničke<br />
dokumentacije za projekt “BiciKlis”<br />
kojim se planira mreža infrastrukture za<br />
poboljšanje urbane mobilnosti.<br />
70 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
GLAS PARTNERA<br />
Otvaranje škole<br />
Petrovija<br />
U 13 godina u gradu su sagradili ili rekonstruirali 15<br />
Ozgrada ustanova za predškolski i školski odgoj<br />
brazovanje je temeljni zalog<br />
za budućnost, demografsku<br />
obnovu, a time i opstojnost<br />
svakog grada. Vođeni<br />
saznanjem tadašnjeg lošeg<br />
stanja i uvjeta u gradskim<br />
školama i vrtićima, a sa<br />
zadaćom da gradu osiguraju<br />
perspektivu i održivost, u Umagu su odlučili<br />
samostalno izgraditi cjeloviti sustav<br />
obrazovanja te svoj djeci pružiti jednake<br />
uvjete.<br />
Grad Umag je 2010. pokrenuo strateški<br />
projekt “Umag-grad djece 2010.-2030.” čiji<br />
je cilj u cijelosti rekonstruirati ili na novo<br />
izgraditi sve zgrade predškolskog i školskog<br />
obrazovanja radi rješavanja i osiguravanja<br />
najboljih uvjeta i standarda. Od 2010. do 2023.<br />
godine temeljito je rekonstruirano ili na novo<br />
izgrađeno osam zgrada vrtića te rekonstruirano<br />
ili na novo izgrađeno šest osnovnih škola.<br />
JEDINSTVENI U HRVATSKOJ<br />
Trenutno je u izgradnji još jedna područna<br />
škola, čiji se dovršetak očekuje za iduću<br />
školsku godinu, a u fazi projektiranja je i<br />
izgradnja dviju novih zgrada centralnih<br />
osnovnih škola. Grad Umag je samostalno<br />
izgradio i potpuno novu srednju školu sa<br />
16 učionica, neovisno što to nije nadležnost<br />
Grada, budući nije osnivač, a početak nastave<br />
očekujemo u šk.godini 2024./25.<br />
Slijedom navedenog, proizlazi da su u 13<br />
proteklih godina izgradili ili rekonstruirali<br />
15 zgrada za predškolski i školski odgoj i<br />
obrazovanje, čime se izuzetno ponose i što ih<br />
čini jedinstvenim u Hrvatskoj.<br />
A što se budućnosti tiče, u sklopu<br />
obrazovnog kampusa, koji je dio projekta,<br />
do sada su izgrađene jaslice, vrtić i srednja<br />
škola, a preostaje izgraditi novu osnovnu<br />
školu, dvoranu te dom za učenike i zgradu za<br />
visokoškolsko obrazovanje.<br />
PROVODE SE MJERE ZA OBRAZOVANJE, DEMOGRAFIJU I SOCIJALNU POLITIKU<br />
Umag, grad djece, ima<br />
projekte do 2030.<br />
Grad je 2010. pokrenuo strateški projekt “Umag - grad<br />
djece 2010.-2030.”, čiji je cilj u cijelosti rekonstruirati ili<br />
sagraditi sve zgrade predškolskog i školskog obrazovanja<br />
Izgradnjom novih kapaciteta svakom je<br />
djetetu, već prije 10 godina, osigurano mjesto<br />
u vrtiću te u Umagu ne postoji lista čekanja za<br />
djecu koja udovoljavaju uvjetima upisa.<br />
Svi su vrtići u gradskom vlasništvu,<br />
a policentričnim planiranjem osigurani<br />
su jednaki uvjeti za djecu iz prigradskih<br />
naselja i grada. Valja napomenuti i kako se<br />
Umag ponosno može dičiti s radom svog<br />
nad standardnog stručnog tima u vrtićima,<br />
od pedagoga, logopeda, medicinske sestre,<br />
sportskog trenera, a posebno se može<br />
istaknuti standard rada, jer u Umagu u<br />
vrtićima boravi prosječno manje od 8 djece<br />
na 1 odgajateljicu. Od stjecanja uvjeta za upis<br />
u vrtić, Grad Umag, kako bi održao izgrađeni<br />
standard, za dijete izdvaja oko 600 eura<br />
mjesečno, odnosno cca 35.000 eura u šest<br />
godina. Od 2017. pohađanje vrtića je u cijelosti<br />
besplatno za svu djecu grada Umaga.<br />
OSIGURANI STANOVI ZA UČITELJE<br />
Grad Umag je posebnu skrb namijenio<br />
i potrebitoj djeci te se aktivno financiraju<br />
programi ustanova i udruga za djecu s<br />
teškoćama u razvoju i s invaliditetom, kao<br />
i potpora mladim obiteljima za troškove<br />
nastale u postupku medicinski potpomognute<br />
oplodnje.<br />
Kada je pak u pitanju osnovnoškolsko<br />
obrazovanje, uz jednosmjensku nastavu i<br />
besplatne udžbenike, koje je do trenutka<br />
preuzimanja troška od strane države godinama<br />
financirao Grad Umag, osiguravaju i produženi<br />
boravak te potpuno besplatni prijevoz za svu<br />
djecu. Osim navedenog, osigurani su i stanovi<br />
za deficitarni učiteljski kadar.<br />
Za učenike srednje škole osigurali su<br />
sufinanciranje prijevoza te stalnu financijsku<br />
skrb. Studenti s područja Umaga se redovito<br />
prate stipendijama, dok oni koji odaberu<br />
deficitarna zanimanja među kojima su i<br />
profesori mogu računati na najviše stipendije u<br />
državi do 5000 eura po nastavnoj godini.<br />
Obrazovanje traži izgradnju sustava kojem<br />
prethodi strateški i održivi pristup te projekti<br />
za koje je potrebno višegodišnje razdoblje.<br />
Ovim su projektom uspjeli osigurati motiv<br />
ostanka i dolaska u grad, čime se stvara<br />
najkonkretnija i najefikasnija demografska<br />
politika, odnosno politika razvoja, rasta,<br />
prosperiteta i jednakih mogućnosti za sve.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 71
GLAS PARTNERA<br />
GRAD SE RAZVIJA, MIJENJA I RASTE UZ BROJNE PROJEKTE EU KOJI<br />
SU PODIGLI KVALITETU ŽIVOTA I OMOGUĆILI RAZVOJ<br />
Vinkovci u šest<br />
godina povukli<br />
150 mil. eura<br />
Već četvrtu godinu u cijelosti je popunjen<br />
Poduzetnički inkubator, koji je omogućio<br />
pokretanje 35 novih tvrtki<br />
F<br />
ondovi EU mijenjaju Hrvatsku<br />
- poznata je fraza koja u gradu<br />
Vinkovci ima realno i<br />
dokazano uporište i na terenu,<br />
čemu svjedočimo iz dana u<br />
dan. Vinkovci su se, čim je<br />
aktivno započelo korištenje<br />
EU sredstava u RH,<br />
pravovremeno okrenuli sufinanciranju svih<br />
važnih projekata u gradu upravo bespovratnim<br />
sredstvima.<br />
Gradonačelnik Ivan Bosančić uvijek<br />
naglašava kako su u Vinkovcima do sada<br />
provedeni projekti ukupne vrijednosti od 1,5<br />
milijardi kuna koji su na neki način dotaknuli<br />
sve dijelove društva i direktno doprinijeli<br />
poboljšanju kvalitete života lokalne zajednice,<br />
ali i rastu i razvoju vinkovačkoga gospodarstva.<br />
Vinkovci su u svim segmentima postali<br />
jedno veliko gradilište, od komunalne pa<br />
sve do turističke infrastrukture. Izgrađena je<br />
istočna obilaznica, uređeni su kilometri cesta<br />
i pješačkih staza u gradskim ulicama, središnji<br />
gradski park, proveden projekt aglomeracije<br />
i rekonstrukcije jednog dijela vodoopskrbne<br />
mreže, ali i brojni drugi. Jedan od najvećih<br />
gradskih projekata izgradnje nadvožnjaka<br />
Borinci vrijednosti 11 milijuna eura je u završnoj<br />
fazi.<br />
NOVI EKOLOŠKI GRADSKI AUTOBUSI<br />
Vinkovčani od nedavno na raspolaganju<br />
imaju i u potpunosti ekološki način prijevoza<br />
kroz nove gradske autobuse i sustav javnih<br />
bicikala. Već četvrtu godinu potpuno je<br />
popunjen Poduzetnički inkubator izgrađen<br />
bespovratnim sredstvima, a koji je omogućio<br />
pokretanje 35 novih vinkovačkih tvrtki.<br />
Značajna sredstva uložena su i u javnu<br />
infrastrukturu kroz energetsku obnovu<br />
dvije zgrade javne namjene, tri vrtića i dvije<br />
osnovne škole, a kroz sljedeće razdoblje<br />
izgradit će se još jedan novi vrtić i dograditi<br />
dva postojeća kako bi se osiguralo 270 novih<br />
vrtićkih mjesta. U tijeku je i obnova Gradskog<br />
kazališta Joza Ivakić. Svi ovi, ali i brojni drugi<br />
projekti provedeni su u suradnji gradske<br />
uprave i razvojne agencije VIA koja je obilježila<br />
10 godina postojanja i koja je u potpunosti<br />
opravdala naziv razvojna.<br />
”Na jednu kunu koju Grad iz proračuna<br />
izdvoji za VIA-u, Vinkovcima se vrati čak 15<br />
kuna.” naglašava Bosančić i dodaje da “ako<br />
gledamo sveukupno, u naš grad je u proteklih<br />
šest godina uloženo preko 150 milijuna eura<br />
europskih sredstava, što su vrlo dobri rezultati,<br />
ali mogu biti još bolji i efikasniji i tome moramo<br />
Šokački stan osigurat će smještajne kapacitete,<br />
ali i proširiti ponudu interpretacijskim centrom<br />
Gradska knjižnica i<br />
čitaonica Vinkovci<br />
težiti, jer naši građani to zaslužuju.”<br />
Ako se Vinkovčane pita na koji su projekt<br />
izrazito ponosni, trenutno je to nova zgrada<br />
Gradske knjižnice i čitaonice koja je otvorena<br />
ovoga ljeta.<br />
PROJEKT ODRŽIVE GASTRONOMIJE<br />
”Vinkovačka knjižnica bila je simbol ratnog<br />
stradanja, a danas je ukras grada i simbol<br />
nesalomljivosti i upornosti slavonskog čovjeka.<br />
Nova knjižnica neće biti samo prostor gdje se<br />
posuđuju knjige nego i mjesto stjecanja novih<br />
znanja, korištenja naprednih tehnologija te što<br />
je najvažnije, mjesto svakodnevnog okupljanja<br />
građana”, ističe gradonačelnik.<br />
Projekt Pannonia Gourmet <strong>Eu</strong>ropska<br />
komisija je uvrstila među osam najboljih<br />
primjera održive gastronomije. Ovaj projekt<br />
prekogranične suradnje između Hrvatske i<br />
Srbije, potiče razvoj zajedničke gastronomske<br />
ponude kroz turizam kao jedan od ključnih<br />
čimbenika za gospodarski rast čemu doprinosi<br />
revitaliziran objekt Šokačkog stana kao mjesta<br />
uživanja u prirodi, te učenja o tradiciji i kulturi.<br />
U sljedećim fazama, Šokački stan će osigurati<br />
smještajne kapacitete, ali i proširiti ponudu kroz<br />
interpretacijski centar.<br />
”EU fondovi promjenili su, ali će i dalje<br />
mjenjati Vinkovce kako bi bili još ugodniji i<br />
ljepši grad za život svih naših građana kroz<br />
nove projekte financirane kroz redovne EU<br />
programe, ali i kroz ITU mehanizam koji će<br />
Vinkovcima i urbanom području donijeti još<br />
22 milijuna bespovratnih sredstava za projekte<br />
izgradnje poduzetničke, društvene i prometne<br />
infrastrukture”, poručuje Ivan Bosančić.<br />
72 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
GLAS PARTNERA<br />
S<br />
mješten u srcu Zagrebačke<br />
županije, Ivanić-Grad brzo<br />
postaje primjerom uspješnog<br />
razvoja i poboljšanja kvalitete<br />
života za svoje građane. Ovaj<br />
pitoreskni gradić na najbolji<br />
način koristi financiranje<br />
pomoću EU fondova, čime<br />
obogaćuje svoju zajednicu kroz velike projekte<br />
infrastrukture, ulaganje u obrazovanje, te<br />
podršku različitim društvenim inicijativama.<br />
Jedan od ključnih projekata u Ivanić-Gradu je<br />
rekonstrukcija i izgradnja sustava vodoopskrbe,<br />
dio Regionalnog vodoopskrbnog sustava<br />
Zagrebačke županije. Ovaj projekt vrijedan 11,9<br />
milijuna eura donosi poboljšane vodoopskrbne<br />
kapacitete, uključujući rekonstrukciju<br />
vodoopskrbne mreže i izgradnju nove, čime<br />
će 2000 novih kućanstava dobiti pouzdan<br />
pristup vodi. Rekonstrukcija i izgradnja sustava<br />
odvodnje Ivanić-Grada doprinosi zaštiti okoliša i<br />
povećava kvalitetu života građana osiguravajući<br />
pravilno upravljanje otpadnim vodama i<br />
prevenciju poplava.<br />
ZELENI PROJEKTI KAO DIO STRATEGIJE<br />
U 2023. godini Ivanić-Grad će obnoviti 17,6<br />
kilometara prometnica i 2,7 km nogostupa na<br />
području grada. Ova investicija poboljšat će<br />
prometnu sigurnost i mobilnost građana. Zeleni<br />
projekti dio su dugoročne strategije grada, pa je<br />
tako nabavljeno i građanima distribuirano 3500<br />
spremnika za odvojeno prikupljanje otpada te su<br />
postavljeni polupodzemni spremnici na javnim<br />
Buduća zgrada Dječjeg vrtića Ivanić-Grad,<br />
kapaciteta šest jasličkih i četiriju vrtićkih<br />
skupina, može smjestiti ukupno 152 djece<br />
površinama, a uloženo je i u novu opremu<br />
komunalnih društava.<br />
Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa<br />
internetu ključan je za poticanje gospodarskog<br />
rasta i unaprjeđenje kvalitete života, zato<br />
Ivanić-Grad planira uložiti 10,2 milijuna eura<br />
kako bi omogućio 3061 kućanstvu pristup<br />
IVANIĆ-GRAD - ZAJEDNICA KOJA POTIČE USPJEH I PRUŽA TEMELJ ZA<br />
KVALITETAN ŽIVOT SVIH SVOJIH STANOVNIKA<br />
Ivanić kao idealan<br />
grad za mlade obitelji<br />
Proširenjem poduzetničkih zona potiče se<br />
gospodarski rast i stvaraju radna mjesta, ističe<br />
gradonačelnik Javor Bojan Leš<br />
brzom internetu do kraja 2023. godine.<br />
Ova inicijativa će potaknuti digitalizaciju,<br />
omogućiti rad na daljinu i pružiti građanima<br />
održivi brzi pristup obrazovanju i<br />
informacijama.<br />
”Proširenjem poduzetničkih zona potiče<br />
se gospodarski rast i stvaraju radna mjesta.<br />
S obzirom na kontinuiranu popunjenost<br />
kapaciteta postojećeg poduzetničkog<br />
inkubatora predviđena je izgradnja<br />
akceleratora kako bi se ispunio iskazani<br />
interes za uredskim i proizvodnim prostorima.<br />
Projekt “Smart Ivanić City” predstavlja viziju<br />
modernog grada s digitalnim uslugama koje<br />
olakšavaju svakodnevni život građana. Ovaj<br />
projekt financira se iz Nacionalnog plana za<br />
oporavak i otpornost i omogućuje jednostavnu<br />
razmjenu informacija, upravljanje uslugama<br />
i digitalne usluge vezane za grad”, rekao je<br />
gradonačelnik Javor Bojan Leš.<br />
GRADE VISOKOŠKOLSKI KAMPUS<br />
Ivanić-Grad aktivno brine o svojoj mladoj<br />
populaciji od prvog dana, dodjelom novčane<br />
pomoći za svakog novog malog stanovnika.<br />
Proširenjem postojećih objekata dječjeg vrtića<br />
i izgradnjom visokoškolskog kampusa za<br />
potrebe Veleučilišta Ivanić-Grad, grad stvara<br />
obrazovne prilike za svoje stanovnike i privlači<br />
mlade talente ohrabrujući mlade raznim<br />
stipendijama za školovanje, kao i subvencijama<br />
za prijevoz.<br />
Gradska vlast brine i o starijim građanima i<br />
obiteljima s djecom, pružajući usluge podrške<br />
svakodnevnom životu za starije osobe i osobe<br />
s invaliditetom. Uz program subvencionirane<br />
stanogradnje izražena je briga za sve<br />
stanovnike Ivanić-Grada, dok se financijska<br />
pomoć obiteljima pruža kroz različite<br />
programe i inicijative.<br />
Bučijada, Festival igračaka, Škrletovo,<br />
Sajam inovacija i Tour de Marča samo su neki<br />
od događaja koji su postali sinonim Ivanić-<br />
Grada i tradicija koja se održava već godinama,<br />
mjesto susreta i dobre zabave uz promicanje<br />
tradicijskih vrijednosti i vrijednih obrta, zanata<br />
i običaja.<br />
U konačnici, Ivanić-Grad nije samo primjer<br />
uspješnog urbanog razvoja, već i zajednice<br />
koja aktivno brine o svojim građanima. Kroz<br />
brojne infrastrukturne projekte i društvene<br />
inicijative, Ivanić-Grad stvara bolju budućnost<br />
i postavlja standarde za visoku kvalitetu života<br />
svih generacija.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 73
GLAS PARTNERA<br />
U<br />
završnoj je fazi najveći<br />
infrastrukturni projekt u<br />
povijesti grada, ali i jedan od<br />
najvećih projekata<br />
vodoopskrbe i odvodnje u<br />
Hrvatskoj - Projekt<br />
poboljšanja vodnokomunalne<br />
infrastrukture<br />
aglomeracije Zaprešić, vrijedan gotovo 93<br />
milijuna eura, čijom će se provedbom<br />
priključenost stanovništva na javne<br />
kanalizacijske sustave povećati na 90% te<br />
omogućiti 3. stupanj pročišćavanja otpadnih<br />
voda. Što se prometne infrastrukture tiče,<br />
tijekom ljeta je sredstvima Fonda solidarnosti<br />
EU obnovljeno gotovo 14 kilometara cesta na<br />
području Zaprešića, a s obzirom da je izabran<br />
izvođač radova, očekuje se i skori nastavak<br />
izgradnje dugo željene Južne obilaznice koja je<br />
sa dosad izgrađena 2,5 km uvelike rasteretila<br />
promet kroz centar grada. Dovršenjem svih<br />
faza radova obilaznica će stanovnicima okolnih<br />
naselja skratiti put do Zagreba te poboljšati<br />
vezu ovog dijela Zagrebačke županije i<br />
Republike Slovenije.<br />
BESPOVRATNA SREDSTVA<br />
Blizina hrvatske metropole, odličan<br />
geoprometni položaj s cestovnim i željezničkim<br />
smjerovima prema zapadnoj i srednjoj<br />
<strong>Eu</strong>ropi te izgrađena komunalna i prometna<br />
infrastruktura, čimbenici su koji pozitivno<br />
utječu na razvoj gospodarstva grada Zaprešića.<br />
Uz već tri postojeće gospodarske zone, a<br />
s obzirom na sve veći interes investitora,<br />
Gradsko vijeće Grada Zaprešića donijelo<br />
je odluku i o osnivanju nove poduzetničke<br />
zone, infrastrukturno opremljene, na površini<br />
od 25ha. Zaprešić broji oko 1700 aktivnih<br />
privrednih subjekata te bilježi povijesno nisku<br />
stopu nezaposlenosti od 1,6%. S ciljem poticanja<br />
razvoja poduzetništva Grad Zaprešić putem<br />
natječaja dodjeljuje bespovratna financijska<br />
sredstva za poduzetnike početnike i razvoj<br />
novih tehnologija, a u planu je osnivanje<br />
Savjetovališta kao stručne i savjetodavne<br />
potpore.<br />
Grad Zaprešić kontinuirano radi na<br />
projektima kojima dokazuje jasan strateški<br />
smjer prema održivom razvoju, kao i brigu<br />
za okoliš. Energetski su obnovljene zgrade<br />
obrazovne i javne namjene, a u sklopu projekta<br />
New Light zamijenjene su sve svjetiljke javne<br />
rasvjete. Kada je riječ o korištenju obnovljivih<br />
izvora energije, među najznačajnijim<br />
projektima je “Dobra energija – Solarna<br />
energija za energetsku tranziciju”, kroz koji<br />
je Grad Zaprešić ugradio tri nove solarne<br />
elektrane na javne objekte. Fotonaponske<br />
BLIZINA METROPOLE, ODLIČAN GEOPROMETNI POLOŽAJ I IZGRAĐENA PROMETNA<br />
INFRASTRUKTURA POZITIVNO UTJEČU NA GOSPODARSKI RAZVOJ<br />
Zaprešić razvija novu<br />
poduzetničku zonu<br />
Između ostaloga, Grad kontinuirano radi na projektima<br />
kojima dokazuje jasnu stratešku usmjerenost na održivi<br />
razvoj, kao i brigu za okoliš<br />
U sklopu projekta New Light zamijenjene su sve svjetiljke javne rasvjete diljem grada<br />
elektrane postavljene su na zgradama Gradske<br />
uprave, Dječjeg vrtića Vrtuljak i Osnovne škole<br />
Ljudevita Gaja, a pribrojimo li onu postavljenu<br />
na novoj sportskoj dvorani Osnovne škole<br />
Antuna Augustinčića, ukupna proizvodnja<br />
električne energije doseže čak 333 kw. Još dvije<br />
solarne elektrane bit će postavljene na zgradu<br />
kuglane te zgradu javne namjene koja kreće<br />
u obnovu zbog šteta nastalih u potresu, a u<br />
kojoj su smješteni sud, zemljišnoknjižni odjel i<br />
katastarski ured.<br />
Otvoren je novi područni objekt Dječjeg<br />
vrtića Maslačak, a za njegovu izgradnju i<br />
opremanje Grad Zaprešić izdvojio je 3,2<br />
milijuna eura. U tijeku je obnova Društvenog<br />
doma u naselju Jablanovec u kojem je<br />
predviđen prostor za još dvije odgojne skupine<br />
što je nova mogućnost koju mještani dosad<br />
nisu imali.<br />
ROMANTIČNI PERIVOJ<br />
Unatoč porastu troškova, cijene gradskih<br />
vrtića koja sada iznosi 295 eura, nije povećao<br />
iznos roditeljske uplate. S obzirom na<br />
očekivani priljev novog stanovništva, u fazi<br />
projektiranja je i još jedna osnovna škola, a<br />
Grad je osnovao i vlastitu glazbenu osnovnu<br />
školu koja će s radom započeti sljedeće školske<br />
godine.<br />
Također, obnovit će se dvorac bana Josipa<br />
Jelačića i veliki romantični perivoj koji se<br />
proteže na više od 20 hektara. U rujnu se<br />
očekuje objava poziva za izvođače radova te<br />
bi početkom iduće godine mogli započeti prvi<br />
radovi.<br />
74 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
KATEGORIJA<br />
GOSPODARSTVO<br />
SAMOBOR, OPATIJA I<br />
HVAR BRANE NASLOVE<br />
NAJBOLJIH GRADOVA ZA<br />
GOSPODARSTVO<br />
U izboru najboljih gradova za ekonomsku kategoriju <strong>gradovi</strong> su<br />
rangirani prema 13 pokazatelja. Riječ je, među ostalim, o<br />
prosječnom dohotku i prosječnom izvornom prihodu po stanovniku,<br />
prosječnom broju nezaposlenih i prosječnoj zaposlenosti per capita,<br />
pokrivenosti proračunskih prihoda i rashoda te stopi prireza, ako je<br />
uvedena, i broju obrtnika na 1000 stanovnika<br />
piše: Vedran Marjanović<br />
O<br />
sam je gradova<br />
pobjeđivalo u<br />
dosadašnjim izborima<br />
najboljih gradova u<br />
ekonomskoj kategoriji i<br />
gotovo svi su se plasirali<br />
u završnicu ovogodišnjeg<br />
izbora. Riječ je o<br />
Samoboru, koji je čak tri puta trijumfirao u<br />
konkurenciji velikih gradova, Puli, Varaždinu,<br />
Svetoj Nedelji, apsolutnom rekorderu među<br />
srednjim <strong>gradovi</strong>ma s četiri pobjede, Opatiji<br />
te Krku i Hvaru s po dvije pobjede u<br />
konkurenciji malih gradova. Jedini dosadašnji<br />
pobjednik kojeg nema u završnici<br />
ovogodišnjeg izbora je Mali Lošinj koji je u<br />
konkurenciji malih gradova trijumfirao 2021..<br />
Uz dosadašnje laureate, u konkurenciji<br />
za ovogodišnjeg pobjednika, među velikim<br />
<strong>gradovi</strong>ma, još su i Koprivnica i Krapina,<br />
Kastav, Poreč i Rovinj kod srednjih te Cres,<br />
Nin i Rab u konkurenciji malih gradova.<br />
U izboru najboljih gradova za ekonomsku<br />
kategoriju <strong>gradovi</strong> su rangirani prema<br />
13 pokazatelja. Riječ je, među ostalim, o<br />
prosječnom dohotku i prosječnom izvornom<br />
prihodu po stanovniku, prosječnom broju<br />
nezaposlenih i prosječnoj zaposlenosti ‘per<br />
capita’, pokrivenosti proračunskih prihoda i<br />
rashoda, stopi prireza, ako je uvedena i broju<br />
obrtnika na 1000 stanovnika. Organizatori<br />
izbora, ‘Jutarnji list’ i ‘Gradonačelnik.hr’,<br />
spomenute pokazatelje prikupili su iz baza<br />
Državnog zavoda za statistiku, Ministarstva<br />
regionalnog razvoja, Hrvatskog zavoda za<br />
zapošljavanje i Ministarstva gospodarstva i<br />
održivog razvoja.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 75
KATEGORIJA GOSPODARSTVO<br />
CRES<br />
Prosječni dohodak po<br />
stanovniku je 36.302 kn<br />
J<br />
edna od nagrađivanijih sredina u izboru najboljih<br />
malih gradova s tri titule pobjednika, grad Cres<br />
prvi put je u završnici izbora u ekonomskoj<br />
kategoriji. Aduti Cresa za pobjedu su, među ostalim,<br />
drugi najbolji pokazatelj prosječnog dohotku po<br />
stanovniku u kategoriji malih gradova od 36.302<br />
kune te plasman unutar ‘top 5’ u svojoj konkurenciji<br />
po pitanju prosječnih izvornih prihoda po stanovniku<br />
od 6610 kuna i stope siromaštva prema dohodovnoj<br />
metodi koja u Cresu iznosi 10,7 posto stanovništva.<br />
Ovo otočko središte u Primorsko-goranskoj županiji<br />
ima sedmi najbolji rezultat među malim <strong>gradovi</strong>ma<br />
po broju obrtnika na svakih 1000 stanovnika od 60<br />
obrtnika na 1000 stanovnika.<br />
U svojoj je<br />
konkurenciji u<br />
‘top 5’ prema<br />
prosječnom<br />
izvornom prihodu<br />
po stanovniku od<br />
6610 kuna<br />
ŽELJKO HAJDINJAK / CROPIX<br />
HVAR<br />
Udjel poreznih prihoda u<br />
ukupnim prihodima i<br />
primicima iznosi 43 posto<br />
MALI<br />
GRADOVI<br />
A<br />
ktualni pobjednik izbora najboljeg<br />
malog grada u ekonomskoj kategoriji u<br />
potvrdu naslova kreće, među ostalim,<br />
dosegnutim razvojem obrtništva, odnosno<br />
najboljim omjerom obrtnika na svakih<br />
1000 stanovnika među malim <strong>gradovi</strong>ma.<br />
U gradu Hvaru djeluje 111 obrtnika na<br />
1000 stanovnika. Riječ je o sredini s ‘top<br />
3’ pokazateljima među malim <strong>gradovi</strong>ma<br />
po pitanju prosječnih izvornih prihoda po<br />
stanovniku od 7318 kuna i pokrivenosti<br />
ukupnih rashoda i izdataka, ukupnim<br />
prihodima i primicima u u kategoriji malih<br />
gradova od 122 posto. Udjel poreznih<br />
prihoda u ukupnim prihodima i<br />
primicima grada Hvara iznosi 43 posto,<br />
a efikasnost tamošnje gradske uprave<br />
kroz pokazatelj o 817.314 kuna prihoda<br />
po zaposlenome.<br />
U gradu Hvaru<br />
djeluje 111<br />
obrtnika na 1000<br />
stanovnika, a<br />
iznos prosječnih<br />
izvornih prihoda<br />
po stanovniku je<br />
7318 kuna<br />
NIKOLA VILIĆ / CROPIX<br />
Ovo je otočno<br />
središte u<br />
Primorsko-goranskoj<br />
županiji<br />
u ‘top 5’ malih<br />
gradova po<br />
broju obrtnika<br />
na svakih 1000<br />
stanovnika<br />
76 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
TEA CIMAŠ/CROPIX<br />
KRK<br />
Prosjek zaposlenih na svakih<br />
1000 stanovnika dosegnuo je 400<br />
N<br />
akon što je 2018. i 2019. osvajao naslove<br />
najboljeg malog grada u ekonomskoj<br />
kategoriji, grad Krk ide po treći naslov trima<br />
‘top5’ pokazateljima među malim <strong>gradovi</strong>ma.<br />
Riječ je o prosječnom dohotku po stanovniku<br />
od 35.240 kuna, stopi siromaštva prema<br />
dohodovnoj metodi od 10,5 posto stanovništva i<br />
broju obrtnika (67) na svakih 1000 stanovnika.<br />
U Krku je prosječan broj zaposlenih na svakih<br />
1000 stanovnika dosegao 400, a pokrivenost<br />
ukupnih rashoda i izdataka, ukupnim prihodima<br />
i primicima gotovo 107 posto. S obzirom na<br />
spomenute podatke, ne čudi da je Krk u dva<br />
navrata proglašavan najboljim malim gradom<br />
po kvaliteti života u izboru ‘Jutarnjeg lista’ i<br />
‘Gradonačelnika.hr’.<br />
TEA CIMAŠ/CROPIX<br />
RAB<br />
Krk je u izboru<br />
Jutarnjeg lista i<br />
portala Gradonačelnik.hr<br />
već dva<br />
puta proglašavan<br />
najboljim malim<br />
gradom prema<br />
kvaliteti života<br />
D<br />
rugu godinu zaredom grad Rab u<br />
završnici je izbora najboljeg malog<br />
grada u ekonomskoj kategoriji. Glavni<br />
aduti Raba u pohodu na pobjedu u ovoj<br />
konkurenciji su efikasnost gradske uprave<br />
koja se ogleda u prosjeku ukupnih prihoda<br />
grada po zaposlenome od dva milijuna i 66<br />
tisuća kuna te bruto plaća po zaposlenome<br />
od 274.209 kuna. Po potonjim kriterijima<br />
Rab ima najbolje pokazatelje među malim<br />
Efikasnost<br />
gradske uprave<br />
ovoga gradića<br />
ogleda se u<br />
prosječnim<br />
ukupnim<br />
prihodima po<br />
zaposlenome od<br />
788.747 kuna<br />
NIN<br />
Prvi put u završnici izbora<br />
u ekonomskoj kategoriji,<br />
nema prirez i nije zadužen<br />
N<br />
in je prvi put u završnici izbora najboljih malih<br />
sredina u ekonomskoj kategoriji zahvaljujući,<br />
među ostalim, prosječnim izvornim prihodima<br />
po stanovniku od 6182 kune po stanovniku i<br />
pokrivenosti ukupnih rashoda i izdataka, ukupnim<br />
prihodima i primicima od 106,8 posto. Nin nema<br />
prirez i nije zadužen. Efikasnost gradske uprave<br />
ovog gradića u Zadarskoj županiji ogleda se<br />
prosječnim ukupnim prihodima po zaposlenome<br />
od 788.747 kuna. Sve nabrojeno doprinijelo je i<br />
plasmanu Nina u završnicu prošlogodišnjeg izbora<br />
najboljeg grada u kategoriji najveći napredak u<br />
kvaliteti života.<br />
Prihodi grada po zaposlenome 2,6 milijuna kuna<br />
<strong>gradovi</strong>ma. Udjel poreznih prihoda u<br />
ukupnim prihodima i primicima rapskog<br />
proračuna je 44,89 posto. Ovo otočko središte<br />
u Primorsko-goranskoj županiji unutar je<br />
‘top 5’ malih gradova po broju obrtnika<br />
(79) na svakih 1000 stanovnika. Ekonomski<br />
dosezi svakako su pridonijeli izboru grada<br />
Raba za najbolji mali grad u kvaliteti života<br />
u prošlogodišnjem izboru ‘Jutarnjeg lista’ i<br />
‘Gradonačelnika.hr’.<br />
IVANA NOBILO / CROPIX<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 77
KATEGORIJA GOSPODARSTVO<br />
DUSKO MARUŠIĆ / CROPIX<br />
SREDNJI<br />
GRADOVI<br />
Istarski biser ima<br />
drugi najbolji<br />
rezultat u svojoj<br />
konkurenciji<br />
prosječnih<br />
izvornih prihoda<br />
po stanovniku od<br />
7110 kuna po<br />
stanovniku<br />
ROVINJ<br />
Predvodnik u iznosu bruto plaće po zaposlenome<br />
J<br />
edan od najsjajnijih istarskih i hrvatskih turističkih<br />
bisera stalni je sudionik završnice izbora najboljih<br />
srednjih gradova za gospodarstvo. Rovinj je<br />
predvodnik među srednjim <strong>gradovi</strong>ma u iznosu bruto<br />
plaće po zaposlenome s iznosom od 161 tisuće kuna.<br />
Uz to, ima drugi najbolji rezultat u svojoj konkurenciji<br />
prosječnih izvornih prihoda po stanovniku od 7110<br />
kuna po stanovniku, kao i broja obrtnika (58) na 1000<br />
stanovnika. Gledajući pokrivenosti ukupnih rashoda<br />
i izdataka, ukupnim prihodima i primicima, Rovinj je<br />
treći u redoslijedu srednjih gradova s pokrivenošću od<br />
106 posto. Sve nabrojeno potvrđuje i izbor Rovinja za<br />
najbolji srednji grad u kvaliteti života u izboru najboljih<br />
gradova u dva navrata, 2020. i 2021..<br />
POREČ<br />
Prosječni dohodak po<br />
stanovniku je 37.539 kuna<br />
I<br />
ako dosada nije trijumfirao u ekonomskoj kategoriji izbora<br />
najboljih srednjih gradova, Poreč je redoviti sudionik<br />
završnice u ovoj kategoriji. Ovogodišnji adut za pobjedu<br />
Poreča je, među ostalim, najbolji pokazatelj o razvoju<br />
obrtništva među srednjim <strong>gradovi</strong>ma. U tom gradu, naime,<br />
na 1000 stanovnika dolazi 61 obrtnik. Poreč ima drugi najbolji<br />
pokazatelj u svojoj konkurenciji pokrivenosti ukupnih rashoda<br />
i izdataka prihodima i primicima od 111 posto. Prosječni izvorni<br />
prihodi po stanovniku u tom istarskom gradiću su 6820 kuna<br />
po stanovniku, a prosječan broj zaposlenih na svakih 1000<br />
stanovnika je 430. Po potonjim kriterijima, Poreč je unutar<br />
‘top3’ srednjih gradova. Prosječni dohodak po stanovniku u<br />
središtu Poreštine je 37.539 kuna.<br />
MATIJA DJANJEŠIĆ / CROPIX<br />
Ovogodišnji je<br />
adut za pobjedu<br />
Poreča, među<br />
ostalim, razvoj<br />
obrtništva - na<br />
1000 stanovnika<br />
ima 61 obrtnika<br />
78 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
Dohodak po<br />
stanovniku je<br />
43.803 kune, a<br />
prosječan broj<br />
zaposlenih na<br />
svakih 1000<br />
stanovnika 472<br />
IVANA NOBILO / CROPIX<br />
SVETA NEDELJA<br />
Ovaj grad iščekuje svoj peti trijumf<br />
P<br />
objednik četiri od pet izbora najboljeg<br />
srednjeg grada za gospodarstvo ide po<br />
peti trijumf, među ostalim, najboljim<br />
pokazateljima prosječnog dohotka po stanovniku<br />
i broja zaposlenih na svakih 1000 stanovnika u<br />
svojoj konkurenciji. U Svetoj Nedelji prosječan<br />
dohodak po stanovniku iznosi 43.803 kune,<br />
dok je prosječan broj zaposlenih na svakih 1000<br />
stanovnika 472. Najbolji su među srednjim<br />
<strong>gradovi</strong>ma i po udjelu poreznih prihoda u<br />
ukupnim prihodima i primicima s udjelom od<br />
78 posto. U ovom gradiću Zagrebačke županije<br />
radi jedna od dvije najefikasnije javne uprave<br />
srednjih gradova s prihodom od 829.448 kuna<br />
po zaposlenome. Sve su to pokazatelji koji su<br />
svakako doprinijeli proglašenju Svete Nedelje<br />
i za najbolji srednji grad po kvaliteti života u<br />
prošlogodišnjem izboru.<br />
LEV LEVIN/SHUTTERSTOCK<br />
OPATIJA<br />
Prosječni izvorni prihod po<br />
stanovniku Opatije iznosi 7626 kuna<br />
SRĐAN VRANČIĆ / CROPIX<br />
K ASTAV<br />
Treći put u završnici izbora<br />
ekonomske kategorije<br />
K<br />
astav je treći put u završnici izbora ekonomske<br />
kategorije zahvaljujući, među ostalim,<br />
uvrštenju unutar ‘top10’ srednjih gradova<br />
prema pokazateljima prosječnog dohotka i izvornog<br />
proračunskog prihoda po stanovniku te udjelu<br />
poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima.<br />
Prosječni dohodak po stanovniku u Kastavu je<br />
35.379 kuna, a prosječni izvorni prihod 3178 kuna<br />
po stanovniku. Udjel poreznih prihoda u ukupnim<br />
prihodima i primicima kastavskog gradskog<br />
proračuna je respektabilnih 58 posto. Isto se može<br />
kazati i za udjel izdvajanja za bruto plaće u ukupnim<br />
rashodima i izdacima od 16 posto unutar proračuna<br />
ovog gradića u Primorsko-goranskoj županiji.<br />
Udjel poreznih<br />
prihoda u<br />
ukupnim<br />
prihodima i<br />
primicima<br />
gradskog<br />
proračuna je<br />
respektabilnih<br />
58 posto<br />
Grad nije<br />
zadužen, a po<br />
udjelu subvencija<br />
u proračunu od<br />
dva posto na<br />
sedmom je<br />
mjestu u poretku<br />
srednjih<br />
gradova<br />
€<br />
A<br />
ktualni pobjednik izbora najboljih<br />
srednjih gradova u ekonomskoj<br />
kategoriji predvodnik je u svojoj<br />
konkurenciji u pokazateljima prosječnog<br />
izvornog prihoda po stanovniku i<br />
pokrivenosti ukupnih rashoda i izdataka,<br />
ukupnim prihodima i primicima. Prosječni<br />
izvorni prihod po stanovniku Opatije iznosi<br />
7626 kuna, dok je pokrivenost prihoda<br />
rashodima 114 posto. Opatija je unutar ‘top5’<br />
srednjih gradova po prosječnom broju<br />
zaposlenih na svakih 1000 stanovnika s<br />
pokazateljem od 392 zaposlena na 1000<br />
stanovnika. Grad nije zadužen, a prema<br />
udjelu subvencija u proračunu od dva posto,<br />
na sedmom je mjestu u redoslijedu srednjih<br />
gradova po tom kriteriju.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 79
KATEGORIJA GOSPODARSTVO<br />
VARAŽDIN<br />
Prosječna godišnja bruto plaća<br />
zaposlenog iznosi 229.680 kuna<br />
S<br />
jedište Varaždinske županije jedan je od najuspješnijih velikih<br />
gradova u dosadašnjim izborima za najbolji grad Jutarnjeg<br />
lista i Gradonačelnika.hr. Osim u ekonomskoj, pobjeđivao je<br />
i u kategoriji kvalitete života i to dva puta. Po drugi trijumf u ovoj<br />
kategoriji Varaždin ide, među ostalim, s najboljim pokazateljem<br />
broja zaposlenih na svakih među velikim <strong>gradovi</strong>ma od 683<br />
zaposlena na svakih 1000<br />
zaposlenih. Varaždin je u<br />
svojoj konkurenciji najbolji i<br />
po efikasnosti gradske uprave<br />
i bruto plaći zaposlenog.<br />
Efikasnost varaždinske<br />
gradske uprave izražena je<br />
kroz podatak o 945.749 kuna<br />
prihoda po zaposlenome, a<br />
prosječna godišnja bruto plaća<br />
zaposlenog u tom gradu iznosi<br />
229.680 kuna. Popularna<br />
barokna prijestolnica<br />
Hrvatske našla se u ‘top 5’<br />
velikih gradova i prosječnim<br />
dohotkom po stanovniku s<br />
izračunom od 37.885 kuna.<br />
ŽELJKO HAJDINJAK / CROPIX<br />
Osim u ekonomskoj,<br />
barokna<br />
prijestolnica<br />
Hrvatske<br />
pobjeđivala je i u<br />
kategoriji<br />
kvalitete života<br />
VELIKI<br />
GRADOVI<br />
Pula ima osmi<br />
najbolji najbolji<br />
pokazatelj udjela<br />
poreznih prihoda<br />
u ukupnim<br />
prihodima i<br />
primicima<br />
DANIJELA PERAČIĆ / CROPIX<br />
PULA<br />
Stopa siromaštva prema<br />
dohodovnoj metodi od 11,2<br />
posto stanovništva<br />
P<br />
rvi pobjednik izbora najboljih gradova u<br />
ekonomskoj kategoriji iz reda velikih gradova u<br />
ovogodišnjoj je završnici temeljem, među ostalim,<br />
plasmana unutar ‘top 5’ velikih gradova prosječnih<br />
izvornih prihoda po stanovniku od 4012 kuna, stopi<br />
siromaštva prema dohodovnoj metodi od 11,2 posto<br />
stanovništva i udjelu subvencija u proračunu od<br />
2,82 posto proračuna. Pula ima osmi najbolji najbolji<br />
pokazatelj udjela poreznih prihoda u ukupnim<br />
prihodima i primicima među velikim <strong>gradovi</strong>ma<br />
od 38,73 posto. Gospodarsko, društveno i kulturno<br />
središte Istre nije zaduženo.<br />
80 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
DAMIR KRAJAČ / CROPIX<br />
KRAPINA<br />
Godišnje isplaćena<br />
bruto plaća po<br />
zaposlenom 106.000 kn<br />
U<br />
četiri od pet dosadašnjih izbora najboljih<br />
velikih gradova za gospodarstvo,<br />
Krapina je bila jedan od kandidata u<br />
završnici. Sjedište Krapinsko-zagorske<br />
županije ušlo je u ovogodišnji najuži<br />
izbor zahvaljujući, među ostalim, drugom<br />
najboljem pokazatelju među velikim<br />
<strong>gradovi</strong>ma pokrivenosti proračunskih<br />
rashoda prihodima i primicima od 14 posto.<br />
Krapina je unutar ‘top10’ velikih gradova po<br />
prosječnom broju nezaposlenih na svakih<br />
1000 stanovnika (21 nezaposleni), broju<br />
obrtnika na svakih 1000 stanovnika od 27<br />
obrtnika te godišnjoj isplaćenoj bruto plaći<br />
po zaposlenome od 106 tisuća kuna.<br />
Krapina je u ‘top<br />
10’ velikih<br />
gradova po<br />
prosječnom broju<br />
nezaposlenih na<br />
svakih 1000<br />
stanovnika (21<br />
nezaposleni)<br />
ŽELJKO HAJDINJAK/CROPIX<br />
SAMOBOR<br />
Gradski proračun s pokrivenošću<br />
rashoda prihodima od 103 posto<br />
S<br />
amobor ide po četvrti uzastopni trijumf<br />
u ovoj kategoriji s, među ostalim,<br />
dostignutim prosječnim dohotku po<br />
stanovniku od gotovo 41 tisuće kuna, što<br />
je drugi najbolji pokazatelj među velikim<br />
<strong>gradovi</strong>ma. Aktualni najbolji veliki grad za<br />
ekonomiju je unutar ‘top5’ velikih gradova<br />
po prosječnom broju nezaposlenih na<br />
svakih 1000 stanovnika (18 nezaposlenih<br />
na 1000 stanovnika) te po pokrivenosti<br />
ukupnih rashoda i izdataka. Samoborski<br />
gradski proračun ima pokrivenost rashoda<br />
prihodima od 103 posto. Po dostignutom<br />
udjelu poreznih prihoda u ukupnim<br />
prihodima i primicima od 52 posto, Samobor<br />
ima najbolji pokazatelj među velikim<br />
<strong>gradovi</strong>ma. Isto tako, najbolji je po udjelu<br />
subvencija u proračunu u kategoriji velikih<br />
gradova od 3,37 posto proračuna.<br />
Grad priželjkuje<br />
četvrti uzastopni<br />
trijumf i najbolji<br />
je po udjelu<br />
subvencija u<br />
proračunu u<br />
kategoriji velikih<br />
gradova od 3,37<br />
posto proračuna<br />
BRUNO KONJEVIĆ / CROPIX<br />
Prosječan<br />
dohodak po<br />
stanovniku u<br />
gradu Podravke i<br />
Belupa je 34 863<br />
kune, s time da u<br />
Koprivnici nema<br />
prireza<br />
KOPRIVNICA<br />
Na tisuću stanovnika grad ima 462 zaposlenih<br />
T<br />
reću godinu zaredom sjedište Koprivničkokriževačke<br />
županije uvršteno je u završnicu<br />
izbora najboljih velikih gradova u ekonomskoj<br />
kategoriji. Koprivnica je unutar ‘top5’ velikih<br />
gradova po prosječnom broju zaposlenih na svakih<br />
1000 stanovnika s pokazateljem od 462 zaposlena<br />
na 1000 stanovnika, efikasnosti gradske uprave<br />
koja se ogleda u dostignutom prosjeku ukupnih<br />
prihoda grada po zaposlenome u gradskoj upravi<br />
od 390 tisuća kuna te udjelu izdvajanja za bruto<br />
plaće u ukupnim rashodima i izdacima od 26 posto<br />
proračuna. Prosječan dohodak po stanovniku<br />
u gradu ‘Podravke’ i ‘Belupa’ je 34 863 kune. U<br />
Koprivnici nema prireza.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 81
GLAS PARTNERA<br />
FOTO: DAMIR MRČIĆ<br />
V<br />
araždinske Toplice<br />
stoljećima, pa i tisućljećima<br />
poznate su kao destinacija<br />
zdravlja. Svoj nastanak ali i<br />
opstanak kroz sve<br />
vremenske epohe duguju<br />
izvoru ljekovite termalne<br />
vode čija se starost<br />
procjenjuje na 30-ak tisuća godina. Upravo<br />
ovdje nastale su rimske terme Aquae Iasae koje<br />
spadaju u top 20 arheoloških nalazišta RH te u<br />
najveći arheološki lokalitet kontinentalnog<br />
dijela Hrvatske.<br />
Varaždinske Toplice su grad bogate kulturne<br />
i povijesne ostavštine, zdravih termalnih voda<br />
rehabilitacijskog učinka, sjajne gastronomske<br />
ponude domaćih specijaliteta i velikog razvojno<br />
investicijskog potencijala. Svoju povijest<br />
kroz razvojne projekte pretačemo u bogatu<br />
turističku ponudu i poželjna smo destinacija<br />
za svakog gosta i turista, posebice kroz svoje<br />
festivale Aquafest i NOcTEs Aquae Iasae.<br />
GLAZBENA UMJETNOST<br />
Festival Aquafest, koji se održava prvog<br />
vikenda u lipnju, slavi bogatu antičku ostavštinu<br />
i magični izvor ljekovite vode kojem grad<br />
duguje svoj nastanak ali i opstanak kroz sve<br />
vremenske epohe, a svoje povijesno uporište<br />
ima u antičkom reljefu čiji natpis svjedoči<br />
kako su Rimljani u Varaždinskim Toplicama tj.<br />
termama AQUAE IASAE imali veliku svečanost<br />
u čast božice Izide- Fortune i Nimfa početkom<br />
lipnja 192. godine<br />
Značajan je i stručni skup koji se održava<br />
u jedinstvenom ambijentu rimske bazilike, a<br />
na temu termalne vode već nekoliko godina<br />
okuplja stručnjake iz zemlje i inozemstva koji<br />
se temom bave s različitih znanstvenih gledišta,<br />
čime Varaždinske Toplice predstavljaju i centar<br />
kongresnog turizma Varaždinske županije.<br />
Priča festivala NOcTEs započela je u<br />
pandemijskoj 2021. kada smo u rujnu realizirali<br />
koncert opernih arija pod zvijezdama, te ga od<br />
tada ponavljamo drugi vikend u rujnu.<br />
Glazbenom umjetnošću renomiranih<br />
Festival<br />
Lovrečevo<br />
Manifestacija<br />
Aquafest<br />
GRAD KOJI SVOJ NASTANAK, ALI I OPSTANAK DUGUJE IZVORU LJEKOVITE<br />
TERMALNE VODE ČIJA SE STAROST PROCJENJUJE NA 30-ak TISUĆA GODINA<br />
Varaždinske Toplice -<br />
destinacija zdravlja<br />
“Grad smo bogatog turističkog potencijala, stoga<br />
ćemo i dalje raditi na projektima kojima našu povijest<br />
oplemenjujemo”, najavljuje Dragica Ratković<br />
umjetnika i s arheološkom baštinom želimo<br />
doprinijeti prepoznatljivosti našeg malog<br />
gradića u visokim kulturnim krugovima. Cilj<br />
je i da ovaj festival postane mjesto susreta<br />
ljubitelja opere i kulture prepoznatljiv u ovom<br />
dijelu <strong>Eu</strong>rope.<br />
NEBO PROŠARANO ZVIJEZDAMA<br />
Ljeto, kao najživahnije doba godine donosi<br />
još jedan festival na otvorenom- Lovrečevo<br />
festival. To je vikend kada grad Varaždinske<br />
Toplice postaju još romantičnije – zamislite<br />
nebo prošarano zvijezdama padalicama<br />
(suze Sv. Lovre), ugašenu gradsku rasvjetu,<br />
svjetlosne efekte koji oživljavaju pročelja<br />
župne crkve Svetog Martina. U pozadini se<br />
žamor ljudi isprepliće s nježnim glazbenim<br />
tonovima koji dopiru s čak četiri gradske<br />
pozornice.<br />
Održavanjem festivala stvaramo novi<br />
kulturno turistički proizvod koji i lokalnoj<br />
zajednici stvara dodatnu vrijednost te<br />
doprinosi razvoju destinacije Varaždinske<br />
Toplice u cjelini, a nudimo visoko kvalitetan<br />
programski sadržaj za cjelogodišnji turizam.<br />
Gastro posebnost koju možete kušati je, uz<br />
Topličku kupališnu tortu, pizza čije je tijesto<br />
pravljeno s topličkom ljekovitom termalno<br />
vodom. U pizzeriji Bernarda rade vrhunski<br />
međunarodno nagrađivani pizza majstori.<br />
”Naš grad Varaždinske Toplice su<br />
mjesto koje se treba posjetiti kako bi se<br />
doživjela bogata povijest našeg grada,<br />
uživalo u našoj gastronomiji i blagodati<br />
naših termalnih voda. Grad smo bogatog<br />
turističkog potencijala, stoga i nadalje ćemo<br />
raditi na projektima kojima našu povijest<br />
oplemenjujemo i prikazujemo i sadašnjim i<br />
budućim generacijama, razvijamo komunalnu<br />
i društvenu infrastrukturu te pomoću<br />
EU sredstva činimo naš grad poželjnom<br />
destinacijom za život”, kaže Dragica Ratković,<br />
gradonačelnica Varaždinskih Toplica.<br />
FOTO BY GODAR -DARKO GORENAK<br />
82 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
GLAS PARTNERA<br />
SAMOBOR - GRAD RAZVOJA I UGODNOG ŽIVLJENJA<br />
Samobor smanjenjem<br />
poreza privlači mlade<br />
Kroz potpore za zapošljavanje i kapitalna ulaganja te<br />
potpore za žensko poduzetništvo gradska uprava pomaže<br />
gospodarskom i investicijskom razvoju<br />
G<br />
rad Samobor jedan je od<br />
najugodnijih gradova za<br />
život i gospodarstvo u<br />
Hrvatskoj. Promišljenim<br />
raspolaganjem<br />
proračunskim novcem i<br />
korištenjem sredstava iz EU<br />
fondova stvaraju još<br />
kvalitetnije uvjete za život svojih stanovnika.<br />
Neke poreze su smanjili, a razmatraju i<br />
dodatno porezno rasterećenje s ciljem boljeg<br />
standarda građana. Komunalni doprinos je<br />
smanjen od 50 do 100%, a komunalna naknada<br />
umanjena je 100% za prvu, 75% za drugu i 25%<br />
za treću godinu poslovanja. To se provodi s<br />
ciljem jačanja gospodarstva i društvene<br />
revitalizacije grada, kao i stvaranja uvjeta za<br />
doseljavanje mladih obitelji. Na gospodarstvu<br />
počiva razvoj grada, stoga kroz potpore za<br />
zapošljavanje i kapitalna ulaganja, potpore za<br />
žensko poduzetništvo i subvencioniranjem<br />
zakupa poslovnih prostora gradska uprava<br />
Obnovljeni most<br />
pomaže gospodarskom i investicijskom<br />
razvoju. U tijeku je izgradnja najvećeg<br />
distributivno-logističkog centara u ovom<br />
dijelu Hrvatske, vrijednosti 75 milijuna eura.<br />
AKTIVNE DEMOGRAFSKE MJERE<br />
Grad Samobor aktivno provodi<br />
demografske mjere. Povećao je naknade<br />
za novorođenčad, majke poduzetnice<br />
oslobođene su 6 mjeseci plaćanja smještaja<br />
djeteta u vrtiću, uveo je jednokratne<br />
naknade u iznosu od 150 eura kao pomoć<br />
srednjoškolcima za kupnju udžbenika,<br />
osigurane su i radne bilježnice i ostali nastavni<br />
materijal za osnovnoškolce, povećan je broj<br />
i iznosi studentskih i učeničkih stipendija<br />
te je uvedena nova kategoriju stipendija<br />
za sportaše. Učenicima i studentima<br />
subvencioniramo prijevoz te besplatne<br />
pripreme za državnu maturu. Isplaćuju<br />
se uskrsnice i božićnice umirovljenicima,<br />
nezaposlenim građanima i braniteljima<br />
Objekt u Langovoj ulici<br />
te osobama s invaliditetom. Poboljšanje<br />
kvalitete života postiže se i kroz ulaganje u<br />
komunalnu infrastrukturu, za što je Samobor<br />
ostvario značajna sredstva iz fondova EU. U<br />
2022. samo u uređenje i izgradnju cestovne<br />
infrastrukture uloženo je oko 5 milijuna eura,<br />
a u 2023. u projekte cestogradnje, vodovodne<br />
i ostale infrastrukture ulaže se povijesnih<br />
preko 15 milijuna eura. Grad Samobor dobio<br />
je iz fondova EU za uređenje prometnica i<br />
sanaciju javne odvodnje oštećene u potresu<br />
oko 5, 9 milijuna eura. U tijeku je dogradnja<br />
postojećeg vrtića “Izvor” i gradnja novog<br />
vrtića u Molvicama. Po završetku gradnje dva<br />
vrtića, vrijedna oko 5 milijuna eura, otvorit će<br />
se 160 novih vrtićkih mjesta čime će se riješiti<br />
dugogodišnji problem nedostatka kapaciteta.<br />
UREĐENJE KULTURNIH USTANOVA<br />
U planu je izgradnja trećeg vrtića za<br />
smještaj ukupno 140 djece. U uređenje<br />
školskih objekata Grad je tijekom ove godine<br />
uložio preko milijun eura. S početkom ove<br />
školske godine otvoren je novi školski objekt<br />
za 106 učenika prvih razreda u 5 razrednih<br />
odjeljenja. Uređenjem objekta u Langovoj<br />
ulici rasteretio se prostor matične škole, te je<br />
rekonstruirano i uređeno 1198 m2 prostora<br />
opremljenog novim namještajem i opremom za<br />
održavanje nastave. Planiranom revitalizacijom<br />
objekta na području nekadašnje vojarne za<br />
potrebe škole projektirano je 20 razrednih<br />
odjeljenja za 440 učenika i izgradnja školske<br />
sportske dvorane s pratećim sadržajima.<br />
Izrađen je projekt dogradnje OŠ Milana Langa<br />
u Bregani i izgradnje sportske dvorane. Grad<br />
Samobor značajna sredstva ulaže i u sanaciju<br />
kulturno-povijesnih ustanova. Samoborski<br />
muzej je dobio novi galerijski prostor, a<br />
uskoro kreću i radovi na energetskoj obnovi<br />
muzeja za što je dobiveno oko 800 tis eura EU<br />
sredstava. U tijeku je obnova Vile Allnoch koja<br />
je kulturno dobro. Za konstruktivnu obnovu<br />
zgrade gradske uprave Grad je iz fondova EU<br />
dobio 591.359 eura. U Samoboru je u tijeku<br />
gradnja parka u Južnom naselju koji se prostire<br />
na 7 500 m2 te će biti jedan od najmodernijih<br />
parkova u RH, vrijednosti oko 1,5 milijuna<br />
eura.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 83
GLAS PARTNERA<br />
STRAHONINEC U POSLJEDNJIH 10-ak GODINA BILJEŽI POZITIVAN TREND DOSELJAVANJA<br />
Sagrađeno stotinjak<br />
kuća u koje su se<br />
uselile nove obitelji<br />
Blizina gradova Čakovca i Varaždina te visoka komunalna i<br />
infrastrukturna opremljenost naselja omogućava brz razvoj<br />
O<br />
pćina Strahoninec smještena<br />
je u južnom dijelu<br />
Međimurske županije.<br />
Južno, istočno i sjeverno<br />
graniči s gradom Čakovcem,<br />
a zapadno i južno s općinom<br />
Nedelišće. U sastavu općine<br />
Strahoninec nalazi se jedno<br />
samostalno naselje – Strahoninec.Općina<br />
Strahoninec prostire se na površini od 8,35 km 2<br />
i druga je najmanja jedinica lokalne samouprave<br />
u Međimurskoj županiji, te čini 1,15% ukupne<br />
površine Županije. Općina broji 2.682<br />
stanovnika.<br />
ZNAČAJNA ULAGANJA U MLADE<br />
Strahoninec se prvi puta u pisanim<br />
povijesnim izvorima spominje 1488. godine, kao<br />
selo Sztrahoninc.<br />
Strahoninec je proglašen samostalnom<br />
općinom 17. svibnja 1997. godine izdvajanjem<br />
iz sastava grada Čakovca. Općina Strahoninec<br />
je jedinica lokalne samouprave u kojoj je<br />
napredak, što socijalni, što ekonomski i<br />
infrastrukturni nit vodilja. Sukladno tome,<br />
kreće se u ponovnu dogradnju Dječjeg vrtića<br />
Suncokret, koji je dograđen 2019. godine. Sama<br />
potreba za ponovnom dogradnjom pokazuje<br />
koliko je Strahoninec mjesto poželjno za život<br />
u kojem mlade obitelji nalaze svoje mjesto<br />
pod suncem. Svi projekti, financiranja udruga,<br />
socijale, studenata, sufinanciranje boravka<br />
djece u dječjem vrtiću, sufinanciranje boravka<br />
djece u produženom boravku OŠ Strahoninec,<br />
infrastrukturni projekti kao što su gradnja<br />
prometnica, pješačko biciklističkih staza,<br />
uređenje naselja. Ulaganjem u mlade, kroz<br />
pakete demografskih mjera poput jednokratnih<br />
Franjo Lehkec, načelnik Općine Strahoninec<br />
OPĆINA DAJE STIPENDIJE SVIM<br />
REDOVNIM STUDENTIMA SA SVOJEG<br />
PODRUČJA BEZ OBZIRA NA IMOVINSKI<br />
STATUS I PROSJEK OCJENA<br />
pomoći za učenike srednjih škola, financiranje<br />
obrazovnih materijala za učenike OŠ<br />
Strahoninec, kao i izgradnje društvene<br />
infrastrukture za djecu i mlade govori o tome<br />
koliko su djeca i mladi bitni za Strahoninec i<br />
koliko se ulaže u njihov siguran i bezbrižan<br />
rast i obrazovanje u našoj Općini.<br />
Općina Strahoninec daje stipendije svim<br />
redovnim studentima s područja općine<br />
Strahoninec bez obzira na imovinski<br />
status i prosjek ocjena (jedini uvjet je upis<br />
slijedeće akademske godine), isplaćuje<br />
jednokratne novčane naknade za rođenje<br />
djece, u potpunosti financira radne<br />
bilježnice polaznicima osnovne škole, te<br />
od ove godine daje jednokratnu novčanu<br />
naknadu srednjoškolcima, sufinancira cijenu<br />
produženog boravka djeci s područja općine<br />
Strahoninec (koji pohađaju OŠ Strahoninec),<br />
u proteklih 10 godina izgrađeno je 100 - tinjak<br />
novih stambenih kuća koje se naseljene<br />
novim obiteljima, te je Strahoninec prepoznati<br />
kao mjesto poželjno za život obzirom da su<br />
stanovnici došli i iz ostalih županija, ne samo s<br />
područja Međimurske županije. Strahoninec<br />
je i “Općina prijatelj djece” koji status ima od<br />
2019. godine te je prva općina u Međimurskoj<br />
županiji koja je dobila taj status.<br />
VELIKA POSJEĆENOST<br />
Organizacijom raznih društvenih,<br />
sportskih, kulturnih i turističkih manifestacija<br />
i događanja upotpunjuje se društveni život<br />
Strahoninca, a velika posjećenost istih<br />
pokazuje kako je Strahoninec mjesto u koje<br />
ljudi vole dolaziti. Naša manifestacija, ljetno<br />
sportsko-zabavni kamp za djecu “Pokrenimo<br />
ljeto radošću” postigla je ove godine svoju<br />
rekordnu posjećenost i izuzetni nas veseli što<br />
je prepoznata i od strane djece i roditelja ali i<br />
od struke kao sjajna prilika za zabavu i sport<br />
tijekom praznika.<br />
Društveni život Strahoninca oblikuje<br />
događanjima naših vrijednih udruga koji<br />
tijekom cijele godine kroz svoje programe i<br />
aktivnosti donose radost u našu zajednicu, od<br />
susreta folkloraša, održavanja raznih radionica<br />
za sve ciljne skupine, bogatih kulturnih<br />
programa u Kulturnom centru Strahoninca, pa<br />
sve do naše poznate gulašijade.<br />
Blizina grada Čakovca i Varaždina, visoka<br />
komunalna i infrastrukturna opremljenost<br />
naselja, otvaranje novih ulica, blizina Osnovne<br />
škole i Dječjeg vrtića omogućava Strahonincu<br />
dolazak mladih obitelji te Strahoninec u<br />
posljednjih 10tak godina bilježi pozitivni trend<br />
doseljavanja, te zahvaljujući kontinuiranom<br />
investicijskom i gospodarskom razvoju<br />
Strahoninec je mjesto dobrog i kvalitetnog<br />
života.<br />
84 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
GLAS PARTNERA<br />
Nakon što je prošle godine osvojio<br />
titulu Najboljeg malog grada u<br />
najprestižnijoj kategoriji „Kvaliteta<br />
života“, Grad Rab i ove godine našao<br />
se među najboljima kao finalist u<br />
kategoriji „Ekonomija“.<br />
Unatoč činjenici da je turizam<br />
glavna grana djelatnosti i najveći<br />
izvor prihoda svakog turističkog mjesta, pa<br />
tako i grada Raba, ulaganja u njegov razvoj<br />
nisu povezana isključivo s tom djelatnošću već<br />
se nastoji podizati kvaliteta života stanovnika<br />
i graditi sredina poželjna za život svim<br />
generacijama.<br />
Projekt kojega bi izdvojili kao jednog od<br />
najvažnijih i koji je inicirao Grad Rab svakako<br />
je projekt nadogradnje zgrade Osnovne<br />
škole Ivana Rabljanina kojega su u jednakim<br />
omjerima sufinancirali Primorsko-goranska<br />
županija kao osnivač i Grad. U troetažnoj<br />
dogradnji smješteno je 8 novih učionica i<br />
pripadajućih kabineta i svih ostalih prostorija<br />
potrebnih za nesmetano odvijanje nastave.<br />
Investicijom su prostorni kapaciteti škole<br />
povećani čime su se omogućili bolji uvjeti za<br />
izvođenje nastavnog procesa i ono najvažnije<br />
– rad škole u jednoj smjeni, pa od početka<br />
nove školske godine gotovo 500 učenika u 28<br />
razrednih odjela i 63 zaposlenika radi samo u<br />
jutarnjoj smjeni.<br />
RASTE BROJ MASLINARA<br />
Ekologija i zaštita okoliša osnovne su<br />
sastavnice plana i programa rada Grada Raba<br />
za stvaranje okruženja u kojem Rabljani žele i<br />
trebaju živjeti. U tom cilju, u periodu od 2018.<br />
do 2021. godine na području bivšeg odlagališta<br />
otpada Sorinj, po planiranim fazama završeni su<br />
projekti zatvaranja i sanacije deponija, izgradnje<br />
pretovarne stanice, izgradnje i opremanja<br />
reciklažnog dvorišta, a ovih dana započeo je<br />
postupak javne nabave za radove na izgradnji<br />
i opremanju sortirnice, kao sljedeće faze.<br />
Ekološku osviještenost građana potvrđuje i<br />
Izvješće o komunalnom otpadu za 2022. godinu<br />
Ministarstva gospodarstva i održivog<br />
razvoja prema kojemu je Grad Rab<br />
u proteklih godinu dana napravio<br />
najveći iskorak sa ostvarenih 39,8<br />
posto odvojeno prikupljenog otpada.<br />
Programima sufinanciranja<br />
Grad nastoji pomoći obrtnicima,<br />
kao i poticati na bavljenje<br />
poljoprivredom kroz<br />
izuzetno dobro prihvaćene<br />
programe sufinanciranja Nikola Grgurić,<br />
u poljoprivredi. To<br />
gradonačelnik<br />
potvrđuje i podatak<br />
Raba<br />
da na Rabu raste broj<br />
ULAGANJA U RAZVOJ GRADA NISU USMJERENA SAMO NA TURIZAM<br />
Rab poželjan za život<br />
svim generacijama<br />
Nadogradili su osnovnu školu i omogućili rad u jednoj<br />
smjeni, napravili najveći iskorak u odvajanju otpada,<br />
sufinanciranjem pomogli obrtnicima, sanirali šetališta...<br />
maslinara te OPG – ova, a primjeri dobre prakse<br />
su primjerice OPG Kanat – farma magaraca<br />
mlade obitelji koja se vratila iz Švedske na Rab,<br />
Natura Rab koja je započela kao OPG, a izrasla u<br />
obrt koji danas svoje proizvode nudi na raznim<br />
tržištima, zatim lokalni proizvođači Rabske<br />
torte koji izvoze slasticu po gotovo cijelome<br />
svijetu, te mnogi drugi.<br />
Završetkom gata Pumpurela – ribarske luke<br />
u luci Rab, čiji su radovi bili u nadležnosti ŽLU<br />
Rab, također se nastoji unaprijediti kvaliteta<br />
života na otoku, a time i ostanak njegovih<br />
stanovnika. Zahvaljujući sufinanciranju uz<br />
pomoć sredstava iz EU fondova ostvareni<br />
su brojni drugi komunalni projekti poput<br />
sanacije kolnika nerazvrstanih cesta na<br />
području grada Raba, očekuje se sanacija<br />
partera šetališta fra. Odorika Badurine,<br />
što je ujedno prva od planirane tri faze<br />
sanacije partera šetališta, kao i sanacije<br />
pojedinih, izuzetno prometnih šetnica.<br />
Financijska politika Gradske uprave<br />
Grada Raba svoje je efekte iskazala tijekom<br />
2022. godine; na kraju poslovne godine manjak<br />
konsolidiranog proračuna smanjen je za 74%<br />
te je predviđeno pokriće manjka do kraja<br />
2024. godine.<br />
Danas Grad Rab sve svoje kratkoročne<br />
obveze isplaćuje u dospijeću, a dugoročne<br />
sukladno ugovorenim otplatnim planovima.<br />
DRUŠTVENI ŽIVOT STANOVNIŠTVA<br />
Nisu samo komunalni projekti ti koji podižu<br />
kvalitetu života ljudi na otoku i koji pridonose<br />
jačanju turističke ponude. Ulaganjima u brojne<br />
manifestacije i događanja tijekom cijele godine<br />
Rab postaje iznimno kvalitetna zabavnokulturna<br />
sredina. Što se ljetnog perioda tiče,<br />
većina projekata koji obogaćuju društveni život<br />
stanovništva i posjetitelja priređuje se na jednoj<br />
od najljepših ljetnih pozornica, onoj Ljetnog<br />
kina. Ove godine završen je projekt prilagodbe<br />
Ljetnog kina za pristup osobama s invaliditetom<br />
i smanjene pokretljivosti, kao i nove galerije<br />
nakon sanacije prostora u vlasništvu Grada.<br />
Ulaganja u razvoj grada nisu usmjerena<br />
samo ka turizmu, već obuhvaćaju širok opus<br />
djelatnosti, od ulaganja u zdravstvenu zaštitu<br />
i socijalnu skrb, infrastrukturu, preko kulture<br />
i sporta do ulaganja u predškolski odgoj i<br />
obrazovanje, brigu za osobe starije životne dobi,<br />
odnosno sva ona područja koja nisu direktno<br />
povezana, ali zajednički omogućuju kvalitetno<br />
funkcioniranje sredine u kojoj stanovnici žive<br />
cijelu godinu i koja prema svim pokazateljima<br />
postaje sve privlačnija destinacija za život.<br />
MLADEN Š Ć ERBE<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 85
GLAS PARTNERA<br />
G<br />
rad Prelog drži poziciju<br />
najnaprednijeg i ekološki<br />
najosvještenijeg hrvatskog<br />
grada, redovna je ocjena<br />
odličan za financijsku<br />
transparentnost, visoka su<br />
izdvajanja iz gradskog<br />
proračuna za mlade i sport,<br />
za predškolski i školski odgoj, za subvencije<br />
poduzetnicima. Prelog je posljednjih godina<br />
zahvaljujući privatnom ulaganju u Hotel<br />
Panorama i Sportsko rekreacijski centar DG<br />
Sport, ali i gradska ulaganja u sportske objekte<br />
te u prostor Sportsko rekreacijske zone Marina<br />
Prelog, postao omiljeno mjesto za pripreme<br />
brojnih sportaša, gdje se posebno ističu ženska<br />
rukometna reprezentacija, hrvatski<br />
malonogometni reprezentativci te brojne<br />
mlade selekcije Hrvatskog nogometnog<br />
saveza. “Uvijek sam isticao, da je moja želja da<br />
Prelog bude poželjno mjesto za život mladih<br />
obitelji, poželjna izletnička destinacija, a eto,<br />
polako postajemo, i poželjna sportsko<br />
turistička meta”, ističe gradonačelnik Grada<br />
Preloga Ljubomir Kolarek.<br />
ZELENA ENERGIJA<br />
Za gospodarenje otpadom u Prelogu<br />
zaduženo je Gradsko komunalno poduzeće<br />
Pre-kom koje pruža uslugu na području<br />
dvanaest jedinica lokalne samouprave, a Grad<br />
Prelog je na prvom mjestu u RH po stopi od 50<br />
posto odvojeno prikupljenog otpada i tako je<br />
među prvima zadovoljio EU direktivu. “Ovaj<br />
rezultat je ostvaren stalnim ulaganjem u sustav<br />
gospodarenja otpadom. U zadnje dvije godine<br />
uloženo je cca. 15,6 milijuna kuna kroz brojne<br />
projekte modernizacije, opremanja i edukacije.<br />
Također sav otpad sakuplja na kućnom pragu<br />
korisnika te sakupljeni korisni otpad GKP<br />
Pre-kom d.o.o. samostalno obrađuje u svojim<br />
pogonima. Svaki uspješni sustav gospodarenja<br />
otpada počiva na tri stupa (korisnici, jedinice<br />
lokalne samouprave, komunalno poduzeće)<br />
i u Prelogu je ta suradnja na visokom nivou<br />
te svi dionici ovog sustava zajedno nastoje<br />
čuvati okoliš za mlađe naraštaje”, reći će<br />
gradonačelnik Ljubomir Kolarek.<br />
Grad Prelog okreće se i novim izvorima<br />
energije. Tako se čeka stvarni početak<br />
radova na izgradnji Hibridne geotermalne<br />
energane AAT-Geothermae Draškovec.<br />
Riječ je o projektu visoko učinkovite<br />
proizvodnje zelene energije iz obnovljivih<br />
izvora geotermalnog resursa bez ispusta<br />
u okolinu. Projekt LEEWAY Grad Prelog<br />
provodi u suradnji s razvojnom agencijom<br />
i <strong>gradovi</strong>ma partnerima iz Italije, Poljske i<br />
Njemačke. Projekt je usmjeren na tijela lokalne<br />
OKREĆU SE I NOVIM IZVORIMA ENERGIJE, USKORO SE ČEKA STVARNI POČETAK<br />
RADOVA NA IZGRADNJI HIBRIDNE GEOTERMALNE ENERGANE<br />
Prelog je ekološki<br />
najosvješteniji grad u RH<br />
“Projekata je mnogo. Ono što veseli je velik broj djece u<br />
našim vrtićima. Znači da će i škola biti puna te da naša<br />
mjesta dišu i žive”, ponosan je gradonačelnik<br />
Više od dvadeset balona iz svih dijelova <strong>Eu</strong>rope poletjelo je iznad velikog dravskog jezera<br />
i regionalne samouprave koja moraju stvoriti<br />
uvjete, odnosno ukloniti prepreke za razvoj<br />
zajednica koje energiju dobivaju iz obnovljivih<br />
izvora, prije svega od vjetra i sunca, a u skladu<br />
je s energetskim ciljevima EU. Grad Prelog će<br />
iskoristiti novostečena iskustva u reviziji svog<br />
energetskog i klimatskog akcijskog plana –<br />
SECAP-a. Drugi projekt SunSharing - Supporting<br />
Solar Energy Communities in SEE, Grad Prelog<br />
provodi s Fakultetom strojarstva i brodogradnje<br />
Sveučilišta u Zagrebu, te partnerima iz<br />
Bugarske, Makedonije i Grčke, a usredotočen<br />
je na poticanje osnivanja energetskih zajednica<br />
temeljenih na fotonaponskim elektranama u<br />
zemljama JIE, te organiziranju crowdfunding<br />
inicijativa za takva ulaganja.<br />
MJESTO ZA POSJET<br />
Sve ozbiljnija turistička ponuda Preloga,<br />
donosi i brojna događanja koja Prelog upisuju<br />
na turističku kartu Hrvatske, kao poželjno<br />
mjesto za posjet. Početak rujna i ove je godine<br />
bio u znaku Festivala balona na vrući zrak.<br />
Ljepote međimurskog krajolika oduševile<br />
su balonaše u toj mjeri da se sljedećih<br />
godina najavljuju i prava europska i svjetska<br />
balonaška natjecanja.<br />
”Projekata i planova je puno. Ono što me<br />
veseli je veliki broj djece u našim dječjim<br />
vrtićima. Znači da će i škola biti puna.<br />
Proširujemo kapacitete Dječjeg vrtića Fijolica<br />
u Draškovcu, kreće gradnja dugo očekivane<br />
zaobilaznice, nužnost je proširenje Osnovne<br />
i Srednje škole Prelog, izgrađuje se teren<br />
sa umjetnom travom u Prelogu, izgradnja<br />
kanalizacije u samom Prelogu je pred<br />
vratima, trudimo se očuvati visok standard<br />
komunalnog uređenja svih naših mjesta”,<br />
ističek ponosno gradonačelnik Ljubomir<br />
Kolarek.<br />
86 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
KATEGORIJA<br />
OBRAZOVANJE,<br />
DEMOGRAFIJA,<br />
MLADI I SOCIJALNA<br />
POLITIKA<br />
ČAKOVEC, LABIN I<br />
CRIKVENICA BRANE<br />
NASLOVE NAJBOLJIH<br />
GRADOVA ZA<br />
OBRAZOVANJE<br />
Ovogodišnji su kandidati u ovoj kategoriji izbora najboljih<br />
Čakovec, Pazin, Sisak, Velika Gorica i Vukovar od velikih<br />
gradova, Labin, Poreč, Rovinj, Umag i Vrbovec od onih<br />
srednje veličine te Buje, Cres, Crikvenica, Komiža i Krk u<br />
konkurenciji malih gradova<br />
piše: Vedran Marjanović<br />
O<br />
tkako se organizira izbor<br />
najboljih gradova u<br />
organizaciji ‘Jutarnjeg<br />
lista ‘ i portala<br />
‘Gradonačelnik.hr’, deset<br />
je gradova ponijelo<br />
naslove najboljeg u<br />
kategoriji Obrazovanje,<br />
demografija, mladi i socijalna politika a među<br />
njima je apsolutni rekorder Labin u Istarskoj<br />
županiji s četiri trijumfa. Uz bok Labinu je<br />
Cres koji ima tri naslova najboljeg, dok su<br />
ostali pobjednici, među ostalima, bili Šibenik,<br />
Velika Gorica i Vukovar.<br />
U izračun pokazatelja o kvaliteti<br />
obrazovanja te dosezima u demografskoj,<br />
socijalnoj i politici za mlade u <strong>gradovi</strong>ma<br />
uzeti su, među ostalim, podaci o<br />
pedagoškom standardu u vrtićima i<br />
školama, proračunskim izdvajanjima za<br />
stipendije i školarine, iznosima porodiljnih<br />
naknada koji se isplaćuju iz proračuna i<br />
udjelu visokoobrazovanih osoba u ukupnoj<br />
populaciji grada.<br />
Kada je, primjerice, u pitanju kvaliteta<br />
pedagoškog standarda, kao kriterij se uzima<br />
omjer nastavničkog i odgajateljskog osoblja<br />
i učenika, odnosno vrtićke djece. Razina<br />
porodiljnih naknada izračunava se dijeljenjem<br />
ukupnog proračunskog izdataka u tu svrhu s<br />
brojem novorođene djece u zadnje tri godine.<br />
Ovogodišnji <strong>gradovi</strong> kandidati u ovoj<br />
kategoriji izbora najboljih gradova su, u<br />
konkurenciji velikih gradova, Čakovec, Pazin,<br />
Sisak, Velika Gorica i Vukovar, zatim Labin,<br />
Poreč, Rovinj, Umag i Vrbovec kod srednjih<br />
te Buje, Cres, Crikvenica, Komiža i Krk u<br />
konkurenciji malih gradova.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 87
KATEGORIJA OBRAZOVANJE, DEMOGRAFIJA, MLADI I SOCIJALNA POLITIKA<br />
BUJE<br />
Uvjerljivi rekorder s<br />
dvostruko više novorođene<br />
djece nego godinu prije<br />
D<br />
rugu godinu uzastopce Buje je među pet<br />
kandidata za najbolji mali grad u kategoriji<br />
obrazovanja, demografije, socijalne politike i<br />
mladih. Aduti ovog istarskog gradića za trijumf su,<br />
među ostalim, proračunsko izdvajanje za politike<br />
u obrazovanju i socijalnoj politici od 25,74 posto<br />
proračuna, pedagoški standard od četvero djece<br />
na odgojitelja u vrtićima te šest učenika po učitelju<br />
u školama. Analiza podataka Državnog zavoda za<br />
statistiku za 2021. koju je napravio ‘Gradonačelnik.<br />
hr’, pokazala je da je Buje uvjerljivi rekorder među<br />
malim <strong>gradovi</strong>ma po rastu broja rođene djece s<br />
dvostruko više novorođene djece nego godinu ranije.<br />
Raste im, prema istome izvoru, i broj djece upisane u<br />
vrtiće, kao i broj prvašića.<br />
Pedagoški je<br />
standard u<br />
Bujama četvero<br />
djece na jednog<br />
odgojitelja te<br />
šestero učenika<br />
na jednog<br />
učitelja<br />
KRASNODAR PERSUN / CROPIX<br />
CRES<br />
Ima efikasnu pronatalitetnu<br />
politiku, svaka peta osoba<br />
visoko je obrazovana<br />
MATIJA DJANJEŠIĆ / CROPIX<br />
MALI<br />
GRADOVI<br />
T<br />
rostruki pobjednik među malim<br />
<strong>gradovi</strong>ma u ovoj kategoriji ide<br />
po novi trijumf, među ostalim, s<br />
iznosom stipendija i školarina od 151<br />
kune po stanovniku te pedagoškim<br />
standardom od troje djece po odgojitelju<br />
u vrtićima i šestero učenika po učitelju<br />
u školama. U gradu Cresu je svaka peta<br />
osoba visoko obrazovana. U osvrtu na<br />
teško dostižan niz pobjeda Cresa u ovom<br />
dijelu natjecanja za najbolje gradove,<br />
Gradonačelnik.hr, navodi, među ostalim,<br />
kako svaki student s prebivalištem<br />
na otoku, kao i srednjoškolci koji se<br />
školuju izvan otoka, stječu pravo na<br />
stipendiju. Uz to, dodaje spomenuti<br />
portal, učenicima i srednjoškolcima<br />
sufinanciraju se putni troškovi. Ističe<br />
se i učinkovita pronatalitetna politika<br />
u ovoj sredini.<br />
Svaki student s<br />
prebivalištem na<br />
otoku, kao i<br />
srednjoškolci koji<br />
se školuju negdje<br />
drugdje, stječe<br />
pravo na<br />
stipendiju<br />
Grad Krk je unutar<br />
‘top 10’ malih<br />
gradova po<br />
iznosu stipendija<br />
i školarina<br />
88 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
CRIKVENICA<br />
Angažiraju pomoćnike u nastavi za<br />
učenike s teškoćama u razvoju<br />
N<br />
akon što je četiri godine zaredom ulazila u završnicu izbora<br />
najboljih malih gradova za obrazovanje, demografiju i mlade<br />
zahvaljujući, Crikvenica je lani prvi put i osvojila naslov<br />
najboljeg zahvaljujući, među ostalim, najboljem pokazatelju<br />
udjela visoko obrazovanog stanovništva u ukupnoj populaciji.<br />
U Crikvenici je, naime, svaka četvrta osoba visoko obrazovana.<br />
Proračunska izdvajanja za obrazovanje, socijalnu politiku i<br />
mlade u proračunu u toj sredini su 30,67 posto proračuna. Ovo<br />
turističko središte Primorsko-goranske županije je unutar ‘top5’<br />
malih gradova po iznosu isplaćenih porodiljinih naknada s<br />
pokazateljem od 7457 kuna po novorođenome. U Crikvenici se,<br />
ističe ‘Gradonačelnik.hr’ sufinancira prijevoz<br />
za učenike i studente, a kroz projekt ‘Znanje<br />
za sve’ osigurana je potpora za uključivanje<br />
učenika s teškoćama u razvoju u dvije<br />
crikveničke osnovne škole angažiranjem<br />
educiranih pomoćnika u nastavi.<br />
TEA CIMŠ/CROPIX<br />
KRK<br />
Ovo turističko<br />
središte<br />
Primorsko-goranske<br />
županije ušlo<br />
je u ‘top 5’ malih<br />
gradova po<br />
iznosu isplaćenih<br />
porodiljinih<br />
naknada<br />
Proračunsko<br />
izdvajanje za<br />
obrazovanje,<br />
socijalnu politiku<br />
i mlade je 20<br />
posto, a iznos<br />
stipendija i<br />
školarina 65 kn<br />
po stanovniku<br />
G<br />
rad Krk je jedan od najuspješnijih malih<br />
gradova u dosadašnjim izborima Jutarnjeg<br />
lista i Gradonačelnika.hr čak 7 naslova<br />
najboljeg, a ove godine pokušati će prvi<br />
put trijumfirati i u kategoriji obrazovanje,<br />
demografija, socijalna politika i mladi. Krk je<br />
unutar ‘top 10’ malih gradova po iznosu stipendija<br />
i školarina s pokazateljem od 78,53 kuna po<br />
stanovniku. Pedagoški standard u gradiću koji<br />
KOMIŽA<br />
Jednokratne naknade za<br />
rođenje djeteta u ovoj<br />
godini povećane na 500 eura<br />
T<br />
reću godinu zaredom Komiža je među kandidatima<br />
malim <strong>gradovi</strong>ma za najbolju sredinu u pogledu<br />
obrazovanja, demografije, socijalne politike i mladih.<br />
Argumenti ovog gradića na otoku Hvaru za trijumf<br />
su, među ostalim, četvrti najbolji omjer među malim<br />
<strong>gradovi</strong>ma broja učenika (četiri) i učitelja u školama,<br />
iznos stipendija i školarina po stanovniku od 65 kuna<br />
po stanovniku, kao i proračunsko izdvajanjime za obrazovanje,<br />
socijalnu politiku i mlade od 20 posto gradskog proračuna. U osvrtu<br />
na komišku demografsku politiku, Gradonačelnik.hr napominje,<br />
među ostalim, kako su jednokratne naknade za rođenje djeteta u<br />
Komiži u ovoj godini povećane na 500 eura (prvo dijete), odnosno<br />
na 1000 eura za drugo dijete, dok za svaku iduću prinovu u obitelji<br />
gradska uprava isplaćuje po 1600 eura.<br />
Pedagoški standard petero vrtićke djece na odgojitelja<br />
je u tri navrata proglašavan najboljim malim<br />
gradom po kvaliteti života ogleda se u omjeru<br />
petero vrtićke djece na odgojitelja. Po visini<br />
izdvajanja za obrazovanje, socijalnu politiku i<br />
mlade od 32,37 posto proračuna, Krk je u ‘top<br />
5’ malih gradova. O politikama za mlade u tom<br />
gradiću svakako svjedoči i podatak da je dva puta<br />
dobijao nagradu Smart City u izboru Jutarnjeg i<br />
Gradonačelnika.hr.<br />
JOŠKO SUPIĆ / CROIPX<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 89
KATEGORIJA OBRAZOVANJE, DEMOGRAFIJA, MLADI I SOCIJALNA POLITIKA<br />
DUŠKO MARUŠIĆ / CROPIX<br />
SREDNJI<br />
GRADOVI<br />
Gradska uprava<br />
uvela je dualni<br />
model stipendiranja<br />
kako bi se<br />
zadovoljile<br />
potrebe za<br />
radnicima u<br />
lokalnom<br />
gospodarstvu<br />
LABIN<br />
Porodiljine naknade po novorođenome su 3382 kune<br />
Č<br />
etverostruki pobjednik u ovoj kategoriji među<br />
pet je najboljih srednjih gradova po izdvajanjima<br />
za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade u<br />
proračunu u kategoriji srednjih gradova s udjelom<br />
od 41,46 posto proračuna. Po iznosu stipendija i<br />
školarina po stanovniku od 85,28 kuna po stanovniku,<br />
Labin je unutar ‘top 5’ srednjih gradova. Pedagoški<br />
standard u ovom istarskom gradiću iznosi šestoro<br />
djece po odgojitelju, dok su porodiljine naknade po<br />
novorođenome 3382 kune. Za srednjoškolce labinska<br />
gradska uprava uvela je dualni model stipendiranja<br />
kako bi se zadovoljile potrebe za radnicima u lokalnom<br />
gospodarstvu i u gradskom javnom sektoru. Na<br />
taj način, kako ocjenjuje portal Gradonačelnik.hr,<br />
omogućeno je da financijske poticaje za obrazovanje<br />
dobiju oni srednjoškolci i studenti koji se obrazuju<br />
za najtraženija zanimanja na lokalnom tržištu rada. U<br />
Labinu je svaki peti građanin visoko obrazovan.<br />
POREČ<br />
Mladim obiteljima gradska<br />
uprava subvencionira<br />
kupnju prvog stana<br />
S<br />
izdvajanjima za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade<br />
u proračunu od 34,95 posto gradskog proračuna,<br />
Poreč je unutar ‘top 10’ srednjih gradova. Kada<br />
se spomenuta proračunska masa podijeli s brojem<br />
stanovnika, dobiva se prosjek od 4200 kuna. I po iznosu<br />
stipendija i školarina od 52,16 kuna po stanovniku taj je<br />
istarski gradić među deset najboljih srednjih gradova.<br />
Pedagoški standardi u Poreču ogledaju se u omjerima<br />
od petero vrtićke djece po odgojitelju i osmero đaka po<br />
učitelju. Iz porečkog gradskog proračuna isplaćuju se<br />
porodiljine naknade u prosječnom iznosu od 1550 kuna<br />
MATIJA DJANJEŠIĆ/CROPIX<br />
po novorođenome. U jednom od naših turističkih bisera<br />
svaka je peta osoba visoko obrazovana. Mlade obitelji potiču<br />
se na ostanak ili doseljavanje u Poreč subvencioniranjem<br />
kupnje prvog stana.<br />
U jednom od<br />
naših turističkih<br />
bisera svaka je<br />
peta osoba<br />
visoko<br />
obrazovana<br />
90 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
Pedagoški<br />
standard u<br />
školama ogleda<br />
se kroz omjer od<br />
devet učenika po<br />
učitelju<br />
DUŠKO MARUŠIĆ / CROPIX<br />
ROVINJ<br />
U kategoriji srednjih gradova daje najveći<br />
iznos stipendija i školarina po stanovniku<br />
O<br />
dgovor na pitanje zašto je Rovinj tri puta u<br />
izboru najboljih gradova proglašavan najboljim<br />
gradom po kvaliteti života među srednjim<br />
<strong>gradovi</strong>ma, krije se i u njegovim dosegnutim<br />
pokazateljima u području obrazovanja, demografije,<br />
socijalne i politike usmjerene mladima. Rovinj,<br />
među ostalim, daje najveći iznos stipendija i<br />
školarina po stanovniku u kategoriji srednjih<br />
gradova, a riječ je o 119 kuna po stanovniku. S<br />
omjerom vrtićke djece i osoblja od petero djece po<br />
odgojitelju, taj je istarski gradić unutar ‘top 5’ među<br />
srednjim <strong>gradovi</strong>ma. Pedagoški standard u školama<br />
ogleda se kroz omjer od devet učenika po učitelju.<br />
U Rovinju je svaka četvrta osoba visoko obrazovana.<br />
UMAG<br />
38 posto proračuna<br />
izdvaja se za demografske<br />
i socijalne politike<br />
P<br />
rvi pobjednik izbora najboljeg srednjeg grada u<br />
ovoj kategoriji pokušati će vratiti primat, među<br />
ostalim, trećim najboljim pedagoškim standardom<br />
u vrtićima u ovoj konkurenciji. U Umagu petero<br />
djece dolazi na jednog odgojitelja, dok je u školama<br />
spomenuti standard osam učenika na učitelja. U<br />
ovom istarskom gradiću 38 posto proračuna izdvaja<br />
se za obrazovno-demografske i socijalne politike.<br />
Proračunsko izdvajanje za stipendije i školarine u<br />
Umagu daje prosjek od 33,78 kuna po stanovniku.<br />
Dosegnuti iznos porodiljine naknade po novorođenome iz<br />
umaškog proračuna je 1626 kuna po novorođenome. U Umagu je<br />
svaka peta osoba.<br />
GORAN ŠEBELIĆ / CROPIX<br />
U Umagu petero<br />
djece dolazi na<br />
jednog odgojitelja,<br />
a u školama<br />
je standard<br />
osmero učenika<br />
na jednog<br />
učitelja<br />
VRBOVEC<br />
Za potrebe predškolskog odgoja u<br />
Vrbovcu se prošle godine utrošilo<br />
ukupno 46,9 milijuna kuna<br />
Potpora iz<br />
vrbovečkog<br />
gradskog<br />
proračuna<br />
školarcima na<br />
početku nove<br />
školske godine<br />
dosegnula je<br />
119 tisuća eura<br />
V<br />
rbovec ima najveći udio proračunskog<br />
izdvajanja za obrazovanje, socijalnu<br />
politiku i mlade među srednjim<br />
<strong>gradovi</strong>ma, s dosegnutom udjelom<br />
od 57,46 posto proračuna. Prema<br />
podacima Gradonačelnika.hr, lani je za<br />
potrebe predškolskog odgoja u Vrbovcu,<br />
primjerice, utrošeno 46,9 milijuna kuna,<br />
dok je za materijalne, kadrovske i druge uvjete<br />
za redovan rad tijekom 2021. godine izdvojeno<br />
35,5 milijuna kuna od čega 4,4 milijuna kuna dolazi iz državnog<br />
proračuna za financiranje decentraliziranih funkcija osnovnog<br />
školstva. U ovoj godini potpora iz vrbovečkog gradskog proračuna<br />
školarcima na početku nove školske godine dosegla je 119 tisuća<br />
eura, čime se taj gradić u Zagrebačkoj županiji svrstao među 20<br />
srednjih i velikih gradova s najvećim izdvajanjem po toj osnovi.<br />
DARKO TOMAŠ/CROPIX<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 91
KATEGORIJA OBRAZOVANJE, DEMOGRAFIJA, MLADI I SOCIJALNA POLITIKA<br />
VELIKA GORICA<br />
Daju potporu od 120 eura po<br />
velikogoričkom đaku<br />
P<br />
rema izdvajanjima za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade u<br />
proračunu, Velika Gorica je osma u redoslijedu velikih gradova<br />
s izdvajanjem od 43,86 posto proračuna. Po broju odgojitelja<br />
u vrtićima u kategoriji velikih gradova treća je u istovrsnom<br />
redosijedu s pokazateljem od 5,24 djece po odgojitelju. Iznos<br />
porodiljine naknade<br />
po novorođenom u<br />
Velikoj Gorici je 3831<br />
kuna. S ukupnim<br />
iznosom pomoći<br />
školarcima na<br />
početku nove školske<br />
godine od 365 tisuća<br />
eura, ‘turopoljska<br />
metropola’ je na<br />
četvrtom mjestu među<br />
velikim <strong>gradovi</strong>ma<br />
prema tom kriteriju.<br />
Kada se potonji iznos<br />
podijeli s brojem<br />
učenika, dobiva se<br />
potpora od 120 eura po<br />
velikogoričkom đaku.<br />
ZVONIMIR ATLETIC/SHUTTERSTOCK<br />
Po broju<br />
odgojitelja u<br />
kategoriji velikih<br />
gradova treća je<br />
u istovrsnom<br />
redosijedu s 5,24<br />
djece po<br />
odgojitelju<br />
VELIKI<br />
GRADOVI<br />
Vukovar je u ‘top<br />
5’ velikih gradova<br />
s najizdašnijim<br />
izdvajanjima za<br />
obrazovanje,<br />
socijalnu politiku<br />
i mlade po udjelu<br />
u proračunu od<br />
47,55%<br />
VLADO KOS / CROPIX<br />
VUKOVAR<br />
I ove pedagoške godine bilježe<br />
porast upisane djece u vrtiće<br />
A<br />
ktualni pobjednik u ovoj kategoriji, Vukovar je među pet<br />
najizdašnijih velikih gradova po izdvajanjima za obrazovanje,<br />
socijalnu politiku i mlade u proračunu u kategoriji velikih<br />
gradova s udjelom od 47,55 posto proračuna. Po iznosu stipendija<br />
i školarina po stanovniku u kategoriji velikih gradova od 66,37<br />
kuna po stanovniku, ‘grad heroj’ ima drugi najbolji rezultat među<br />
velikim <strong>gradovi</strong>ma, a najbolji je po broju učitelja u školama s<br />
pokazateljem od 6,55 učenika po učitelju. U sjedištu Vukovarskosrijemske<br />
županije iznos porodiljine naknade po novorođenom je<br />
4403 kune. Iz vukovarske gradske uprave, kako ističu, s velikim<br />
su zadovoljstvom sredinom rujna objavili možemo pohvaliti kako i<br />
ove pedagoške godine bilježe porast upisane djece u vrtiće. U Dječji<br />
vrtić Vukovar I i II upisano je ukupno 910 vrtićaraca, i to 648 u DV<br />
Vukovar I te 226 u DV Vukovar II, što je u usporedbi s prethodnom<br />
pedagoškom godinom više za 68 malih polaznika, navode u<br />
spomenutoj gradskoj upravi.<br />
92 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
IVANA NOBILO/CROPIX<br />
ČAKOVEC<br />
U Čakovcu je gotovo<br />
svaka peta osoba<br />
visoko obrazovana<br />
Prema portalu<br />
Gradonačelnik.hr,<br />
Čakovec je<br />
jedan od pet<br />
gradova koji<br />
najviše<br />
izdvajaju za<br />
obrazovanje<br />
S<br />
jedište Međimurske županije prvi je<br />
pobjednik izbora najboljeg velikog<br />
grada u kategoriji Obrazovanje,<br />
demografija, mladi i socijalna politika. U<br />
završnicu ovogodišnjeg izbora Čakovec se,<br />
među ostalim, uvrstio dosegom isplaćenih<br />
stipendija i školarina iz proračuna na razini<br />
od 74,13 kuna po stanovniku, izdvajanjima<br />
za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade<br />
u proračunu u od 49,29 posto ukupnog<br />
proračuna i pedagoškim standardom od 10<br />
učenika po učitelju. Uz to u Čakovcu je gotovo<br />
svaka peta osoba visoko obrazovana. U 2020., prema podacima<br />
Gradonačelnika.hr, Čakovec je bio među pet gradova s najvećim<br />
proračunskim izdvajanjem za obrazovanje s pokazateljem od 3747<br />
kuna po stanovniku.<br />
ILIJA ASCIC/SHUTTERSTOCK<br />
PAZIN<br />
Najvažniji je projekt dogradnja<br />
vrtića vrijedna 7,7 milijuna kuna<br />
S<br />
proračunskim izdvajanjem za obrazovanje,<br />
socijalnu politiku i mlade od 52,3 posto<br />
ukupnog proračuna, Pazin je najbolji veliki<br />
hrvatski grad po tom kriteriju. Kada se pazinska<br />
izdvajanja za obrazovanje sagledaju u apsolutnim<br />
iznosima, u 2018., primjerice, u tu svrhu izdvojeno je<br />
50,9 milijuna kuna. Među najvažnijim projektima<br />
koji su isfinancirani posljednjih godina je projekt<br />
dogradnje i rekonstrukcije vrtića u Prolazu Otokara<br />
Keršovanija u vrijednost 7,7 milijuna kuna, od čega<br />
se 6,7 milijuna odnosi na gradnju, a 970.000,00<br />
kuna na opremanje. Izdvajanje Pazina za stipendije<br />
i školarine iznosi 58,62 kune po stanovniku. Visoki<br />
pedagoški standard sjedišta Istarske županije<br />
ogleda se u omjeru osoblja i učenika od šest<br />
učenika na učitelja. S iznosom porodiljne naknade<br />
po novorođenome od 4037 kuna, Pazin se plasirao<br />
na četvrto mjesto među velikim <strong>gradovi</strong>ma po tom<br />
kriteriju.<br />
Iz ukupnog<br />
proračuna<br />
Grad Pazin<br />
izdvaja 52,3<br />
posto za<br />
obrazovanje,<br />
socijalnu<br />
politiku i<br />
mlade<br />
SREĆKO NIKETIĆ / CROPIX<br />
Za obrazovanje,<br />
socijalnu politiku<br />
i mlade u sjedištu<br />
Sisačko-moslavačke<br />
županije<br />
izdvajaju<br />
40,51 posto<br />
proračuna<br />
SISAK<br />
Đački džeparac povećan je 13 posto u odnosu na lani<br />
S<br />
pedagoškim standardom od petero djece po<br />
odgojitelju, Sisak je na drugom mjestu među velikim<br />
<strong>gradovi</strong>ma prema tom kriteriju. Udio proračunskih<br />
izdvajanja za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade<br />
u sjedištu Sisačko-moslavačke županije je 40,51 posto<br />
proračuna. Prema podacima Gradonačelnika.hr, više od<br />
četiri tisuće učenika sisačkih osnovnih i srednjih škola<br />
dobit će i ove školske godine đački džeparac od sisačke<br />
gradske uprave. Đački džeparac povećan je za 13 posto<br />
u odnosu na prošlu godinu i iznosi 30 eura, a svim će<br />
učenicima omogućiti da svoje novce utroše na ono što<br />
sami isplaniraju.<br />
- Želimo pokazati zahvalnost za sav trud i ljubav<br />
koju pokazuju prema svojem Gradu u školi, na svojim<br />
slobodnim aktivnostima i u sportu - kazala je za<br />
Gradonačelnik.hr gradonačelnica Kristina Ikić Baniček.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 93
GLAS PARTNERA<br />
OPĆINA JE U VELIKOM INVESTICIJSKOM ISKORAKU<br />
ZAHVALJUJUĆI EU I NACIONALNIM FONDOVIMA<br />
Jalžabet ugovorio s EU<br />
dvaput više od proračuna<br />
Općinska uprava pozornost je usmjerila na financiranje<br />
projekta iz europskih fondova i u posljednjih godinu dana<br />
ugovorila 1,8 milijuna eura bespovratnih sredstava<br />
O<br />
pćinska uprava napravila je<br />
zaokret i pažnju usmjerila<br />
na financiranje projekta iz<br />
europskih fondova i<br />
unatrag godinu dana<br />
ugovorila bespovratna<br />
sredstva u iznosu 1,8<br />
milijuna eura. Kada<br />
govorimo o proračunu Općine Jalžabet, koji<br />
iznosi oko 900.000 eura, dolazimo do<br />
informacije da je zahvaljujući dostupnim<br />
fondovima ugovoren dvostruki proračun u<br />
samo godinu dana.<br />
Najveći dio došao je iz fonda<br />
solidarnosti gdje je u prvobitno<br />
stanje vraćeno 12 prometnica u cijeloj<br />
Općini te sada u Općini gotovo da<br />
nema prometnice koja nije uređena,<br />
odnosno ostatak se već projektira i<br />
priprema na nove natječaje koju su u<br />
najavi.<br />
Paralelno se radi na izgradnji<br />
pješačko biciklističke staze u dužni<br />
1,5 kilometara koja će povezivati četiri<br />
naselja koja će biti sufinancirana<br />
novcem iz ministarstva regionalnog<br />
razvoja i europske unije u iznosu<br />
30.000 eura, dok je dokumentacija za<br />
izradu pješačko biciklističke rute sa<br />
mjestima odmarališta spremna i čeka<br />
na prijavu preko Itu mehanizma i vrijedan je<br />
200.000 eura.<br />
U TIJEKU NADOGRADNJA VRTIĆA<br />
Pri kraju je građevinska dozvola za<br />
dogradnju vrtića, gdje se s pet novih<br />
prostorija planira riješiti dugoročni problem<br />
premalog smještajnog kapaciteta za naše<br />
najmlađe. Uz dogradnju novih 600 metara<br />
kvadratnih ide se i u rekonstrukciju<br />
postojećih 300 metara kvadratnih kako bi<br />
se zadovoljili svi standardi i djeci pružili<br />
najbolji mogući uvjeti za sretno odrastanje.<br />
Sredstva su osigurana preko nacionalnog<br />
plana za oporavak i otpornost u iznosu<br />
nešto većem od 600.000 eura. Novost od<br />
ove godine u vrtiću je i ta da su roditelji<br />
oslobođeni plaćanja vrtića u petom i šestom<br />
mjesecu, a zahvaljujući uspješnoj prijavi na<br />
natječaje središnjeg ureda za demografiju i<br />
mlade u iznosu 29.000 eura. Veselje svima<br />
donose i skori počeci radova na solarnoj<br />
elektrani na postojećem krovu što će dovesti<br />
do novih ušteda, a na ponos je da elektrana<br />
Dječji vrtić Potočić<br />
vrijednosti oko 40.000 eura dolazi iz<br />
natječaja HEP-a Zelen.<br />
Kad se govori o prijavi na europske<br />
natječaje svakako treba još dodati i<br />
prijavljene natječaje u iznosu preko 4,5<br />
milijuna eura, a koji se odnose na energetske<br />
obnove postojećih zgrada, ali i jedan<br />
prijavljen na nacionalni plan oporavka i<br />
otpornosti u kategoriji aktivan turizam koji<br />
će u potpunosti promijeniti vizuru i daljnji<br />
razvoj Općine Jalžabet. Riječ je o hostelu<br />
Rajko Solar, načelnik Općine Jalžabet<br />
sa smještajnim kapacitetima, restoranom,<br />
multifunkcionalnom dvoranom, mini<br />
tržnicom i pratećim adrenalinskim parkom<br />
koji će se savršeno nadovezati na postojeći<br />
sportski centar i podići kvalitetu sportskog<br />
življenja u Općini Jalžabet.<br />
ZNAČAJAN RAZVOJ INFRASTRUKTURE<br />
Nakon prošle godine i uspješno<br />
prezentiranih novih teniskih terena koji<br />
su sufinancirani od strane Ministarstva<br />
turizma i sporta u iznosu oko 40.000<br />
eura ove godine je od istog ministarstva<br />
odobreno još oko 25.000 eura za<br />
izgradnju nogometnog kaveza<br />
a radit će se i obnova boćališta<br />
i izgradnja igrališta odbojke na<br />
pijesku.<br />
”Veliki investicijski projekti<br />
za razvoj komunalne i društvene<br />
infrastrukture donijet će i<br />
gospodarski razvoj općini Jalžabet,<br />
a time direktno i utjecati na životni<br />
standard svih njegovih stanovnika.<br />
Ostanak mladih i stvaranje<br />
boljih uvjeta za život nužni su<br />
za opstojnost općine, pa upravo<br />
iz tog razloga svi projekti koje<br />
prijavljuju i realiziraju važan su<br />
korak u razvoju Jalžabeta. Od<br />
provođenja kvalitetnih demografskih mjera,<br />
stalnog razvoja infrastrukture do projekata<br />
očuvanja okoliša i prirode, uz komunikaciju<br />
sa svim društvenim i gospodarskim<br />
čimbenicima Jalžabeta, udruga, obrtnika i<br />
gospodarstvenika općinska uprava Jalžabet<br />
razvija Općinu Jalžabet u svim njenim<br />
segmentima te postaje primjer uspješnosti<br />
transparentnog i učinkovitog upravljanja<br />
na dobrobit svih naših stanovnika”, rekao je<br />
načelnik Jalžabeta Rajko Solar.<br />
94 NAJBOLJI EU PROJEKTI 2023.
GLAS PARTNERA<br />
G<br />
rad Karlovac je novac<br />
dobiven iz fondova EU, a<br />
riječ je oko 900 milijuna<br />
eura u proteklih deset<br />
godina, iskoristio za<br />
unapređenje života u gradu<br />
na svim područjima: od<br />
komunalne infrastrukture i<br />
gospodarstva do obrazovanja, turizma i kulture.<br />
Od ulaska u <strong>Eu</strong>ropsku uniju do sada Grad<br />
Karlovac proveo je samostalno ili s partnerima<br />
čak 112 EU projekata ukupne vrijednosti 37,2<br />
milijuna eura, a trenutno provodi još 23,<br />
vrijedna 787,2 milijuna eura. Među njima su i<br />
dva nacionalne razine, financijski najvrijednija,<br />
od iznimne vrijednosti za grad: sustav zaštite od<br />
poplava grada Karlovca, kojeg provode Hrvatske<br />
vode, te rekonstrukcija postojećeg i izgradnja<br />
drugog kolosijeka na dionici pruge Hrvatski<br />
Leskovac – Karlovac, HŽ Infrastrukture.<br />
Počelo je s Aquatikom, jedinstvenim<br />
slatkovodnim akvarijem ne samo u našoj zemlji<br />
već i u ovom dijelu <strong>Eu</strong>rope, proglašenim drugim<br />
najboljim projektom financiranim iz EU fondova<br />
u Hrvatskoj, a onda je uslijedila Poslovna zona<br />
Gornje Mekušje, energetska obnova javnih<br />
zgrada, rekonstrukcija postojećih i izgradnja<br />
novih dječjih vrtića i škola, postavljanje<br />
fotonaponskih elektrana na njihove krovove,<br />
novi Nikola Tesla Experience Center i pametno<br />
parkiralište pored Gimnazije...<br />
U rujnu je završen projekt rekonstrukcije<br />
kultnog kina Edison, vrijedan oko 4,5 milijuna<br />
eura, uskoro će biti gotov projekt revitalizacije<br />
vrelovodne mreže od gotovo 17,8 milijuna eura<br />
koji će, osim boljeg grijanja, stvoriti i preduvjete<br />
za korištenje geotermalne energije.<br />
A kako je strateški cilj grijati grad na obnovljiv<br />
izvor energije, nakon odrađenih svih pripremnih<br />
radnji, GeotermiKA je dobila dozvolu za izradu<br />
prve istražne bušotine geotermalne vode u<br />
Karlovcu, što je iznimno važno za daljnji put<br />
ka energetski neovisnom, zelenom gradu.<br />
Projekt pridobivanja geotermalne energije za<br />
potrebe grada Karlovca, tvrtka GeotermiKA<br />
U staroj gradskoj jezgri traju najobimniji<br />
radovi u posljednjih 100 godina<br />
GRAD KOJI ZNA KAKO ISKORISTITI NOVAC DOBIVEN IZ EU FONDOVA<br />
Karlovac novac EU iskoristio za<br />
napredak na svim područjima:<br />
od komunalne infrastrukture<br />
i gospodarstva do turizma<br />
Zeleni grad na četiri rijeke na putu je da postane<br />
zelen i po korištenju energije i pametnih rješenja<br />
tvrtka namjerava ostvariti s potporom vlasnika<br />
Grada Karlovca, europskih fondova i države, s<br />
ulaganjem većim od 15 milijuna eura.<br />
CJELOVITA OBNOVA<br />
U realizaciji je projekt „Poboljšanje<br />
vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije<br />
Karlovac-Duga Resa“ vrijedan više od 54,8<br />
milijuna eura, koji, između ostalog, obuhvaća<br />
izgradnju 65 km i rekonstrukciju 6,9 km<br />
sustava odvodnje, rekonstrukciju 56 km sustava<br />
vodoopskrbe, izgradnju 27 crpnih stanica<br />
odvodnje te postrojenja za solarno sušenje mulja<br />
na pročistaču otpadnih voda. Pored toga, Grad<br />
Karlovac, Grad Duga Resa, Gradska toplana<br />
d.o.o. Karlovac i Elektra Karlovac- HEP ODS<br />
će u pojedinim naseljima investirati u ostalu<br />
infrastrukturu: izgradnju oborinske odvodnje,<br />
nogostupa, obnovu prometnica, rasvjete,<br />
opločnika, polaganje DTK mreže, obnovu<br />
elektroenergetske infrastrukture te vrelovoda.<br />
U Zvijezdi, povijesnoj gradskoj jezgri,<br />
Aglomeracija će obuhvatiti 24 ulice, a osim svih<br />
instalacija ispod zemlje, radova nad zemljom,<br />
uređenja ulica... mnoge zgrade u Zvijezdi, koje<br />
su desetljećima propadale, ove godine dobit će<br />
potpuno novi izgled. Oružana će biti Regionalni<br />
centar kompetentnosti, nekadašnja Vojna<br />
ambulanta postaje Centar za socijalnu skrb...<br />
rekonstruirana će biti i Crkva Presvetog Trojstva,<br />
te zgrade eparhije i parohije u Radićevoj ulici,<br />
a Trgovačko-ugostiteljska škola „proširena“<br />
u nekadašnji prostor knjižare u Radićevoj.<br />
Za sanaciju šteta od potresa na zaštićenim<br />
kulturnim dobrima iz Fonda solidarnosti EU<br />
dobiveno je 11,2 milijuna eura i konstruktivn<br />
obnova završena ili završava za Gradski muzej,<br />
Kamod, Mihalićevu kuću, Zgradu male uprave,<br />
Hrvatski dom pa slijedi cjelovita obnova.<br />
ZELENA INFRASTRUKTURA<br />
Iz ITU mehanizma Veće urbano područje<br />
Karlovac u razdoblju do 2027. imat će na<br />
raspolaganju 33 milijuna eura. Uz Karlovac kao<br />
središte, čine ga još <strong>gradovi</strong> Duga Resa, Ozalj i<br />
Slunj te općine Krnjak, Cetingrad i Rakovica.<br />
Među projektima predviđenim za financiranje<br />
kroz ovaj mehanizam je rekonstrukcija Trga<br />
bana Josipa Jelačića s izgradnjom obilaznice<br />
Zvijezda kao obnovu stare gradske jezgre,<br />
rekonstrukciju, opremanje i prenamjenu zgrade<br />
Bosanskog magazina u Zvijezdi kao brownfield<br />
područja, te Park Grabrik kao obnovu zelene<br />
infrastrukture u gradu. Tu je i izgradnja i<br />
uređenje biciklističkih površina, kao i izgradnja<br />
bazena, te obnova Starog grada Dubovca.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 95
GLAS PARTNERA<br />
G<br />
rad Velika Gorica pokrenuo<br />
je projekt postavljanja<br />
videonadzora na poznatim<br />
lokacijama divljih odlagališta<br />
otpada na svojem području i<br />
to je alat kojim se sprečava<br />
stvaranje divljih odlagališta u<br />
prirodi. Nove kamere za<br />
stalni videonadzor postavljaju se na stupove,<br />
napajaju se putem solarnih panela i zahvaljujući<br />
tome su ekološki najprihvatljivija opcija te<br />
imaju izravnu vezu s gradskim nadzornim<br />
centrom, u koji šalju svaku zabilježenu kretnju.<br />
U goričkom nadzornom centru već postoji<br />
sustav praćenja javnih površina i prometnica, a<br />
sada se nadziru i divlja odlagališta – sve s ciljem<br />
odvraćanja i kažnjavanja onih koji bacaju smeće<br />
u okoliš.<br />
PRATI SE SITUACIJA NA TERENU<br />
Dvije kritične glavne zone su prostor od<br />
jezera Čiče prema jugu, oko Vukovinskog<br />
polja, te potez uz savski nasip, koji su meta<br />
zagađivača, a velik je problem i u Kosnici, gdje<br />
se baca građevinski otpad iz grada Zagreba.<br />
Nova biciklistička staza pokraj radara prema<br />
Starom Čiču osigurana je s tri kamere, s ciljem<br />
da se spriječi odlaganje otpada duž ceste, koja je<br />
nerijetko bila odredište za istovar građevinskog<br />
otpada. No, uz cestice i šumarke na rubnim<br />
dijelova naselja na kojima se pojavljuju divlji<br />
deponiji ima i lokacija u urbanim dijelovima<br />
naselja koje pojedinci pretvaraju u odlagališta.<br />
Primjer je i Velika Mlaka, gdje se, nakon što<br />
su postavljene nadzorne kamere, više ne baca<br />
nikakav otpad.<br />
NA TRINAEST NOVIH LOKACIJA POSTAVLJAJU SE KAMERE ZA NADZOR<br />
Nadzorne kamere postavljaju se na<br />
poznata mjesta na kojima nastaju divlji<br />
deponiji, a broj lokacija na koje će ove<br />
Kamere su povezane s gradskim nadzornim<br />
centrom, u koji šalju svaku zabilježenu kretnju<br />
Velika Gorica krenula<br />
u nadzor ilegalnog<br />
odlaganja otpada<br />
Nove kamere postavljaju se na stupove, napajaju se putem<br />
solarnih panela i ekološki su najprihvatljivija opcija<br />
kamere biti postavljane povećavat će se u<br />
skladu sa situacijom na terenu, koja se prati.<br />
Od rujna je povećan broj komunalnih redara<br />
na području grada, čime će se dodatno<br />
pojačati nadzor terena.<br />
EDUKACIJA KOMUNALNIH REDARA<br />
Tijekom predstojećeg perioda održat će<br />
se posebna edukacija komunalnih redara<br />
o njihovim pravima na temelju Zakona o<br />
gospodarenju otpadom i nove Odluke o<br />
sprečavanju odlaganja otpada u okoliš grada<br />
Velike Gorice, donesene na sjednici Gradskog<br />
vijeća 2022. godine, a kojima su predviđene<br />
kazne za počinitelje u iznosu od 20.000 do<br />
100.000 kuna.<br />
96 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
GLAS PARTNERA<br />
O<br />
pćina Fužine, naša<br />
najpoznatija gorska<br />
rivijera, izdvaja se kao<br />
svijetli primjer uspješne<br />
planinske lokalne<br />
samouprave koja je<br />
ostvarila izniman napredak<br />
u infrastrukturi,<br />
gospodarstvu, poglavito, turizmu te očuvanju<br />
bogate prirodne i kulturne baštine.<br />
Osnovne strateške politike Općine Fužine<br />
na čelu s načelnikom Davidom Bregovcem<br />
temelje se na poboljšanju demografske slike,<br />
gospodarskom razvoju i podizanju kvalitete<br />
življenja stanovnika ovog kraja gdje se projekti<br />
planiraju i aktivno provode po principu<br />
ravnomjernog razvoja svih naselja u općini.<br />
Jedan od vitalno bitnih projekata koji je<br />
realiziran, a koji sada ubire demografske<br />
plodove je izgradnja dječjeg vrtića “Snježna<br />
Pahulja”. Naime, od otvorenja vrtića 2019. do<br />
danas, broj djece koja pohađaju DV povećao<br />
se za gotovo 50 posto. Osim priznanja za<br />
uspješnu realizaciju, podršku najmlađoj<br />
populaciji uvršten je i u među deset najboljih<br />
dječjih vrtića u Hrvatskoj po programima<br />
ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.<br />
DOSELJAVA SVE VIŠE MLADIH OBITELJI<br />
Niz se programa subvencioniranja mladih<br />
provodi i kroz poticaje djece u osnovnim<br />
i srednjim školama pa sve do studentske<br />
dobi. Posebno valja istaknuti sufinanciranje<br />
Programa produženog boravka u osnovnoj<br />
školi što olakšava radno aktivnim roditeljima<br />
kvalitetnu skrb njihove djece uz niz drugi<br />
poticaja. Aktivno se podržavaju stanovnici<br />
treće životne dobi i to kroz već dvije uspješno<br />
provedene faze projekta “Zaželi”, a u tijeku<br />
je prijava nove faze projekta “Zaželi – imaš<br />
podršku” za razdoblje od 32 mjeseca.<br />
”Ulažemo maksimalne napore kako bismo<br />
našu općinu revitalizirali u svakom smislu te<br />
riječi. Paralelno, uz izravna ulaganja u naše<br />
stanovnike, poglavito djecu, svakodnevno se<br />
radi na gospodarskom razvoju i povećanju<br />
turističke ponude što je rezultat<br />
sve većeg broja doseljenih mladih<br />
obitelji kao i povećanja broja<br />
turista.” - ističe Bregovac.<br />
Od kapitalnih projekata<br />
valja istaknuti 5 milijuna<br />
eura vrijednu, trideset godina<br />
iščekivanu, obilaznicu Fužina<br />
koja će izmjestiti teretni<br />
promet kroz centar mjesta,<br />
potaknuti turistički razvoj<br />
i osigurati veću sigurnost<br />
pješaka i mještana.<br />
Dječji vrtić<br />
Snježna Pahulja<br />
STRATEŠKE POLITIKE OPĆINE TEMELJE SE NA POBOLJŠANJU DEMOGRAFSKE<br />
SLIKE, GOSPODARSKOM RAZVOJU I PODIZANJU KVALITETE ŽIVLJENJA<br />
Projekt obilaznice za<br />
novi rast Fužina<br />
U ovoj godini realizirano je 280 tisuća eura vrijednih<br />
projekata, trenutno je u provedbi nekoliko ključnih<br />
projekata u vrijednosti oko 240 tisuća eura<br />
Lokalna je samouprava obavila najveći dio<br />
posla, izradivši projektnu dokumentaciju te<br />
ishodujući potrebnu građevinsku dozvolu što<br />
su bili osnovni preduvjeti za uspješan nastavak<br />
realizacije projekta čija će gradnja započeti u<br />
proljeće iduće godine.<br />
RAVNOMJERAN RAZVOJ SVIH NASELJA<br />
U ovoj godini realizirano je 280 tisuća eura<br />
vrijednih projekata, trenutno je u provedbi<br />
nekoliko ključnih projekata u vrijednosti<br />
oko 240 tisuća eura, a prijavljenih je, između<br />
ostaloga, na EU fondove još oko 7 milijuna<br />
eura što je za lokalnu samoupravu s izvornim<br />
proračunom od 1,2 milijuna eura izniman<br />
financijski iskorak.<br />
U skladu sa strateškim okvirom<br />
ravnomjernog razvoja svih naselja, mjesto<br />
Vrata se planira razviti u kvalitetan<br />
multimedijalni sportsko-rekreativan centar,<br />
mjesto Lič u kulturno-vjersko središte, etno<br />
riznicu ovog kraja, a Fužine će i dalje graditi<br />
jedinstven turistički doživljaj kroz pružanje<br />
niza sadržaja za posjetitelje u skladu s<br />
bogatom tradicijom koju će obilježiti kroz<br />
proslavu 150 godina turizma sljedeće godine.<br />
Realiziran je projekt Rekreacijskog<br />
centra “Vicićev most” kojim je<br />
očuvana kulturna baština Liča i<br />
Načelnik David<br />
kvalitetno proširena turistička<br />
Bregovec ponuda. Daljnje uređenje<br />
povijesno kulturne jezgre u<br />
MARIO JURINA<br />
Liču planirano je i kroz uređenje vidikovca na<br />
brdu Gradina na starom Kaštelu i Križnog puta<br />
iznad poznatog Svetišta Majke Božje Snježne.<br />
U mjestu Vrata nabavljena je i postavljena<br />
pokretna traka i tubing staza s pripadajućom<br />
opremom na sanjkalištu “Plasa”. Daljnji razvoj<br />
naselja Vrata oplemenit će se izgradnjom i<br />
opremanjem Alpine Coastera s info centrom u<br />
vrijednosti više o 4 milijuna eura te izgradnjom<br />
multimedijalne sportske dvorane. Uređenom<br />
jezeru Lepenica u Fužinama s nizom sadržaja<br />
slijedi i druga faza nadogradnje koja je<br />
prijavljena za sufinanciranje, a ujedno se<br />
planira urediti i povijesni Park “Gorica”. Od<br />
ekološki značajnih projekata valja izdvojiti i<br />
modernizaciju javne rasvjete kao i sustavno<br />
uređenje prometne infrastrukture, poslovnih<br />
zona, a od ove godine uveden je i program<br />
mjera subvencioniranja i poticanja razvoja<br />
poduzetništva.<br />
OPĆINA FUŽINE<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 97
GLAS PARTNERA<br />
Očuvanje špilje Vindija jedan je od strateških<br />
projekata Varaždinske županije i Općine Donja Voća<br />
H<br />
rvatska obiluje bogatim<br />
arheološkim nalazištima iz<br />
različitih razdoblja te<br />
upravo ona svjedoče o<br />
zanimljivoj i bogatoj<br />
prošlosti naših krajeva.<br />
Zaštita i čuvanje baštine<br />
dužnost je svih nas kako bi<br />
je sačuvali za buduće generacije. U značajna<br />
nalazišta zasigurno pripadaju Krapina i Vindija.<br />
Dok u Krapini postoji suvremeni muzej, na<br />
samom nalazištu više nema tragova slojeva u<br />
kojima su pronađeni nalazi. U Donjoj Voći u<br />
špilji Vindiji upravo ti slojevi još postoje, ali su<br />
izloženi prirodnim procesima i devastaciji ljudi.<br />
Najvažniji dio nalazišta u Vindiji su profili koji<br />
su ostali, koji čuvaju zapise prošlosti i upravo<br />
oni špilju čine atraktivnom za posjete<br />
znanstvenika i ciljana istraživanja. O Vindiji je<br />
objavljen niz radova u prestižnim<br />
međunarodnim znanstvenim časopisima pa je<br />
kao jedno od najvažnijih paleolitičkih nalazišta<br />
u <strong>Eu</strong>ropi pravi dragulj za nacionalnu i svjetsku<br />
znanost.<br />
SVJESNI KULTURNE VRIJEDNOSTI<br />
Posebno je zanimljivo što se vindijski<br />
neandertalci po svojoj morfologiji razlikuju od<br />
tzv. klasičnih neandertalaca jer su gracilnije<br />
građe i imaju određena moderna obilježja.<br />
Nadalje, uz nalaze neandertalaca u Vindiji<br />
pronađeni su koštani šiljci kakvi se na drugim<br />
nalazištima vezuju za moderne ljude. Vindijski<br />
hominini smatrani su jednom od posljednjih<br />
skupina neandertalaca, prisutnih još u<br />
vremenu dolaska modernih ljudi u <strong>Eu</strong>ropu.<br />
Ipak, noviji rezultati pokazuju da su vjerojatno<br />
nešto stariji, pa još uvijek nije riješena<br />
nedoumica o vremenskom preklapanju<br />
neandertalca i ranih modernih ljudi.<br />
Nalazište špilje Vindije u Donjoj Voći zbog<br />
velike važnosti često posjećuju poznati svjetski<br />
znanstvenici, koji su zapanjeni zapuštenim<br />
stanjem i godinama nebrige o ovom važnom<br />
JEDNO OD NAJVAŽNIJIH PALEOLITIČKIH NALAZIŠTA U EUROPI DRAGULJ JE ZA ZNANOST<br />
Donja Voća radi na<br />
očuvanju špilje Vindije<br />
U posljednje dvije godine Općina poduzima brojne<br />
aktivnosti kako bi se očuvao i zaštitio ovaj naš vrijedni<br />
lokalitet, ističe Sanja Kočet, načelnica Donje Voće<br />
arheološkom lokalitetu. Svjesni kulturne<br />
vrijednosti u špilji Vindija poduzimaju se sve<br />
potrebne mjere od strane Općine za dodatnom<br />
pasivnom i aktivnom zaštitom špilje Vindije i<br />
njenim revitaliziranjem stavljanjem u funkciju<br />
turističke zaštićene infrastrukture. Nakon<br />
osiguranja sredstava od strane Ministarstva<br />
kulture, krenuli su radovi na zaštiti unutarnjeg<br />
profila i uzorka za najnovije analize. Radovi su<br />
vrlo ograničeni u smislu da se što manje zadire<br />
u postojeće stanje. Bez zaštite profila nalazište<br />
će ostati samo kao špilja bez vrijednosti da se<br />
iz nje dalje u budućnosti dobivaju znanstveno<br />
relevantni rezultati. U znanstvenom smislu<br />
je neprocjenjivo ovo što imamo, a do sada<br />
godinama nitko nije brinuo o tome.<br />
Špilja Vindija, njeno očuvanje i daljnja<br />
promocija je, kako za Varaždinsku županiju,<br />
tako i za Općinu Donja Voća jedan od<br />
strateških projekata što potvrđuje i činjenica<br />
da je načelnica Sanja Kočet glavninu<br />
svog mandata posvetila pokretanju ovog<br />
važnog projekta, a sve s ciljem da jedno od<br />
najznačajnijih nalazišta postane hit destinacija<br />
u ovom dijelu Hrvatske. Upravo je špilja<br />
Vindija i jedan od ključnih projekata u Planu<br />
razvoja Varaždinske županije do 2027.<br />
Uz samu zaštitu jednog od najznačajnijih<br />
kulturnih bogatstava Općine Donja Voća i<br />
Varaždinske županije te pravog turističkog<br />
bisera ovog kraja, u planu je i izgradnja<br />
interpretacijskog centra.<br />
RADE NA BOLJOJ PROMOCIJI<br />
Općina Donja Voća intenzivno radi na boljoj<br />
promociji same špilje.<br />
“Unazad dvije godine Općina poduzima<br />
brojne aktivnosti kako bi se sačuvao i zaštitio<br />
ovaj naš vrijedan lokalitet, te smo i na prvim<br />
sastancima zajedno sa strukom apelirali prema<br />
Ministarstvu na žurnu sanaciju i zaštitu. Unazad<br />
godinu dana uložili smo dodatna financijska<br />
sredstva u očuvanje lokaliteta, od popravka<br />
oštećene ograde, uspostavu kontrole obilaska<br />
lokaliteta, pa sve do postave videonadzora. Ovaj<br />
projekt je samo početak zajedničkih projekata,<br />
a upravo on potvrđuje veoma pozitivan<br />
odnos i suradnju svih nadležnih institucija i<br />
stručnjaka kojima zahvaljujem na suradnji i<br />
kooperativnosti. Ovo je naše zajedničko blago<br />
kojemu ćemo ovom zaštitom udahnuti novi<br />
život, te nadalje raditi i na većem približavanju<br />
ovog arheološkog lokaliteta svim posjetiteljima,”<br />
rekla je Sanja Kočet, načelnica Donje Voće.<br />
98 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
KATEGORIJA<br />
KVALITETA<br />
ŽIVOTA<br />
VARAŽDIN, SVETA<br />
NEDELJA I RAB BRANE<br />
NASLOVE NAJBOLJIH<br />
SREDINA PO KVALITETI<br />
ŽIVOTA<br />
Osim dosadašnjih pobjednika poput Varaždina, Svete Nedelje i Raba,<br />
u konkurenciji za najbolje gradove po kvaliteti života su i Pula i<br />
Samobor među velikima, Kastav i Opatija u konkurenciji srednjih, te<br />
Biograd, Hvar i Novalja u natjecanju malih gradova<br />
piše: Vedran Marjanović<br />
U<br />
dosadašnjim izborima<br />
najboljih gradova po kvaliteti<br />
života 11 je gradova osvajalo taj<br />
laskavi naslov, a među njima je<br />
apsolutni rekorder Krk s tri<br />
pobjede u konkurenciji malih<br />
gradova. Po dva puta<br />
pobjeđivali su Varaždin u<br />
kategoriji velikih gradova te Poreč i Rovinj u<br />
natjecanju za srednje gradove.<br />
Uz spomenute, titulu najboljeg grada za život<br />
dosad su ponijeli i Dubrovnik, Čakovec i Zagreb<br />
kod velikih, Sveta Nedjelja (srednji <strong>gradovi</strong>) te<br />
Novigrad i Rab u konkurenciji malih gradova.<br />
Većina dosadašnjih pobjednika plasirala se u<br />
završnicu i ovogodišnjeg izbora najboljih gradova u<br />
kategoriji kvalitete života.<br />
Osim dosadašnjih pobjednika, u konkurenciji<br />
za najbolje gradove po kvaliteti života su i Pula<br />
i Samobor među velikima, Kastav i Opatija u<br />
konkurenciji srednjih te Biograd na Moru, Hvar i<br />
Novalja u natjecanju malih gradova.<br />
Redoslijed najboljih u ovoj kategoriji izračunava<br />
se temeljem 29 pokazatelja gradova. Riječ je, među<br />
ostalim, o udjelu proračunskih izdvajanja za zaštitu<br />
okoliša, kulturu, gospodarenje otpadom i sport,<br />
usluge unaprijeđenja stanovanja i zajednice te<br />
indeksu općeg kretanja stanovništva. Pritom se u<br />
obzir uzimaju podaci unatrag prethodne tri godine.<br />
Osim financijskih, ekonomskih i komunalnih<br />
pokazatelja, u izračun najboljih gradova po<br />
kvaliteti života uzimaju se i podaci iz demografije,<br />
razvojne politike i zdravstva.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 99
KATEGORIJA KVALITETA ŽIVOTA<br />
RAB<br />
Lideri po efikasnosti uprave<br />
i bruto plaći po zaposlenom<br />
A<br />
ktualni pobjednik izbora najboljeg malog<br />
grada po kvaliteti života po novu pobjedu ide,<br />
među ostalim, liderstvom u svojoj konkurenciji<br />
po pitanjima efikasnosti gradske uprave i iznosu<br />
bruto plaće po zaposlenome. Grad Rab ostvaruje<br />
godišnji proračunski prihod od dva milijuna i 66<br />
tisuća kuna po zaposlenome, što je kriterij za ocjenu<br />
efikasnosti javne administracije u izboru Jutarnjeg<br />
lista i Gradonačelnika.hr. Prosječni iznos godišnje<br />
isplaćene bruto plaće na području grada Raba je<br />
274 tisuće kuna. Razvoj rapskog obrtništva ogleda<br />
se u podatku da na svakih 1000 stanovnika dolazi<br />
78 obrtnika. U ukupnim proračunskim prihodima<br />
i primicima Raba, 45 posto su porezni prihodi, što<br />
je osmi najbolji pokazatelj među malim <strong>gradovi</strong>ma.<br />
Prema proračunskim izdvajanjima za zaštitu okoliša<br />
od 13 posto, Rab je unutar ‘top 3’ među malim<br />
<strong>gradovi</strong>ma.<br />
Podatak o 78<br />
obrtnika na 1000<br />
stanovnika<br />
dobar je<br />
pokazatelj<br />
razvoja<br />
obrtništva<br />
DAMIR SKOMRLJ / CROPIX<br />
NOVALJA<br />
Pokrenuli prvi otočni<br />
poduzetnički inkubator, a<br />
imaju i poduzetničku zonu<br />
MALI<br />
GRADOVI<br />
N<br />
ovalja je četvrti put u završnici<br />
izbora najboljih gradova po kvaliteti<br />
života zahvaljujući, među ostalim,<br />
najboljim prosječnim izvornim prihodima<br />
u konkurenciji malih gradova od 9062<br />
kune po stanovniku. Unutar ‘top 5’ malih<br />
gradova je i po iznosu isplaćenih stipendija<br />
i školarina od 128 kuna po stanovniku. Iz<br />
novaljskog gradskog proračuna isplaćuju<br />
se porodiljine naknade od 6792 kune po<br />
novorođenome. Prema proračunskim<br />
izdvajanjima za gospodarenje otpadom<br />
od šest posto, Novalja ima sedmi najbolji<br />
rezultat među malim <strong>gradovi</strong>ma. U tom<br />
turističkom ‘biseru’ Ličko-senjske županija<br />
razvoj obrtništva dosegao je razinu od<br />
87 obrtnika na svakih 1000 stanovnika.<br />
Uz to, u Novalji je pokrenut prvi otočki<br />
poduzetnički inkubator, a grad ima i<br />
poduzetničku zonu.<br />
Ušli su u ‘top 5’<br />
malih gradova i<br />
po iznosu<br />
isplaćenih<br />
stipendija i<br />
školarina od 128<br />
kuna po<br />
stanovniku<br />
XBRCHX/SHUTTERSTOCK<br />
Grad jemeđu ‘top<br />
5’ malih gradova<br />
po prosječnim<br />
izvornim<br />
prihodima po<br />
stanovniku u<br />
iznosu od 7318<br />
kuna<br />
100 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
JURE MIŠKOVIĆ / CROPIX<br />
BIOGRAD NA MORU<br />
Jedan od aduta i omjer od petero<br />
djece na jednog odgojitelja<br />
D<br />
rugu godinu zaredom Biograd na Moru u završnici je izbora<br />
najboljih malih gradova po kvaliteti života. Jedan od glavnih<br />
njegovih ‘aduta’ za pobjedu je najbolji pokazatelj iznosa<br />
isplaćenih stipendija i školarina među malim <strong>gradovi</strong>ma od 162<br />
kune po stanovniku. Gledajući redoslijed u ovoj konkurenciji<br />
indeksa općeg kretanja stanovništva, Biograd na Moru s<br />
pokazateljem od 100,1 posto ima treći najbolji rezultat. Šesti je<br />
po pokazatelju razvoja obrtništva s dosegom od 62 obrtnika na<br />
1000 stanovnika. Pedagoški standard ovog gradića u Zadarskoj<br />
županiji ogleda se u omjeru petero djece na odgajatelja u vrtićima.<br />
Uz to, od ove godine iz biogradskog proračuna isplaćuju se duplo<br />
veće stipendije za studente, nakon što je lani<br />
isplaćivano 700 kuna, sada je taj iznos 200<br />
eura.<br />
NIKOLA VILIĆ / CROPIX<br />
HVAR<br />
Od ove godine iz<br />
biogradskog<br />
proračuna<br />
studentima se<br />
isplaćuju duplo<br />
veće stipendije<br />
nego prošle<br />
godine, u iznosu<br />
od 200 eura<br />
Trostruki<br />
pobjednik je u<br />
‘top 5’ po<br />
dosezima u pet<br />
prestižnih<br />
kriterija kod<br />
malih gradova<br />
G<br />
rad Hvar treći je put u završnici izbora<br />
najboljih malih gradova po kvaliteti<br />
života. Jedan od glavnih hvarskih aduta za<br />
pobjedu svakako je najbolji pokazatelj razvoja<br />
obrtništva u malim <strong>gradovi</strong>ma, iskazan kroz<br />
podatak od 111 obrtnika na 1000 stanovnika.<br />
Hvar je unutar ‘top5’ malih gradova po<br />
prosječnim izvornim prihodima po stanovniku<br />
od 7318 kuna i pokrivenosti ukupnih rashoda<br />
KRK<br />
Prosječan dohodak po<br />
stanovniku 35.241 kunu<br />
T<br />
rostruki pobjednik u izboru najboljih gradova po<br />
kvaliteti života pokušati će povratiti primat, među<br />
ostalim, ‘top 5’ dosezima u pet prestižnih kriterija<br />
izbora kod malih gradova. Krk ima najbolji indeks<br />
općeg kretanja stanovništva među malim <strong>gradovi</strong>ma<br />
od 108 posto. Četvrti je u svojoj konkurenciji po<br />
proračunskim izdvajanjima za obrazovanje, socijalnu<br />
politiku i mlade s udjelom od 32 posto proračuna. Unutar ‘top 5’ je<br />
i po prosječnom dohotku po stanovniku s pokazateljem od 35.241<br />
kune, kao i po stupnju razvoja obrtništva. U Krku na svakih 1000<br />
stanovnika dolazi 67 obrtnika. Ukupni gospodarski razvoj ovog<br />
otočkog središta ogleda se i podatku da je Krk dva puta pobjeđivao<br />
u ekonomskoj kategoriji izbora najboljih gradova ‘Jutarnjeg lista’ i<br />
‘Gradonačelnika.hr’.<br />
Na kulturu usmjerili 12,75 posto gradskog budžeta<br />
i izdataka, ukupnim prihodima i primicima od<br />
122 posto. Svaka peta osoba u Hvaru visoko<br />
je obrazovana. Kako bi se taj doseg održao i<br />
poboljšao, iz hvarskog proračuna od ove godine<br />
isplaćuju se povećane školarine i stipendije.<br />
Školarine iznose 135, a stipendije 160 eura.<br />
Izdvajanja za kulturu u hvarskom proračunu su<br />
12,75 posto, što je sedmi najbolji rezultat među<br />
malim <strong>gradovi</strong>ma.<br />
TEA CIMAŠ/CROPIX<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 101
KATEGORIJA KVALITETA ŽIVOTA<br />
DAVOR ŽUNIĆ / CROPIX<br />
SREDNJI<br />
GRADOVI<br />
U nedavnoj anketi<br />
udruge Glas<br />
poduzetnik grad<br />
je izabran među<br />
pet najboljih<br />
sredina u državi<br />
za poduzetništvo<br />
što potvrđuje<br />
gospodarski rast<br />
KASTAV<br />
Prvi put u završnici najboljih gradova po kvaliteti života<br />
K<br />
astav je prvi put u završnici izbora najboljih<br />
gradova po kvaliteti života zahvaljujući, među<br />
ostalim, trima ‘top 5’ pokazateljima među<br />
srednjim <strong>gradovi</strong>ma. Riječ je o djelu poreznih prihoda<br />
u ukupnim prihodima i primicima od 58 posto,<br />
proračunskim izdvajanjima za sport od 8,5 posto<br />
te udjelu visokoobrazovanih u ukupnoj populaciji.<br />
U Kastavu je, naime, svaka treća osoba visoko<br />
obrazovana. Po udjelu izdvajanja za bruto plaće u<br />
ukupnim rashodima i izdacima od 16 posto Kastav je<br />
unutar ‘top10’ srednjih gradova. Kada su u pitanju<br />
dosezi ovog gradića u Primorsko-goranskoj županiji<br />
u razvoju gospodarstvu, od značaja je, među ostalim,<br />
podatak da je Kastav u nedavnoj anketi udruge Glas<br />
poduzetnik izabran među pet najboljih sredina u<br />
državi za poduzetništvo.<br />
OPATIJA<br />
U vrhu prema dostupnosti<br />
pomoći iz socijalnog programa<br />
O<br />
patija ide po prvi trijumf u natjecanju za najbolji grad po<br />
kvaliteti života s ‘top 5’ pokazateljima među srednjim<br />
<strong>gradovi</strong>ma u četiri prestižna kriterija. Osim što ima najbolji<br />
pedagoški standard u vrtićima s dostignutim omjerom od petero<br />
djece na odgojitelja, na četvrtom je mjestu po prosječnom<br />
broju zaposlenih (392) na svakih 1000 stanovnika, kao i po<br />
proračunskim izdvajanjima za zaštitu okoliša od 11 posto<br />
proračuna. Gledajući dostignuti iznos stipendija i školarina<br />
po stanovniku od 85 kuna, Opatija je peta u redoslijedu<br />
srednjih gradova. Analizirajući kvalitetu života u ovom gradiću<br />
Primorsko-goranske županije, ‘Gradonačelnik.hr’ napominje<br />
kako Opatija ima jedan od najširih cenzusa za ostvarivanje prava<br />
iz socijanog programa i kontinuirano uvodi nove oblike pomoći.<br />
DAMIR ŠKOMRLJ / CROPIX<br />
Imaju prosjek od<br />
392 zaposlenih na<br />
1000 stanovnika,<br />
a odskaču i po<br />
proračunskim<br />
izdvajanjima za<br />
zaštitu okoliša od<br />
11 posto gradskog<br />
proračuna<br />
102 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
Porečke tvrtke<br />
zapošljavaju<br />
svakog šestog<br />
zaposlenog u<br />
Istarskoj županiji,<br />
a u gradu je<br />
aktivno i više od<br />
1700 obrta<br />
GORAN ŠEBELIĆ / CROPIX<br />
POREČ<br />
Za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade 35% proračuna<br />
D<br />
vostruki pobjednik u dosadašnjim izborima za<br />
najbolji grad u kvaliteti života plasirao se unutar<br />
‘top5’ srednjih gradova u četiri prestižna kriterija.<br />
Osim što ima treći najbolji rezultat među srednjim<br />
<strong>gradovi</strong>ma u prosječnim izvornim prihodima po<br />
stanovniku od 6820 kuna i dostignutom prosječnom<br />
broju zaposlenih na svakih 1000 stanovnika od<br />
430 zaposlenih, Poreč ima drugi najbolji pedagoški<br />
standard u vrtićima s pokazateljem od petero djece<br />
po odgojitelju. Tu je i peto mjesto među srednjim<br />
<strong>gradovi</strong>ma po prosječnom vitalnom Indeksu s dosegom<br />
od 96 posto. Poreč izdvaja 35 posto proračuna za<br />
obrazovanje, socijalnu politiku i mlade. Ističući<br />
gospodarske ‘adute’ ovog istarskog i hrvatskog<br />
turističkog ‘bisera’, ‘Gradonačelnik.hr’ napominje kako<br />
porečke tvrtke zapošljavaju svakog šestog zaposlenog<br />
u Istarskoj županiji. Portal dodaje i kako u Poreču<br />
funkcionira preko 1700 obrta.<br />
DUŠKO MARUŠIĆ / CROPIX<br />
SVETA NEDELJA<br />
Još boljim pokazateljima brani<br />
naslov osvojen prošle godine<br />
IVANA NOBILO/CROPIX<br />
ROVINJ<br />
Odskače stipendijama i<br />
školarinama po stanovniku<br />
N<br />
akon što je u izboru najboljih gradova u<br />
konkurenciji srednjih gradova trijumfirao 2020.<br />
i 2021., Rovinj po treću pobjedu ide, među<br />
ostalim, najvišim pokazateljima isplaćenih stipendija i<br />
školarina po stanovniku i bruto plaće po zaposlenome.<br />
Iz rovinjskog gradskog proračuna isplaćuju se stipendije<br />
i školarine u prosječnom iznosu od 120 kuna, a prosječna<br />
godišnja isplaćena bruto plaća na području grada<br />
dosegnula je iznos od 161 tisuće kuna. Pedagoški standard<br />
u rovinjskim vrtićima ogleda su pokazatelju od petero<br />
djece po odgojitelju. S prosječnim izvornim prihodima po<br />
stanovniku od 7110 kuna, Rovinj ima drugi najbolji rezultat<br />
među srednjim <strong>gradovi</strong>ma. Iz rovinjske gradske ‘blagajne’<br />
za usluge unaprjeđenja stanovanja i zajednice izdvaja<br />
se 26 posto proračuna. O doprinosima građana Rovinja<br />
unaprijeđenju kvalitete života u gradu može posvjedočiti i<br />
podatak da je količina odvojenog otpada najveća upravo u<br />
tom gradu od svih gradova u državi.<br />
Iz rovinjske<br />
gradske blagajne<br />
za usluge<br />
unapređenja<br />
stanovanja i<br />
zajednice izdvaja<br />
se rekornih<br />
26 posto<br />
proračuna<br />
Prosječan iznos<br />
porodiljine<br />
naknade po<br />
novorođenom<br />
djetetu koji Grad<br />
Sveta Nedelja<br />
isplaćuje iz<br />
proračuna je 4370<br />
kuna<br />
U<br />
ovogodišnjem izboru najboljeg<br />
srednjeg grada po kvaliteti života Sveta<br />
Nedelja brani naslov osvojen prošle<br />
godine. Aktualni pobjednik ima najbolje<br />
pokazatelje prosječnog dohotka po<br />
stanovniku i prosječnog broja zaposlenih<br />
na svakih 1000 stanovnika među srednjim<br />
<strong>gradovi</strong>ma. Prosječni dohodak u Svetoj<br />
Nedelji iznosi 43.803 kuna, a prosječan broj<br />
zaposlenih na svakih 1000 stanovnika u tom gradu<br />
su 472 zaposlena. Uz to, ima drugi najbolji pokazatelj efikasnosti<br />
gradske uprave među srednjim <strong>gradovi</strong>ma od 829.448 kuna<br />
ostvarenih prihoda po zaposlenome.U dosezima demografske<br />
politike Svete Nedelje ističe se podatak je prosječan iznos<br />
porodiljine naknade po novorođenome iz njezina proračuna 4370<br />
kuna.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 103
KATEGORIJA KVALITETA ŽIVOTA<br />
ZAGREB<br />
Metropola u vrhu po izdvajanjima za<br />
sufinanciranje cijene prijevoza<br />
G<br />
lavni grad države pokušati će ponoviti uspjeh iz 2018. kada je<br />
trijumfirao u kategoriji ‘Kvalitete života’ izbora najboljih gradova,<br />
među ostalim, dvama najboljim pokazateljima među velikim<br />
<strong>gradovi</strong>ma. Riječ je o prosječnom dohotku po stanovniku od 44.733<br />
kune i izdvajanjima za sufinanciranje cijene prijevoza u proračunu<br />
od 0,78 posto proračuna. Zagreb je unutar ‘top5’ među velikim<br />
<strong>gradovi</strong>ma i po prosječnom<br />
broju zaposlenih (473) na<br />
svakih 1000 stanovnika,<br />
broju odgojitelja u vrtićima<br />
u kategoriji velikih gradova<br />
s pokazateljem od petero<br />
djece na odgojitelju i<br />
indexu starenja od 137<br />
posto. Jedan od najvećih<br />
aduta Zagreba u pokušaju<br />
da vrati naslov najboljeg<br />
velikog grada za život je<br />
efikasnost gradske uprave<br />
iskazana kroz najveći<br />
prihod po zaposlenome<br />
u gradskoj upravi u ovoj<br />
konkurenciji od 3,8<br />
milijuna kuna.<br />
DARKO TOMAŠ / CROPIX<br />
Jedan od aduta je<br />
efikasnost<br />
gradske uprave<br />
iskazana<br />
najvećim<br />
prihodom po<br />
zaposlenom u njoj<br />
od 3,8 milijuna<br />
kuna<br />
VELIKI<br />
GRADOVI<br />
Imaju najbolji<br />
prosječni izvorni<br />
prihod po<br />
stanovniku u<br />
svojoj konkurenciji,<br />
od 7400 kn, a<br />
ističu se i po<br />
visini stipendija i<br />
školarina<br />
BOŽIDAR VUKIČEVIĆ / CROPIX<br />
DUBROVNIK<br />
S davanjima za kulturu od 15%,<br />
drugi među velikim <strong>gradovi</strong>ma<br />
S<br />
jedište Dubrovačko-neretvanske županije pokušati će<br />
povratiti primat najboljeg velikog grada po kvaliteti<br />
života, među ostalim, najboljim prosječnim izvornim<br />
prihodima po stanovniku u svojoj konkurenciji od 7400<br />
kuna po stanovniku. Po izdvajanjima za kulturu u proračunu<br />
Dubrovnik ima drugi najbolji rezultat među velikim<br />
<strong>gradovi</strong>ma s dosegnutim udjelom od 15 posto. Unutar<br />
‘top5’ velikih gradova je i po iznosu stipendija i školarina<br />
po stanovniku u kategoriji velikih gradova (51,25 kuna po<br />
stanovniku) i izdvajanjima za zaštitu okoliša u proračunu u<br />
kategoriji velikih gradova od 5,72 posto proračuna. U prilog<br />
kandidaturi Dubrovnika u ovoj kategoriji ide i podatak da je<br />
i jedan od prvih dobitnika posebne nagrade ‘Jutarnjeg lista’<br />
i ‘Gradonačelnik.hr’ ‘Smart city’, namijenjene <strong>gradovi</strong>ma<br />
s najvećim postignućima u razvoju pametnih rješenja za<br />
funkcioniranje komunalnih i drugih usluga.<br />
104 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
DUŠKO MARUŠIĆ / CROPIX<br />
PULA<br />
Poduzetnicima 120<br />
tisuća eura potpora<br />
P<br />
ula će prvi trijumf u kategoriji ‘Kvaliteta<br />
života’ pokušati ostvariti ponajprije<br />
prestižnim pokazateljima gospodarskog<br />
razvoja. Riječ je, među ostalim, o razvoju<br />
pulskog obrtništva izraženog kroz podatak<br />
o 35 obrtnika na 1000 stanovnika i udjelu<br />
subvencija za poduzetnike u proračunu<br />
od 2,82 posto. Samo u ovoj godini pulskim<br />
poduzetnicima je kroz 68 bespovratnih potpora<br />
dodijeljen ukupan iznos od 120 tisuća eura.<br />
Među ostalim, tamošnji poduzetnici mogu<br />
računati na 4000 eura potpore za digitalizaciju.<br />
Kvaliteta obrazovanja u gospodarskom,<br />
društvenom i kulturnom središtu Istarske<br />
županije ogleda se u pedagoškom standardu<br />
od petero djece po odgojitelju. S proračunskim izdvajanjima za<br />
usluge unapređenja stanovanja i zajednice od 20 posto proračuna,<br />
Pula je unutar ‘top5’ velikih gradova.<br />
S proračunskim<br />
izdvajanjima za<br />
unaprjeđenje<br />
stanovanja i<br />
zajednice od<br />
ukupno 20 posto<br />
proračuna Pula je<br />
u ‘top5’ velikih<br />
gradova<br />
ŽELJKO HAJDINJAK / CROPIX<br />
SAMOBOR<br />
Izvrsni gospodarski indikatori<br />
profilirali ga kao jaku konkurenciju<br />
S<br />
amobor po prvu pobjedu u kategoriji<br />
‘Kvaliteta života’ izbora najboljih gradova<br />
ide, u prvom redu, izvrsnim gospodarskim<br />
pokazateljima. Riječ je o sredini koja ima najveći<br />
udio subvencija za poduzetnike u gradskom<br />
proračunu od 3,37 posto. Samobor je unutar<br />
‘top 5’ velikih gradova po prosječnom broju<br />
nezaposlenih (18,24) na svakih 1000 stanovnika u<br />
kategoriji kao i po pokrivenosti ukupnih rashoda<br />
i izdataka, ukupnim prihodima i primicima<br />
u od 104 posto. Kada su u pitanju obrazovni i<br />
demografski pokazatelji koji su ovaj grad uvrstili<br />
u završnicu izbora kategorije ‘Kvalitete života’,<br />
s proračunskim izdvajanjima za obrazovanje,<br />
socijalnu politiku i mlade od 42 posto Samobor je<br />
unutar ‘top 10’ velikih gradova. Gledajući indeks<br />
općeg kretanja stanovništva u kategoriji velikih<br />
gradova, Samobor s pokazateljom od 99 posto<br />
ima drugi najbolji rezultat.<br />
S proračunskim<br />
izdvajanjima za<br />
obrazovanje,<br />
socijalnu politiku<br />
i mlade od 42<br />
posto, Samobor je<br />
među 10 najboljih<br />
u kategoriji<br />
velikih gradova<br />
IVANA NOBILO / CROPIX<br />
Grad je osigurao<br />
380 tisuća eura<br />
za dostupnost<br />
pomoćnika u<br />
nastavi za<br />
učenike s<br />
teškoćama u<br />
osnovnim i<br />
srednjim školama<br />
VARAŽDIN<br />
Prestiž mu donosi i to što 12% proračuna ulaže u sport<br />
S<br />
jedište Varaždinske županije najuspješniji je veliki<br />
grad u dosadašnjim izborima najboljih gradova u<br />
kategoriji kvalitete života, a ove godine pokušati<br />
će doći do trećeg uzastopnog naslova. U tri prestižna<br />
kriterija Varaždin ima najbolji rezultat među velikim<br />
<strong>gradovi</strong>ma. Riječ je o prosječnom broju zaposlenih<br />
(683) na svakih 1000 stanovnika, proračunskim<br />
izdvajanjima za zaštitu okoliša od 7,36 posto i<br />
izdvajanjima za sport u proračunu od 12 posto. Varaždin<br />
je unutar ‘top 3’ velikih gradova po iznosu stipendija i<br />
školarina po stanovniku u kategoriji velikih gradova od<br />
61 kune po stanovniku.<br />
Kada su u pitanju pedagoški standardi aktualnog<br />
pobjednika u ovoj kategoriji, oni se, među ostalim,<br />
ogledaju u podatku da je Varaždin osigurao 380 tisuća<br />
eura iz tekućeg projekta osiguravanja pomoćnika u<br />
nastavi za učenike s teškoćama u osnovnim i srednjim<br />
školama Ministarstva znanosti i obrazovanja.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 105
GLAS PARTNERA<br />
J<br />
edan od strateških projekata<br />
Grada Pule je projekt Uređenje<br />
zelene zone Pragrande koji se<br />
jednim dijelom planira<br />
financirati kroz ITU<br />
mehanizam. Projekt ima za cilj<br />
stvaranje zelenog prostora<br />
unutar grada, poboljšavajući<br />
kvalitetu života svojih stanovnika, ublažavajući<br />
učinke klimatskih promjena i promovirajući<br />
bioraznolikost.<br />
Zona Pragrande u sadašnjem stanju<br />
predstavlja neuređeni gradski prostor u<br />
neposrednom kontaktu sa strogim središtem<br />
grada Pule. Strateškim i razvojnim planovima<br />
je predviđeno da se u zoni Pragrande, površine<br />
oko 20 ha, razvija gradska centralna zelena<br />
zona tj. gradski park s pratećim sportskorekreacijskim<br />
sadržajima točnije da navedeni<br />
prostor postane zeleno srce grada. Međutim,<br />
pored urbanističkog i hortikulturnog uređenja<br />
s pripadnom infrastrukturom, zona Pragrande<br />
važna je i iz aspekta odvodnje površinskih<br />
odnosno oborinskih voda. Naime, zonom<br />
Pragrande prolazi jedan od značajnih odvodnih<br />
kanala grada Pule - kanal Pragrande - koji služi<br />
odvodnji površinskih odnosno oborinskih voda<br />
šireg sliva koji gravitira tom kanalu. Stoga je<br />
zona Pragrande važan dio (budućeg) integralnog<br />
sustava otvorenih površina grada koji moraju<br />
biti i u funkciji integralnog pristupa rješavanju<br />
odvodnje površinskih odnosno oborinskih voda<br />
te zaštite centralnog dijela Pule od poplava.<br />
OČUVANJE BIORAZNOLIKOSTI<br />
Projektom se planira provesti regeneracija<br />
zelenog tkiva biljnim kulturama, privođenjem<br />
svrsi neuređenih površina s ciljem stvaranja<br />
novih zelenih prostora grada Pule koji će<br />
doprinositi kvaliteti života stanovnika i<br />
ublažavanju klimatskih promjena te povećanju<br />
bioraznolikosti područja. Predviđeni prostor<br />
obuhvaća zonu zapuštenih vrtova koju je<br />
primarno potrebno krajobrazno urediti sadnjom<br />
stablašica i postavljanjem urbane opreme te<br />
zatim urediti prostore za rekreaciju, cjelodnevni<br />
boravak u prirodi, boravak kućnih ljubimaca<br />
i sl. Također se predviđa i uređivanje sustava<br />
za prihvat i pročišćavanje oborinskih voda<br />
elementima poput zelenih retencija, prirodnih<br />
jezerca i dr.<br />
Provedbom projekta Uređenja zelene zone<br />
Pragrande očekuje se niz dobrobiti za stanovnike<br />
Pule, od važnijih su svakako:<br />
• poboljšana kvaliteta života: pristup<br />
zelenim prostorima promiče fizičko i mentalno<br />
blagostanje, nudeći bijeg od gradske vreve<br />
• prilagodba klimatskim promjenama:<br />
projektom će se smanjiti efekt toplinskih otoka<br />
CILJ JE PROJEKTA STVORITI ZELENI PROSTOR UNUTAR GRADA, POBOLJŠATI<br />
KVALITETU ŽIVOTA STANOVNIKA TE UBLAŽITI UČINKE KLIMATSKIH PROMJENA<br />
Zeleno srce<br />
grada Pule<br />
U zoni Pragrande, površine oko 20 ha, razvija se<br />
središnja gradska zelena zona - gradski park s pratećim<br />
sportsko-rekreacijskim sadržajima<br />
Predviđeni prostor obuhvaća zonu zapuštenih vrtova koju je primarno potrebno krajobrazno urediti<br />
i poboljšati prirodno hlađenje, čime se utječe na<br />
borbu protiv klimatskih promjena<br />
• očuvanje bioraznolikosti: obnova prirode<br />
i njezine raznolikosti unutar urbane sredine<br />
stvoriti će bogatiji urbani okoliš i pridonijeti<br />
zdravijem ekosustavu<br />
• uključivanje zajednice: jačati će se aktivna<br />
uloga građana kroz participativne procese, čime<br />
će se poticati osjećaj zajedništva i vlasništva.<br />
RAZVOJNI PROJEKTI<br />
- Grad Pula uskoro usvaja Strategiju zelene<br />
urbane obnove koja će stvoriti preduvjete<br />
za bolju kvalitetu života i zdravlja ljudi<br />
te doprinijeti održivom društvenom,<br />
gospodarskom i prostornom razvoju grada.<br />
Urbanističko planiranje mora uključiti mjere<br />
za unaprjeđenje održivosti urbanih područja,<br />
poboljšanje okoliša i povećanje kvalitete<br />
života u <strong>gradovi</strong>ma, uzimajući u obzir izazove<br />
klimatskih promjena i očuvanja prirodnog<br />
kapitala - istaknula je pročelnica Upravnog<br />
odjela za urbanizam, investicije i razvojne<br />
projekte Anja Ademi, te ujedno naglasila<br />
važnost zelene infrastrukture i razvoja projekta<br />
Pragrande u okviru vizije razvoja Pule.<br />
Također, razvojne potrebe i potencijali<br />
grada Pule uključuju smanjenje energetskih<br />
potrošnji i emisija CO 2<br />
, gospodarski razvoj kroz<br />
energetsku učinkovitost i obnovljive izvore<br />
energije, te jačanje otpornosti na klimatske<br />
promjene i očuvanje prirodnih sustava.<br />
106 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
GLAS PARTNERA<br />
Z<br />
amislite da živite u gradu<br />
gdje su stanovi jeftini,<br />
troškova režija praktički<br />
nema, gdje je sve zeleno i<br />
održivo. Ovo uskoro nećete<br />
trebati zamišljati nego ćete<br />
moći vidjeti u Križevcima,<br />
gradu koji se nalazi na samo<br />
pola sata od Zagreba. Ovaj grad s nešto više od<br />
19 tisuća stanovnika iza sebe je ostavio puno<br />
veće i poznatije hrvatske i europske gradove<br />
zbog iskoraka u brojnim područjima.<br />
Jedno od tih područja je rješavanje<br />
stambenog zbrinjavanja građana kroz model<br />
koji je primjenjivan diljem <strong>Eu</strong>rope, no u<br />
Hrvatskoj će zaživjeti jedino u Križevcima.<br />
Riječ je o modelu stambenog zadrugarstva gdje<br />
građani međusobnim udruživanjem rješavanju<br />
svoje stambeno pitanje.<br />
POVOLJNIJI STANOVI<br />
Grad Križevci već je osigurao zgradu u kojoj<br />
će se urediti stanovi te je u postupku ishođenja<br />
građevinske dozvole. Projekt uvažava sve<br />
smjernice kružnog zelenog gospodarenja<br />
energijom, zelene krovove, energetsku<br />
učinkovitost te obnovu, a ne rušenje starih<br />
zgrada, u ovom slučaju stare spavaonice<br />
bivše vojarne. Nakon ishođenja građevinske<br />
dozvole, stanovi će se ponuditi na natječaju<br />
stambenim zadrugama koje će urediti stanove<br />
za svoje članove po puno povoljnijim cijenama<br />
od tržišne. Naime, u cijenu stambenog<br />
kvadrata neće ulaziti cijena zemljišta i<br />
komunalne naknade, kao što je to slučaj u<br />
klasičnoj komercijalnoj izgradnji, već će taj<br />
dio osigurati Grad Križevci. Ovim primjerom<br />
Križevci žele pokazati da je moguće osigurati<br />
povoljnije stanove za građane i tako se boriti<br />
protiv velikih poskupljenja cijena stambenih<br />
kvadrata.<br />
Osim stambenog pitanja, Grad Križevci<br />
napravio je velik iskorak u uključivanju<br />
i podršci građanima u tranziciji prema<br />
obnovljivim izvorima energije u cilju smanjenja<br />
troškova električne energije. Još 2017. godine,<br />
puno prije rata u Ukrajini i svjetske energetske<br />
krize, Križevci su proveli do tada nezamisliv<br />
projekt, kampanju grupnog ulaganja građana<br />
u postavljanje fotonaponske elektrane na<br />
Solarni<br />
krovovi u<br />
Križevcima<br />
GRAD KRIŽEVCI NAPRAVIO JE VELIK ISKORAK U UKLJUČIVANJU I PODRŠCI<br />
STANOVNIKA U TRANZICIJI PREMA OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE<br />
Ovdje je energija u<br />
rukama građana<br />
Građanima pružaju financijsku podršku u instalaciji<br />
solarnih elektrana na krovovima obiteljskih kuća te<br />
omogućavaju povoljnije stambene kvadrate<br />
krov jedne javne zgrade. Odaziv je bio sjajan<br />
i izvan očekivanja, a osim što su građani bili<br />
uključeni, projektom “Križevački sunčani<br />
krovovi” podignuta je svijest građana o<br />
prednostima obnovljivih izvora energije.<br />
Nakon toga, Križevci odlaze korak naprijed<br />
i počinju s pružanjem financijske podrške<br />
građanima u instalaciji solarnih elektrana na<br />
krovovima njihovih obiteljskih kuća, pokreću<br />
prvu energetsku zadrugu građana, otvaraju<br />
Energetsko-klimatski ured kao mjesto gdje<br />
građani mogu dobiti sve informacije i podršku<br />
u prelasku na obnovljive izvore energije te<br />
naposljetku otvaraju Centar za borbu protiv<br />
energetskog siromaštva.<br />
SOLARNE ELEKTRANE<br />
Do kraja godine, uz sufinanciranje<br />
Norveškog fonda, solarne elektrane ukupne<br />
snage 229 kW postaviti će na čak šest javnih<br />
zgrada u vlasništvu grada. Na ovaj način<br />
smanjit će se troškovi režija i emisija CO2, a<br />
javne ustanove postat će energetski neovisne<br />
što je u skladu s ciljem ovog grada.<br />
U tijeku je ishođenje građevinske dozvole<br />
za izgradnju velike elektrane na ulazu u grad<br />
koja će biti priključne snage 5MW i vrijedna 5<br />
milijuna eura. I za ovu elektranu pokrenut će<br />
se velika kampanja u kojoj je ideja omogućiti<br />
građanima da sudjeluju u financiranju i<br />
posljedično u dobiti koju će ta elektrana<br />
generirati. Na taj način Križevci će pokazati na<br />
pravom primjeru što znači energija u rukama<br />
građana što bi posljedično mogao biti poticaj<br />
drugima <strong>gradovi</strong>ma da naprave isto.<br />
Osim projekata grada i uključivanja<br />
građana, važno je naglasiti da primjer ulaganja<br />
u obnovljive izvore energije slijede i gradske<br />
tvrtke. Tako je križevačko Komunalno<br />
poduzeće na svojim krovovima projektiralo<br />
solarnu elektranu snage 200 kW koju planira<br />
ponuditi na javnom natječaju zadrugama<br />
građana.<br />
Ekološka naselja u gradnji, razvoj<br />
gradske infrastrukture, briga o pojedincima<br />
i zajednici, otvorenost novim tehnologijama<br />
i mogućnostima koje one pružaju te smjer<br />
u kojem se grad kreće jasan su znak da su<br />
Križevci grad s cjelovitom vizijom gdje svatko<br />
može naći mjesto za sebe.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 107
NAGRAĐENA TRI GRADA<br />
G<br />
radovi Lipik, Varaždin i<br />
Vinkovci pobjednici su<br />
ovogodišnjeg izdanja velikog<br />
natječaja Od izvora do mora u<br />
organizaciji Coca-Cole,<br />
Konzuma, Jutarnjeg lista i<br />
Udruge gradova.<br />
Povjerenstvo za bodovanje,<br />
sastavljeno od predstavnika organizatora<br />
projekta, odlučilo je kako su ta tri grada<br />
prikupila najveću količinu otpada i okupila<br />
najveći broj volontera te su time zasluženo<br />
odnijela titulu najuspješnijeg grada u svojoj<br />
kategoriji. Lipiku je prvo mjesto pripalo u<br />
kategoriji malih gradova s manje od 10.000<br />
stanovnika, Vinkovci su prikupili najviše bodova<br />
među srednjim <strong>gradovi</strong>ma, dok je Varaždinu<br />
pobjeda pripala u kategoriji velikih gradova s<br />
više od 35.000 stanovnika. Gradovi pobjednici u<br />
ravnopravnim će iznosima podijeliti nagradu u<br />
iznosu od 42 tisuće eura, a novac će biti utrošen<br />
na sadnju stabala na mjestima koja su sami<br />
odabrali.<br />
ZDRAVSTVENA OAZA<br />
Gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj<br />
istaknuo je kako će nagradu iskoristiti za<br />
ozelenjavanje gradskog prostora. “Varaždinci<br />
su i inače vrlo skloni takvim akcijama i osjetljivi<br />
na probleme očuvanja okoliša. Nagradu<br />
ćemo iskoristiti za uređenje prostora pokraj<br />
Ulice Ive Režeka, točnije zelenu površinu<br />
između Kapucinskog samostana i Autobusnog<br />
kolodvora. Ideju za to dali su nam učenici<br />
Prve gimnazije Varaždin, a mi smo u gradu<br />
prihvatili tu inicijativu. Kako nalažu stručnjaci,<br />
u studenome ove godine tamo ćemo posaditi<br />
drvored vrste Gleditsia triacanthos ‘Sunburst’, u<br />
čijoj hladovini će učenici moći čekati autobuse”,<br />
kazao je Bosilj.<br />
Gradonačelnik Lipika Vinko Kasana poručio<br />
je da će nagradu iskoristiti za završetak<br />
kapitalnih projekata, poput uređenja perivoja,<br />
nakon čega će uslijediti opsežno uređenje<br />
grada, koje uključuje ozelenjivanje i sadnju<br />
cvijeća. “Ova pobjeda ima veliko značenje za<br />
nas u Lipiku, jer osigurava sredstva namijenjena<br />
za sadnju stabala. Grad Lipik teži da postane<br />
zeleni i zdravi grad, prepoznat kao zdravstvena i<br />
rehabilitacijska oaza”, istaknuo je gradonačelnik<br />
Kasana.<br />
Gradonačelnik Vinkovaca Ivan Bosančić<br />
poručio je da će Vinkovčani stabla u dijelovima<br />
grada gdje je to najpotrebnije saditi već ove<br />
jeseni. “Vinkovci su u kategoriji srednjih<br />
gradova osvojili prvo mjesto zahvaljujući<br />
građanima koji su nesebično izdvojili svoje<br />
vrijeme kada smo u svibnju čistili okoliš jezera<br />
na najpoznatijem gradskom kupalištu Banji.<br />
DAVOR PONGRAČIĆ / CROPIX<br />
POBJEDNICI PROJEKTA OD IZVORA DO MORA: TRI NAGRAĐENA<br />
GRADA SU LIPIK, VARAŽDIN I VINKOVCI<br />
Gotovo 5000<br />
volontera prikupilo<br />
više od 152 tone<br />
otpada<br />
Veliki ekološki projekt Coca-Cole, Konzuma i Jutarnjeg<br />
lista kojim se potiču i promiču akcije čišćenja područja uz<br />
hrvatske vode – rijeke, jezera i obalu Jadranskoga mora<br />
P i š e : I v a B a d a n j a k<br />
108 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
Okupilo se<br />
tada preko<br />
140 volontera koji<br />
su skupljali otpad te<br />
smo tako poslali poruku<br />
o potrebi smanjenja<br />
onečišćenja i buđenju<br />
svijesti o važnosti zaštite okoliša<br />
i<br />
pravilnog zbrinjavanja otpada”, rekao<br />
je gradonačelnik Bosančić.<br />
Ovogodišnje izdanje projekta Od<br />
izvora do mora započelo je natječajem<br />
na koji su se mogli prijaviti svi zainteresirani<br />
OVE JE GODINE SUDJELOVALO ČAK 113<br />
UDRUGA, OD ORGANIZACIJA CRVENOG<br />
KRIŽA DO VATROGASNIH I KULTURNO-<br />
UMJETNIČKIH DRUŠTAVA<br />
<strong>gradovi</strong>. Od sredine travnja do kraja svibnja<br />
odabrani <strong>gradovi</strong> održali su jednodnevne<br />
akcije čišćenja. U ovogodišnjim akcijama<br />
čišćenja u 28 gradova sudjelovalo je gotovo<br />
pet tisuća volontera, koji su prikupili više od<br />
152 tone ambalažnog otpada.<br />
SADNJA DRVEĆA<br />
”Iznimno smo zadovoljni velikim brojem<br />
gradova koji su odlučili sudjelovati u<br />
ovogodišnjemu izdanju projekta Od izvora<br />
do mora, i velikim brojem volontera koji su<br />
diljem Hrvatske marljivo skupljali ambalažni<br />
otpad. Naša nastojanja u području brige<br />
za okoliš i nastojanja partnera u ovome<br />
projektu naišla su na veliki odaziv građana<br />
koji su nam se pridružili. Također, ove je<br />
godine sudjelovalo čak 113 udruga, od<br />
organizacija Crvenoga<br />
križa, do vatrogasnih<br />
i kulturnoumjetničkih<br />
društava.<br />
Dodatno nas<br />
raduje i činjenica<br />
da su nam se, uz same gradove, u projektu<br />
priključila i brojna tijela mjesne uprave.<br />
Čestitamo svim <strong>gradovi</strong>ma i građanima koji su<br />
sudjelovali u projektu, a pobjednicima želimo<br />
uspješno pošumljavanje”, izjavio je Bruno<br />
Jelić, direktor Odjela za korporativne<br />
poslove i održivost tvrtke Coca-Cola<br />
HBC Adria. U dogovoru s pobjednicima<br />
akcije sadnje održat će se u<br />
jesenskim mjesecima, od rujna<br />
do studenoga, nakon čega će<br />
<strong>gradovi</strong>ma biti dodijeljene<br />
i posebne plakete. Projekt Od izvora do mora<br />
Coca-Cola je u Hrvatskoj pokrenula 2018.<br />
godine, u suradnji s Vladinim institucijama<br />
i udrugama civilnoga društva. Prije dvije<br />
godine kao partner se pridružio i Jutarnji<br />
list, a 2022. godine i Konzum. Cilj projekta<br />
je smanjenje onečišćenja, uz rast svijesti o<br />
važnosti očuvanja okoliša te primjerenoga<br />
odlaganja ambalažnoga otpada. Jedan je<br />
od ciljeva ovogodišnjega izdanja projekta i<br />
potpora urbanomu pošumljavanju - sadnji<br />
drveća u <strong>gradovi</strong>ma s ciljem smanjenja<br />
ispuštanja ugljikova dioksida (CO2) i<br />
snižavanja temperature zraka u urbanim<br />
sredinama.<br />
”U Konzumu velik naglasak stavljamo<br />
na aktivnosti kojima pridonosimo kvaliteti<br />
života svih nas - potičemo na korištenje<br />
višekratnih vrećica, educiramo o tome<br />
kako maksimalno iskoristiti hranu, a manje<br />
bacati, doniramo potrebitima, a nedavno smo<br />
našim kupcima korisnicima MultiPlusCarda<br />
omogućili i korištenje e-računa, bez tiskanja<br />
papirnatoga. Veliko nam je zadovoljstvo<br />
što smo dio ovog projekta koji iz godine u<br />
godinu raste, kako opsegom aktivnosti, tako i<br />
rezultatima koji su nadmašili sva očekivanja”,<br />
istaknula je Sandra Đolo, rukovoditeljica<br />
Službe korporativnih komunikacija u<br />
Konzumu. Partner je ovogodišnjega izdanja<br />
projekta i Udruga gradova, a podršku<br />
projektu dali su Ministarstvo gospodarstva<br />
i održivog razvoja te Fakultet šumarstva i<br />
drvne tehnologije iz Zagreba. “Ovogodišnja<br />
iznimno uspješna akcija postigla je dosad<br />
neviđene rezultate u količini prikupljenog<br />
otpada te broju gradova i volontera koji su se<br />
odazvali na akciju. To je dobar pokazatelj da<br />
u našem društvu raste svijest o zaštiti okoliša<br />
te kako je akcija odlično pogođena. Čestitam<br />
najuspješnijim <strong>gradovi</strong>ma i volonterima na<br />
uloženom trudu za stvaranje čišćih i zelenijih<br />
gradova za buduće generacije”, izjavio je<br />
Željko Turk, predsjednik Udruge gradova.<br />
DAVOR PONGRAČIĆ / CROPIX<br />
Od sredine travnja do kraja svibnja <strong>gradovi</strong> su održali jednodnevne akcije u kojima su volonteri diljem Hrvatske marljivo prikupljali ambalažni otpad<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 109
EGIDA - NAVIGACIJA<br />
FERNANDO KIRIGIN<br />
G R A D O N A Č E L N I K O P A T I J E<br />
RAZVIJAMO SE U SMJERU ODRŽIVOG TURIZMA UZ AKTIVNE MJERE<br />
POTICANJA GOSPODARSTVA, ZAPOŠLJAVANJA I PODUZETNIŠTVA<br />
Visok stupanj razvijenosti Opatije predstavlja otegotnu okolnost u korištenju sredstava<br />
europskih fondova, ali ipak su ostvarena značajna ulaganja (su)financirana sredstvima EU<br />
Opatija je prošle godine na Danima regionalnoga razvoja<br />
proglašena najboljim srednje velikim gradom za<br />
gospodarstvo u Hrvatskoj. Nagrada nas je obradovala,<br />
ali ujedno i obvezala na još veću ustrajnost ka daljnjem<br />
gospodarskom razvoju.<br />
Kao što je dobro poznato, naše je gospodarstvo čak<br />
90 posto vezano uz turizam i srodne djelatnosti. Opatija<br />
je cjelogodišnja turistička destinacija koja kontinuirano ostvaruje<br />
stabilne rezultate. Prvih osam mjeseci ove godine ostvarili smo<br />
noćenja na razini prošle godine i 9 posto dolazaka više nego<br />
lani. Predsezona je bila izuzetno dobra, a takve su i najave za<br />
posezonske mjesece.<br />
Zadaća lokalne samouprave, kada je u pitanju razvoj<br />
gospodarstva, jest fokus na nastavak stvaranja pogodnog<br />
poduzetničkog okruženja, odnosno ulaganja u poduzetničku<br />
infrastrukturu te poticanje razvoja i drugih grana gospodarstva<br />
povezanih s turizmom. Opatija se, ponajprije, treba razvijati u<br />
smjeru održivog turizma, razvoja male poljoprivrede, malog<br />
gospodarstva i obrtništva te održavanja visoke razine komunalnog<br />
standarda, uz istovremeno očuvanje okoliša te prirodne, ali i<br />
graditeljske baštine.<br />
Kako bismo ostvarili te ciljeve, Grad provodi aktivne mjere<br />
poticanja gospodarstva, zapošljavanja i poduzetništva te razvoja<br />
zaleđa i potpora poljoprivredi. Rezultati su vidljivi kroz povećanje<br />
zaposlenosti, ali i sve veći broj sugrađana koji se odlučio posvetiti<br />
poljoprivrednoj proizvodnji, osobito u opatijskom zaleđu.<br />
Posljednjih godina u tim dijelovima Opatije realiziraju se i brojne<br />
javne investicije, a sve ove aktivnosti utječu na revitalizaciju<br />
zaleđa te podizanje kvalitete života lokalnog stanovništva.<br />
Visoki stupanj razvijenosti Opatije predstavlja otegotnu<br />
okolnost u korištenju sredstava europskih fondova, ali ipak<br />
su u našem gradu ostvarena značajna ulaganja (su)financirana<br />
sredstvima EU. Pritom želim izdvojiti uspješno okončan projekt<br />
“Revitalizacija Vile Angioline” kroz koji je potpuno rekonstruiran<br />
eksterijer i interijer opatijskog zaštićenog kulturnog dobra.<br />
Vila Angiolina je uređena kroz projekt “Povežimo se baštinom”<br />
Urbane aglomeracije Rijeka.<br />
U<br />
Opatiji ne postoji objekt značajniji za povijest grada.<br />
Vila je mjesto u kojem je opatijska turistička priča<br />
započela, a danas je u njoj smješten Hrvatski muzej<br />
turizma. No, vila nije samo muzej, obzirom da<br />
prizemlje ostaje otvoreno za okupljanja, odnosno<br />
različita kulturna i društvena događanja. Novi stalni<br />
postav muzeja bit će predstavljen iduće 2024. godine,<br />
s naglaskom na 180 godina od početka organiziranog turizma u<br />
Opatiji i Hrvatskoj.<br />
Ovu važnu obljetnicu proslavit ćemo nizom događanja te se<br />
radujemo i Vašem dolasku u naš grad.<br />
Projektom<br />
revitalizacije Vile<br />
Angioline potpuno<br />
su rekonstruirani<br />
eksterijer i interijer<br />
opatijskog<br />
zaštićenog<br />
kulturnog dobra<br />
110 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
KATEGORIJA<br />
SMART CITY<br />
SVETA NEDELJA,<br />
VARAŽDIN, DUBROVNIK<br />
I KASTAV POKUŠAT<br />
ĆE PREKINUTI<br />
DOMINACIJU RIJEKE<br />
U natjecanju za titulu Smart City <strong>gradovi</strong> se rangiraju, među ostalim,<br />
prema dosezima u razvoju tehnoloških rješenja za informiranje građana,<br />
interaktivnih panela, specijaliziranih aplikacija i pametnih kioska. Isto<br />
tako, u ocjenjivanju gradova uzimaju se u obzir podaci o online<br />
participaciji građana u izradi gradskog proračuna ili drugih odluka<br />
gradskih vlasti. Tu su i rješenja iz područja pametne mobilnosti, kao što<br />
su pametni semafori i pametni parking te mobilne aplikacije<br />
piše: Vedran Marjanović<br />
U<br />
natoč snažnom razvoju<br />
digitalizacije i pametnih<br />
rješenja za komunalne usluge<br />
u brojnim hrvatskim<br />
sredinama, dosadašnji izbori<br />
Jutarnjeg lista i portala<br />
Gradonačelnik.hr za nagradu<br />
Smart City prošli su u velikoj<br />
dominaciji Rijeke koja je u četiri navrata osvajala<br />
spomenutu nagradu. Od toga je u dva navrata<br />
Rijeka bila pobjednik u formatu izbora za Smart<br />
City s samo jednim pobjednikom, a u dva navrata<br />
je trijumfirala u konkurenciji velikih gradova u<br />
formatu s tri pobjednika.<br />
Grad na Rječini i ove je godinu u završnici<br />
izbora za Smart City, a konkurenciju aktualnom<br />
pobjedniku prave Sveta Nedelja, Kastav, Varaždin i<br />
Dubrovnik, pobjednik drugog izbora za Smart City<br />
priređenog 2019.. I ove godine biti će proglašen<br />
samo jedan dobitnik nagrade.<br />
U natjecanju za titulu Smart Cityja <strong>gradovi</strong> se<br />
rangiraju, među ostalim, prema dosezima u razvoju<br />
tehnoloških rješenja za informiranje građana,<br />
interaktivnih panela, specijaliziranih aplikacija i<br />
pametnih kioska. Isto tako, u ocjenjivanju gradova<br />
uzimaju se u obzir podaci o online participaciji<br />
građana prilikom izrade gradskog proračuna ili<br />
drugih odluka gradskih vlasti. Tu su i rješenja s<br />
područja pametne mobilnosti, poput pametnih<br />
semafora, pametnog parkinga i mobilnih aplikacija.<br />
Kada su u pitanju pametna rješenje iz domene<br />
zaštite okoliša, u kandidaturama gradova ocjenjuju<br />
se dosezi poput instaliranja mjerača zagađenja<br />
zraka i vode, buke ili razine elektromagnetskog<br />
zračenja.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 111
KATEGORIJA SMART CITY<br />
SVETA NEDELJA<br />
Mobilne aplikacije za komunalne<br />
usluge i platforma Otvoreni grad<br />
S<br />
veta Nedelja ide po prvu nagradu Smart City dosezima u razvoju<br />
gradskih komunikacijskih platformi, mobilnih aplikacija za<br />
komunalne usluge i monitoringu elektromagnetskih polja.<br />
Građanima Svete Nedelje na raspolaganju su usluge Info kioska,<br />
koji se nalazi na glavnom svetonedeljskom trgu, Pandopada,<br />
odnosno Centra za posjetitelje grada, i aplikacija Sveta Nedelja na<br />
dlanu koja sadrži sve informacija o<br />
događanjima u gradu te pruža usluge<br />
rezervacije termina za gradska<br />
događanja. Sudjelovanje građana u<br />
javnoj raspravi ključnih gradskih<br />
dokumenata, poput proračuna,<br />
ponuđeno je kroz platformu<br />
Otvoreni grad.<br />
U Svetoj Nedelji je postavljena<br />
optička infrastruktura, a u<br />
provedbi je projekt za postav brzog<br />
interneta 5G u suradnji s Hrvatskim<br />
Telekomom.<br />
U prometnoj i infrastrukturi<br />
javne rasvjete primijenjena su<br />
pametna rješenja. Monitoring<br />
elektromagnetskih polja provodi<br />
se na području grada u suradnji s<br />
tvrtkom Končar.<br />
IVANA NOBILO / CROPIX<br />
U prometnoj<br />
infrastrukturi<br />
javne rasvjete<br />
primijenjena su<br />
pametna rješenja,<br />
a provodi se i<br />
monitoring<br />
elektromagnetskih<br />
polja<br />
Uz alate za<br />
analizu podataka,<br />
platforma će<br />
Gradu omogućiti<br />
smanjenje<br />
troškova<br />
KANDIDATI<br />
DUBROVNIK<br />
Digitalna ulaznica Dubrovnik<br />
Pass osvojila je korisnike<br />
Dubrovnik Pass je<br />
u osam mjeseci<br />
stekao 225 tisuća<br />
korisnika i<br />
uprihodovao 8,4<br />
milijuna eura<br />
TONCI PLAŽIBAT / CROPIX<br />
D<br />
ubrovnik će pokušati po drugi put ishoditi nagradu Smart City<br />
dostignućima na području mobilnih aplikacija za korištenje<br />
komunalnih usluga, uključivosti građana u donošenje ključnih<br />
gradskih dokumenata i ugrađivanja mjerača onečišćenja zraka i buke.<br />
Dubrovčanima je, među ostalim, na raspolaganju aplikacija Dubrovačko<br />
oko za prijavljivanje komunalnih nepravilnosti s opcijom povratne<br />
informacije je li prijavljeni problem riješen. Tu je i usluga Dubrovnik<br />
Visitors koja korisnicima pruža informaciju o eventualnim gužvama u<br />
staroj gradskoj jezgri ili nekom drugom dijelu grada.<br />
Kada je u pitanju razvoj digitalne infrastrukture, u sjedištu<br />
Dubrovačko-neretvanske županije u tijeku je provedba EU projekta Razvoj<br />
širokopojasne infrastrukture na području koji će omogućiti izgradnju<br />
NGA optičke mreže te brzi i ultra-brzi širokopojasni pristup mrežnoj<br />
infrastrukturi. Ukupna vrijednost projekta je 93 milijuna kuna, od čega<br />
partner HT Telekom d.d. financira prihvatljive investicijske troškove<br />
sa 57 milijuna kuna, dok se ostali iznos od 36 milijuna kuna financira iz<br />
bespovratnih sredstava <strong>Eu</strong>ropskog fonda za regionalni razvoj.<br />
Kao TOP projekt Dubrovnika u natjecanju za nagradu Smart City,<br />
Gradonačelnik.hr je označio projekt Dubrovnik Pass - digitalna ulaznica<br />
u najznačajnije kulturne znamenitosti Dubrovnika. U prvih osam mjeseci<br />
ove godine oko 225 tisuća dubrovačkih gostiju je koristilo Dubrovnik Pass<br />
od čega je uprihodovano 8,4 milijuna eura.<br />
112 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
ŽELJKO HAJDINJAK / CROPIX<br />
VARAŽDIN<br />
S FOI-jem razvili IT platformu<br />
za gradsku upravu i građane<br />
J<br />
edan od glavnih aduta Varaždina u kandidaturi za Smart<br />
City predstavlja razvoj IT platforme u suradnji s Fakultetom<br />
organizacije i informatike namijenjene i gradskoj upravi i<br />
građanima.<br />
Spomenuta platforma će gradskoj upravi pružati usluge<br />
upravljanja, prikupljanja informacija i alata za smanjenje troškova,<br />
a za građane će biti izvor informacija, obrazovanja i aktivnog<br />
sudjelovanja. Platforma će, primjerice, omogućiti upravljanje<br />
podacima i analizu podataka o park šumi i gradskom zelenilu,<br />
objediniti web kamere, mjerne stanice za praćenje vremenskih<br />
uvjeta, kvalitete zraka te dronova za snimanje.<br />
Kada je u pitanju uključivost Varaždinaca u gradske komunalne<br />
politike i podizanje kvalitete usluga, na raspolaganju je sustav<br />
GRIC – gradski reklamacijsko informacijski centar kojim je<br />
omogućeno da građani komuniciraju s gradskim službama<br />
i trgovačkim društvima na način da prijavljuju probleme,<br />
reklamacije i postavljaju upite na usluge čije je rješavanje sadržano<br />
i obuhvaćeno Katalogom usluga grada.<br />
DAMIR ŠKOMRLJ / CROPIX<br />
IVAN NEMET/SHUTTERSTOCK<br />
KASTAV<br />
Kastav Mobility Hub za pretvaranje<br />
centra u zonu bez automobila<br />
Projekt će<br />
omogućiti i<br />
pametno<br />
parkiranje,<br />
električne<br />
punionice i<br />
pristup električnim<br />
biciklima za<br />
najam<br />
J<br />
edan od glavnih aduta Kastva u utrci za Smart<br />
City je projekt Kastav Mobility Hub vrijedan<br />
deset milijuna eura. Riječ je o projektu koji<br />
uključuje izgradnju podzemne garaže u centru<br />
stare gradske jezgre uz korištenje suvremenih<br />
tehnologija i materijala, elemenata zelene i<br />
energetski učinkovite infrastrukture, sve u cilju<br />
pretvaranja gradskog centra u zonu bez automobila.<br />
Lokacija Kastav Mobility Hub će omogućiti i pametno parkiranje,<br />
električne punionice i pristup električnim biciklima za najam. U<br />
ovom gradiću Primorsko-goranske županiej u tijeku je i projekt izrade<br />
digitalnog blizanca grada, koji uključuje izradu rješenja za pametno<br />
upravljanje komunalnom infrastrukturom, pametno urbanističko<br />
planiranje, direktnu participaciju građana u procesu razvoju politika, te<br />
efikasniju komunikaciju i razmjenu informacija unutar gradske uprave.<br />
Građanima Kastva na raspolaganju je aplikacija KastAPP koja<br />
omogućuje korisnicima praćenje svih novosti u radu Grada,<br />
informiranje o događanjima i turističkim zanimljivostima te dostupnim<br />
sadržajima na području Grada putem interaktivne karte.<br />
Grad je najdalje<br />
dogurao u<br />
digitalizaciji<br />
prometne<br />
infrastrukture i<br />
javnog prijevoza<br />
RIJEKA<br />
Novi projekti za uštedu energije i digitalizaciju uprave<br />
P<br />
o peti trijumf u natjecanju za nagradu Smart<br />
City Rijeka ide, među ostalim, s dvama novim<br />
projektima pametne uštede energije i digitalizacije<br />
u gradskim tvrtkama Energo i Vodovod i kanalizacija.<br />
U Energu traju pripreme za buduća infrastrukturna<br />
ulaganja u sustav toplinarstva koji će koristiti u<br />
značajnijoj mjeri obnovljive izvore energije u sinergiji<br />
sa potrebama gradskih sustava i građana.<br />
Riječko komunalno društvo Vodovod i kanalizacija<br />
obuhvaćeno je prekograničnim projektom Hrvatske<br />
i Slovenije primjene umjetne inteligencije u<br />
komunalnom sustavu u Ilirskoj Bistrici i Primorskogoranskoj<br />
županiji. Ukupna vrijednost projekta je dva<br />
milijuna eura. Spomenuto gradsko poduzeće, inače,<br />
daljinski očitava 5143 vodomjera korisnika od ukupno<br />
45.929 vodomjera što čini 11,2 posto mreže.<br />
Najdalje je grad na Rječini dogurao po pitanju<br />
digitalizacije prometne infrastrukture i javnog<br />
prijevoza. Riječanima je, primjerice, na raspolagnju<br />
Smartica, aplikacija za prodaju digitalnih putnih karata<br />
putem pametnih telefona.<br />
Na parkiralištima su uvedene mobilne i web<br />
aplikacije za naplatu parkiranja te sustav prepoznavanja<br />
registarskih oznaka vozila pomoću kamera.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 113
GLAS PARTNERA<br />
P<br />
onuda HT-a za pametne<br />
gradove temelji se na<br />
prepoznatljivim naprednim<br />
rješenjima za e-mobilnost,<br />
pametni parking, pametni<br />
nadzor potrošnje energenata<br />
i pametnu rasvjetu<br />
Razvoj pametnih gradova<br />
zahtijeva strukturiran pristup i integraciju<br />
tehnologije u strukturu gradskih procesa,<br />
što se u velikom dijelu temelji i na digitalnim<br />
inovacijama poduzeća koja pružaju pametna<br />
rješenja usmjerena na uštedu energije,<br />
očuvanje okoliša, mobilnost, sigurnost,<br />
unapređenje gradskih procesa te poboljšanje<br />
kvalitete života građana.<br />
Hrvatski Telekom, koristeći prednosti novih<br />
tehnologija kao što su 5G, umjetna inteligencija<br />
i usluge u oblaku, razvija raznovrsna rješenja<br />
za pametne gradove. S pomoću tih rješenja<br />
gradske službe mogu smanjiti troškove<br />
upravljanja infrastrukturom, povećati<br />
atraktivnost grada za posjetitelje, poduzetnike<br />
i potencijalne ulagače, olakšati donošenje<br />
odluka te pridonijeti rastu prihoda grada, dok<br />
građanima istovremeno omogućavaju veću<br />
produktivnost u obavljanju svakodnevnih<br />
obaveza i olakšavaju pristup javnim servisima.<br />
’Danas nema napretka bez digitalizacije.<br />
Namjera Hrvatskog Telekoma je što uspješnije<br />
povezati društvo s prilikama koje pružaju<br />
nove tehnologije, a rješenja za pametne<br />
gradove ključan su korak u izgradnji digitalnog<br />
društva. Definitivno ćemo nastaviti postavljati<br />
industrijske standarde, inovirati, omogućavati<br />
nove poslovne modele i biti potpora <strong>gradovi</strong>ma<br />
u njihovoj digitalnoj transformaciji’, ističe<br />
Marijana Bačić, članica uprave i glavna<br />
operativna direktorica za poslovne korisnike u<br />
Hrvatskom Telekomu.<br />
Trenutačno, Hrvatski Telekom razvija<br />
raznovrsne ponude za pametne gradove na<br />
temeljima prepoznatljivih naprednih rješenja<br />
za e-mobilnost, pametni parking, pametni<br />
nadzor potrošnje energenata i pametnu<br />
rasvjetu.<br />
UPRAVLJANJE POTROŠNJOM<br />
Tehnologija pametnog nadzora<br />
potrošnje energenata (eng. Smart<br />
Metering) omogućava praćenje<br />
potrošnje struje, vode i plina u<br />
stvarnom vremenu bez potrebe<br />
odlaska na lokaciju mjernog<br />
uređaja te brzi uvid i pregled<br />
stanja infrastrukture. Sve<br />
to omogućuje kontrolu<br />
troškova putem naplate<br />
po stvarnoj potrošnji,<br />
RAZVIJAJU NAPREDNA RJEŠENJA ZA E-MOBILNOST, PAMETNI PARKING,<br />
PAMETNI NADZOR POTROŠNJE ENERGENATA I PAMETNU RASVJETU<br />
Hrvatski Telekom je<br />
idealan partner za<br />
pametne gradove<br />
Danas nema napretka bez digitalizacije. Namjera<br />
nam je što uspješnije povezati društvo s prilikama<br />
koje pružaju nove tehnologije, ističe Marijana Bačić,<br />
članica Uprave HT-a<br />
114 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
kao i uštede kroz promjene navika potrošača,<br />
bolji nadzor cjelokupne infrastrukture te<br />
pravovremene reakcije u slučaju pojave greški<br />
ili problema.<br />
Hrvatski Telekom i Đakovački vodovod<br />
uspješno su proveli pilot-projekt pametnog<br />
udaljenog očitanja potrošnje vode u sklopu<br />
kojeg su testirani posebni vodomjeri i<br />
komunikacijski uređaji koji prikupljaju podatke<br />
o potrošnji i protoku vode, komunikacijska<br />
NB-IoT tehnologija koja prikupljene podatke<br />
šalje u centralni sustav na obradu te središnji<br />
sustav odnosno platforma za prikupljanje,<br />
analizu i vizualizaciju podataka – ComWater,<br />
koja je također razvijena unutar HT Grupe.<br />
ComWater platforma razvijena je kao cloud<br />
rješenje koje omogućuje brzi uvid i pregled<br />
stanja infrastrukture vodovoda u svakom<br />
trenutku i bez potrebe izlaska na teren, analizu<br />
gubitaka i detekciju izvanrednih situacija<br />
unutar distributivne mreže te osigurava<br />
sigurnost podataka, brzinu i kvalitetu obrade<br />
kao i kontinuiranu podršku korisnicima.<br />
Korištenje NB-IoT komunikacijske<br />
infrastrukture za vodovod i druge javne servise<br />
grada omogućuje pouzdanu i sigurnu mobilnu<br />
komunikaciju između uređaja i platforme,<br />
odličnu prodornost signala u zatvorene<br />
prostore te nisku potrošnju energije uz<br />
očekivano trajanje baterija u IoT uređaju i do<br />
deset godina.<br />
PAMETNA RASVJETA<br />
Rješenje za pametnu javnu rasvjetu može<br />
donijeti znatne uštede u potrošnji električne<br />
energije ugradnjom senzora za dinamičko<br />
upravljanje javnom rasvjetom, ali i smanjiti<br />
količinu svjetlosnog zagađenja koje je uvelike<br />
prisutno u <strong>gradovi</strong>ma.<br />
Takvo rješenje Hrvatskog Telekoma je<br />
implementirano u stupove javne rasvjete u<br />
Svetoj Nedelji čime je omogućen nadzor i<br />
upravljanje rasvjetnim tijelima na daljinu,<br />
ali i brojne dodatne funkcionalnosti poput<br />
praćenja osnovnih vremenskih uvjeta,<br />
praćenje kvalitete zraka, mjerenje energetskih<br />
pokazatelja svjetiljke, dok dio stupova ima<br />
funkciju detektiranja prolaska pješaka i<br />
mjerenja buke u prometu.<br />
MOBILNOST KAO IZAZOV URBANIH SREDINA<br />
Povećanim trendom naseljavanja<br />
gradova, pitanje mobilnosti postaje jedno od<br />
najistaknutijih urbanih pitanja posljednjih<br />
godina prilikom čega se treba uzeti u obzir<br />
promet u kretanju, ali i mirovanju. Dobar<br />
primjer je svakako grad Dubrovnik koji<br />
trenutačno ima ugrađenih više od 2000<br />
parkirnih senzora najnovije generacije. Osim<br />
što štedi vrijeme vozačima te smanjuje gužve<br />
i emisije štetnih plinova, usluga pametnog<br />
parkinga gradskim službama omogućuje lakši<br />
nadzor parkirnih mjesta i jednostavniji sustav<br />
naplate.<br />
Sve aktualnija je i tema električne<br />
mobilnosti i pružanja dostatne infrastrukture<br />
svojim sugrađanima i posjetiteljima koji voze<br />
električne automobile. Električne punionice<br />
sastavni su dio ostvarenja planova održivosti<br />
jer daljnji razvoj njihove mreže izravno i<br />
značajno doprinosi ostvarenju društvenih<br />
ciljeva smanjenja emisija CO2 i povećanja<br />
kvalitete zraka. Hrvatski Telekom pouzdan je<br />
tehnološki partner u postavljanju punionica te<br />
njihovom upravljanju, kao i pružanju digitalne<br />
usluge punjenja.<br />
TRANSPARENTNA KOMUNIKACIJA<br />
GRADA I GRAĐANA<br />
Razvijanjem OneCity platforme unutar<br />
HT grupe, omogućena je transparentna<br />
komunikacija između građana i grada<br />
putem mobilne i web aplikacije, kao i<br />
digitalna transformacija gradskih usluga<br />
NASELJAVANJEM GRADOVA MOBILNOST<br />
POSTAJE JEDNO OD NAJISTAKNUTIJIH<br />
URBANIH PITANJA, PRILIKOM ČEGA<br />
TREBA UZETI U OBZIR PROMET U<br />
KRETANJU, ALI I MIROVANJU<br />
i servisa. Građanima su tako na jednom<br />
mjestu dostupni svi korisni podaci: uvid u<br />
dogovorene usluge koje građani ili tvrtke imaju<br />
s gradskim tvrtkama, informacije o računima,<br />
dugovanjima te mogućnost plaćanja računa,<br />
prijave problema i prigovora, prijave u vrtić,<br />
informacije o događanjima, kao i podnošenje<br />
zahtjeva i zaprimanje dokumenata koje izdaje<br />
grad. Sustav se također može integrirati<br />
i s drugim sustavima i rješenjima koji se<br />
već koriste u gradu te tako objediniti sve<br />
pogodnosti koje pametan grad nudi na jednom<br />
mjestu.<br />
Hrvatski Telekom, u suradnji s gradom<br />
Splitom, realizirao je projekt izrade Split Smart<br />
City platforme koja će predstavljati digitalnu<br />
transformaciju gradskih usluga i servisa te<br />
omogućiti građanima brzu i jednostavnu<br />
dvosmjernu komunikaciju s gradskim<br />
službama.<br />
Smart City Split mobilna aplikacija i<br />
istoimena internetska stranica smartcity.<br />
split.hr od 1. lipnja dostupne su za korisnike,<br />
prvenstveno građane Splita, ali i sve<br />
posjetitelje. Aplikacija je osmišljena kako bi se<br />
olakšao svakodnevni život u gradu, omogućila<br />
prisnija komunikacija s Gradskom upravom<br />
i pružio direktan pristup uslugama gradskih<br />
tvrtki i institucija. Također, Smart City Split<br />
donosi sve važne servisne informacije na<br />
zaslon mobitela svakog korisnika, kao i vijesti<br />
o gradskim događajima, a sama aplikacija<br />
rezultat je suradnje s HT grupom. Smart<br />
City Split aplikacija dostupna je za besplatan<br />
download u Apple App Store i Google Play<br />
Trgovini. U sklopu cijelog projekta oformljen<br />
je i Kontakt centar s jedinstvenim besplatnim<br />
brojem 0800 2040.<br />
Trenutačno je u razvoju SaaS model<br />
OneCityApp za Grad Otočac, koji će biti<br />
dostupan do kraja godine. SaaS (Software<br />
as a Service) ima mnoge prednosti. Brza<br />
skalabilnost znači da se usluge mogu<br />
prilagoditi rastućim potrebama grada bez<br />
značajnih troškova i komplikacija. Jednostavna<br />
implementacija i održavanje čine cijeli proces<br />
vrlo brzim i praktičnim, dok visoka sigurnost<br />
podataka i automatsko ažuriranje osiguravaju<br />
da su informacije sigurne i uvijek ažurirane.<br />
Nadogradnje i podrška korisnicima također su<br />
olakšane, što znači da će građani imati pristup<br />
najnovijim funkcionalnostima i brzo rješavanje<br />
eventualnih problema.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 115
GLAS PARTNERA<br />
M<br />
alena županija velikih<br />
snova, velikih potencijala i<br />
strateških projekata.<br />
Ukratko, to je Požeškoslavonska<br />
županija, koja<br />
galopirajućim korakom<br />
nastavlja u smjeru<br />
učinkovitog i<br />
pravovremenog povlačenja sredstava EU<br />
fondova. Kada se slova pretoče u brojeve, na<br />
području Požeško-slavonske županije u<br />
proteklom razdoblju realizirani su projekti u<br />
vrijednosti većoj od 250 milijuna eura, što je<br />
jamstvo da županija zajedno s jedinicama<br />
lokalne samouprave i privatnim sektorom ima<br />
pravi recept za korištenje europskih sredstava u<br />
svrhu postizanja razvojnih prioriteta.<br />
SPREMNI ZA PRIVLAČENJE NOVCA EU<br />
Od pamtivijeka prepoznata kao plodonosni<br />
poljoprivredni kraj i žitnica Hrvatske, a u korak s<br />
vremenom, ovdje se provode projekti usmjereni<br />
poljoprivredi 21. stoljeća. Jedan od projekata<br />
koji ide u tome smjeru je projekt Regionalnog<br />
centra kompetentnosti Panonika koncipiran<br />
kroz dvije projektne cjeline. Prvotni cilj je<br />
adaptacijom i dogradnjom postojeće zgrade<br />
Poljoprivredno-prehrambene škole izgraditi<br />
kapacitete koji će mladim poljoprivrednicima<br />
pružiti nužne i adekvatne uvjete za izobrazbu<br />
u smjeru europski priznate kompetentnosti<br />
u poljoprivrednoj proizvodnji. Drugi projekt<br />
odnosi se na “soft” dio, odnosno nevidljivu<br />
komponentu kojom se uspostavlja nužna<br />
organizacija rada te programski i kadrovski<br />
uvjeti funkcioniranja regionalnog centra<br />
kompetentnosti. Po završetku projekta, RCK<br />
Panonika bit će sjedište izobrazbe vrhunskih<br />
poljoprivrednika koji će biti spremni odgovoriti<br />
na zahtjeve tržišta specijaliziranom i modernom<br />
poljoprivrednom proizvodnjom po uzoru na<br />
druge europske zemlje.<br />
Na tragu projekata, u Požeško-slavonskoj<br />
županiji radi se na način da se uvijek ide korak<br />
unaprijed. Vrijeme između dva programska<br />
razdoblja utrošeno je na pripremu projektnotehničkih<br />
dokumentacija kako bi u trenutku<br />
objave natječaja projekti bili spremni za<br />
apliciranje i povlačenje europskih sredstava.<br />
Jedan od projekata koji također vodi<br />
ka smjeru modernizacije poljoprivredne<br />
proizvodnje, a čija je priprema u tijeku, projekt<br />
je Regionalnog distribucijskog centra za<br />
voće i povrće u Požegi. Težnja je usmjerena<br />
okrupnjivanju poljoprivrednih proizvođača<br />
i njihovom zajedničkom nastupu na tržištu,<br />
a podršku razvoju konkurentnosti pružit će<br />
budući distribucijski centar s kapacitetima<br />
3000 tona, unutar kojih se nalazi 18 rashladnih<br />
Projekt Regionalnog distribucijskog<br />
centra za voće i povrće u Požegi<br />
VRIJEME IZMEĐU DVA PROGRAMSKA RAZDOBLJA UTROŠENO JE NA PRIPREMU<br />
PROJEKTNO-TEHNIČKE DOKUMENTACIJE KAKO BI U TRENUTKU OBJAVE NATJEČAJA<br />
PROJEKTI BILI SPREMNI ZA APLICIRANJE I POVLAČENJE EUROPSKIH SREDSTAVA<br />
Projektima EU do<br />
inovativne poljoprivredne<br />
proizvodnje u Požeškoslavonskoj<br />
županiji<br />
Cilj je Županije projektima financiranim iz fondova<br />
<strong>Eu</strong>ropske unije stvoriti zamašnjak turizma, koji je<br />
također u fokusu razvoja<br />
116 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
komora opremljenih ULO tehnologijom,<br />
manipulativni prostor za transport robe<br />
(distributivni centar), prostor za sortiranje i<br />
sušenje voća i povrća te administrativni dio.<br />
Balansiranim i prioritetnim ulaganjima<br />
redovito se skrbi o širokom djelokrugu rada<br />
županije, krenuvši od gospodarstva, komunalne<br />
i prometne infrastrukture, zdravstva i školstva<br />
do kulture i sporta, a ponovno s težnjom da se<br />
u investicijama maksimalno iskoriste sredstva<br />
<strong>Eu</strong>ropske unije koja stoje na raspolaganju.<br />
Muzej bećarca<br />
VINSKI IDENTITET ZA BRENDIRANJE<br />
Iako Slavonija nije prva asocijacija kada<br />
se govori o hrvatskom turizmu, prirodna<br />
bogatstva te bogata kulturna i povijesna<br />
baština ovog kraja, motivi su koji ju zasluženo<br />
smještaju na turističku kartu, a Požeškoslavonska<br />
županija ima cilj projektima<br />
financiranim kroz fondove <strong>Eu</strong>ropske unije<br />
stvoriti zamašnjak razvoja privatnog turizma.<br />
Pravi primjer sinergijskog poticaja razvoja<br />
je projekt Svijeta graševine koji koristi<br />
vinski identitet ovoga kraja za brendiranje<br />
destinacije. Okosnica projekta je vinski sektor,<br />
a podrška mu je pružena izgradnjom centara<br />
za posjetitelje koji čine početne točke obilaska<br />
i interpretacijom pozivaju turiste da okuse ono<br />
što lokalni vinari nude. Ovdje je riječ o pravoj<br />
simbiozi čitave županije jer se projektom<br />
spajaju tri vinogorja, Vinogorje Kutjevo,<br />
Vinogorje Požega - Pleternica i Vinogorje<br />
Pakrac, a svako od njih dobiva svoju početnu<br />
točku obilaska. U Pleternici je početkom<br />
godine otvoren Muzej bećarca, najraspjevaniji<br />
muzej u Hrvatskoj, koji na moderan način<br />
spaja zlatne odrednice Slavonije, vrhunsku<br />
graševinu i bećarac, koji je dio UNESCO-ova<br />
popisa nematerijalne kulturne baštine. Jednaka<br />
doza zanimljivosti očekuje i posjetitelje ostala<br />
dva spomenuta vinogorja koji će u budućnosti<br />
vinsku edukaciju započinjati u Kući graševine<br />
u Kutjevu i Spahijskom podrumu u Pakracu<br />
koji će na isto tako inovativan način pozivati<br />
posjetitelje u kraj najbolje graševine na svijetu.<br />
Jednako koliko bi se moglo pričati o<br />
benefitima koje je članstvo u <strong>Eu</strong>ropskoj uniji<br />
donijelo Hrvatskoj, moglo bi se pričati i o<br />
potencijalima Požeško-slavonske županije<br />
OSIM PODIZANJA STANDARDA GRAĐANA<br />
KAO KORISTI OD ČLANSTVA, EUROPSKA SU<br />
SREDSTVA PRISUTNA I U OSIGURAVANJU<br />
OSNOVNIH ŽIVOTNIH UVJETA<br />
DAMIR FABIJANIĆ<br />
koji čekaju pravi trenutak da se stave na<br />
papir i postanu europski projekti. Ispričan<br />
je tek maleni dio turističkih priča županije,<br />
a jedan od strateških projekata vrijedan<br />
pažnje je projekt čiji su dionici drevni<br />
halštatski ratnici. Arheološki lokalitet Kaptol<br />
dio je kulturne rute ‘Staza željeznog doba<br />
Podunavlja’ s certifikatom Vijeća <strong>Eu</strong>rope, a<br />
vrijedna arheološka nalazišta ranog željeznog<br />
doba poticaj su kovanja projekta u dva dijela.<br />
Uz prezentacijski dio koji će kazivati priče<br />
halštatske zajednice i ratnika u muzejskoprezentacijskome<br />
dijelu centra, ideja je stvoriti<br />
odgovarajuće uvjete za centraliziranu daljnju<br />
obradu artefakata i dubinsko istraživanje<br />
željeznog doba u Interpretacijskom centru<br />
halštatske kulture.<br />
POBOLJŠANJE ZDRAVSTVENE SKRBI<br />
Benefiti članstva EU često se stavljaju<br />
rame uz rame s napretkom, ali osim podizanja<br />
standarda, europska sredstva prisutna su i u<br />
osiguravanju osnovnih uvjeta života. U vezi s<br />
time, Požeško-slavonska županija će unutar<br />
fondova potražiti sredstva za novu sportsku<br />
dvoranu, a kako je vidljivo iz ranijih primjera,<br />
osobina projekata ove županije je pružiti<br />
višeslojnu korist. Tako je u ovom projektu riječ<br />
o trodijelnoj dvorani namijenjenoj korištenju<br />
od strane učenika više škola, uz vezani projekt<br />
uređenja bivšeg atletskog stadiona. Osim<br />
poboljšanja uvjeta za bavljenje sportom, tu su i<br />
pripreme projektno-tehničkih dokumentacija<br />
za dogradnju i adaptaciju škola za prelazak na<br />
jednosmjensku nastavu, ali i mnogi projekti<br />
koji ne uključuju zidove, a važni su jer se<br />
odnose na osiguranje prehrane za učenike,<br />
pomoćnika u nastavi i slično.<br />
Poboljšanje uvjeta zdravstvene skrbi<br />
u Požeško-slavonskoj županiji također<br />
je obavijeno notom europskih sredstava.<br />
Naglasak je stavljen na usavršavanje<br />
medicinskog kadra i specijalizacije kao<br />
odgovor na izazove današnjice, a osim toga<br />
radi se i na infrastrukturnom napretku<br />
zdravstvenih ustanova gdje je u ovom trenutku<br />
važno za istaknuti trenutnu izgradnju nove<br />
zgrade hitne medicinske pomoći u Požegi i<br />
energetske obnove zdravstvenih ustanova.<br />
Kako je i uvodno rečeno, Požeškoslavonska<br />
županija spada u red manjih<br />
županija, a suprotno tome ima visoko, ali<br />
razumno postavljene ciljeve razvoja čiji je<br />
jedan dio vidljiv danim presjekom projekata.<br />
U kontekstu realizacije ciljeva i strateških<br />
smjerova razvoja, županija odvažno koristi<br />
benefite članstva Hrvatske u EU čime iz godine<br />
u godinu radi na dohvaćanju hrvatskog, ali<br />
i europskog prosjeka standarda življenja za<br />
žitelje ove zlatne slavonske županije.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 117
GLAS PARTNERA<br />
P<br />
utem platforme VoxPopuli,<br />
prve takve on-line platforme<br />
u Hrvatskoj, građani<br />
Dubrovnika odabrali su<br />
najbolje projekte između<br />
233 prijedloga koji su nakon<br />
predlaganja prošli postupak<br />
stručne i tehničke analize<br />
kojom je utvrđena njihova prihvatljivost,<br />
odnosno usklađenost s kriterijima Odluke o<br />
provedbi projekta. Vrijednost pojedinačnih<br />
prijedloga kreće se od 60 tisuća eura za mjesni<br />
odbor do 120 tisuća eura za gradski kotar,<br />
čime ukupna vrijednost projekta doseže dva<br />
milijuna eura, a potrebna sredstva osigurat će<br />
se u proračunu Grada Dubrovnika za 2024.<br />
godinu.<br />
Pod motom “Moje ideje postaju djela – za<br />
bolji Grad” Grad Dubrovnik i Dubrovačka<br />
razvojna agencija DURA kroz 2023. godinu<br />
uspješno su proveli projekt Participativno<br />
budžetiranje čiji je cilj bio uključiti građane<br />
Dubrovnika u proces donošenja odluka u<br />
njihovoj sredini. Odaziv je bio očekivano velik,<br />
a građani su tijekom lipnja i srpnja predali<br />
ukupno 233 projektna prijedloga u sklopu 25<br />
radionica održanih unutar 8 gradskih kotara i<br />
17 mjesnih odbora.<br />
Postupkom dvotjednog glasovanja na<br />
platformi VoxPopuli obuhvaćen je 131<br />
projektni prijedlog koji je zadovoljio kriterije<br />
modela participativnog budžetiranja u<br />
vrijednosti do 60 tisuća eura po svakom<br />
mjesnom odboru te 120 tisuća eura po svakom<br />
gradskom kotaru. Građani su glasovanjem<br />
odlučivali koji će se projektni prijedlog<br />
iz njihovog gradskog kotara ili mjesnog<br />
odbora uključiti u proračun za 2024. godinu<br />
i realizirati u istoj godini. Glasovanje je bilo<br />
otvoreno od 11. do 24. rujna 2023. putem<br />
NIAS sustava e-Građani na platformi Grada<br />
Dubrovnika VoxPopuli. Za prijavu je dovoljna<br />
vjerodajnica niske razine sigurnosti koju je<br />
moguće dobiti u poslovnici FINA-e (korisničko<br />
ime i lozinka).<br />
Građanima koji nemaju tehničke uvjete<br />
potrebne za glasovanje putem platforme<br />
VoxPopuli omogućeno je glasovanje<br />
u prostorijama gradskih kotara ili<br />
mjesnih odbora unutar radnog vremena<br />
pojedinog ureda te uz prethodno<br />
pribavljanje korisničkih podataka za<br />
pristup sustavu e-Građani, a osigurana je<br />
i dodatna tehnička podrška pri<br />
glasovanju.<br />
Platforma VoxPopuli dio<br />
Gradonačelnik<br />
je sustava Otvoreni grad<br />
Dubrovnika Mato<br />
koji je Grad Dubrovnik<br />
Franković<br />
predstavio u svibnju<br />
2021. godine. -”Cilj Otvorenog grada je u<br />
potpunosti se otvoriti građanima, omogućiti<br />
im dnevnu informaciju o financijskom<br />
poslovanju, olakšati im poslove s Gradom i<br />
upravnim tijelima te, u konačnici, omogućiti<br />
im sudjelovanje u životu i razvoju Grada.<br />
Provođenjem participativnog budžetiranja<br />
postigli smo i to da su građani sudjelovali u<br />
kreiranju proračuna”, rekao je gradonačelnik<br />
Mato Franković. Riječ je o središnjem<br />
gradskom portalu za pristup javnim<br />
informacijama, otvorenim podacima i<br />
digitalnim uslugama i servisima Grada<br />
Dubrovnika. Građanima je na jednom<br />
mjestu omogućen uvid u financijsko<br />
poslovanje Grada Dubrovnika,<br />
pristup digitalnim obrascima, on-line<br />
podnošenje zahtjeva te pokretanje<br />
upravnih i drugih postupaka, ali<br />
u konačnici, omogućuje im se<br />
i u sudjelovanje u samom<br />
upravljanu gradom i<br />
donošenju odluka kroz<br />
dio sustava “Vox Populi<br />
– Građani upravljaju<br />
Gradom”.<br />
PARTICIPATIVNA DEMOKRACIJA U DUBROVNIKU<br />
Online glasovanjem<br />
odabrali najbolje<br />
projekte za 2024.<br />
Odaziv je bio očekivano velik, a građani su tijekom lipnja i<br />
srpnja predali ukupno 233 projektna prijedloga<br />
ŠTO JE PARTICIPATIVNO BUDŽETIRANJE?<br />
Alat izravne demokracije koji<br />
građanima omogućuje neposredno<br />
uključivanje u proces donošenja odluka<br />
o raspodjeli dijela javnih sredstava.<br />
Građani identificiraju probleme i<br />
potrebe, predlažu rješenja i kroz proces<br />
glasovanja odabiru koje će se ideje<br />
financirati iz gradskog proračuna. Pilot<br />
projekt participativnog budžetiranja<br />
proveden je u dubrovačkim osnovnim<br />
školama.<br />
GRAĐANI UPRAVLJAJU GRADOM<br />
Platforma VoxPopuli inovacija je u<br />
poslovanju jedinica lokalne samouprave<br />
u Hrvatskoj. Putem nje građani mogu<br />
promovirati svoje ideje i prijedloge za<br />
poboljšanja kvalitete života u svom<br />
gradskom kotaru/mjesnom odboru ili<br />
gradu kao cjelini te ih pratiti na putu od<br />
ideje do realizacije.<br />
118 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
KATEGORIJA<br />
EKO CITY<br />
OSIJEK IDE PO<br />
TREĆU POBJEDU,<br />
PROTUKANDIDATI<br />
KOPRIVNICA, KRK,<br />
TROGIR I VINKOVCI<br />
Pri bodovanju gradova u konkurenciji za nagradu Eco City<br />
važni su pokazatelji i broj reciklažnih dvorišta, udio odvojeno<br />
prikupljenog komunalnog otpada, udio biciklističkih staza u<br />
ukupnoj dužini prometnica na području grada i broj<br />
punionica za električna vozila<br />
piše: Vedran Marjanović<br />
O<br />
tkako se u sklopu izbora<br />
najboljih gradova Jutarnjeg lista<br />
i portala Gradonačelnik.hr<br />
dodjeljuje posebna nagrada Eco<br />
City za najveća dostignuća u<br />
zaštiti okoliša i gospodarenju<br />
otpadom, dobitnici nagrade bili<br />
su Jastrebarsko, Koprivnica,<br />
Križevci i Osijek u dva navrata.<br />
Osijek se i ove godine plasirao u završnicu<br />
izbora za nagradu Eco City, a od dosadašnjih<br />
pobjednika u najužem izboru je i Koprivnica. Popis<br />
ovogodišnjih kandidata zatvaraju Krk, Vinkovci i<br />
Trogir.<br />
Nakon otvaranja poziva <strong>gradovi</strong>ma za<br />
podnošenje kandidature i zaprimljenih<br />
kandidatura, organizatori izbora rangiraju gradove<br />
temeljem 12 kriterija za nagradu Eco City. Među<br />
ostalim, utvrđuje se postojanje strateškog okvira<br />
grada koji je vezan uz područje zaštite okoliša<br />
i prilagodbe, odnosno sprečavanja klimatskih<br />
promjena, broj provedenih kampanja informiranja<br />
građana o važnosti učinkovitijeg gospodarenja<br />
otpadom i postojanje sustava najma javnih bicikala<br />
ili sličnih prijevoznih sredstava.<br />
Od značaja za bodovanje gradova u konkurenciji<br />
za nagradu Eco City su i broj reciklažnih dvorišta,<br />
udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada,<br />
udio biciklističkih staza u ukupnoj dužini<br />
prometnica na području grada i broj punionica za<br />
električna vozila.<br />
Kako upozorava stručni žiri ove nagrade,<br />
<strong>gradovi</strong> koji žele nagradu Eco City nastoje što bolje<br />
iskoristiti obnovljivu energiju, postati ugljično<br />
neutralni, otpad sniziti na minimum i razviti<br />
alternativne vrste prometa.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 119
KATEGORIJA EKO CITY<br />
KOPRIVNICA<br />
Besplatan javni prijevoz<br />
električnim mini autobusima<br />
A<br />
duti Koprivnice za ponovno osvajanje nagrade Eco<br />
City su, među ostalim, razvoj ‘carsharing’ sustava s<br />
pet potpuno električna vozila, dva hibridna vozila i<br />
dva potpuno električna mini autobusa za svakodnevno<br />
obavljanje besplatnog javnog prijevoza. Također<br />
komunalno poduzeće koristi tri potpuno električna<br />
vozila za održavanje gradskih groblja i zelenih površina, a<br />
gradska regionalna energetska agencija REA Sjever jedno<br />
električno vozilo.<br />
Sjedište Koprivničko-križevačke županije od 2014.<br />
godine ima sustav javnih bicikala Bicko, koji se sastoji od 8<br />
terminala te flote od 60 klasičnih i 10 električnih bicikala,<br />
potpuno besplatnih za građane. Približno 30 posto javne<br />
rasvjete u Koprivnici čini visoko energetski učinkovita LED<br />
rasvjeta, a od 2019. godine u rezidencijalnom dijelu grada<br />
uspostavili su Living lab pametne rasvjete kao prvi takav<br />
primjer u Hrvatskoj. na području grada Koprivnice na<br />
raspolaganju su 10 punionica za električna vozila.<br />
Sustav javnih<br />
bicikala Bicko<br />
ima 8 terminala<br />
te flotu od 60<br />
klasičnih i 10<br />
električnih<br />
bicikala<br />
ROBERT MIHALJEVIĆ<br />
OSIJEK<br />
Čak 98 posto javne rasvjete<br />
čini energetski učinkovit LED<br />
uz pametni sustav nadzora<br />
A<br />
ktualni laureat nagrade Eco City ide po treći<br />
uzastopni trijumf s adutima kao što su udjel<br />
biciklističkih staza u ukupnoj dužini prometnica<br />
na području grada od 17 posto ili 59,5 kilometara<br />
te gotovo kompletna pokrivenost javne<br />
rasvjete energetski učinkovitom opremom.<br />
U Osijeku je, naime, 98 posto javne rasvjete<br />
energetski učinkovita LED rasvjeta, a uvodi se<br />
i pametni sustav nadzora i upravljanja javnim<br />
rasvjetom baziran na GIS-u.<br />
Kada su u pitanju mjere istiskivanja vozila<br />
na fosilna goriva iz gradskog prometa u gradu<br />
na Dravi, javna uprava koristi 20 električnih<br />
osobnih i teretnih vozila, a u Gradskom<br />
prijevozu putnika zamijenjena je flota od 25<br />
autobusa koji udovoljavaju EURO VI normi. U<br />
Osijeku je uveden sustav dijeljenih bicikala<br />
koji se sastoji od 25 samoposlužnih stanica<br />
za 125 mehaničkih bicikala i 50 električnih<br />
bicikala te je 13 stanica opremljeno<br />
solarnim elektranama snage 3 kilovata<br />
po stanici. U funkciji je i sustav dijeljenih<br />
120 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.<br />
Uveden je sustav<br />
dijeljenih<br />
bicikala s 25<br />
samoposlužnih<br />
stanica za 125<br />
mehaničkih<br />
bicikala i 50<br />
električnih<br />
e-romobila (Bolt) koji ima 400 e-romobila, a osječki<br />
sustav je po broju korištenja jedan od najkorištenijih<br />
Bolt sustava u <strong>Eu</strong>ropi, odnosno u konkurenciji 120<br />
europskih gradova.<br />
U sjedištu Osječko-baranjske županije otvorena<br />
su četiri reciklažna dvorišta – Retfala, Gornji grad,<br />
Donji grad i Jug II, jedno mobilno reciklažno<br />
dvorište za prigradska naselja te reciklažno dvorište<br />
za građevni otpad u Sarvašu, dok se prikupljeni<br />
biootpad obrađuje u kompostani.<br />
KANDIDATI<br />
VLADO KOS / CROPIX<br />
Gradski prijevoznik<br />
Polet<br />
sredstvima EU<br />
obnovio je vozni<br />
park nabavkom 7<br />
novih autobusa,<br />
koji su značajno<br />
povećali kvalitetu<br />
prijevoza
I<br />
ako s oko 5500 stanovnika spada u kategoriju malih gradova,<br />
grad Krk raspolaže s tri punionice za punjenje osobnih<br />
električnih automobila, dvije punionice samo za potrebe Gradske<br />
uprave i deset punionica za električne bicikle, što su kapaciteti koje<br />
nemaju ni puno vreće sredine. Uz to krčka gradska uprava nabavila<br />
je deset električnih bicikala kako bi pokrenula ‘Bike sharing’ sustav<br />
na području cijelog otoka Krka.<br />
Kada je u pitanju proizvodnja električne energije iz obnovljivih<br />
izvora na gradskoj infrastrukturi Krka, instalirana je fotonaponska<br />
elektrana Treskavac koja proizvodi godišnje oko 150 tisuća<br />
kilovatsati električne energije. Udio odvojeno sakupljenog<br />
komunalnog otpada, uključujući i mješoviti<br />
otpad poput glomaznog otpada i otpada od<br />
čišćenja ulica, na razini grada Krka iznosi 59,7<br />
posto. Udio krčkih kućanstava priključenih na<br />
sustav pročišćavanja odvodnih voda iznosi 88<br />
posto.<br />
MATIJA DJANJEŠIĆ / CROPIX<br />
KRK<br />
Kapacitetom punionica za bicikle i<br />
automobile pretekli i veće gradove<br />
VLADO KOS / CROPIX<br />
VINKOVCI<br />
Udio odvojeno<br />
prikupljenog<br />
komunalnog otpada,<br />
uključujući i<br />
mješoviti otpad i<br />
otpad od čišćenja<br />
ulica, na razini<br />
grada Krka iznosi<br />
59,7 posto<br />
Nakon ugradnje<br />
LED rasvjete<br />
bilježe uštedu<br />
od 60 posto u<br />
odnosu na stare<br />
račune za javnu<br />
rasvjetu<br />
A<br />
duti Vinkovaca za prvu pobjedu u natjecanju<br />
za nagradu Eco City su, među ostalim, obnova<br />
voznog parka javnog prijevoza autobusima<br />
na ekološki održiv pogon, ugradnja energetski<br />
učinkovite javne rasvjete i razvoj proizvodnje<br />
električne energije iz ‘obnovljivaca’.<br />
Gradski javni autobusni prijevoznik Polet<br />
EU sredstvima obnovio jevozni park nabavkom<br />
7 novih autobusa koji su, ističe Gradonačelnik.<br />
hr, značajno povećali kvalitetu prijevoza u<br />
Vinkovcima uz poštivanje svih eko standarda koje<br />
propisuju propisi vezani uz očuvanje okoliša i<br />
smanjenje štetnih plinova. U gradu na Bosutu 73<br />
posto javne rasvjete je energetski učinkovito.<br />
TROGIR<br />
Instalirali solarne elektrane<br />
na javnoj infrastrukturi<br />
U<br />
pohod na prvu nagradu Eco City u izboru Jutarnjeg<br />
lista i Gradonačelnik.hr Trogir ide, među ostalim,<br />
razvijenom biciklističkom infrastrukturom,<br />
dosezima u proizvodnji električne energije iz<br />
‘obnovljivaca’ na javnoj infrastrukturi i energetskoj<br />
obnovi gradskih nekretnina. Trogir ima tri postaje<br />
s javnim biciklima, a na području grada je preko<br />
30 kilometara otočnih/brdskih biciklističkih staza.<br />
Na javnoj infrastrukturi instalirane su dvije solarne<br />
elektrane kapaciteta 50 i 30 kilovatsati te je godišnja proizvodnja<br />
oko 160 tisuća kilovatsati. U tijeku je izgradnja još dvije solarne<br />
elektrane. Trogirska uprava ima u vlasništvu deset zgrada od kojih je<br />
energetsku obnovu prošlo njih pet. Na području Trogira posađeno je<br />
preko 1000 novih sadnica stabala, a ugradnjom LED rasvjete bilježe<br />
uštedu od 60 posto u odnosu na ranije račune za javnu rasvjetu.<br />
Javni prijevoz autobusima na ekološki održiv pogon<br />
Kada je u pitanju proizvodnja struje iz<br />
‘obnovljivaca’ na vinkovačkoj javnoj infrastrukturi,<br />
gradska tvrtka Vinkovački vodovod i kanalizacija<br />
je u 2022. proizvela električne energije iz<br />
‘obnovljivaca’ u količini 461.700 kilovatsati.<br />
Vinkovačka gradska uprava izradila je i<br />
studiju predizvodljivosti o proizvodnji vodika na<br />
području grada. Vodik bi se koristio kao pogonsko<br />
gorivo za autobuse, komunalna vozila i vozila<br />
gradske uprave, te za proizvodnju električne<br />
energije za potrebe 171 objekta u Vinkovcima,<br />
a dobivao bi se elektrolizom vode iz sunčanih<br />
elektrana te ultra visokom temperaturnom<br />
hidrolizom otpada.<br />
ANTE ČIŽMIĆ / CROPIX<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 121
EGIDA GLAS PARTNERA<br />
- NAVIGACIJA<br />
G<br />
rad Sveta Nedelja već je<br />
odavno poznat kao<br />
perjanica gospodarskog i<br />
demografskog razvoja.<br />
Zadnjih nekoliko godina<br />
nosi titulu najboljeg grada<br />
za gospodarstvo u<br />
Republici Hrvatskoj i<br />
najboljeg srednjeg grada za kvalitetu života.<br />
Ono što Svetu Nedelju svrstava na vrh<br />
ljestvice je kombinacija sigurnog obiteljskog<br />
okruženja, visoke kvalitete života i idilične<br />
prirode, dok ju visok gospodarski razvoj i<br />
poduzetničke zone čine prepoznatljivom i<br />
privlačnom za pametno poslovanje.<br />
Zbog svoje pozitivne politike prema<br />
poduzetništvu, koja uključuje nultu stopu<br />
prireza i poreza na potrošnju, ukidanje i<br />
smanjenje nameta, poduzetnici su prepoznali<br />
Svetu Nedelju kao idealan grad za investiranje<br />
i poslovanje.<br />
NOVA MODERNA ŠKOLA<br />
Osim najvećeg poreznog rasterećenja<br />
koje je provela jedinica lokalne samouprave,<br />
usmjerenost ka modernim tehnologijama još je<br />
jedan od ključnih faktora zašto Sveta Nedelja.<br />
U poduzetničkim zonama smjestile su se<br />
brojne uspješne tvrtke, no zasigurno jedna od<br />
najpoznatijih je Rimac Automobili. Relativno<br />
mlada, ali daleko najuspješnija tvrtka. Svojom<br />
kreativnošću i znanjem potiče mnoge mlade<br />
poduzetnike na daljnji rast i razvoj. Povijesna<br />
investicija Kampus Rimac u Kerestincu privodi<br />
se kraju, a Mate Rimac osmišljava već i novi<br />
projekt.<br />
Uz sve navedeno, idu u korak sa svjetskim<br />
trendovima zaštite okoliša i smanjenjem emisije<br />
CO 2<br />
. Gradonačelnik Dario Zurovec smatra:<br />
“Inovacijama se može utjecati na klimatske<br />
promjene, a istovremeno gospodarstvo od<br />
toga može imati velike koristi kroz porast<br />
konkurentnosti i proizvodnje’’. U želji da<br />
pruže sugrađanima što kvalitetniji životni<br />
standard, zaštita okoliša također je jedan od<br />
primarnih koraka, a optimiziraju potrošnju<br />
energije i smanjuju svjetlosno zagađenje<br />
primjenom naprednih Smart City i loT rješenja<br />
na infrastrukturi javne rasvjete (suradnja sa<br />
HT-om).<br />
Sveta Nedelja grad je budućnosti te će<br />
uspješno iskoristiti alternativne izvore energije.<br />
Za njih je jedan od glavnih stupova tranzicije<br />
upravo – geotermalna energija! U suradnji<br />
s Islandskim partnerom provode projekt<br />
istraživanja geotermalne vode na području<br />
grada. Provedbom projekta valorizirat će se<br />
postojeći geotermalni resursi, a pronaći će i<br />
optimalnu lokaciju za proizvodnju geotermalne<br />
SVETA NEDELJA - GRAD BUDUĆNOSTI OPTIMIZIRA POTROŠNJU ENERGIJE I SMANJUJE<br />
SVJETLOSNO ZAGAĐENJE PRIMJENOM NAPREDNIH SMART CITY I IOT RJEŠENJA<br />
Grad energetske<br />
samoodrživosti<br />
U suradnji s islandskim partnerom provodi se projekt<br />
istraživanja geotermalne vode na području grada kao<br />
alternativnog izvora energije<br />
energije na području Svete Nedelje. Prilika je<br />
to da cijelu gospodarsku zonu snabdijevaju<br />
obnovljivom energijom i poduzetnicima<br />
u budućnosti osiguraju još stabilnije i<br />
sigurnije okruženje za rad, rast i razvoj.<br />
Njihova nastojanja prepoznala je Vlada RH i<br />
međunarodni partneri te im je Ministarstvo<br />
regionalnog razvoja i fondova EU dodijelilo 2,5<br />
milijuna kuna za izradu dokumentacije tijekom<br />
istraživanja geotermalnih izvora.<br />
Uz velike infrastrukturne projekte koji<br />
pridonose većoj kvaliteti života, privodi se<br />
kraju generacijski projekt izgradnje nove<br />
Osnovne škole Strmec. Nova, moderna škola s<br />
digitalnim pločama višedesetljetni je san, a sada<br />
postaje i stvarnost. Ukupna neto površina škole<br />
INTENZIVNO SE RADI I NA POVEĆANJU<br />
VRTIĆKIH KAPACITETA TE SLIJEDE JOŠ<br />
DVIJE DOGRADNJE DJEČJIH VRTIĆA, A<br />
SVE TO UZ BESPOVRATNA SREDSTVA EU<br />
je 3748,34 m 2 , a škola će imati i rukometno<br />
igralište, košarkaško igralište, vježbalište te<br />
atletsku stazu. Ove jeseni novu školu pohađaju<br />
učenici nižih razreda, a u drugom polugodištu<br />
kreću i viši razredi. Procijenjena vrijednost<br />
radova je više od 50 milijuna kuna odnosno<br />
više od 6.6 milijuna eura. Grad Sveta Nedelja<br />
financira ovaj projekt u visini od 66,7 %, a<br />
Zagrebačka županija 33,3%.<br />
BROJNI SE DOSELJAVAJU<br />
Sveta Nedelja dobila je i novo mjesto čitanja,<br />
učenja i susreta - Gradsku knjižnicu Mihaela<br />
Šiloboda te je bogatija za još jednu kulturno –<br />
umjetničku ustanovu. Prizemlje čini dječji odjel<br />
i čitaonica, dok je u aneksu smještena dvorana<br />
koja se može zasebno koristiti.<br />
Intenzivno se radi i na povećanju vrtićkih<br />
kapaciteta te slijede još dvije dogradnje<br />
dječjih vrtića, a sve to uz bespovratna sredstva<br />
<strong>Eu</strong>ropske unije. Sveta Nedelja grad je u kojem<br />
mladi i obitelji ostaju, a brojne se doseljavaju i<br />
biraju za svoj novi dom i život.<br />
122 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
MATIJA POSAVEC<br />
Ž U P A N M E Đ I M U R S K E Ž U P A N I J E<br />
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA PREDVODNICA JE HRVATSKE<br />
U PRIVLAČENJU SREDSTAVA EUROPSKE UNIJE<br />
Stotine projekata čine Međimurje snagom <strong>Eu</strong>rope, a iza te je formule mnogo upornosti<br />
kako bismo osigurali naprednu i sigurnu zajednicu te podršku našim građanima<br />
G<br />
odina 2023. vrijeme je rezimiranja postignutoga u<br />
svjetlu obljetnica i događaja, poput 30. godišnjice<br />
djelovanja i rasta Međimurske županije, srpanjskog<br />
obilježavanja prvog desetljeća članstva Republike<br />
Hrvatske u <strong>Eu</strong>ropskoj uniji, a početkom godine, kod<br />
nas, na sjeveru, najšire su se otvorila vrata naše<br />
zemlje ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor.<br />
Naš je rezime impresivan: stotine projekata i profiliranje<br />
Međimurske županije u hrvatsku predvodnicu u privlačenju<br />
sredstava <strong>Eu</strong>ropske unije po glavi stanovnika.<br />
Njegujemo vrijednosti <strong>Eu</strong>ropske unije na autentičan način<br />
– ponosni na nasljeđe predaka, gradimo međimurski put u<br />
budućnost. Specifičan je naš pristup i u njemu je sadržana<br />
“tajna” našega uspjeha: recept za uspjeh je privlačenje europskih<br />
sredstava intenzivnom projektnom aktivnošću, uz stabilan,<br />
dobro izbalansiran proračun, a cilj nam je napredna, sigurna<br />
zajednica i podrška našim građanima koja seže do svakog<br />
doma. Iza te “formule” stoji mnogo upornosti. Naš mentalitet ne<br />
prepoznaje čekanje na tuđu pomoć kao opciju. Sve što možemo<br />
svojim rukama i pameću to i realiziramo, a na barijere koje nam<br />
se ispriječe na putu, reagiramo na isti način: uklanjamo ih ili<br />
preskačemo vlastitom snagom.<br />
Iz tog su vrela snage rođeni i plodovi naših najvećih<br />
projekata, koji su nam danas na ponos i koji su nam gorivo<br />
za nove ulagačke cikluse. Danas uživamo u plodovima<br />
velikih projekata koje smo uspješno izveli i po kojima smo<br />
prepoznatljivi u cijeloj zemlji te ovom dijelu <strong>Eu</strong>rope. Najveći<br />
investicijski ciklus u međimursko zdravstvo dosad, zatvorili<br />
smo otvaranjem sljedećeg ulagačkog vala u kojem ćemo<br />
izgraditi palijativni centar te suvremeni prostor za sve naše<br />
zdravstvene laboratorije. Obnovili smo i opremili sve naše<br />
zdravstvene ustanove, a najveću – Županijsku bolnicu Čakovec<br />
– kontinuiranim ulaganjima doveli do razine privlačne stručnom<br />
kadru. Tako nam je za rukom pošlo što nikom u Hrvatskoj<br />
nije: našu su Bolnicu izabrali mnogi mladi specijalisti iz<br />
raznih dijelova Hrvatske kao mjesto gdje žele graditi karijere<br />
pa ni ustanova ni naši građani ne trpe posljedice nedostatka<br />
liječničkog kadra.<br />
U obrazovanje ulažemo mnogo te ne propuštamo niti jednu<br />
priliku za privlačenje sredstava iz fondova za obnovu i gradnju<br />
škola, prvi smo u Hrvatskoj završili gradnju i opremanje<br />
Regionalnog centra kompetentnosti Tehničke škole Čakovec.<br />
Prvi smo u Hrvatskoj, kao regionalna samouprava, osnovali,<br />
izgradili i opremili znanstveno – istraživački centar Metalska<br />
jezgra.<br />
Niti jedna skupinu ljudi u našoj zajednici ne ostavljamo na<br />
margini: naprednim učenicima nudimo poticajne sadržaje,<br />
roditeljima čitav niz pomoći tijekom školovanja djece. Svi<br />
studenti dobivaju jednokratnu potporu i imaju besplatan,<br />
neograničen prijevoz vlakom po cijeloj zemlji, a najbolje<br />
među njima nagrađujemo. Stipendiramo učenike branitelja,<br />
te one koji se školuju za deficitarna obrtnička zanimanja,<br />
što je model koji se upravo iz Međimurske županije proširio<br />
Hrvatskom. Osnažujemo najranjivije u zajednici pa djeci s<br />
razvojnim poteškoćama u vrtićima i školama osiguravamo<br />
asistente, podržavamo aktivnosti asocijacija koje okupljaju<br />
naše umirovljenike. Suočeni s problemom deficita smještajnih<br />
kapaciteta za ljude treće životne dobi, upravo smo pokrenuli<br />
veliki projekt izgradnje centra za starije i nemoćne osobe,<br />
procijenjen na 12 milijuna eura.<br />
P<br />
onosni smo na spomenike naše intenzivne projektne<br />
aktivnosti koji su, u domeni kulture, turizma te<br />
očuvanja prirodnih resursa i okoliša, pridonijeli<br />
osvajanju prestižne nagrade Green Destination koju<br />
Međimurska županija nosi jedina u Hrvatskoj i<br />
četvrta na svijetu. Jedan od tih spomenika je<br />
vidikovac na Mađerkinom bregu, atrakcija u<br />
bregovitom dijelu našega kraja, zlatnim slovima upisana u<br />
turističke karte <strong>Eu</strong>rope. Iz pogleda s vidikovca koji seže preko<br />
četiri zemlje izvire simbolika Međimurja – zelenog otoka obilja<br />
armiranog vjerom u vlastitu snagu.<br />
Vidikovac Mađerkin breg<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 123
GLAS PARTNERA<br />
G<br />
rad kojeg je nakon<br />
zatvaranja ugljenokopa<br />
snašla sudbina s brojnim<br />
nezaposlenima i ne baš<br />
bajnom gospodarskom<br />
slikom, danas osvaja titule<br />
za uspješnost,<br />
gospodarstvo strelovito<br />
raste i na najvišim je razinama, a o kvaliteti<br />
života najbolje govori kako su ove godine<br />
proglašeni jednom od europskih prijestolnica<br />
raznolikosti i uključivosti.<br />
MULTIETNIČAN I TOLERANTAN<br />
Labin, grad je to koji je postao sinonim<br />
za nagradu “Najbolji grad” što ni ne čudi<br />
s obzirom na čak četiri osvajanja titule i<br />
posljednjih pet finala. Kategorija kojom Labin<br />
sigurno vlada je ona demografije i mladih za<br />
gradove srednje veličine. Ništa to ne bi bilo<br />
čudno, bila bi to jedna od uspješnijih priča u<br />
našoj državi rekli bi. No upravo ovaj uspjeh<br />
stvoren je na teškim temeljima, na onome što<br />
su Labinjani doživjeli i što su uspjeli prebroditi<br />
te izaći još jači i stabilniji.<br />
Naime, Labin je najpoznatiji po svojoj<br />
rudarskoj prošlosti i rudniku koji je u jednom<br />
trenutku zapošljavao čak 12 000 ljudi. Nema<br />
Gradonačelnik<br />
Valter Glavičić<br />
ispred novog<br />
Doma za starije<br />
UZIMAJUĆI U OBZIR JAKI IT, GRAĐEVINSKI, TURISTIČKI I INDUSTRIJSKI SEKTOR,<br />
U LABINU PRAKTIČKI VIŠE NEMA NEZAPOSLENE OSOBE<br />
Na teškim temeljima<br />
stvorili jednu od<br />
najuspješnijih<br />
hrvatskih priča<br />
Sve je spremno za skori početak radova i na najvećem<br />
projektu u povijesti grada, aglomeraciji Labin - Raša -<br />
Rabac, vrijednom više od 100 milijuna eura<br />
124 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
obitelji u ovom kraju koja nije na neki način<br />
povezana sa rudnikom.<br />
Upravo taj rudnik i zapošljavanje radnika<br />
sa cijelog Balkana bili su odličan temelj<br />
za Labin kakav danas svi poznajemo,<br />
multietničan, tolerantan i pravi spoj<br />
različitih kultura koje funkcioniraju savršeno<br />
uz jedan zajednički nazivnik - ljubav prema<br />
Labinu, Istri i ovom jedinstvenom načinu<br />
života. To je prepoznato i na europskoj razini<br />
te je Labin kao jedini hrvatski grad ove<br />
godine proglašen za prijestolnicu europske<br />
raznolikosti i uključivosti te je kao jedan mali<br />
europski grad stavljen u društvo metropola<br />
i pravi je primjer onoga čemu mnogi teže ali<br />
nikako da postignu.<br />
Valja se vratiti u tu ne tako daleku<br />
prošlost kako bi najbolje opisali što se u<br />
ovom gradu događalo i zbog čega zaslužuje<br />
sve ove titule koje im se dodjeljuju<br />
posljednjih godina. Ne tako davno, nakon<br />
zatvaranja i posljednjeg ugljenokopa bio je<br />
vjerojatno najteži period u novijoj povijesti<br />
Labina. Brojni nezaposleni, loša perspektiva<br />
i ostavština sive, prljave industrije na svakom<br />
koraku. Upravo takva situacija nije nikome<br />
ulijevala povjerenje i nitko se nije nadao da<br />
će u kratkom vremenskom periodu Labin<br />
biti ono što je danas. Moderan, europski<br />
grad, razvijene moderne industrije, turizma<br />
najviše razine, okrenut zelenim politikama i<br />
izuzetnim demografskim mjerama.<br />
TURIZAM NA VISOKOJ RAZINI<br />
Sve ovo navedeno teško je opisati kroz<br />
kratak tekst kojim želimo približiti svima<br />
koji to još nisu, da upoznaju Labin detaljnije<br />
jer u njemu se možda kriju tajne uspjeha<br />
koje valja primijeniti na druge sredine u<br />
Hrvatskoj.<br />
Industrija koju smo spomenuli, od<br />
one sive, rudarske koju definitivno nije<br />
moguće povezati sa zelenim politikama<br />
ili modernim tehnologijama, zamijenila je<br />
industrija najviših europskih standarda.<br />
Industrijska zona u Labinu jedna je od tri<br />
najjače u Hrvatskoj, a proizvodnja bazirana<br />
na tehnologijama sutrašnjice u Labinu<br />
proizvodi različite proizvode za najveća<br />
svjetska imena u auto, avio industriji i slično.<br />
Osim industrije valja spomenuti i<br />
turizam, i činjenicu da je Labin vjerojatno<br />
jedan od rijetkih, ako ne i jedini priobalni<br />
grad u državi koji nije isključivo baziran na<br />
bavljenje turizmom. Turizam je posljednjih<br />
godina na najvišoj razini, ulaganja u<br />
turističku infrastrukturu stvorili su od<br />
Rapca, pravog bisera Kvarnera, odredište sa<br />
četiri i pet zvjezdica.<br />
Uzimajući u obzir i jaki IT sektor,<br />
GRAD JE MLADIM OBITELJIMA<br />
OSIGURAO BESPLATNE PARCELE, A<br />
SVOJIM NAJMLAĐIMA PRUŽA NAJVIŠE<br />
STANDARDE U JASLICAMA I VRTIĆU<br />
građevinski, turistički te industrijski, u<br />
Labinu praktički više nema nezaposlene<br />
osobe te gradska uprava na čelu sa<br />
gradonačelnikom Valterom Glavičićem<br />
posljednjih godina čini sve kako bi mladim<br />
ljudima ponudila još bolje uvjete da ni ne<br />
pomišljaju na odlazak.<br />
Dobro je poznata činjenica da je<br />
Labin po visini izdvajanja za stipendije i<br />
mogućnostima koje pružaju svojim mladima<br />
jedan od svjetlijih primjera, da su osigurali<br />
besplatne parcele za mlade obitelji, da svojim<br />
najmlađima pružaju najviše standarde u<br />
jaslicama i vrtiću, a roditeljima dvoje i više<br />
djece osiguravaju i besplatno mjesto u<br />
istima.<br />
Prvi čovjek Labina, Valter Glavičić u<br />
kratkom nam je razgovoru istaknuo je kako<br />
je upravo ta misao o sugrađanima i svim<br />
potrebama koje imaju svakog dana na pameti<br />
i vodilja ove gradske uprave u posljednjih<br />
šest godina koliko je on na čelu. Ističe kako<br />
je samo ove godine zgotovljeno nekoliko<br />
projekata koji su godinama željeni od<br />
sugrađana, vrijedni su oko 7 milijuna eura, a<br />
njihova istinska vrijednost puno je veća od<br />
toga.<br />
Demografija i socijalna pitanja ne tiču se<br />
samo onih najmlađih, već i seniora koji su<br />
zadužili grad i to je od ove gradske uprave<br />
prepoznato na najbolji mogući način.<br />
Labinjani su upravo završili jedan takav<br />
projekt, vrijedan oko 6 milijuna eura. Radi<br />
se o Domu za starije i uskoro će primiti<br />
svoje prve štićenike te smo na ovom mjestu<br />
porazgovarali sa Gradonačelnikom koji je<br />
istaknuo.<br />
“Izgradnja Doma bila je u političkom<br />
programu svih stranaka na svim lokalnim<br />
izborima od 2001. godine do danas, a<br />
jedino je gradska uprava ustrojena nakon<br />
izbora 2017. godine ozbiljno zagrizla u taj<br />
problem te je napokon uspjela realizirati<br />
ovaj zahtjevni projekt. Dom za starije<br />
Labin trenutno je najljepši i najmoderniji<br />
u Hrvatskoj. Želim naglasiti da smo mi kao<br />
Grad Labin osnivači i glavni investitori<br />
te će prednost za mjestom u Domu imati<br />
upravo naši sugrađani. Svjesni smo i realne<br />
cijene smještaja te ćemo za naše sugrađane<br />
isti i sufinancirati te planiramo kako će za<br />
to trebati izdvajati oko 400 tisuća eura na<br />
godišnjoj razini iz gradskog proračuna.<br />
Najveći je to projekt Grada Labina u njegovoj<br />
povijesti i ponosni smo da smo generacija<br />
koja je realizirala toliku želju i potrebu naših<br />
stariji” – ističe gradonačelnik Glavičić<br />
Još je jedan projekt nedavno dovršen i<br />
izgleda spektakularno, a to je nogometni<br />
teren s umjetnom travom na što je utrošeno<br />
oko milijun eura za što je i Hrvatski<br />
nogometni savez financirao postavu umjetne<br />
podloge najviše razine. Teren je u funkciji<br />
na radost svih sportaša i rekreativaca, a stigla<br />
je i odluka kojom su osigurana bespovratna<br />
sredstva za sufinanciranje popratnih objekata<br />
te će se izgraditi svlačionice i tribine kako bi<br />
ovaj kompleks bio potpun.<br />
OBNOVA STOLJETNE ŠUME<br />
Gradonačelnik Valter Glavičić potvrdio<br />
nam je i kako se na ovome ne staje, i dalje se<br />
razmišljanja oko najmlađih u fokusu te Labin<br />
ima potrebe za više vrtićkih i jasličkih mjesta.<br />
”Uskoro počinjemo graditi novi dječji vrtić<br />
u naselju Vinež. Vjerujemo kako će to biti već<br />
početkom godine s obzirom da je ishodovana<br />
građevinska dozvola, sva dokumentacija je<br />
spremna te uskoro raspisujemo nabavu za<br />
pronalazak izvođača radova.”<br />
Uz sve navedeno vidimo kako Labin i dalje<br />
sigurno i stabilno korača putem daljnjeg<br />
razvoja, a valja istaknuti kako sve navedeno<br />
najbolje potkrjepljuju djelima te zelene<br />
politike i briga oko klimatskih promjena nisu<br />
samo mrtvo slovo na papiru s obzirom da,<br />
Novi stadion s umjetnom travom<br />
saznajemo za kraj od gradonačelnika, uskoro<br />
počinje obnova stoljetne šume “Pineta”<br />
oko Starog grada Labina te uređenje prvog<br />
gradskog urbanog parka u naselju Kature<br />
sa novih 8000 biljaka, a za oba su projekta<br />
osigurana bespovratna sredstva i to u<br />
milijunskom iznosu.<br />
Osim toga, sve je spremno za skori početak<br />
radova i na najvećem projektu u povijesti<br />
Labina i Labinštine općenito, aglomeraciji<br />
Labin -Raša – Rabac koja svojom vrijednošću<br />
premašuje iznos od 100 milijuna eura za što<br />
su osigurana bespovratna sredstva.<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 125
GLAS PARTNERA<br />
D<br />
vostruki osvajač prestižne<br />
titule grada s najboljom<br />
kvalitetom života u<br />
Hrvatskoj – Poreč - i ove se<br />
godine našao u izboru.<br />
Poreč je jedan od rijetkih<br />
gradova u Hrvatskoj koji je<br />
nominiran kao finalist<br />
svake godine od početka izbora.<br />
Osvajanje ove prestižne titule Poreč može<br />
zahvaliti činjenici da je najrazvijeniji, ali i grad<br />
s najmlađim stanovništvom u Istri. Pozitivno<br />
i stabilno gospodarsko okruženje pridonijelo<br />
je tome da Poreč godinama bilježi pozitivna<br />
demografska kretanja. Konstantno se radi<br />
na podizanju kvalitete života građana svih<br />
životnih dobi, kroz različite mjere.<br />
POTREBE SVIH GENERACIJA<br />
- Trudimo se ravnomjerno razvijati kako<br />
grad, tako i čak 53 naselja na Poreštini koja<br />
nam administrativno pripadaju. Danas<br />
jednaku komunalnu opremljenost ima<br />
građanin koji stanuje u Žbandaju ili u centru<br />
Poreča. Osim komunalne opremljenosti, jako<br />
nam je važno voditi računa o potrebama svih<br />
naših generacija – imamo najjeftiniji gradski<br />
dom za starije u Istri, svim umirovljenicima<br />
sufinanciramo dopunsko zdravstveno<br />
osiguranje, našim umirovljenicima s malim<br />
prihodima svakog mjeseca uplaćujemo<br />
dodatak na mirovinu, sudjelujemo u<br />
troškovima odvoza otpada, komunalne<br />
naknade, dok našim studentima i učenicima,<br />
primjerice, dajemo neke od najvećih<br />
stipendija u zemlji, a svake godine oko desetak<br />
obitelji u Poreču kupi stan zahvaljujući i<br />
gradskim subvencijama. Sve to smo ostvarili<br />
kao grad bez prireza koji ima među najnižim<br />
komunalnim naknadama - ističe Loris<br />
Peršurić, gradonačelnik Poreča.<br />
U proteklih šest godina njegova<br />
mandata na području Poreča izgrađene<br />
prostorima te sufinancira uklanjanje azbesta.<br />
su škole Finida i škola u Žbandaju te tako<br />
Ipak, u svojim planovima ne posustaju.<br />
uvedena jednosmjenska nastava, što je bila<br />
- Posebno smo ponosni da smo zadnjih<br />
dugogodišnja želja porečkih obitelji. Izgrađena<br />
godina pokrenuli obnovu naše kulturne baštine<br />
su tri vrtića u Žbandaju, Dračevcu i<br />
koja je jedan od glavnih motiva dolaska u<br />
Velom Maju, a do kraja godine u<br />
grad. Smatram da očuvanje i obnova ovakvih<br />
planu je početi izgradnju još dva<br />
spomenika nije samo naša obaveza, već i naša<br />
vrtića za 300 djece. Ulagalo se<br />
dužnost, jer čuvanjem naše baštine, čuvamo<br />
i u komunalnu infrastrukturu,<br />
priču našega grada i prenosimo je na nove<br />
pa su tako izgrađene<br />
generacije. Zato je u proteklom razdoblju<br />
međuzaobilaznica, čime je Poreč<br />
obnovljen zvonik <strong>Eu</strong>frazijeve bazilike, a<br />
dobio tri prometna prstena,<br />
kroz vrlo uspješnu suradnju s Hrvatskim<br />
obnovljena je riva, izgrađeno 90<br />
restauratorskim zavodom, obnova ovog<br />
kilometara kanalizacijske<br />
UNESCO-ova spomenika nastavlja<br />
mreže s četiri pročistača,<br />
se i dalje. Obnovljen je i Zavičajni<br />
Loris Peršurić,<br />
čime se štiti more, ali<br />
muzej Poreštine, Gornji vrtić,<br />
gradonačelnik Poreča<br />
i čija se prerađena<br />
gradska riva koja nam je tijekom<br />
DVOSTRUKI OSVAJAČ TITULE GRADA S NAJBOLJOM KVALITETOM ŽIVOTA U<br />
HRVATSKOJ I OVE SE GODINE NAŠAO U IZBORU NAJBOLJIH<br />
Poreč radi na razvoju<br />
grada i 53 naselja<br />
Brojne projekte ostvarili smo kao grad bez prireza s<br />
jednom od najnižih komunalnih naknada, ističe porečki<br />
gradonačelnik Loris Peršurić<br />
voda danas koristi za čišćenje ulica, izgrađen<br />
novi nogometni kampus, obnovljen Zavičajni<br />
muzej Poreštine, a tijekom nekoliko godina<br />
Poreč je postao predvodnik zelene tranzicije<br />
u Istri i grad primjer jer na javnim objektima<br />
ima postavljene solarne kolektore, pokrenuo<br />
je pilot-projekt javnog prijevoza električnim<br />
autobusom, prvi u Hrvatskoj otvorio je<br />
Sunčani ured kao mjesto podrške građanima<br />
kod postavljanja solarnih kolektora, uklonio<br />
je jednokratnu plastiku iz upotrebe u javnim<br />
obnove otkrila i rimski šivani brod star preko<br />
2000 godina, dok su u tijeku istraživanja na<br />
najstarijem porečkom trgu Marafor. Dodatno,<br />
ove su godine pokrenute i obnove Memorijalne<br />
kuće Joakima Rakovca, kao i Romaničke kuće -<br />
dodaje gradonačelnik.<br />
INFRASTRUKTURA NE PATI<br />
<strong>Eu</strong>ropski fondovi su često nedostižni jer<br />
se Poreč nalazi u kategoriji najrazvijenijih<br />
gradova, ali to ne demotivira porečku gradsku<br />
upravu, koja i dalje priprema projekte i<br />
prijavljuje ih na natječaje.<br />
Naravno, priča o Poreču ne može proći<br />
bez turizma. Na Poreštini danas se ostvaruje<br />
gotovo 10 posto hrvatskog turizma. Da bi sve<br />
funkcioniralo kako treba, bilo je potrebno<br />
osigurati adekvatnu infrastrukturu koja može<br />
podnijeti vrhunce u špici sezone. Poreč svoju<br />
komunalnu opremljenost – zaobilaznicu i<br />
međuzaobilaznicu, četiri pročistača otpadnih<br />
voda, više od 50 prostornih planova raznih<br />
razina i čuvanje obalnog pojasa i mora,<br />
kao iznimno značajnih resursa, može<br />
zahvaliti svima koji su do danas upravljali<br />
gradom i turizmom jer, iako ovom području<br />
tijekom špice gravitira oko 150.000 ljudi,<br />
infrastruktura ne pati.<br />
126 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
GRADOVI<br />
PREDVODNICI<br />
P<br />
rojekt izbora za Najbolji grad<br />
Jutarnji list je pokrenuo u<br />
suradnji sa platformom<br />
gradonačelnik.hr koja se u<br />
proteklih sedam godina, od<br />
kad je krenula s radom,<br />
etablirala kao jedini medij u<br />
Hrvatskoj koji sustavno prati<br />
rad i djelovanje, projekte i mjere gradskih<br />
uprava na teritoriju čitave zemlje te analizira i<br />
uspoređuje rezultate i uspješnost gradova kroz<br />
javno dostupne službene podatke.<br />
U ‘Top 10’ analizama proračunskih<br />
izdvajanja gradova te nizom istraživanja u<br />
kojima prikuplja podatke direktno od gradskih<br />
uprava ili iz drugih javno dostupnih podataka<br />
U ‘Top 10’ analizama<br />
gradonačelnik.hr rangira ih<br />
prema proračunskim<br />
prioritetima i mjerama za bolje<br />
uvjete života i poslovanja<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 127
GRADOVI EGIDA - NAVIGACIJA<br />
PREDVODNICI<br />
1 2 3 4<br />
Pružanje financijske potpore<br />
obiteljima s maloljetnom<br />
djecom, financiranje opreme za<br />
novorođenčad, prijevoz djece s<br />
teškoćama u razvoju, naknade<br />
za roditeljski dopust, produženi<br />
boravak u vrtiću i školi, trajni<br />
smještaj i hrana djece u<br />
nepovoljnom položaju...<br />
Subvencije trgovačkim<br />
društvima i zadrugama izvan<br />
javnog sektora. Riječ je o<br />
privatnim tvrtkama kojima su<br />
<strong>gradovi</strong> novčano pomogli, no<br />
vjerojatno kod pojedinih<br />
gradova nije bilo odvojeno<br />
knjiženih potpora namijenjenih<br />
poduzetnicima i obrtnicima.<br />
Za sport i rekreaciju svojih<br />
građana otprilike su<br />
podjednako ulagali ‘morski’ i<br />
‘kontinentalni’ <strong>gradovi</strong>, pri<br />
čemu su ipak mali i srednji<br />
<strong>gradovi</strong> u odnosu na velike –<br />
koji su razumljivo prednjačili u<br />
apsolutnim iznosima – izdvajali<br />
nešto više iz proračuna.<br />
Većina projekata vezanih uz<br />
zaštitu okoliša odnosi se na<br />
saniranje odlagališta neopasnog<br />
otpada, izgradnju reciklažnih<br />
dvorišta, nabavku spremnika za<br />
odvojeno prikupljanje otpada,<br />
provođenje raznih edukacija i sl.<br />
Postala je jedna od zahtjevnijih<br />
proračunskih stavki.<br />
(DZS, FINA, baze podataka ministarstava…),<br />
gradonačelnik.hr građanima omogućuje bolji<br />
uvid u proračunske prioritete, projekte i mjere<br />
kojima <strong>gradovi</strong> rade na poboljšanju uvjeta<br />
života i poslovanja. Gradske uprave, pak, kroz<br />
njihovu analitiku i usporedbe, dobivaju uvid<br />
u vlastitu poziciju i rejting u odnosu na ostale<br />
gradove. Također, kaže glavna urednica Marija<br />
Pulić Drljača, gradonačelnik.hr tijekom godina<br />
je postao platforma i jedinstveno mjesto na<br />
kojem se i same gradske uprave informiraju<br />
o tome što rade njihovi kolege u drugim<br />
<strong>gradovi</strong>ma, a često i inspiriraju mjerama i<br />
dobrim praksama kojima drugi <strong>gradovi</strong> podižu<br />
kvalitetu života svojih građana.<br />
KONKRETNE MJERE I REZULTATI<br />
’Veliko nam je zadovoljstvo i priznanje<br />
kad u svakodnevnoj komunikaciji s<br />
gradonačelnicima, pročelnicima i drugim<br />
djelatnicima gradskih uprava čujemo kako<br />
im je naša platforma vrlo korisna i kako na<br />
svakodnevnoj bazi svrate na naš portal ili<br />
Facebook stranicu i pogledaju što se radi u<br />
drugim <strong>gradovi</strong>ma, koji su ključni projekti,<br />
kakve se mjere se donose i na čemu je fokus.<br />
S druge strane, naš pozitivan pristup, isticanje<br />
dobrih primjera i praksi, inovativnih projekata<br />
i korisnih mjera iz gradova korisni su i<br />
osvježavajući i samim građanima jer smo već<br />
svi umorni od politike, afera i negative koji<br />
dominiraju medijskim prostorom. Nas politika<br />
ne zanima, ne zanima nas čak niti iz koje je<br />
stranke gradonačelnik osim u slučajevima<br />
kad se zbog politike dogodi blokada rada<br />
gradske uprave i provođenje projekata.<br />
Ono čime se bavimo i na čemu nam je fokus<br />
su konkretni projekti, mjere i rezultati.<br />
Vjerujemo da na ovaj način doprinosimo<br />
pozitivnim i promjenama na lokalnoj razini,<br />
a povratne informacije iz gradova i trendovi<br />
koje primjećujemo kroz naše analize pokazuju<br />
da ovakav pristup itekako ima smisla’, ističe<br />
urednica gradonačelnik.hr-a.<br />
Kao najbolji primjer ističe važan trend koji<br />
pokazuju proračunske analize gradonačelnik.<br />
hr-a. Naime, iz godine u godinu rastu<br />
izdvajanja gradova za podizanje kvalitete<br />
1<br />
Redni<br />
broj<br />
2<br />
Redni<br />
broj<br />
3<br />
Redni<br />
broj<br />
4<br />
Izdvajanja za obitelj i djecu po stanovniku (u kunama)<br />
Izdvajanja za poduzetnike po stanovniku (u kunama)<br />
Izdvajanja za sport (u kunama)<br />
Grad<br />
Županija<br />
Izdvajanja za zaštitu okoliša (u kunama)<br />
Broj<br />
stanovnika<br />
2021.<br />
Kategorija Sport 2021.<br />
Sport po<br />
stanovniku za<br />
2021.<br />
1 Vukovar Vukovarsko-srijemska 23.175 Veliki grad 29.134.908 1.257,17<br />
2 Varaždin Varaždinska 43.782 Veliki grad 53.812.719 1.229,11<br />
3 Petrinja Sisačko-moslavačka 19.950 Srednji grad 24.126.548 1.209,35<br />
4 Novigrad Istarska 3.889 Mali grad 4.127.304 1.061,28<br />
5 Sisak Sisačko-moslavačka 40.121 Veliki grad 41.650.520 1.038,12<br />
Redni<br />
broj<br />
Grad<br />
Grad<br />
Grad<br />
Županija<br />
Županija<br />
Županija<br />
Broj<br />
stanovnika<br />
2021<br />
Broj<br />
stanovnika<br />
2021.<br />
Broj<br />
stanovnika<br />
2021.<br />
Kategorija<br />
Kategorija<br />
Kategorija<br />
Obitelj i<br />
djeca 2021.<br />
Subvencije trgovačkim<br />
društvima<br />
i zadrugama izvan<br />
jav. sektora 2021.<br />
Zaštita okoliša<br />
2021.<br />
Izdvajanja za obitelj i<br />
djecu po stanovniku<br />
za 2021.<br />
1 Vrgorac Splitsko-dalmatinska 5.698 Mali grad 3.041.690 533,82<br />
2 Vis Splitsko-dalmatinska 1.918 Mali grad 518.975 270,58<br />
3 Županja Vukovarsko-srijemska 9.153 Mali grad 2.262.516 247,19<br />
4 Vukovar Vukovarsko-srijemska 23.175 Veliki grad 5.660.944 244,27<br />
5 Novi Vinodolski Primorsko-goranska 4.328 Mali grad 1.021.058 235,92<br />
Subvencije<br />
poduzetnicima<br />
po stanovniku<br />
za 2021.<br />
1 Čabar Primorsko-goranska 3.226 Mali grad 905.203 280,60<br />
2 Poreč Istarska 16.607 Srednji grad 4.471.894 269,28<br />
3 Šibenik Šibensko-kninska 42.599 Veliki grad 9.428.806 221,34<br />
4 Samobor Zagrebačka županija 37.435 Veliki grad 7.603.071 203,10<br />
5 Vukovar Vukovarsko-srijemska 23.175 Veliki grad 4.607.751 198,82<br />
Zaštita okoliša<br />
po stanovniku za<br />
2021.<br />
1 Obrovac Zadarska 3.453 Mali grad 6.631.274 1.920,44<br />
2 Opatija Primorsko-goranska 10.619 Srednji grad 17.378.806 1.636,58<br />
3 Nin Zadarska 2.705 Mali grad 4.159.414 1.537,68<br />
4 Otok (Vinkovci) Vukovarsko-srijemska 4.899 Mali grad 7.353.792 1.501,08<br />
5 Komiža Splitsko-dalmatinska 1.394 Mali grad 2.042.145 1.464,95<br />
128 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
5 6 7 8<br />
Koliko su <strong>gradovi</strong> iz svojih<br />
proračuna izdvojili za rodiljne<br />
naknade i potpore novorođen.<br />
čadi. Kako je gradonačelnik.hr<br />
već više puta naglašavao u<br />
svojim analizama, depopulacija<br />
je jedan od najvećih nacionalnih<br />
izazova s kojim se suočavaju i<br />
druge zemlje.<br />
U odnosu na broj stanovnika,<br />
najviše je povukao Grad<br />
Komiža, nešto više od 3,5 tisuće<br />
kuna po stanovniku. Druga je<br />
Vrlika sa gotovo 3,4 tisuće, Cres<br />
i Orahovica blizu 3,3 tisuće,<br />
Otok 2,7 tisuća kuna, Beli<br />
Manastir, Drniš i Nin oko 2,6<br />
tisuća, itd.<br />
Što se gradova tiče,<br />
najuspješniji je u 2021. bio<br />
Osijek koji je povukao najveći<br />
udio povučenih sredstava u<br />
odnosu na ukupno povučena<br />
sredstva gradova – 5,31 posto.<br />
Slijede Slavonski Brod sa 4,02<br />
posto, Rijeka sa 3,90 posto,<br />
Zadar sa 2,64 posto, itd.<br />
Riječ je o projektima EU,<br />
održavanju komunalne<br />
infrastrukture poput odvodnje<br />
ili opskrbe pitkom vodom,<br />
prometnica i javne rasvjete,<br />
ulaganja u poduzetničke zone,<br />
dječje vrtiće, igrališta, škole,<br />
sportske objekte, energetske<br />
obnove javnih zgrada…<br />
5<br />
Redni<br />
broj<br />
6<br />
Redni<br />
broj<br />
7<br />
8<br />
Izdvajanja za bebe (u kunama)<br />
EU fondovi po stanovniku (u kunama)<br />
Grad<br />
Županija<br />
EU fondovi - udio u ukupno povučenim sredstvima (u kunama)<br />
Ulaganja u kvalitetu života (u kunama)<br />
Broj<br />
stanovnika<br />
2021.<br />
Kategorija<br />
<strong>Eu</strong> fondovi<br />
2021.<br />
EU fondovi po<br />
stanovniku za<br />
2021.<br />
1 Komiža Splitsko-dalmatinska 1.395 Mali grad 4.972.346 3.564,41<br />
2 Vrlika Splitsko-dalmatinska 1.706 Mali grad 5.728.764 3.358,01<br />
3 Cres Primorsko-goranska 2.738 Mali grad 8.996.355 3.285,74<br />
4 Orahovica Virovitičko-podravska 4.552 Mali grad 14.918.177 3.277,28<br />
5 Otok (Vinkovci) Vukovarsko-srijemska 4.902 Mali grad 13.429.161 2.739,53<br />
Redni<br />
broj<br />
Grad<br />
Grad<br />
Županija<br />
Županija<br />
Broj<br />
stanovnika<br />
2021<br />
Broj<br />
stanovnika<br />
2021.<br />
Kategorija<br />
Kategorija<br />
Porodiljne naknade<br />
i oprema i oprema za novoro-<br />
Porodiljne naknade<br />
za novorođenčad đenčad po<br />
2021. stanovniku za 2021.<br />
1 Belišće Osječko-baranjska 8.884 Mali grad 722.500 81,33<br />
2 Otok (Vinkovci) Vukovarsko-srijemska 4.899 Mali grad 396.000 80,83<br />
3 Stari Grad Splitsko-dalmatinska 2.772 Mali grad 215.000 77,56<br />
4 Vrlika Splitsko-dalmatinska 1.728 Mali grad 126.000 72,92<br />
5 Supetar Splitsko-dalmatinska 4.325 Mali grad 307.000 70,98<br />
<strong>Eu</strong> fondovi<br />
2021.<br />
Udio povučenih sredstava<br />
u ukupno povučenim<br />
sredstvima 2021.<br />
1 Osijek Osječko-baranjska 96.848 Veliki grad 79.027.317 5,31%<br />
2 Slavonski Brod Brodsko-posavska 50.039 Veliki grad 59.853.238 4,02%<br />
3 Rijeka Primorsko-goranska 108.622 Veliki grad 57.972.363 3,90%<br />
4 Zadar Zadarska 70.829 Veliki grad 39.294.978 2,64%<br />
5 Vukovar Vukovarsko-srijemska 23.536 Veliki grad 34.738.656 2,34%<br />
Udio izdvajanja za<br />
Redni<br />
Broj<br />
Usluge unapređenja<br />
stanovanja i<br />
Ukupni rashodi usluge unapređenja<br />
Grad stanovnika Kategorija<br />
broj<br />
2021. stanovanja i zajednice<br />
2021.<br />
zajednice 2021.<br />
u proračunu za 2021.<br />
1 Komiža 1.394 Mali grad 16.462.547 28.489.310 57,78%<br />
2 Drniš 6.276 Mali grad 22.091.302 45.944.972 48,08%<br />
3 Novigrad 3.889 Mali grad 25.056.439 53.210.146 47,09%<br />
4 Ludbreg 8.477 Mali grad 23.954.189 54.162.156 44,23%<br />
5 Ivanec 12.723 Srednji grad 19.068.618 43.511.807 43,82%<br />
života – od ulaganja u razvoj i poboljšanje<br />
stanovanja, obrazovanje, obitelj i djecu,<br />
potpore poduzetnicima, poljoprivrednicima…<br />
Gradovi su sve efikasniji u povlačenju<br />
EU sredstava za projekte kojima se potiče<br />
gospodarski rast, poboljšava socijalna slika i<br />
podižu odgojno-obrazovni standardi. Izražen<br />
je i trend sve veće transparentnosti gradova.<br />
Od toga da građanima kroz posebne aplikacije<br />
omogućavaju uvid u trošenje proračunskog<br />
novca pa do direktnog uključivanja građana u<br />
kreiranje proračuna i odlučivanje u što će se<br />
ulagati.<br />
ISTRAŽIVANJE O NAKNADAMA ZA BEBE<br />
’U ovom kontekstu možemo spomenuti<br />
i naše prvo istraživanje o naknadama za<br />
bebe nakon kojeg je čak 60 gradova donijelo<br />
odluku o povećanju naknada, a istraživanja<br />
koja smo proveli o cijenama vrtića potaknula<br />
su mnoge lokalne uprave da ih snize i tako<br />
olakšaju život svojim građanima i obiteljima<br />
s malom djecom. Naša analitika i usporedni<br />
podaci služe mnogim <strong>gradovi</strong>ma kako bi<br />
vidjeli gdje i kako stoje i što<br />
trebaju napraviti da bi postali<br />
bolji’, kažu nam iz gradonačelnik.<br />
hr-a.<br />
Kao logičan nastavak projekta<br />
gradonačelnik.hr pokrenut je i<br />
projekt župan.hr koji prati rad<br />
županija, a s kojim smo, u<br />
suradnji i sa Hrvatskom<br />
zajednicom županija i<br />
Uredom <strong>Eu</strong>ropskog<br />
parlamenta u Hrvatskoj,<br />
pokrenuli veliki izbor<br />
za najbolji županijski<br />
EU projekt. Najmlađi<br />
sestrinski projekt je portal<br />
načelnik.hr koji donosi<br />
analize i primjere dobrih<br />
praksi iz općina.<br />
Osim toga, u posljednje četiri<br />
godine na svom Facebooku<br />
gradonačelnik.hr je<br />
organizirao i nekoliko<br />
uspješnih izbora u<br />
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 129
GRADOVI PREDVODNICI<br />
9 10 11 12<br />
Komiža je najviše rangirana<br />
prema izdvajanju po glavi<br />
stanovnika pa je u 2021. za<br />
usluge unapređenja kvalitete<br />
života izdvojila 11.809,57 kuna<br />
per capita (jedina iznad<br />
10.000). Od 1000 do 10.000<br />
kuna po stanovniku izdvojio je<br />
81 grad.<br />
Po udjelu izdvajanja iz<br />
proračuna za potporu lokalnim<br />
poljoprivrednicima lidersku<br />
poziciju zauzima Ivanić-Grad s<br />
2.23 posto udjela. Prema analizi<br />
gradonačelnik.hr 76 gradova za<br />
za ovu stavku u 2021. uložilo je<br />
više od deset posto godišnjeg<br />
proračuna.<br />
Za poljoprivredu je po<br />
stanovniku najviše izdvojio<br />
Obrovac, 192,98 kn. Više od<br />
100 kuna per capita u 2021. dali<br />
su i Ivanić-Grad (134,32 kn) i<br />
Petrinja (121 kn), od 50 do 100<br />
kn dalo je devet gradova, a od<br />
10 do 50 kn po stanovniku<br />
izdvojilo je 48 gradova.<br />
U 2021. godini 14 je gradova<br />
izdvojilo više od 100 kuna po<br />
stanovniku, a među deset<br />
najbolje rangiranih taj se iznos<br />
kretao između 122 i 327,90<br />
kuna. Cres je 327,9 kuna<br />
izdvojio najviše sredstava per<br />
capita, a slijede ga Ilok i<br />
Novigrad.<br />
kojima najbolje među <strong>gradovi</strong>ma birali građani.<br />
’Krenuli smo s izborom Najljepšeg vrtića jer<br />
smo građanima na jednom mjestu htjeli pokazati<br />
koliko je krasnih vrtića u zemlji i koliko <strong>gradovi</strong><br />
ulažu novca i truda kako bi što više podigli<br />
standarde i uvjete boravka najmlađih u vrtićima.<br />
Projekt je izazvao veliki interes i angažman<br />
građana, a njegovu vrijednost prepoznali su i u<br />
Ministarstvu znanosti i obrazovanja i Agenciji<br />
za odgoj i obrazovanje, te su ga podržali i<br />
uključili kao pokrovitelji. Uz pomoć stručnjaka<br />
iz Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata u<br />
lipnju prošle godine smo organizirali izbor za<br />
Najljepši park u Hrvatskoj koji je također izazvao<br />
izuzetno veliki interes i pozitivne reakcije<br />
građana”, pojašnjavaju.<br />
PROMICANJE HRVATSKOG TURIZMA<br />
Najveći boom izazvao je, pak, njihov izbor<br />
za Najljepši advent kroz koji je slike advenata u<br />
<strong>gradovi</strong>ma prije dvije godine vidjelo preko 1,3<br />
milijun ljudi, a prošle godine preko 2 milijuna…<br />
Samo na njihovoj stranici adventi su dobili<br />
110 tisuća lajkova, a kad računaju svi (i oni<br />
na sheranim objavama bilo je preko 10 tisuća<br />
dijeljenja), adventi su prikupili preko 203 tisuće<br />
lajkova! Za usporedbu, u izboru za najljepši<br />
advent u <strong>Eu</strong>ropi kojega organizira portal<br />
<strong>Eu</strong>ropean Best Destinations, prije dvije godine je<br />
sudjelovalo 208 tisuća glasača.<br />
”Vrijednost ovog<br />
projekta u promicanju<br />
hrvatskog turizma i<br />
adventa kao<br />
jednog<br />
od jačih<br />
turističkih<br />
događaja<br />
u zemlji<br />
prepoznalo je<br />
i Ministarstvo<br />
turizma i sporta koje<br />
se od prošle godine<br />
uključilo kao službeni<br />
pokrovitelj izbora<br />
za Najljepši advent”,<br />
zaključuje urednica<br />
gradonačelnik.hr.<br />
9<br />
Redni<br />
broj<br />
10<br />
Redni<br />
broj<br />
11<br />
Izdvajanja za unapređenje kvalitete života po stanovniku (u kunama)<br />
Izdvajanja za poljoprivredu kao udio u proračunu (u kunama)<br />
Grad<br />
Županija<br />
Broj<br />
stanovnika<br />
2021.<br />
Subvencije za poljoprivredu po stanovniku (u kunama)<br />
12 Izdvajanja za zdravstvo po stanovniku (u kunama)<br />
Kategorija<br />
Udio izdvajanja za<br />
Subvencije<br />
subvencije<br />
poljoprivrednicima<br />
2021.<br />
poljoprivrednicima u<br />
proračunu za 2021<br />
1 Ivanić-Grad Zagrebačka 12.982 Srednji grad 1.745.093 2,23%<br />
2 Obrovac Zadarska 3.453 Mali grad 627.236 1,67%<br />
3 Ozalj Karlovačka 5.837 Mali grad 481.237 1,61%<br />
4 Orahovica Virovitičko-podravska 4.537 Mali grad 250.000 1,29%<br />
5 Ilok Vukovarsko-srijemska 5.045 Mali grad 430.954 1,24%<br />
Redni<br />
broj<br />
Grad<br />
Županija<br />
Broj<br />
stanovnika<br />
2021.<br />
Kategorija<br />
Subvencije poljoprivrednicimprivrednicima<br />
Subvencije poljo-<br />
po<br />
2021. stanovniku za 2021.<br />
1 Obrovac Zadarska 3.453 Mali grad 627.236 181,65<br />
2 Ivanić-Grad Zagrebačka 12.982 Srednji grad 1.745.093 134,42<br />
3 Petrinja Sisačko-moslavačka 19.950 Srednji grad 2.414.000 121,00<br />
4 Ilok Vukovarsko-srijemska 5.045 Mali grad 430.954 85,42<br />
5 Ozalj Karlovačka 5.837 Mali grad 481.237 82,45<br />
Redni<br />
broj<br />
Grad<br />
Grad<br />
Županija<br />
Županija<br />
Broj<br />
stanovnika<br />
2021.<br />
Broj<br />
stanovnika<br />
2021.<br />
Kategorija<br />
Usluge<br />
unapređenja<br />
stanovanja i<br />
zajednice 2021.<br />
Kategorija Zdravstvo 2021.<br />
Usluge unapređenja<br />
stanovanja i zajednice<br />
po stanovniku za<br />
2021.<br />
1 Komiža Splitsko-dalmatinska 1.394 Mali grad 16.462.547 11.809,57<br />
2 Novigrad Istarska županija 3.889 Mali grad 25.056.439 6.442,90<br />
3 Crikvenica Primorsko-goranska 9.980 Mali grad 36.058.984 3.613,12<br />
4 Vis Splitsko-dalmatinska 1.918 Mali grad 6.783.182 3.536,59<br />
5 Drniš Šibensko-kninska 6.276 Mali grad 22.091.302 3.519,97<br />
Zdravstvo po<br />
stanovniku za<br />
2021.<br />
1 Cres Primorsko-goranska 2.716 Mali grad 890.565 327,90<br />
2 Ilok Vukovarsko-srijemska 5.045 Mali grad 990.884 196,41<br />
3 Novigrad Istarska 3.889 Mali grad 753.685 193,80<br />
4 Hvar Splitsko-dalmatinska 3.979 Mali grad 696.000 174,92<br />
5 Mali Lošinj Primorsko-goranska 7.537 Mali grad 1.197.493 158,88<br />
130 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.