GRAFIČAR 368-369

GRAFICAR & MEDIJI

LIST RADNIKA U TISKARSTVU, KOMUNIKACIJAMA, NAKLADNIŠTVU I MEDIJIMA • BROJ 368/369 • SIJEČANJ/VELJAČA 2023. • GODINA XXXII

SLOŽNI BIT ĆEMO MOŽNI

PROSJEČNE PLAĆE U EUROZONI

Plaće i trošak rada stagniraju

U RH prosječna plaća 947 eura

najmanje među državama eurozone

www.sgim.hr

Novi

Zakon

o radu

INTERVJU

Škola za grafiku, dizajn

i medijsku produkciju

Ravnatelj dipl. graf. ing.

Dubravko Deželić

... Izbalansirati tržište rada

i interese učenika

VIJESTI IZ PODRUŽNICA

Izborne skupštine

podružnica

Pregovori o kolektivnim

ugovorima

Sklopljeni novi

dodaci i ugovori

Strah od siromaštva i isključenosti iz društva - 91 posto „zabrinutih“ ispitanika


PREDSJEDNIŠTVO SINDIKATA GRAFIČARA I MEDIJA

Sindikat pred mnogim

aktivnostima u 2023.

Predsjedništvo Sindikata

grafičara i medija 16. prosinca

2022. godine održalo je 11.

sjednicu na kojoj se, uz ostale

točke dnevnog reda, razgovaralo

o Financijskom planu Sindikata

grafičara i medija za 2023. godinu

Tom je prilikom Darije Hanzalek,

predsjednik Sindikata grafičara i

medija naglasio da je tekuća kalendarska

godina bila u skladu s financijskim

planom, što je pozitivna okolnost, imajući

u vidu činjenicu da je ta godina bila izazovna.

Za iduću godinu planiraju se prihodi i

rashodi na istoj razini kao i za 2022. godinu,

uz posebno pojačan angažman sindikalnih

povjerenika na učlanjivanju radnika

u Sindikat.

Na drugom dijelu Predsjedništva

sudjelovali su i predstavnici pojedinih tijela

u Sindikatu te sindikalni povjerenici iz sindikalnih

podružnica. Na proširenoj sjednici

Predsjedništva razgovaralo se o provedbi

redovitih izbora u Sindikatu za tijela Sindikata

i dužnosnike te o održavanju skupština

u podružnicama. Zaključeno je da će sindikalne

podružnice do polovice siječnja 2023.

godine dostaviti prijedloge termina održavanja

skupština kako bi se izbori u podružnicama

proveli do 15. ožujka 2023. godine.

Ujedno se razgovaralo o provedbi i održavanju

VIII. kongresa Sindikata grafičara

i medija, 42. susretima radnika u grafičkoj

i nakladničkoj djelatnosti i medijima, te o

provedbi Seminara UNI Europa grafički

sektor: Razvoj sektorskih kapaciteta Sindikata,

s ciljem razvoja socijalnog dijaloga

u grafičkom sektoru – II. dio Uključivanje

poslodavaca.

S obzirom na to da 1. siječnja 2023. godine

euro postaje službena valuta Hrvatske,

na proširenoj sjednici Predsjedništva razgovaralo

se i o uvođenju eura i aktivnostima

Sindikata kada je riječ o kolektivnim

ugovorima, pozajmicama i pomoćima. Dodijeljena

su priznanja sindikalnim povjerenicima

koji su u 2022. godini imali dobre

rezultate u organiziranju novih članova.

Darije Hanzalek, predsjednik Sindikata

grafičara i medija, zaključno je naglasio

da će sljedeća godina biti izazovna, posebice

imajući u vidu moguću gospodarsku

recesiju, usklađivanje kolektivnih ugovora

s novim Zakonom o radu, ali i posljedicama

prilagodbe na euro. No, zajedničkim

radom moguće je savladati sve prepreke

koje se mogu pojaviti, a osnovne aktivnosti

Sindikata bit će usmjerene na organiziranje

novih članova, održavanje Kongresa i edukativnih

seminara. (MK)

U tijeku su izbori u Sindikatu

2 GRAFICAR & MEDIJI

Na temelju članka 33. Statuta, Predsjedništvo Sindikata grafičara

i medija je na svojoj 10. sjednici održanoj 7. listopada 2022.

godine donijelo Odluku o raspisivanju redovnih izbora u Sindikatu

grafičara i medija.

U sindikalnim podružnicama u tijeku su izvještajno-izborne

skupštine, koje se održavaju u pravilu kroz jednu skupštinu

na kojoj mogu prisustvovati svi članovi sindikalne podružnice.

Iznimno, uz objektivne razloge i prethodnu suglasnost predsjedništva

ili predsjednika Sindikata, skupština može biti organizirana

na delegatskom principu. Podružnica bira povjerenika(e)/

glavnog povjerenika, koji čine povjereništvo podružnice, nadzorni

odbor i zastupnike za kongres Sindikata, ističe potencijalne

kandidate za organe i funkcije u Sindikatu (nije obvezno), te

imenuje blagajnika podružnice (nije obvezno). Prije sazivanja

skupštine poželjno je da se pozove sve članove na davanje kandidatura

za sindikalnog povjerenika i druge funkcije.

Izvještajno-izborne skupštine u sindikalnim podružnicama

organiziraju se od 10. listopada 2022. godine do 15. ožujka 2023.

godine, a sazivaju ih sindikalna povjereništva podružnica.

VIII. kongres Sindikata grafičara i medija, Predsjedništvo

planira zakazati za 17. i 18. svibnja 2023. godine. Zastupnici za

Kongres biraju se u izbornim jedinicama, na skupštinama sindikalnih

podružnica, a prema kriterijima koje utvrđuje Predsjedništvo

Sindikata. (DH)

Sjećam se bakine priče da je u Samoboru

bio stari odvjetnik koji je, kad bi izgubio

spor, strankama koje su prigovarale

hodajući s njim sa suda, uvijek stao i šapatom

rekao: „Šutite, dobro da nas nisu zaprli (zatvorili)!“

Izmjenama Zakona o radu, koje su

stupile na snagu početkom godine, radnici su

i više dobili no izgubili i, zaista – kako je na

početku izgledalo, dobro je završilo.

O izmjenama Zakona počelo se razgovarati

početkom covid krize i lockdowna, kad

su poslodavci iskoristili trenutak za snažnu

ofenzivu s ciljem dodatne fleksibilizacije radnih

odnosa. Sindikati su uspjeli izdržati prvi

napad i nije se dogodio „blitzkrieg“ u radnim

odnosima. Otvoreni su opsežni pregovori, a

fokus je bio na onome što je bilo nužno s obzirom

na trenutak, ostvarenje

Plana nacionalnog oporavka i

usklađenje s pravom EU.

Rad na određeno nije

probni rad

Imajući u vidu da je sklapanje

ugovora na određeno vrijeme

prilikom zapošljavanja

radnika postalo pravilo, a ne

iznimka, dodatno je ograničena

mogućnost njihovog sklapanja.

Mnogi zaboravljaju da je rad na

određeno dozvoljen jedino ako

je određeni posao unaprijed vremenski ograničen.

Nije dovoljno samo ne znati koliko će

nešto trajati. Sada još jasnije stoji da je rad na

određeno moguć samo ako je prestanak radnog

odnosa unaprijed utvrđen zbog objektivnog

razloga, a razlog treba i navesti u ugovoru.

Uz prethodni temeljni uvjet, moguće je sklopiti

najviše tri uzastopna ugovora na određeno,

koje ne isključuje ni razmak među njima do

tri mjeseca, a prekid rada za poslodavca do šest

mjeseci također se ne računa, odnosno broje se

i raniji ugovori.

Mnogi poslodavci, čak ne s lošom namjerom,

koristili su rad na određeno, kako sami

kažu: „Da isprobamo radnike, da nakon godinu-dvije

vidimo kakav je tko, pa ćemo mu

dati ugovor na neodređeno“. Rad na određeno

nije zamjena za probni rad, ni obrnuto!

Odredbe ne mogu biti jasnije, no trebat će

dosta energije da se iskorijeni ovo pogrešno

shvaćanje. Možda pomogne to što svima nedostaje

radnika, kao i da njihova pretjerana

fluktuacija ipak nije tako sjajna za poslodavca,

a prvi korak u stvaranju jače veze s radnikom

je ugovor na neodređeno vrijeme.

Rad s plaže

Izmjene sadržaja „redovnih“ ugovora o

radu vide se kroz tekstualna pojašnjenja vezana

uz obvezu konkretizacije mjesta rada,

navođenja plaće u bruto iznosu, te radnog

vremena u satima.

Puno rasprave i energije utrošeno je oko

rada na izdvojenom mjestu, koji ostaje kao

rad od kuće radnika ili s drugog mjesta koje

nije prostor poslodavca, a to mjesto je poznato

i nije promjenjivo. U pravilu, poslodavac

RIJEČ PREDSJEDNIKA SINDIKATA

ZOR JE NA KRAJU

I DOBRO ISPAO

ostaje dužan osigurati mjere zaštite na radu i

nadoknaditi troškove radniku (struja, telefon,

internet, grijanje i sl.).

Novost je uvođenje rada na daljinu, kod

kojeg mjesto s kojeg će radnik raditi, nije fiksno

ni poznato, ono je promjenjivo i o njemu

odlučuje sam radnik. Sindikati nisu uspjeli u

zahtjevima da i ovdje poslodavac odgovara za

zaštitu i troškove radnika. Poslodavac je dužan

radnika upoznati sa zaštitom na radu, ali

istini za volju, zaista će je teško provoditi i za

nju odgovarati ako ne zna ni odakle će radnik

raditi. Poslodavci su se odmah počeli raspitivati

o tome kao pogodnosti u svoju korist, ali

neka budu oprezni; i mnogi radnici, posebno

mlađi, raspitivat će se za ovaj fleksibilni oblik

rada: „Danas radim iz Zagreba, sutra s Hvara,

a za dva tjedna s Tajlanda (ako si to mogu

priuštiti)“. Tu se neće moći mjeriti svaki radni

učinak, neće se tako lako osigurati disciplina

svakog kolektiva. Vidimo da nakon pandemije

mnogi vraćaju svoje radnike u urede.

Dodatni rad?

Mogućnost za dodatni rad radnika već je

postojala, ali s dosadašnjih 8 sati u nejednakom

rasporedu kod dodatnog poslodavca

sada to može biti i do 16 sati tjedno, najviše 4

mjeseca godišnje. Sindikati su se ovome protivili

glasnije od poslodavaca, ističući sve rizike

s aspekta zdravlja i zaštite na radu, a upozorili

su kako će to poticati situacije da radnik ne

bude kvalitetno plaćen za osnovni rad, pa će

raditi i dodatni posao kako bi preživio. Začudo

poslodavci su ostali tiši, možda zbog ovog posljednjeg,

rezonirajući kako je bolje da radnik

još negdje radi, nego da ga moraju više platiti.

Svakako nisu dovoljno upozoravali na suludu

situaciju u kojoj se i matični poslodavac mora

usklađivati novonastaloj situaciji, a radnik ga

više ne mora ni pitati za dozvolu za dodatni

rad. U konačnici, što kad se radnik ozlijedi i

razboli na dodatnom radu? Tko će više trpjeti

njegovo bolovanje i gubitak radnih sati?

Probni rad i otpremnina

Iako je takva praksa već nastajala, probni rad

može se odrediti i radniku koji već radi kod poslodavca,

ali samo ako radnik ide na značajnije

različite poslove (npr. napredovanje). Prihvaćeno

je inzistiranje Sindikata da se moraju spriječiti

potencijalne zloporabe, kada bi takav radnik

mogao ostati bez radnog odnosa jer nije zadovoljio

na probnom radu na novom radnom

mjestu, pa on i u slučaju otkaza zbog nezadovoljavanja

na probnom radu sada nedvojbeno zadržava

svoje pravo na otkazni rok i otpremninu,

ovisno o ukupnom stažu kod poslodavca.

Kontradiktorno s radnim

vremenom

U početnim materijalima, u dijelu o radnom

vremenu bile su pomiješane i odredbe o

izvanrednim oblicima rada, pa je odmah bilo

različitih tumačenja i bojazni da se uvodi i famozni

ugovor od 0 sati, prema kojem bi radnik

bio plaćen samo onoliko koliko je faktično radio

taj mjesec (od 0 eura do pune plaće). Takve

odredbe bile bi pogubne za radne odnose generalno.

Na inzistiranje Sindikata, te iznimke,

poglavito rad preko platformi, izmještene su na

kraj zakona, tako da nema mjesta

zabunama.

Ipak, u raspored radnog

vremena ušla je jedna iznimka

prema kojoj poslodavac može

u slučaju prijeke potrebe za

radom radnika pozvati ga na

rad u razumnom roku, odnosno

izmijeniti mu raspored

radnog vremena. Ministarstvo

(ne)namjerno nije uzelo u obzir

protivljenje i upozorenja

Sindikata, da bi se ovo moglo

preširoko koristiti i uvesti fleksibilizaciju

na štetu radnika. Oni smatraju da

neće biti tako.

S druge strane, uvodi se pravo radnika na

nedostupnost izvan radnog vremena, što bi

trebao biti značajan korak naprijed u zaštiti

slobodnog vremena i privatnog života radnika.

Plaće (ne)jasnije

Na inicijativu Ministarstva, odredbe o plaćama

doživjele su najviše tekstualnih intervencija.

Namjere su bile dobre, ali pitanje je

hoće li takav biti i rezultat. Teško je to i sažeti,

ali odredbe o plaćama sada su puno opsežnije,

one opisuju što su plaće, od čega se sastoje,

koji su drugi primici, pa podsjećaju više na

financijske propise. Pitanje je koliko će poslodavcu

i radniku stvari sada biti (ne)jasnije.

Prava za članove

Neka materijalna prava mogu biti ugovorena

u većem opsegu za članove Sindikata, do

dvostrukog iznosa prosječne godišnje sindikalne

članarine. Uz sva rješenja koja su sindikati

dali, odabrano je ono šturo. Nije bilo dogovora

oko primjene samo za članove potpisnika ili za

članove svih sindikata, a napisan je loš pokušaj

kompromisa. Primjena na članove Sindikata

koji je (samo) pregovarao, nije dobro rješenje,

jer ako je neki sindikat uz druge mogao potpisati

Kolektivni ugovor, ali je odbio, principijelno

valjda nije prihvatio ni dodatno pravo

za svoje članove. Ovako je samo skinuta odgovornost

dijela sindikata u kolektivnom pregovaranju,

a opet nije povećan pristup svim sindikatima

u pregovore, a što je jedino moguće

sniženjem previsokog praga reprezentativnosti

za kolektivno pregovaranje.

GRAFICAR & MEDIJI

3


TISAK PLUS

Završen izborni ciklus

Završetak višemjesečnog

ciklusa

izbora po

regijama u sindikalnoj

podružnici Tisak plus

d.o.o. izvršen je krovnom

izbornom skupštinom,

koja je održana

10. prosinca 2022.

godine u Domu Sindikata

grafičara i medija

u Zagrebu. Skupština

je održana po delegatskom

principu, a na

njoj je ponovno izabrana

dosadašnja glavna

sindikalna povjerenica

Milena Šimundić te

su uz to potvrđeni

sindikalni povjerenici

izabrani po regijama podružnice.

Za Regiju Jug izabrani su: Kristina Bulj –

Split, Vatroslav Šamija – Makarska, Slavko

Ujdur – Ploče, Metković, Dubrovnik

te Marijana Vlahov – Šibenik. Povjerenik

u Regiji Zapad je Lidija Pastuović – Rijeka,

a u Regiji Istok Mirta Granić – Vinkovci i

4 GRAFICAR & MEDIJI

Osijek. Povjerenici Regije Sjever su Nevenka

Bistrović – Varaždin, Toni Dužić – Sisak

i Kutina, Božana Perak – Karlovac i Anja

Jovanović te Brankica Majetić, Regija Zagreb.

Izvještaj o radu podružnice podnijela je

dosadašnja povjerenica Milena Šimundić, a

Srećko Radić, član Nadzornog odbora sindikalne

podružnice Tisak plus d.o.o. podnio

je izvještaj o financijsko-materijalnom

poslovanju podružnice.

Svi povjerenici zahvalili su na ukazanom

povjerenju, kazavši da će to opravdati svojim

radom i brigom o članstvu. (MŠ)

TISAK PLUS

Počeli pregovori o

Dodatku kolektivnog ugovora

Na inicijativu Sindikata grafičara i medija u

sindikalnoj podružnici Tisak plus pokrenuti

su razgovori s poslodavcem oko mogućnosti

unapređenja materijalnih prava radnika.

Dana 20. prosinca 2022. godine održan

je prvi sastanak pregovaračkih odbora sindikata

i poslodavca radi sklapanja Dodatka

kolektivnom ugovoru kojim se uređuju

materijalna prava radnika u toj sindikalnoj

podružnici.

Predsjednik uprave Tiska Plus Tomislav

Bagić upoznao je pregovarački odbor sindikata

s trenutnim stanjem poslovanja Tiska

plus, te očekivanjima poslovanja i izazovima

koji očekuju poslodavca u idućoj kalendarskoj

godini. Izrazio je zadovoljstvo s poslovanjem

Tiska plus u godini na odlasku,

te nadu da iduća godina bude pozitivna.

Ujedno je istaknuo sve probleme s kojima

se trenutno suočava Tisak plus, a koji će

uvelike utjecati na mogućnosti poslodavca

u idućoj godini u odnosu na unapređenje

prava radnika. Pri tome je kao jedan od

ključnih problema istaknuo preveliku stopu

korištenja kratkotrajnog bolovanja radnika.

Naglasio je da je u Tisku plus oko 600

radnika na bolovanju, što poslodavca košta

oko 5,2 milijuna kuna, samo kada je riječ o

isplaćenim naknadama za bolovanja, dok

tu nisu uračunati gubici zbog zatvaranja kioska

na kojima rade radnici koji su na bolovanju,

prekovremeni sati, rad nedjeljom i

sl. Imajući u vidu stupanje na snagu novog

Zakona o radu, poslodavac je ujedno najavio

da će svim radnicima koji rade na određeno

vrijeme, a koje poslodavac namjerava

zadržati, ponuditi sklapanje ugovora o radu

na neodređeno vrijeme.

Darije Hanzalek, predsjednik Sindikata

grafičara i medija ukazao je poslodavcu na

probleme s kojima se suočavaju radnici Tiska

plus, posebice u odnosu na razinu materijalnih

prava radnika te ga je informirao

o nezadovoljstvu radnika razinom plaća. U

tijeku su razgovori dviju strana o mogućim

načinima unapređenja materijalnih prava

radnika u Tisku plus, u cilju njihovog zadržavanja

i dodatne motivacije za rad. (MK)

OiV

Povećana osnovica

za izračun plaće

Dana 15. prosinca 2022. godine Sindikat grafičara i medija je s poslodavcem

u sindikalnoj podružnici Odašiljači i veze sklopio Dodatak II. Kolektivnom

ugovoru, kojim se unaprijedila postojeća razina prava radnika u toj sindikalnoj

podružnici.

Tako je povećana osnovica za izračun plaće za 6%, povećana je naknada za

topli obrok prema najvećem neoporezivom iznosu, te su isplaćene prigodne

nagrade u najvećem neoporezivom iznosu prema poreznim propisima, a izmijenjen

je i način obračunavanja naknade za pripravnost, koja se više ne utvrđuje

prema postotku satnice dnevnog rada radnika u tekućem mjesecu, već se

utvrđuje u paušalnom iznosu od 1,10 eura za svaki sat proveden u pasivnom

dežurstvu.

Sklapanjem Dodatka II. Kolektivnom ugovoru nastavlja se dosadašnja konstruktivna

suradnja poslodavca i sindikata na unaprjeđenju položaja radnika u

toj firmi na obostranu dobrobit radnika i poslodavca. (MK)

GRAFICAR & MEDIJI

5


RADIN PRINT

Sklopljen novi

Kolektivni ugovor

Dana 22. prosinca 2022. godine Sindikat

grafičara i medija i poslodavac sklopili

su Dodatak I. važećem Kolektivnom

ugovoru u sindikalnoj podružnici Radin

print, kojim su povećana materijalna prava

radnika te je produženo važenje važećeg

Kolektivnog ugovora do 31. prosinca

2023. godine.

Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru

povećana je osnovica za izračun plaće te

su povećana određena materijalna prava

radnika (božićnica, topli obrok, otpremnina

za odlazak u mirovinu, nagrada za

radne rezultate).

Sklapanjem Dodatka I. Kolektivnom

ugovoru nastavlja se dosadašnja konstruktivna

suradnja poslodavca i sindikata

u toj sindikalnoj podružnici, koja

rezultira kontinuiranom unapređivanju

razine prava radnika, sukladno uvjetima

poslovanja poslodavca. (MK)

HANZA MEDIA

Ana-Marija Presečan

jednoglasno izabrana

Ana-Marija Presečan jednoglasno

izabrana za sindikalnu povjerenicu

podružnice Hanza Media

Izborna skupština u podružnici Hanza

Media održana je 25. siječnja 2023.

godine. Ana-Marija Presečan podnijela

je izvještaj o aktivnostima podružnice u

proteklom mandatnom razdoblju. Istaknula

je kako je završila svoj treći mandat

kao sindikalna povjerenica, koji je

ujedno bio najteži dosad. Zbog posljedica

pandemije koronavirusa, poslodavac je snizio dodatke na plaću, kao i

plaću za 30 posto. No zahvaljujući odličnoj reakciji i pritisku Sindikata,

dodaci su vraćeni, a smanjenje plaće je zaustavljeno na 15 posto. Nažalost,

nekolicini radnika, koji su ujedno bili i članovi Sindikata, otkazan je

ugovor o radu. Predstavnici Sindikata su s predstavnicima uprave pregovarali

o visini otpremnine i uvjetima za svakog pojedinog radnika i uspijevali

su povisiti predloženi iznos otpremnine. Puno radnika je otišlo, no

dosta ih je i učlanjeno.

Nakon izvještaja, uslijedio je izborni dio skupštine. Za glavnu sindikalnu

povjerenicu ponovno je izabrana Ana-Marija Presečan, a za

sindikalnu povjerenicu izabrana je Tajana Bukovec Polović. Za članove

Nadzornog odbora podružnice izabrani su Miroslav Marsenić,

Dušan Dragojlović i Saša Grubišić. Članovi podružnice predložili su i

kandidate za organe i funkcije u Sindikatu. (MM)

ZNANJE

Darko Krampač

ponovno izabran

Izborna skupština u podružnici Znanje održana

je 31. siječnja 2023. godine.

Darko Krampač je podnio izvještaj o aktivnostima podružnice

u proteklom mandatnom razdoblju. Aktivnosti u

podružnici su bazirane na svakodnevnom radu s članovima

i rješavanju aktualnih pitanja. Dijalog s poslodavcem bio je

također usmjeren na rješavanje aktualnih pitanja i problema.

Smanjenja novčanih primanja, koja su se dogodila za

vrijeme pandemije koronavirusa su vraćena, a povećani su

neoporezivi primici. Bilo je riječi i o aktualnoj situaciji u

firmi. Riješena su pitanja prije nekoliko godina oko rasporeda

radnog vremena i prekovremenog rada, a kao aktualno

spomenuto je pitanje relativno malog broja dana godišnjeg

odmora vezano s tim i raspored njegovog korištenja.

U izbornom dijelu skupštine, za sindikalnog povjerenika

jednoglasno je ponovno izabran Darko Krampač. (MM)

6 GRAFICAR & MEDIJI

AKD

U tijeku pregovori za povećanje plaće

Na inicijativu Sindikata grafičara i

medija u tijeku su kolektivni pregovori

za izmjenu važećeg Kolektivnog

ugovora u sindikalnoj podružnici

Agencija za komercijalnu djelatnost, čime

bi se riješila određena pitanja na koja je

Sindikat poslodavcu skrenuo pozornost u

dosadašnjim razgovorima. U tijeku razgovora

otvorila su se pitanja kao što su visina

naknade za rad na zakonom propisane neradne

dane, odnosno blagdane i Uskrs, visina

plaće radnika, potreba preispitivanja

statusa radnika koji su zaposleni na određeno

vrijeme te solidarna pomoć radnicima

koji imaju teško bolesnu djecu.

Suglasje oko visine naknade za rad

na blagdane i neradne dane

U odnosu na iznijeti problem visine

naknade za rad na zakonom propisane

neradne dane, odnosno blagdane i Uskrs,

poslodavac je prepoznao problem te je sa

Sindikatom postignuto suglasje oko visine

naknade i to tako da će se radnicima koji

rade na navedene dane isplatiti naknada

plaće u visini 100%, uz plaću uvećanu za

50%, odnosno ukupno 250%. Smatramo

da smo postignutim suglasjem oko navedenog

pitanja omogućili radnicima adekvatnu

materijalnu kompenzaciju za rad

na navedene dane.

Pregovara se o mogućnostima

povećanja osnovice

Kada je riječ o visini plaće, unatoč kvalitetnom

napretku u visini osnovice plaće

pri potpisu posljednjeg Kolektivnog ugovora,

činjenica je da posljednjih godinu

dana svjedočimo iznimno visokom porastu

stope inflacije, odnosno potrošačkih

cijena koje su u odnosu na prosinac 2021.,

tj. na godišnjoj razini, u prosjeku više za

13,1%, dok su u godišnjem prosjeku više

za 10,8%. U tome smislu Sindikat je poslodavcu

predložio povećanje osnovice za

izračun plaće, a pregovarački odbori trenutno

razgovaraju o mogućnostima i visini

povećanja osnovice. Imajući u vidu navedene

gospodarske pokazatelje, Sindikat

je predložio da se osnovica za izračun plaće

poveća na maksimalno mogući iznos

koji bi omogućio izbjegavanje realnog

pada vrijednosti plaće radnika i njezine

kupovne moći uslijed iznijetih okolnosti.

Rad na određeno vrijeme treba

ograničiti

Sindikat je također naglasio potrebu

preispitivanja statusa radnika koji su zaposleni

na određeno vrijeme, posebice u odnosu

na novi Zakon o radu. Naime, imajući

u vidu okolnosti pod kojima se radnici

smiju zapošljavati na određeno vrijeme,

kao i postrožena zakonska ograničenja u

odnosu na ovaj institut, Sindikat smatra da

je nužno preispitati status radnika zaposlenih

na određeno vrijeme te onim radnicima,

koji više ne ispunjavaju uvjete za zapošljavanje

na određeno vrijeme, sukladno

zakonskim odredbama, ponuditi ugovore

o radu na neodređeno vrijeme.

Također, poslodavcu je predloženo da

se Kolektivnim ugovorom uredi pravo

radnika na solidarnu pomoć u slučaju

da radnik ima teško bolesno dijete. Iako

je poslodavac u dosadašnjim pojedinim

slučajevima iskazao razumijevanje za navedene

situacije te radnicima isplaćivao

solidarnu pomoć, mišljenja smo da bi se

navedeno pravo trebalo jasnije definirati u

Kolektivnom ugovoru. (MK)

URIHO

Poslodavcu predložene izmjene važećeg kolektivnog ugovora

Na inicijativu tri sindikata u Ustanovi za rehabilitaciju hendikepiranih

osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem –

URIHO, odnosno Sindikata zdravstva, socijalne zaštite i mirovinsko-invalidskog

osiguranja Hrvatske, Sindikata invalida Hrvatske

i Sindikata grafičara i medija, 20. siječnja 2023. godine održan je

prvi sastanak sindikata s poslodavcem na kojem je sindikalna strana

prezentirala poslodavcu prijedlog i argumentaciju za povećanje

plaće radnicima u toj sindikalnoj podružnici.

Sindikalna strana je poslodavcu predložila izmjene važećeg Kolektivnog

ugovora tako da se poveća plaća radnicima, a kako bi se

ublažili negativni učinci visoke inflacije, pa time i realni pad plaća

radnika.

Ravnateljica URIHO-a Sanja Major izrazila je razumijevanje za

iznijete zahtjeve sindikata, te je istaknula da poslodavac prepoznaje

potrebu povećanja plaća radnika, no da, s obzirom na to da je Grad

Zagreb vlasnik Ustanove, odluka o povećanju plaće mora se donijeti

u suradnji s predstavnicima gradske vlasti.

Dogovoreno je da će ravnateljica skrenuti pozornost predstavnicima

gradske vlasti da je pokrenuta inicijativa sindikata za povećanjem

plaće u URIHO-u, te će, nakon obavljenih razgovora

organizirati zajednički sastanak sa sindikatima kako bi se razgovaralo

o modalitetima povećanja plaće radnika u toj sindikalnoj

podružnici. (MK)

GRAFICAR & MEDIJI

7


DES SPLIT

Danko Tresić Pavičić ostaje sindikalni povjerenik

Redovna izborna skupština sindikalne

podružnice u DES-u, Ustanovi za zapošljavanje,

rad i profesionalnu rehabilitaciju

osoba s invaliditetom iz Splita, održana je

19. prosinca 2022., a na njoj su članovi Sindikata

potvrdili povjerenje te ponovno izabrali

Danka Tresića Pavičića za sindikalnog

povjerenika naredne četiri godine.

U obraćanju članovima, kolega Tresić

Pavičić podsjetio je na probleme u odnosima

i komunikaciji sa sadašnjom upravom

društva, što je dovelo do toga da u posljednjem

mandatnom razdoblju nije potpisan

Kolektivni ugovor. Na izborima za radničko

vijeće, koji su održani ljetos, lista grupe

radnika i tri sindikata, među kojima je bio

i naš Sindikat, dobila je većinu glasova radnika,

što potvrđuje da i dalje predstavljamo

njihove stavove.

U raspravi, u kojoj je sudjelovao i predsjednik

Sindikata grafičara i medija Darije

Hanzalek, bilo je riječi o problemima u odnosima,

komunikaciji kao i radno-pravnim

pitanjima koja su se javljala, kao što je bilo

različito postupanje i neosnovano uzimanje

godišnjeg odmora dijelu radnika za vrijeme

covida, ili pak prekomjeran broj upozorenja

koja su upućivana radnicima pa i invalidima,

a što nikako ne odgovara prirodi ove

ustanove. Upravo to je Danko Tresić Pavičić

naveo kao osnovnu vodilju u svojem

radu, zalaganje za primjereniji odnos prema

osobama s invaliditetom s obzirom na

to da u fokusu poslodavca, odnosno ovakve

ustanove, ne smije biti profit, nego blagonaklon

odnos s povećanom pažnjom i rehabilitacija

osoba s invaliditetom, a sukladno

tome i primjeren odnos te harmonizirana

radna sredina sa svim radnicima. (DH)

GPI ISTRA

Denis Brajnović ponovno na čelu podružnice

Izborna skupština sindikalne podružnice GPI Istra (ranije

Istragrafika odnosno AR Carton) održana je 15. prosinca 2022.

u prostorima tvornice u Kanfanaru.

Prisutnim članovima kratki izvještaj o radu i financijski izvještaj

pružio je dosadašnji glavni povjerenik Dragoslav Radetić, a

upotpunio ga je predsjednik Sindikata grafičara i medija Darije

Hanzalek. Naglašena je važnost Kolektivnog ugovora za sigurnost

prava radnika te važnost stalnog dijaloga s poslodavcem

kako bi se osigurao kontinuirani razvoj tih prava, posebice u

uvjetima današnje inflacije. Povećanja prava koja su se ostvarila u

2022. godini temelje se na kolektivnim pregovorima i dogovorima

koji su postignuti u tim opsežnim razgovorima. Rezultat toga

je Kolektivni ugovor za iduće tri godine, a na čijim postavkama se

8 GRAFICAR & MEDIJI

već od ljetos dodatno nadograđuju prava radnika. Uz stabilnost

organizacije koju Sindikat ima, vrlo važno je stalno organizirati

radnike i nove članove kako bi se osigurao aktivan rad podružnice

u daljnjim razdobljima. Financijsko poslovanje podružnice

bilo je uredno i stabilno, članovima je podijeljeno sredstava sukladno

prihodima, a povećani rashod ove godine činili su sportski

susreti. Prisutni članovi su prihvatili izneseni izvještaj o radu.

U izbornom dijelu za nove sindikalne povjerenike izabrani su

Denis Brajnović za glavnog sindikalnog povjerenika, te Elio Damijanić

i Roberta Jelčić za sindikalne povjerenike. Kao kandidati

za izbor u tijela Sindikata istaknuti su Denis Brajnović za predsjedništvo

i Josipa Kukec za Upravni odbor sredstava solidarnosti.

Denis Brajnović već je ranije bio u dva mandata sindikalni povjerenik,

te se na nakon četverogodišnje stanke ponovno

vraća na čelo ove podružnice. Ovaj iskusni aktivist

našeg Sindikata, u obraćanju članovima zahvalio je u

ime svih povjerenika na ukazanom povjerenju, naglasio

važnost podrške Sindikatu kroz članstvo što većeg

broja radnika te pozvao članove, posebice one mlađe,

na aktivno uključivanje u rad, s ciljem njihovog osposobljavanja

i preuzimanja vodećih funkcija u podružnici

kao jamstvu dugogodišnjem nastavku aktivnosti.

S obzirom na to da krajem ove godine odlazi u

zasluženu mirovinu, prisutni su na kraju zahvalili

Dragoslavu Radetiću na dugogodišnjoj i bezuvjetnoj

spremnosti za rad i aktivnosti u mnogim funkcijama

ove podružnice. (DH)

LANA – KARLOVAČKA TISKARA

Kolektivnim

ugovorom

povećane plaće

Sindikat grafičara i medija je

s poslodavcem u sindikalnoj

podružnici Lana – Karlovačka

tiskara 20. siječnja 2023. godine

sklopio novi Kolektivni ugovor.

Novim Kolektivnim ugovorom radnicima

je povećana najniža osnovna plaća za

najjednostavnije poslove i radne zadatke

radnog mjesta za oko 10%. Novi Kolektivni

ugovor ujedno se uskladio s odredbama

novog Zakona o radu te je uz još neke

odredbe Kolektivnog ugovora izmijenjena

odredba o broju dana i načinu korištenja

prava na plaćeni dopust radnika po osnovi

darivanja krvi.

Predsjednik Sindikata grafičara i medija

Darije Hanzalek, prilikom potpisivanja

Kolektivnog ugovora naglasio je da Sindikat

pozdravlja politiku poslodavca da

održava kvalitetan socijalni dijalog te da

pozitivan trend u poslovanju poslodavca

prati i pozitivan trend u stvaranju boljih i

kvalitetnijih uvjeta rada radnika u Lani -

Karlovačkoj tiskari d.d. “Oni koji su vodeći

u poslovanju mogu to ostati samo ako

su i vodeći u odnosu prema radnicima”,

zaključio je.

Novi Kolektivni ugovor sklopljen je

na razdoblje do 1. travnja 2024. godine s

početkom primjene od 1. siječnja 2023.

godine.

Kolektivni ugovor potpisali su predsjednik

Uprave Lana – Karlovačka tiskara d.d.

Nikola Hanžel i predsjednik Sindikata grafičara

i medija Darije Hanzalek. (MK)

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

Plaćeni slobodni dani za

preventivne sistematske

preglede

Pilot-projekt preventivnih zdravstvenih pregleda zaživjet će do

kraja prvog kvartala ove godine, sistematski pregledi obavljat će se u

bolnicama i domovima zdravlja, a građani će za njih dobiti plaćene

slobodne dane, priopćilo je Ministarstvo zdravstva.

Svi će se pregledi obavljati najduže u dva dana, a odaziv na preventivni

zdravstveni pregled vodit će se kao slobodan i plaćen dan, ističu

u Ministarstvu. Sistematskim pregledima bit će obuhvaćeni svi punoljetni

građani, no prioritet u pozivanju imat će osobe koje u zadnje

dvije godine nisu posjetile svog izabranog liječnika. Trenutno su u

izradi analitičke obrade podataka i projekcije koje pokazuju da, očekivano,

što su ljudi mlađi, manje posjećuju liječnika, dok su najrevniji

oni između 80. do 84. godine. U Ministarstvu kažu da im je cilj

usmjeriti se baš na građane koji ne posjećuju liječnika te možda ni ne

znaju da su bolesni.

No, koja će županija biti odabrana za pilot-projekt još nije poznato.

Radna skupina u Ministarstvu analizira i učestalost kroničnih bolesti

na određenom području te će na osnovi niza parametara biti odlučeno

gdje će početi pilot-projekt, a nije isključeno ni to da bude odabrano

više županija.

Radna skupina još uvijek definira obuhvate pregleda, koji će ovisiti

o dobi i spolu. U Ministarstvu ističu da su preventivni zdravstveni

pregledi jedna od najvažnijih mjera u okviru reforme zdravstva, a zakonskim

izmjenama, koje su u proceduri, omogućit će se njihova provedba

kroz obvezno zdravstveno osiguranje. Najavljuju i da će unaprijediti

aktivnu ulogu građana unutar javnog zdravstvenog sustava.

To se prije svega odnosi na mogućnost da će svaki građanin moći dati

ocjenu zadovoljstva primljenom zdravstvenom uslugom. (MK)

GRAFICAR & MEDIJI

9

Škola za grafiku, dizajn i medijsku produkciju

u Zagrebu je srednja strukovna

škola. Pored redovnog četverogodišnjeg

i trogodišnjeg obrazovanja učenika,

obrazuje i polaznike uz rad – obrazovanje

odraslih. Osim toga, pruža intelektualne usluge

grafičkim poduzećima i usluge iz grafičke

djelatnosti trećim osobama.

O tome za koja je zanimanja najveći interes

učenika, kakva je usklađenost s tržištem

rada te koji su planovi u daljnjem razvoju

obrazovanja te na mnoga druga pitanja odgovorio

nam je ravnatelj škole Dubravko

Deželić, dipl. graf. ing.

Prema podacima o broju prijavljenih učenika,

vaša je škola pri vrhu interesa mladih.

Što mislite zašto je tome tako?

Odgovor je vrlo jednostavan. Zanimanja

za koja školujemo vrlo su atraktivna za mlade

jer se većim dijelom baziraju

na korištenju IT tehnologije.

Za koji smjer su djeca najviše

zainteresirana i koliko ste,

prema vašem mišljenju, posljednjih

godina unaprijedili

i uskladili obrazovanje sa zahtjevima

tržišta rada?

Najveći interes je za zanimanja

web dizajner, medijski

tehničar i grafički urednik dizajner.

Nažalost, znatno manji

je interes za tzv. klasična grafička

zanimanja kao što je grafički

tehničar tiska i dorade.

10 GRAFICAR & MEDIJI

INTERVJU

DUBRAVKO DEŽELIĆ, DIPL. GRAF. ING. – RAVNATELJ ZAGREBAČKE ŠKOLE ZA GRAFIKU, DIZAJN I MEDIJSKU PRODUKCIJU

Škola za grafiku, dizajn i medijsku

produkciju pokušava izbalansirati

zahtjeve tržišta rada i interesa učenika

Najveći interes je za zanimanja web dizajner, medijski tehničar i grafički urednik dizajner. Nažalost,

znatno manji je interes za tzv. klasična grafička zanimanja kao što je grafički tehničar tiska i dorade

Što se tiče usklađenosti s

tržištem rada, škola pokušava

izbalansirati zahtjeve

tržišta rada i interesa učenika,

no moram reći da

kada čujem primjedbu zašto

upisujemo recimo web

dizajnera, ako postoje viškovi

na tržištu rada, želim

reći da smo mi škola koja

je uz školu iz Splita, prva

krenula sa školovanjem

web dizajnera, a samo u

2022. godini u RH još su

četiri škole dobile suglasnost

osnivača za školovanje

web dizajnera, i ako bi

trebalo smanjiti upise, onda bi to prije svega

trebala učiniti jedna od 11 škola koje danas

školuju to zanimanje, a tek onda mi.

Kako biste ocijenili suradnju škole i poslodavaca,

medijskih kuća, tiskara...?

Ukupno gledano, rekao bih ispodprosječno.

Što se tiče medijskih kuća, tj. televizija,

želim reći da u četrnaest godina nismo

uspjeli postići neku ozbiljniju formalnu suradnju

(donekle OTV). Suradnja se zasniva

uglavnom na pojedinačnim kontaktima.

Što se tiče tiskara, nažalost, nekoliko pokušaja

za kontinuiranu suradnju nisu dali ozbiljnijeg

efekta. Sada preko udruge FESPA

pokušavamo oživjeti kontakte, prije svega

zbog nedostatka radne snage koja postaje

kronični problem našeg sektora.

Ulažete u obrazovanje profesora stručnih

predmeta. Kako ih motivirate za daljnje

obrazovanje?

Prije svega pokušali smo proteklih godina

dići tzv. medijsku pismenost i korištenje

novih medija u izvođenju nastave. Tu je

naš Proljetni simpozij, koji organiziramo

već jedanaest godina. Također su tu i Međužupanijska

vijeća. Agencija za strukovno

obrazovanje i obrazovanje odraslih potiče

nastavnike struke da za vrijeme proljetnih

praznika mogu zatražiti odlazak na stručnu

praksu i na licu mjesta uputiti se u novosti

grafičke struke.

Kako ocjenjujete suradnju škole i Sindikata

grafičara i medija? Kakve su vaše želje u

ostvarivanju što bolje zajedničke suradnje?

Rekao bih da su u uzlaznoj putanji, ali

uvijek mogu biti bolji. Žao nam je da se

učlanjenje nastavnika u ovaj Sindikat od

strane MZO-a ne smatra relevantnim pa se

kolege odlučuju za članstvo u nastavničke

sindikate, što mi je osobno žao.

Vaši su učenici dizajnirali plakat za popularne

Grafičke igre. Surađujete li i s drugima

na taj način?

Da, svih četrnaest godina, koliko sam

na čelu škole, potičem suradnju s realnim

sektorom, tj. da učenici rade za poznatog

naručitelja. Puno je primjera za ovakvu ili

slične suradnje.

Pokrenuli ste projekt „Iskoristi priliku“.

Možete li nam reći nešto o njemu i o tome

kakav je bio odaziv učenika te koje projekte

imate u najavi?

Naveli ste samo jedan od projekata koje

je ova škola provodila ili provodi. Doista

vodimo računa o provođenju raznih oblika

prevencije bilo kojeg oblika nasilja, netolerancije

i doista moram pohvaliti našu pedagošku

službu koja puno radi s učenicima

naše škole.

Imate li u planu spajanje s nekim drugim

školama sličnih smjerova? Nešto se nagađa

o spajanju s Tehničkom školom Ruđera

Boškovića?

Škola nema namjeru i ne može samostalno

odlučivati o ovakvim i sličnim potezima.

Spajanje nema smisla ako školski

programi nisu kompatibilni i ako samo

spajanje ne donosi nešto pozitivno u smislu

unapređenja nastave.

Pored redovnog četverogodišnjeg i trogodišnjeg

obrazovanja učenika, Škola

za grafiku, dizajn i medijsku produkciju

obrazuje i polaznike uz rad – obrazovanje

odraslih. Kakav je odaziv zaposlenih

na doškolovanje/prekvalifikaciju i za koji

smjer se naviše obrazuju?

Obrazovanje odraslih je u padu. Interes

opada. Svijetle točke su „akcije“ pojedinih

poduzeća koja vode brigu o stjecanju kvalifikacija

svojih zaposlenika. S obzirom na nedostatak

kadrova u grafičkoj struci, mišljenja

sam da bi ta zanimanja trebalo proglasiti deficitarnima,

ne samo zbog njihova nedostatka,

već i zbog manjkavosti stečenih kvalifikacija.

Naši učenici sa stečenom kvalifikaciju

ne mogu kao, recimo, stolari ili kovinotokari

raditi u brodogradnji, avioindustriji, automobilskoj

industriji ili biti domar u školi.

Naš grafičar tiska može raditi samo u odjelu

tiska, a grafičar dorade samo u odjelu dorade.

Mislim da je to problem s kojim bi se i

država trebala pozabaviti ako

želi imati grafičku industriju.

U svom uvodniku na web stranici

škole ste napisali ...” ja kažem

da sanjam školu koja će

kod vas učenika izazvati samo

pozitivne kemijske reakcije u

glavi”... Što bi najviše obilježilo

vaš dosadašnji rad, na što

ste najviše ponosni?

Možda bi bilo bolje da o

tome govori netko drugi. Osobno

sam zadovoljan koliko je

učinjeno s obzirom na mogućnosti,

ali sam siguran da se moglo napraviti

puno više da u RH imamo u obrazovni sustav

s većom slobodom odlučivanja i vođenja

obrazovne ustanove.

2017. godine Grafička škola u Zagrebu

promijenila je ime u Škola za grafiku, dizajn

i medijsku produkciju. Ova promjena

bila je nužnost radi boljeg prepoznavanja

škole na tržištu obrazovanja.

(Razgovor vodila Gordana Vukres)

Povijest škole

Godine 1886. u Zagrebu završila su

zanat dva grafičara. Osam godina kasnije,

1894. godine završila je grupa od

19 knjigotiskarskih strojara grafičku

školu, jer pojam škola ne znači zgradu,

već organizirani oblik obrazovanja.

Odlukom Nastavničkog vijeća Grafičke

škole u Zagrebu ta je godina uzeta

za godinu utemeljenja škole. Tri smo

godine skupljali građu o povijesti školovanja

grafičara na 14 lokacija i našli

podatke, čije preslike posjedujemo. To

znači da imamo imena skoro svih grafičara

obrazovanih u Zagrebu.

Do 1945. godine školovalo se oko

1.500 grafičara. Početkom 1946. godine

započela je s radom velikih škola

za izobrazbu kvalificiranih radnika

svih tadašnjih grafičkih zanimanja.

Prve školske prostorije nalazile su se u

Gundulićevoj 10., a krajem 1946. godine

ustupljen je dio prostorija Obrtne

škole na Trgu maršala Tita (danas Muzej

za umjetnost i obrt). Godine 1947.

škola dobiva i dio radioničkog prostora

u istoj zgradi. Sve grafičke strojeve,

uređaje i namještaj školi je na raspolaganje

stavila Glavna direkcija grafičke

industrije NR Hrvatske iz likvidacijske

mase nacionaliziranih tiskarskih poduzeća

i radionica.

Škola postaje Savezna grafička industrijska

škola 1947. godine, a 1951.

godine Grafička škola s praktičnom

obukom. Godine 1962. škola postaje

Grafički školski centar, te krajem iste

godine seli na novu lokaciju u Getaldićevu

2, u novu zgradu zajedno s tadašnjom

Višom grafičkom školom u kojoj

je i danas zajedno s Grafičkim fakultetom.

Godine 1972. škola mijenja naziv

u Grafički srednjoškolski centar, a

1981. godine Grafički obrazovni centar

„Bratstvo i jedinstvo“. Od 1991. godine

škola uzima svoje izvorno ime Grafička

škola u Zagrebu.

GRAFICAR & MEDIJI

11

RADNO PRAVO

Pregled Izmjena i

dopuna Zakona o radu

Izmjene i dopune Zakona o radu su nakon dugih

pregovora stupile na snagu 1. siječnja 2023. godine.

Kao najznačajnije zakonske promjene ističu se sprječavanje

neopravdanog sklapanja ugovora o radu na

određeno vrijeme, nove načine obavljanja stalnih

sezonskih poslova, potpunije i precizno uređenje rada na

izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu pri čemu radnik

može birati mjesto rada.

Fleksibilnije uređenje dodatnog rada za drugog poslodavca,

bez suglasnosti matičnog poslodavca i uz veći broj

dopuštenih sati takvoga rada, propisivanje minimalnog

povećanja plaće za rad radnika nedjeljom (50%), pravo na

neplaćeni dopust od 5 dana godišnje za pružanje osobne

skrbi članu obitelji ili kućanstva kao i pravo na odsutnost s

posla zbog osobito važnih i hitnih obiteljskih razloga radnika

kada je potrebna njegova trenutačna nazočnost.

Također, propisano je i načelo prava na nedostupnost u

profesionalnoj komunikaciji, za vrijeme odmora i dopusta,

uz predviđene iznimke, obveza ugovaranja plaće u bruto

iznosu i njezine isplate na transakcijski račun radnika radi

zaštite radnika i sprječavanja neprijavljenoga rada, izostanak

prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji

ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina života i

15 godina mirovinskoga staža), sa svrhom poticanja poslodavaca

na zadržavanje takvih radnika u radnom odnosu.

Propisana je i mogućnost da članovi sindikata koji je

pregovarao oko sklapanja kolektivnog ugovora, ostvare

određena povoljnija materijalna prava, sve radi poticanja

sindikalnog rada i kolektivnog pregovaranja te cjelovito

uređenje novog oblika rada koji se obavlja korištenjem digitalnih

radnih platformi s primarnim ciljem zaštite osoba

koje na takav način rade.

Svaki institut Zakona o radu, koji je izmijenjen, bit će

detaljno obrađen, dok se u tablici ispod navode najbitnije

promjene uspoređene s dosad važećim. (MM)

Zakon o radu (93/14, 127/17, 98/19) Zakon o radu (96/14, 127/17, 98/19, 151/22)

UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME

Razlozi: prestanak radnog odnosa koji je unaprijed utvrđen rokom, Već u prvom ugovoru se mora navesti objektivan razlog za rad na određeno

vrijeme.

izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. Ne

moraju se navesti u prvom ugovoru na određeno.

Ukupno trajanje ugovora na određeno može biti 3 godine, uz iznimku

prvog ugovora koji nema ograničenje.

Nije propisano.

Mjesto rada ili napomena da se rad obavlja na različitim mjestima.

Nije propisano.

Nije propisano.

Poznat je samo rad na izdvojenom mjestu rada bez definiranja istog.

Mora se sklopiti ugovor o radu za takav rad.

Svi ugovori, uključujući i prvi, mogu trajati najduže tri godine.

Točno propisani izuzeci kada ugovor o radu na određeno može trajati

duže od 3 godine.

Radnik ima pravo nakon šest mjeseci rada kod istog poslodavca zatražiti

sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme.

OBVEZNI SADRŽAJ PISANOG UGOVORA O RADU

Definirati točno mjesto ili mjesta rada gdje se rad obavlja ili bi se mogao

obavljati.

Pravo na obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.

Odredbe o trajanju i uvjetima probnog rada.

RAD NA IZDVOJENOM MJESTU RADA I RAD NA DALJINU

Definiranje rada na izdvojenom mjestu rada (npr. rad od kuće) i rada na

daljinu (rad preko informacijsko-komunikacijske tehnologije; na njega se

ne odnose propisi o zaštiti na radu).

U određenim slučajevima ugovor o radu za takav rad se ne mora sklopiti

(epidemija bolesti, poplave i sl. do 30 dana).

Detaljnije se uređuje kada se radniku moraju nadoknaditi troškovi.

Propisana dužnost poslodavca da naknadi troškove radniku vezane uz

obavljanje poslova.

Nije propisano.

Radnik može slobodno odrediti gdje će obavljati rad.

Nije propisano.

Radnik u određenim slučajevima (zaštita zdravlja, trudnoća ili roditeljske

obveze prema djeci do osme godine života, pružanje skrbi članu uže obitelji)

ima pravo tražiti izmjenu ugovora o radu prema kojem bi na određeno

vrijeme radio na izdvojenom mjestu rada.


DODATAN RAD RADNIKA

Do 8 sati tjedno, odnosno do 180 sati godišnje uz pisanu suglasnost poslodavca

kod kojeg je radnik zaposlen u punom radnom vremenu. suglasnost poslodavca.

Dužnost obavještavanja poslodavca o dodatnom radu; nije više potrebna

Nije propisano.

Matični poslodavac može tražiti prestanak obavljanja dodatnog rada

samo ako za to postoje objektivni razlozi.

Nije propisano. Osam sati tjedno; u slučaju nejednakog rasporeda radnog vremena do 16

sati tjedno dužina dodatnog rada.

Nije propisano.

Propisani uvjeti rada radnika koji rade u dodatnom radu (plaća i druga

materijalna prava).

Pretpostavka rada u punom radnom vremenu, zabrana otkaza, pravo

radnika da izvanrednim otkazom otkaže ugovor o radu, pravo povratka

na prethodne ili odgovarajuće poslove – navedena prava i zaštite

odnosili su se na razdoblje rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog

dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom

punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta, dopusta

trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada s polovicom punog

radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u

razvoju.

Probni rad se može ugovoriti bez iznimke.

Probni rad ne može trajati duže od 6 mjeseci.

Nije propisano.

ZAŠTITA TRUDNICA, RODITELJA I POSVOJITELJA

Navedena prava i zaštite su prošireni i na razdoblje očinskog dopusta i na

dopust radnice koja je rodila.

PROBNI RAD

Ne može se ugovoriti u slučaju sklapanja ugovora o radu pod izmijenjenim

uvjetima.

U Zakonu nabrojenim slučajevima može trajati duže od 6 mjeseci.

Propisana detaljna pravila u slučaju ugovaranja probnog rada kada radnik

koji je već zaposlen kod poslodavca, s tim poslodavcem sklopi ugovor o

radu radi obavljanja drugih poslova.

RADNO VRIJEME

Općenita definicija radnog vremena.

Mora se utvrditi dan i sat kada posao počinje i završava.

Općenita odredba prema kojoj poslodavac može radniku mijenjati utvrđeni

raspored radnog vremena.

utvrđeni raspored radnog vremena.

Definirana prijeka potreba u slučaju koje poslodavac može promijeniti

Nije propisano.

Poslodavac mora voditi računa o ravnoteži privatnog i poslovnog života.

Zaštita određenih kategorija radnika koji mogu raditi u nejednakom Proširena kategorija zaštićenih radnika;

rasporedu radnog vremena samo ako poslodavcu dostave pisanu izjavu Mogućnost traženja od poslodavca izmjenu ugovora o radu kojim se mijenja

ugovoreno puno radno vrijeme na nepuno radno vrijeme, odnosno

o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

može tražiti promjenu ili prilagodbu rasporeda radnog vremena.

NEPLAĆENI DOPUST I ODSUTNOST S POSLA

Propisano samo da poslodavac može radniku odobriti neplaćeni dopust Određene situacije u kojima radnik ima pravo na neplaćeni dopust.

za vrijeme kojeg prava i obveze iz radnog odnosa miruju.

Ne postoji odredba o odsutnosti s posla.

Jedan dan u kalendarskoj godini radnik ima pravo na odsutnost s posla

zbog točno propisanih razloga.

PLAĆA I NAKNADA PLAĆE

Plaća nije definirana.

Definicija plaće, dodataka na plaću i ostalih primitaka radnika.

Nije propisano.

Plaća ne može biti poslovna tajna.

Kolektivnim ugovorom se moglo ugovoriti da se plaća za prethodni Plaća se mora u svakom slučaju isplatiti najkasnije do petnaestog u mjesecu.

mjesec isplaćuje nakon petnaestog u mjesecu.

Pravo na povećanu plaću propisano samo za nekoliko slučajeva, bez definicije

istih.

Povećanje za svaki sat rada nedjeljom ne može biti manje od 50%.

Definirani otežani uvjeti rada.

OTKAZNI ROK I OTPREMNINA

Propisano da otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti Otkazni rok počinje teći od dana prestanka privremene nesposobnosti za

za rad.

rad.

Teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad ako je radnik oslobođen

obveze rada.

Radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža

ne ostvaruje pravo na otkazni rok i otpremninu.

KOLEKTIVNI UGOVORI

Nema odredbe.

Kolektivnim ugovorom se mogu ugovoriti materijalna prava u većem opsegu

za članove Sindikata koji su pregovarali o Kolektivnom ugovoru.

GRAFICAR & MEDIJI

13

RADNO PRAVO

Promjene ZOR-a u odnosu na

organizaciju radnoga vremena


Iako su namjere predlagatelja Zakona o izmjenama

i dopunama Zakona o radu bile ambiciozne

u odnosu na izmjene odredbi o organizaciji

radnoga vremena, činjenica je da odredbe

Zakona o radu (dalje u tekstu: ZOR) kojima se

uređuje radno vrijeme te odmori i dopusti nisu

doživjele neke značajnije promjene.

Puno, nepuno i skraćeno

1. radno vrijeme

Definicija radnoga vremena ostala je ista.

Radno vrijeme se definira kao svako vremensko

razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati

poslove odnosno u kojem je spreman (raspoloživ)

obavljati poslove prema uputama poslodavca,

na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili

drugom mjestu koje odredi poslodavac. Radnim

vremenom se ne smatra vrijeme pripravnosti, tj.

vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se

pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se

ukaže takva potreba, ali se radnik ne nalazi na

mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili na drugom

mjestu koje odredi poslodavac. Poslodavac

može radniku odrediti obvezu pripravnosti samo

ako je vrijeme pripravnosti i visina naknade za nju

utvrđena ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom.

Poslodavac ne može obvezu pripravnosti

radnika utvrditi svojom odlukom, pravilnikom

o radu ili sporazumom poslodavca s radničkim

vijećem, već se obveza mora ugovoriti, bilo individualno

s radnikom kroz ugovor o radu ili kolektivno

sa sindikatom kroz kolektivni ugovor. U

protivnom radnik nema obvezu biti pripravan.

Zakonom se nije izmijenio institut punog

radnog vremena, niti se izmijenila odredba o

skraćenom radnom vremenu. No, određene

promjene uvedene su u institut rada u nepunom

radnom vremenu. Radnik ne može sklopiti ugovore

o radu za nepuno radno vrijeme s više poslodavaca

s ukupnim radnim vremenom dužim

od punog radnog vremena, osim ako radnik ne

radi u dodatnom radu.

Kako bi se radnicima koji rade u nepunom

radnom vremenu omogućio prijelaz na sigurniji

oblik zaposlenja, dopunom članka 63. ZOR-a

propisuje se pravo radnika koji u nepunom radnom

vremenu kod poslodavca radi najmanje šest

mjeseci i kojem je završilo razdoblje probnoga

rada, ako je bilo ugovoreno, da zatraži sklapanje

ugovora o radu na puno vrijeme. Ujedno se propisuje

dužnost poslodavca da razmotri mogućnost

sklapanja ugovora o radu na puno vrijeme,

te da u slučaju nemogućnosti njegovog sklapanja,

radniku u propisanom roku od 30 dana dostavi

obrazloženi, pisani odgovor. Ako radnik

poslodavcu uputi naknadni sličan zahtjev, poslodavac

koji je u nemogućnosti sklapanja ugovora

o radu za puno radno vrijeme, dužan je radniku

dostaviti obrazložen pisani odgovor u roku od

30 dana od dana zaprimanja zahtjeva, samo ako

je od prethodno podnesenog zahtjeva radnika

proteklo najmanje 12 mjeseci. Ako poslodavac

zapošljava manje od 20 radnika, rok za dostavu

obrazloženog pisanog zahtjeva je 60 dana od

dana zaprimanja zahtjeva.

Zakonom se sada daje pravo radniku s djetetom

do osam godina života te radniku koji pruža

osobnu skrb članu obitelji, a koji je kod poslodavca

u radnom odnosu proveo šest mjeseci, bez obzira

na to je li ugovor o radu sklopljen na određeno ili

na neodređeno vrijeme, da zbog svojih osobnih

potreba od poslodavca, za određeno vremensko

razdoblje, zatraži izmjenu ugovora o radu kojim

se mijenja ugovoreno puno radno vrijeme radnika

na nepuno radno vrijeme, odnosno zatražiti promjenu

ili prilagodbu rasporeda radnog vremena.

O postojanju navedenih okolnosti radnik je dužan

poslodavca obavijestiti pisanim putem. Poslodavac

je dužan, uzimajući u obzir potrebe organizacije

rada, razmotriti mogućnost izmjene ugovora

o radu, odnosno promjene ili prilagodbe rasporeda

radnog vremena radnika te mu u razumnom

roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana

podnesenog zahtjeva, odgovoriti pisanim putem,

uz obrazloženje u slučaju odbijanja zahtjeva ili

njegova usvajanja s odgodnim početkom primjene.

U tom slučaju radnik koji je s poslodavcem

privremeno ugovorio izmjenu ugovora o radu ili

je dogovorio promjenu ili prilagodbu rasporeda

radnog vremena može poslodavcu predložiti da

i prije isteka vremena na koji je sklopljen izmijenjeni

ugovor o radu, ili prije isteka razdoblja u kojem

je promijenjen ili prilagođen raspored radnog

vremena, poslove ponovno obavlja u ugovorenom

radnom vremenu ili prema rasporedu koji je utvrdio

poslodavac. Poslodavac je, uzimajući u obzir

potrebe radnika i potrebe organizacije rada, dužan

pisanim putem odgovoriti radniku na njegov zahtjev

u razumnom roku, a najkasnije u roku od 15

dana od zaprimanja zahtjeva.

2. Prekovremeni rad

Novim Zakonom se nisu izmijenili ni uvjeti

niti postupak nalaganja prekovremenog rada

radniku. No, Zakonom je proširena kategoriju

roditelja koji moraju dati pisani pristanak na

prekovremeni rad. Naime, prema ranije važećoj

odredbi članka 65. st. 6. ZOR-a postojala je relativna

zabrana prekovremenog rada u odnosu

na roditelje s djetetom do tri godine starosti i

samohrane roditelje s djetetom do 6 godina života.

Prema odredbama ZOR-a relativna zabrana

prekovremenog rada odnosi se na roditelje s

djetetom do 8 godina života. Relativna zabrana

prekovremenog rada postoji i u odnosu radnika

koji radi u nepunom radnom vremenu kod više

poslodavaca, dok je ZOR u odnosu na radnike

koji rade u tzv. „dopunskom radu“ propisao da

matični poslodavac može radniku koji radi u

dodatnom radu naložiti prekovremeni rad samo

ako radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o

dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u

slučaju više sile, dok poslodavac kod kojeg radnik

obavlja dodatan rad ne smije naložiti prekovremeni

rad, osim u slučaju više sile.

Raspored radnog

3. vremena

Člankom 60.a definira se raspored radnoga

vremena kao raspored trajanja rada radnika kojim

se utvrđuju dani i sati kada obavljanje posla

u tim danima počinje i završava. Kao i prema

do sada važećim odredbama ZOR-a, raspored

radnog vremena može biti jednak ili nejednak,

ovisno o tome je li trajanje rada jednako ili nejednako

raspodijeljeno po danima, tjednima ili

mjesecima, a utvrđuje se propisom, kolektivnim

ugovorom, sporazumom sklopljenim između

radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o

radu ili ugovorom o radu, odnosno pisanom odlukom

poslodavca ako nije utvrđen niti jednim

prihodno navedenim aktom. Za razliku od ranije

važeće odredbe 66. ZOR-a, novi ZOR jasno

propisuje sadržaj rasporeda radnoga vremena na

način da utvrđuje da raspored radnoga vremena

mora jasno definirati trajanje rada radnika te

dane i sate početka i završetka rada radnika, odnosno

je li raspored radnoga vremena jednako ili

nejednako raspoređen.

O rasporedu radnoga vremena ili njegovoj

promjeni poslodavac mora obavijestiti radnika

najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju

nastanka prijeke potrebe za radom radnika. Za

razliku od do sada važećih odredbi ZOR-a, novi

Zakon ujedno definira „prijeku potrebu“ kao

okolnosti koje poslodavac nije mogao predvidjeti

niti izbjeći, a koje promjenu rasporeda radnog

vremena radnika čine nužnom. Ovom odredbom

se na određeni način sugerira poslodavcu da unaprijed

predvidi, odnosno da izbjegne one okolnosti

koje bi mogle dovesti do promjene rasporeda

radnoga vremena uslijed kojih poslodavac nije u

mogućnosti obavijestiti radnika o njegovom rasporedu

radnoga vremena ili njegovoj promjeni u

propisanom roku. Naime, cilj definiranja „prijeke

potrebe“ je jasno propisati okolnosti pod kojima

je poslodavcu dozvoljeno odstupiti od roka od tjedan

dana za obavještavanje radnika o njegovom

rasporedu radnoga vremena ili njegovoj promjeni,

kako bi se izbjegle zloporabe koje su uočene u

dosadašnjoj primjeni ZOR-a u tom dijelu, a prema

kojima se poslodavci nisu držali propisanog

roka za obavijest o rasporedu radnoga vremena.

U slučaju postojanja prijeke potrebe, poslodavac,

dakle, ne mora poštovati rok od tjedan dana za

obavještavanje radnika o njegovom rasporedu

radnoga vremena ili njegovoj promjeni, ali je

dužan u razumnom roku, do početka obavljanja

posla, obavijestiti radnika o takvom rasporedu

radnog vremena ili o njegovoj promjeni.

Nadalje, radi sprječavanja pojave prekomjernog

rada te stalne dostupnosti preko informacijsko-komunikacijskih

sredstava, a što posljedično

može imati štetne posljedice na zdravlje radnika,

ZOR u članku 60.a. st. 7. propisuje da tijekom

korištenja prava na odmore i dopuste propisane

ZOR-om i radnik i poslodavac moraju voditi računa

o ravnoteži između privatnog i poslovnog

života i načelu nedostupnosti u profesionalnoj

komunikaciji. Načelo nedostupnosti neće se primjenjivati

ako se radi o prijekoj potrebi ili se zbog

prirode posla komunikacija s radnikom ne može

isključiti, odnosno kada je kolektivnim ugovorom

ili ugovorom o radu ugovoreno drukčije.

Riječ je samo o upućujućoj odredbi zakonodavca

za poslodavce, s obzirom na to da za nepoštivanje

ove upute za poslodavce nije predviđena sankcija.

Nejednaki raspored

4. radnoga vremena

Institut nejednakog rasporeda radnoga vremena

nije se sadržajno promijenio. I dalje se

puno ili nepuno radno vrijeme radnika može

rasporediti u jednakom odnosno nejednakom

trajanju po danima, tjednima odnosno mjesecima.

Kod nejednakog rasporeda radnoga vremena

radno vrijeme radnika uvijek se mora svesti

na njegovo puno ili nepuno radno vrijeme. Ako

je kod poslodavca radno vrijeme nejednako raspoređeno,

razdoblje takvog rasporeda ne može

biti kraće od mjesec dana niti duže od jedne

godine, a radnik u tjednu može raditi najviše

do pedeset sati, uključujući prekovremeni rad.

Trajanje rada radnika u tjednu može se produžiti

kolektivnim ugovorom u kojem slučaju će

radnik smjeti u tjednu raditi najviše do šezdeset

sati tjedno, uključujući prekovremeni rad. U

oba slučaja, trajanje rada radnika se ograničava

i u određenom referentnom razdoblju od četiri

uzastopna mjeseca, tako da se zabranjuje rad dulji

od prosječno četrdeset osam sati tjedno, uključujući

prekovremeni rad. Tijekom razdoblja

trajanja nejednakog rasporeda radnog vremena,

raspored radnika se može promijeniti samo za

preostalo utvrđeno razdoblje nejednakog rasporeda

radnog vremena.

U slučaju da je radnik zaposlen na određeno

vrijeme, a radniku je radno vrijeme bilo nejednako

raspoređeno pa je bio dužan u jednom

razdoblju raditi duže od prosječnog ugovorenog

punog, odnosno nepunog radnog vremena, a

u drugom kraće, te ako je radniku radni odnos

prestao zbog isteka ugovora o radu sklopljenog

na određeno vrijeme prije nego što je radnik

imao mogućnost u nekom razdoblju raditi kraće,

kako bi se njegovo radno vrijeme svelo na njegovo

puno odnosno nepuno radno vrijeme, u tom

će se slučaju broj sati veći od prosječnog ugovorenog

punog, odnosno nepunog radnog vremena

smatrati prekovremenim radom.

Jedan od akata kojim poslodavac može urediti

organizaciju radnoga vremena je i kolektivni

ugovor. U tom slučaju će poslodavac imati mogućnost

tjednu granicu dozvoljenog broja sati

rada radnika kojem je radno vrijeme nejednako

raspoređeno produljiti do najviše šezdeset sati

tjedno. Osim toga, kolektivnim ugovorom poslodavac

može produljiti trajanje referentnog

razdoblja u kojem se promatra ograničenje ukupnog

fonda sati rada radnika, s četiri na najviše

šest mjeseci, čime se omogućava fleksibilnija organizacija

radnoga vremena kroz produžavanje

ukupnog fonda sati koje radnik smije odraditi u

tom razdoblju.

Zaštićene kategorije radnika iz članka 68. st.2.

ZOR-a smiju raditi u nejednakom rasporedu

radnoga vremena samo ako poslodavcu dostave

pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav

rad. Odredbe o preraspodjeli radnoga vremena,

smjenskom i noćnom radu, nisu doživjele izmjene

u ZOR-u.

Plaćeni dopust, neplaćeni

5. dopust i odsutnost s posla

Odredbe ZOR-a kojima se uređuju odmori i

dopusti izmijenjene su u dijelu kojim se uređuju

instituti plaćenog i neplaćenog dopusta radi

usklađivanja s direktivama EU te kako bi se uklonile

uočene nejasnoće u primjeni ova dva instituta

ZOR-a. Naime, kao i prema do sada važećim

odredbama ZOR-a, tijekom kalendarske godine

radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada

uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne

potrebe (sklapanje braka, rođenje djeteta, teža

bolest ili smrt člana uže obitelji i sl.), u ukupnom

trajanju od sedam radnih dana godišnje, ako to

nije drukčije uređeno kolektivnim ugovorom,

pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Definicija člana uže obitelji, definirana člankom

86. st. 3. ZOR-a proširena je s kategorijom

osoba koja s radnikom živi u životnom ili neformalnom

životnom partnerstvu. Radniku također

i dalje pripada pravo na plaćeni dopust za vrijeme

obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja

te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili

sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz

naknadu određenu kolektivnim ugovorom, sporazumom

sklopljenim između radničkog vijeća i

poslodavca ili pravilnikom o radu.

Institut plaćenog dopusta je redefiniran u dijelu

kojim se uređuje pravo radnika da s osnove

svakog darivanja krvi ostvari pravo na jedan plaćeni

slobodan dan, pri čemu je, u svrhu lakše organizacije

rada, o namjeri darivanja krvi radnik

dužan obavijestiti poslodavca najmanje tri dana

unaprijed, ako je to moguće. Po navedenoj osnovi

radnik ima pravo koristiti plaćeni dopust ili na

dan darivanja krvi ili prvi idući radni dan, ali se

s poslodavcem može dogovoriti i drukčije ili ako

je kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim

između radničkog vijeća i poslodavca,

pravilnikom o radu ili ugovorom o radu drukčije

uređeno. Pravo na plaćeni dopust po osnovi

darivanja krvi radnik ostvaruje neovisno o opsegu

korištenja prava na plaćeni dopust po drugoj

osnovi. Zakonom se definira što se smatra darivanjem

krvi i to tako da darivanje krvi podrazumijeva

i darivanje krvnog sastojka za pripremu

krvnog pripravka namijenjenog za transfuzijsko

liječenje koje se provodi prema pozivu koji je

ovlaštena ustanova, u skladu s posebnim propisom

uputila osobno davatelju krvi. Za stjecanje

prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom

razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom

provedenim na radu. ZOR ujedno propisuje

da plaćeni dopust radnik koristi u vrijeme

ili neposredno nakon nastanka događaja zbog

kojeg ostvaruje pravo na njegovo korištenje, pa

će o navedenoj okolnosti biti potrebno voditi računa

prilikom organizacije radnoga vremena.

U okviru instituta neplaćenog dopusta, uređeno

je dodatno pravo na neplaćeni dopust u svrhu

pružanja osobne skrbi, kao posebne vrste neplaćenog

dopusta. Radnik po navedenoj osnovi ima

pravo na neplaćeni dopust u ukupnom trajanju

od pet radnih dana godišnje. Pod pružanjem

osobne skrbi smatra se skrb koju radnik pruža

članu uže obitelji ili osobi koja živi u istom kućanstvu

i kojoj je potrebna skrb zbog ozbiljnog

zdravstvenog razloga. Pod istim kućanstvom

smatra se zajednica osoba koje zajedno žive i

podmiruju troškove života. Poslodavac može, u

svrhu odobravanja prava na dopust za pružanje

osobne skrbi, zatražiti od radnika dokaz o postojanju

ozbiljnog zdravstvenog razloga osobe o

kojoj radnik skrbi. Tijekom razdoblja korištenja

prava na pružanje osobne skrbi poslodavac ne

smije radnika koji se koristi tim pravom odjaviti

iz obveznih osiguranja prema propisima o obveznim

osiguranjima. Navedeno pravo poslodavac

odobrava radniku na radnikov zahtjev, a za vrijeme

neplaćenoga dopusta prava i obveze iz radnog

odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju,

ako zakonom nije drukčije određeno.

ZOR sada ujedno propisuje novo pravo radnika

na odsutnost s posla. Navedeno pravo radnik

može koristiti tijekom jednog radnog dana, jednom

u kalendarskoj godini u slučajevima kada je

zbog osobito važnog i hitnog obiteljskog razloga

nastalog bolešću ili nesrećom, prijeko potrebna

radnikova trenutačna nazočnost. To se razdoblje

za stjecanje prava iz radnog odnosa ili u vezi s

radnim odnosom smatra vremenom provedenim

na radu. Mogućnost povoljnijeg uređenja

toga prava, kako u smislu njegovog trajanja, tako

i u smislu uređenja prava na naknadu plaće za

to vrijeme, ostavlja se slobodi ugovaranja preko

kolektivnog ugovora ili ugovora o radu, odnosno

uređenja pravilnikom o radu poslodavca.

U ostalom dijelu odredbe ZOR-a kojima se

uređuje organizacija radnoga vremena te odmori

i dopusti ostale su neizmijenjene. (MK)

GRAFICAR & MEDIJI

15

RADNO PRAVO

Ugovor o radu na

određeno vrijeme


Hrvatska je među najgorim zemljama

Europske unije po broju sklopljenih

ugovora o radu na određeno vrijeme.

Takva nesigurnost radnih odnosa negativno

utječe na sve aspekte života. Stoga je za radnika

bolja regulacija ugovora o radu na određeno

vrijeme bila prioritet sindikata u pregovorima

o Izmjenama i dopunama Zakona o

radu. Većina sindikalnih prijedloga je prihvaćena

i sad nam ostaje za vidjeti hoće li praksa

slijediti zakonske odredbe.

Razlozi za sklapanje ugovora o radu na

određeno vrijeme

Člankom 12. st. 1. Zakona o Izmjenama

i dopunama Zakona o radu (NN 93/14,

127/17, 98/19, 151/22, dalje: Zakon o radu),

propisano je da se ugovor o radu može iznimno

sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje

radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed

utvrđen kada je zbog objektivnog razloga

potreba za obavljanjem posla privremena. U

ovom članku su naglašeni objektivni razlog i

privremenost potrebe za sklapanjem ugovora

o radu na određeno vrijeme.

Nadalje se stavkom 3. istog članka definira

objektivni razlog koji opravdava sklapanje

ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se

u tom ugovoru mora navesti, a to je zamjena

privremeno nenazočnog radnika te obavljanje

posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja

ograničeno rokom ili nastupanjem određenog

događaja. Navedeni stavak je znatno

unaprjeđenje u odnosu na stanje prije ovih izmjena.

Naime, prema sadašnjoj odredbi poslodavac

mora već prilikom sklapanja prvog ugovora

o radu na određeno vrijeme, a potom i

prilikom sklapanja svakog daljnjeg uzastopnog

ugovora o radu na određeno, u tom ugovoru

navesti objektivan razlog za sklapanje takvog

ugovora. Poslodavac je naveo tri razloga koji bi

se smatrali objektivnim razlogom za sklapanje

ugovora o radu na određeno vrijeme (npr. poslodavac

već unaprijed zna da će neki projekt

trajati 2 godine i da nakon njegova završetka

više neće imati potrebe za radom tog radnika).

Trajanje ugovora o radu na određeno

vrijeme

Ugovor o radu na određeno vrijeme može

se sklopiti u najdužem trajanju od tri godine

(članak 12. stavak 2.). S istim radnikom smije

se sklopiti najviše tri uzastopna ugovora o

radu na određeno vrijeme čije ukupno trajanje,

uključujući i prvi ugovor, nije duže od tri

godine (članak 12. stavak 4.). Nadalje, člankom

12. stavkom 5. definirani su uzastopno

sklopljeni ugovori o radu na određeno vrijeme,

a takvi se smatraju ugovori o radu koji

su sklopljeni uzastopno, bez prekida između

jednog i drugog ugovora ili s prekidom koji

nije duži od tri mjeseca, neovisno o tome jesu

li sklopljeni samo s jednim poslodavcem ili s

više poslodavaca, ako se ti poslodavci smatraju

povezanim poslodavcima.

Uređenjem trajanja ugovora o radu na određeno

vrijeme nastoji se smanjiti broj i trajanje

takvih ugovora. Za razliku od prošlih zakon-

skih rješenja, sada se ugovor o radu na određeno

vrijeme može sklopiti u najdužem trajanju

od tri godine, uključujući i prvi ugovor te broj

ugovora o radu na određeno vrijeme ne smije

biti više od tri. Prije ovih izmjena, poslodavac

je također bio ograničen s tri godine u trajanju

ugovora o radu na određeno vrijeme, no to se

nije odnosilo na prvi ugovor na određeno. Prvi

je mogao trajati tri, deset ili više godina. Poslodavac

također nije bio ograničen ni brojem

sklopljenih ugovora na određeno. To je vodilo

tome da su poslodavac i radnik u mnogim

firmama sklapali ugovore o radu svakih mjesec

dana. Sada to više nije moguće. Unutar tri

godine poslodavac može s radnikom sklopiti

tri ugovora o radu na određeno vrijeme. Nakon

toga radni odnos ili prestaje, ili je nužno

sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Teoretski, poslodavac može s radnikom sklopiti

tri ugovora od kojih svaki traje mjesec dana.

Poslodavac s radnikom nakon toga može sklopiti

samo ugovor o radu na neodređeno vrijeme,

premda rok od tri godine nije istekao, ali je

poslodavac iskoristio maksimalan broj dopuštenih

ugovora o radu na određeno. Pri tome

treba naglasiti i da svaka izmjena, odnosno dopuna

ugovora o radu na određeno vrijeme koja

bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja

toga ugovora smatra se sljedećim uzastopnim

ugovorom o radu na određeno vrijeme.

Člankom 12. stavkom 9. propisan je izuzetak

od navedenog. Tako istekom roka od tri

godine, odnosno prestankom posljednjeg uzastopno

sklopljenog ugovora, ako su sklopljeni

na razdoblje kraće od tri godine, poslodavac ili

povezani poslodavac s istim radnikom može

sklopiti novi ugovor o radu na određeno vrijeme

samo ako je od prestanka radnog odnosa

kod poslodavca do sklapanja novog ugovora o

radu na određeno vrijeme proteklo najmanje

šest mjeseci. Primjerice, poslodavac i radnik su

sklopili tri ugovora o radu na određeno čije je

trajanje ukupno iznosilo 2 godine. Prema tome,

sljedeći ugovor o radu mora biti sklopljen na

neodređeno budući da poslodavac i radnik

ne smiju sklopiti više od tri ugovora o radu

na određeno. No ako poslodavac i radnik šest

mjeseci ili više ne sklope ugovor i nakon toga

vremena žele ponovno zasnovati međusobno

radni odnos, u tom slučaju mogu sklopiti ponovno

ugovor o radu na određeno vrijeme.

Iznimke od trogodišnjeg razdoblja

trajanja ugovora o radu na određeno

Kao što je gore navedeno, poslodavac i radnik

ne smiju sklopiti ugovor o radu na određeno

vrijeme, odnosno uzastopne ugovore o

radu na određeno vrijeme u ukupnom trajanju

dužem od tri godine, niti smiju sklopiti

više od tri ugovora o radu na određeno vrijeme.

No, postoje iznimke od navedenih pravila

koje su u Zakonu o radu propisane. Tako

trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme,

kao i ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora

o radu sklopljenih na određeno vrijeme,

uključujući i prvi ugovor, smije biti neprekinuto

duže od tri godine: 1. ako je to potreb-

no zbog zamjene privremeno nenazočnog

radnika, 2. ako je to potrebno zbog dovršetka

rada na projektu koji uključuje financiranje

iz fondova Europske unije, 3. ako je to zbog

nekih drugih razloga dopušteno zakonom ili

kolektivnim ugovorom.

Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme

sklopljen protivno odredbama Zakona ili ako

radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon

isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra

se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

Uvjeti rada radnika koji rade na temelju

ugovora o radu na određeno vrijeme

Već smo nekoliko puta pisali o starim zakonskim

odredbama prema kojima je poslodavac

dužan radniku koji je kod njega

zaposlen na temelju ugovora o radu na određeno

vrijeme osigurati iste uvjete rada kao

i radniku koji je sklopio ugovor o radu na

neodređeno vrijeme s istim poslodavcem,

s istim ili sličnim stručnim znanjima i vještinama,

a koji obavlja iste ili slične poslove.

Sve te odredbe su ostale iste i nakon izmjena

i dopuna. Novina je u tome da je člankom 13.

stavkom 5. propisano da radnik koji najmanje

šest mjeseci radi kod istog poslodavca i kojem

je razdoblje probnog rada, ako je ugovoreno,

završilo, ima pravo zatražiti sklapanje ugovora

o radu na neodređeno vrijeme. Poslodavac

je navedeni zahtjev dužan razmotriti te je u

slučaju nemogućnosti sklapanja takvog ugovora

dužan radniku dostaviti obrazloženi, pisani

odgovor u roku od 30 dana. Iznimno, rok

za dostavu obrazloženog pisanog odgovora je

60 dana od dana zaprimanja zahtjeva ako poslodavac

zapošljava manje od 20 radnika.

Prijelazna odredba – tumačenje

Ministarstva

Prijelaznom odredbom članka 64. Zakona

propisano je da se na ugovore o radu koji su

sklopljeni na određeno vrijeme, a koji prije

stupanja na snagu Zakona nisu prestali, neće

primjenjivati odredbe članka 2. ovog Zakona

do isteka vremena na koje su sklopljeni. Konkretno,

ako je prvi ugovor na određeno vrijeme

sklopljen prije 1. 1. 2023. bez upisanog

objektivnog razloga, poslodavac neće biti u

prekršaju ili ako je takav ugovor sklopljen na

razdoblje duže od tri godine, trajat će do predviđenog

vremena u kojem istječe. Također,

ako je na dan 1. 1. 2023. u tijeku trajanje uzastopnog

ugovora o radu koji je po broju sklopljenih

uzastopnih ugovora veći od tri, također

će trajati do njegovog predviđenog isteka.

Međutim, ako posljednji od tri uzastopna

ugovora istječe 31. 12. 2022., a poslodavac i

radnik namjeravaju nastaviti radni odnos 1.

1. 2023., tada mogu jedino sklopiti ugovor o

radu na neodređeno vrijeme. Razlog tome je

što se na dan 1. 1. 2023. kao prvi dan primjene

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona

o radu također treba ocjenjivati postoji li uzastopnost

u ugovorima na određeno vrijeme,

pa ako postoji, tu bi činjenicu trebalo uvažiti

kod sklapanja novog ugovora odnosno primijeniti

novo pravilo. (MM)

Zakon o suzbijanju

neprijavljenog rada

Pomalo u sjeni Izmjena i dopuna Zakona

o radu, na snagu je stupio Zakon o suzbijanju

neprijavljenog rada, koji će, osim

doprinosa učinkovitoj borbi protiv neprijavljenog

rada, omogućiti i prelazak iz neprijavljenoga

u prijavljeni rad.

Neprijavljeni rad

Neprijavljeni rad je rad koji s obzirom na

narav i vrstu rada i ovlasti poslodavca ima

obilježje radnog odnosa, a nije zakonito

ugovoren ili nema valjanu pravnu osnovu,

odnosno za koji nije uspostavljena odgovarajuća

prijava na obvezna osiguranja u

skladu s posebnim propisima te obuhvaća

sljedeće pojavne oblike:

- Obavljanje rada bez prijave na obvezno

mirovinsko osiguranje odnosno na odgovarajuće

radno vrijeme ili,

- Obavljanje rada bez sklopljenog ugovora

o radu u pisanom obliku ili pisane potvrde

o sklopljenom ugovoru o radu ili,

- Obavljanje rada na temelju drugih sklopljenih

obvezno pravnih ugovora između

poslodavca i fizičke osobe kada takav rad

s obzirom na svoju narav i vrstu te ovlasti

poslodavca ima obilježje posla za koji se zasniva

radni odnos ili,

- Zapošljavanje državljanina treće zemlje

protivno odredbama posebnog propisa

kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja,

boravka i rada stranaca koji su državljani

trećih zemalja.

Posljedice neprijavljenog rada

Neprijavljeni rad radnika prisutan je u

različitim djelatnostima i u različitim pojavnim

oblicima, od potpuno neevidentiranog

rada, koji uključuje i pojavu tzv. lažne samozaposlenosti,

do više varijanti djelomično

neprijavljenog rada. Kolokvijalno je poznat

kao rad na crno. Neprijavljeni rad negativno

utječe na razvoj ukupnog gospodarstva jer

uskraćuje državu za pripadajuća javna davanja,

a radnika za odgovarajući dohodak,

pravo na mirovinski staž i osiguranje drugih

radničkih prava. Neprijavljeni rad nerijetko

podrazumijeva i nezadovoljavajuće uvjete

rada, uključujući izloženost rizicima zbog

neodgovarajuće zaštite na radu, nedostatnu

socijalnu zaštitu te ograničene mogućnosti

za razvojem i napredovanjem takvih radnika.

Ukratko, štetnosti neprijavljenog rada

su: povreda prava na dostojanstven i plaćen

rad, neuplaćivanje doprinosa za obvezno

mirovinsko osiguranje, neostvarivanje

prava iz radnog odnosa, uključujući i pravo

na naknadu plaće za vrijeme privremene

nezaposlenosti za rad (bolovanje), pravo

na zdravstvenu zaštitu i status osiguranika

u obveznom zdravstvenom osiguranju, neostvarivanje

prava na novčanu naknadu za

nezaposlene, te općenito nesigurno radno

mjesto koje za posljedicu ima neizvjesnu

budućnost radnika.

Postupanje inspekcije i nadležnih

tijela prilikom utvrđivanja postojanja

neprijavljenog rada

Važno pitanje koje se uređuje Zakonom

odnosi se na prijelaz iz neprijavljenog u

prijavljeni rad. Naime, zakonodavac ne želi

samo kazniti poslodavca, već osigurati da

će radnik, koji nije bio prijavljen, ostvariti

svoja prava iz radnog odnosa.

Propisuje se zakonska pretpostavka trajanja

radnog odnosa za slučaj kada nadležni

inspektor utvrdi postojanje neprijavljenoga

rada, a ne može se sa sigurnošću utvrditi

točno trajanje rada. Tada će se smatrati da

je radnik koji je obavljao takav rad neprekidno

bio u radnom odnosu u punom radnom

vremenu kod poslodavca u trajanju

od šest mjeseci koja prethode danu u kojem

je izvršen nadzor i utvrđena činjenica

neprijavljenog rada. Nadležni inspektor će

rješenjem naložiti poslodavcu da podnese

prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje

počevši od dana koji je zapisnikom utvrđen

kao dan početka rada radnika, te će mu

narediti uplatu iznosa od 2.650,00 eura za

svakoga neprijavljenog radnika u korist državnog

proračuna.

Nadalje, propisuje se uspostava prijave na

mirovinsko osiguranje po službenoj dužnosti

ako poslodavac ne uspostavi prijavu

prema rješenju inspekcije. Propisuju se također

obveze poslodavca na isplatu plaće i

svih davanja iz i na plaću za pretpostavljeno

vrijeme trajanja radnog odnosa.

Uspostava dva popisa poslodavaca

Uspostavljena je javna objava dva popisa

poslodavaca, i to popis na koji bi se javno

objavili poslodavci kod kojih je obavljen inspekcijski

nadzor, ali nisu utvrđena kršenja

prava iz radnih odnosa, i popis onih kod

kojih je utvrđen neprijavljeni rad. (MM)

GRAFICAR & MEDIJI

17

RADNO PRAVO

PRIJEDLOG IZMJENA ZAKONA O TRGOVINI

Rad nedjeljom

Tvrtke će moći odabrati 16 radnih nedjelja tijekom godine

Vlada je predstavila prijedlog izmjena zakona o trgovini, prema

kojemu bi trgovine nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi

mogli odabrati 16 nedjelja tijekom godine u kojima bi radili.

Izmjenama se predlaže da radno vrijeme prodajnih objekata određuje

trgovac, raspolažući maksimalnim iznosom fonda od 90 sati

koje raspoređuje u razdobljima od ponedjeljka do subote te da prodajni

objekti nedjeljom i blagdanima budu pretežito zatvoreni.

Prijedlog zakona predviđa 16 nedjelja u godini koje su radne, a kojim

će nedjeljama prodajni objekti biti otvoreni, odredio bi sam trgovac u

skladu sa svojim potrebama, sezonalnosti, mikrolokacijom i drugim faktorima

koji utječu na individualnu procjenu za potrebom radne nedjelje.

U tjednu u kojem trgovac odredi radnu nedjelju, u trajanju do 90

sati dodaje se još 15 sati, ukupno 105 sati, koje trgovac samostalno

raspodjeljuje od ponedjeljka do nedjelje.

Izmjenama Zakona o radu, koje također predlaže vlada, rad nedjeljom

morao bi se po satu platiti 50 posto više nego običnim radnim danom.

Prema predloženim izmjenama, iznimno bi nedjeljom i blagdanima

mogli raditi prodajni objekti koji se nalaze unutar ili su sastavni

dio željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka,

luka unutarnje plovidbe brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz

osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih

i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara

za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina,

kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, proglašenih zaštićenim

područjima prirode u skladu s posebnim propisima.

Također, zabrana rada nedjeljom i blagdanom ne odnosi se na otkup

primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih

proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i

prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama

na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim

manifestacijama, prodaju putem automata i prodaju na daljinu.

Prema prijedlogu zakona, distribucija tiska putem kioska kao posebnog

oblika prodaje izvan prodavaonica kao i specijalizirane prodavaonice

za prodaju kruha i pekarskih proizvoda, bit će otvorene

nedjeljom i blagdanom od 7 do 13 sati. (MM)

Od 1. siječnja 2023. nedjelja plaćena bar 50% više

Do sada je postojala samo obaveza da se rad nedjeljom, blagdanima i praznicima mora platiti više, no nije bilo

definirano koliko više pa je teoretski, kako se često slikovito pojašnjavalo, to mogla biti i samo jedna kuna

Novi ZOR uredio je pojedina prava i obveze

što se tiče radnih odnosa, a kao jednu od najvažnijih

izmjena, Vlada te resorno ministarstvo

apostrofirali su izmjene koje se odnose

na rad nedjeljom. Naime, novim je zakonskim

odredbama regulirana isplata minimalno 50%

veće satnice ako radite nedjeljom. Do sada je,

podsjetimo, postojala samo obaveza da se rad

nedjeljom, blagdanima i praznicima mora platiti

više, no nije bilo definirano koliko više pa

je teoretski, kako se često slikovito pojašnjavalo,

to mogla biti i samo jedna kuna.

Iako je za rad nedjeljom sada

definiran iznos, isto se nije definiralo

za rad praznicima i blagdanima

Članak 94., stavak 1 u Zakonu o radu

navodi da «za otežane uvjete rada, prekovremeni

i noćni rad te za rad nedjeljom,

blagdanom i neradnim danom utvrđenim

posebnim zakonom radnik ima pravo na

povećanu plaću, u visini i na način određen

kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu

ili ugovorom o radu, pri čemu povećanje za

svaki sat rada nedjeljom ne može biti manje

od 50%». Dakle, za nedjelju se točno zna koliko

više trebate biti plaćeni, dok za rad blagdanom

i praznicima to nije definirano.

Stručnjak za radno pravo, Viktor Gotovac,

kaže nam kako je to “vrlo nedosljedno”. “To

znači da smo zaštitili nedjelju, ali defacto

za neki veći dan koji može biti neki državni


praznik ili vjerski blagdan, ako radite na taj

dan, da to bude manji iznos ako nije drugačije

uređeno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom

o radu”, pojašnjava.

“Za svake otežane oblike rada ili prekovremeni

rad ili rad blagdanom, možete dati

minimalno povećanje i time zadovoljiti formu.

Ako imate ugovoreno u ugovoru, pravilniku

o radu ili kolektivnim ugovorom, onda

će biti drugačije i morat ćete to slijediti. Ali

ako nemate ugovoreno ili definirano, onda

to može biti minimalni iznos”.

Primjereno povećanje plaće

Pojašnjenje daje i resorno Ministarstvo

rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne

politike, na pitanje znači li ovo da teoretski

poslodavci za rad praznicima i blagdanima

radnike mogu platiti samo “jednu kunu više”,

odnosno minimalno kako je to bilo prije zakonskih

izmjena. Iz ministarstva objašnjavaju

da osim minimalnog zakonskog povećanja

plaće od 50 posto za rad koji radnik obavlja

nedjeljom, iznosi povećanja plaće na temelju

drugih navedenih osnova za povećanje

plaće nisu određeni Zakonom o radu, već se

oni određuju drugim izvorima radnog prava

(posebnim propisom, kolektivnim ugovorom,

pravilnikom o radu ili ugovorom o radu).

„Iako Zakon o radu ne navodi točno određeni

postotak povećanja plaće, kao u slučaju

rada nedjeljom, to nipošto ne znači da je poslodavcima

dozvoljeno pravo radnika na povećanu

plaću u slučaju drugih osnova platiti

radniku samo ‘jednu kunu više’. Zakon o radu,

naime, jasno propisuje, ako povećanje plaće za

otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad

te za rad blagdanom i neradnim danom utvrđenim

posebnim zakonom nije određeno gore

navedenim drugim izvorima prava, a sam ugovor

o radu radnika ne sadrži dovoljno podataka

na temelju kojih bi se ono moglo odrediti,

radnik će tada ostvariti pravo na primjereno

povećanje plaće”, pojašnjavaju iz ministarstva.

U tu svrhu, Zakon o radu definira da se

pod pojmom primjereno povećanje plaće

smatra povećanje koje se redovito isplaćuje

za takav rad, a ako ga nije moguće utvrditi,

radnik ostvaruje pravo na povećanje koje

odredi sud prema okolnostima slučaja.

Zloupotreba prava

Dodaju da načelo slobode ugovaranja

iz Zakona o radu, kao i sloboda uređivanja

obveznih odnosa iz Zakona o obveznim odnosima

ne znače apsolutnu slobodu u korist

jedne strane u ugovornom odnosu.

“Slijedom navedenog, teoretsko povećanje

plaće od ‘jedne kune’ za dodatke (osnove)

koje daju pravo radniku na povećanu plaću,

ne može biti primjereno ni na koji način, pa

bi eventualno postupanje pojedinih poslodavaca

suprotno Zakonu o radu, predstavljalo

notornu zloupotrebu prava. (K)

Podići pokrivenost radnika

kolektivnim ugovorom

Radionica o važnosti sektorskih

kolektivnih ugovora

U okviru projekta “Sindikati za pravedan

oporavak”, u Novinarskom domu u Zagrebu,

u organizaciji Sindikata novinara Hrvatske,

30. 1. 2023., organizirana je radionica o

sektorskom kolektivnom pregovaranju, odnosno,

o ulozi višerazinskog pregovaranja u

izgradnji sustava kolektivnog pregovaranja.

Na prvom dijelu radionice gost predavač

bio je Dragan Bagić, redovni profesor

na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,

a predavačica na drugom dijelu radionice

bila je Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata

graditeljstva Hrvatske. Na radionici

su sudjelovali i predstavnici Sindikata

grafičara i medija, partneri Sindikata novinara

Hrvatske u procesu otvaranja pregovora

za Nacionalni kolektivni ugovor u

medijima, te članovi Hrvatskog novinarskog

društva, Baze za radničku inicijativu

i demokratizaciju – Brid/Radničkih prava

portal, Sindikata graditeljstva Hrvatske.

Kolektivni ugovor ključan

mehanizam za uređivanje plaća

Prošle godine izdana je Nova Direktiva

EU(2022/2041) o primjerenim minimalnim

plaćama u Europskoj uniji, kroz koju

se prvi put ističe kolektivno pregovaranje

kao ključan mehanizam za uređivanje plaća.

Članak 4. obvezuje sve zemlje članice

da osmisle akcijski plan kojim će podići

pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima

na minimalno 80%!. Za usporedbu,

Hrvatska i nije toliko u zaostatku za

ostalim zemljama članicama EU, za sada

je prema zadnjim dostupnim podacima,

2017. – 2019., na 47% pokrivenosti radnika

kolektivnim ugovorima. No, ono što je

važno naglasiti, postotak pokrivenosti je

dio složenije priče i ne stvara potpunu sliku

prava koji imaju radnici, jer je sadržaj kolektivnih

ugovora taj koji stvarno utječe na

prava radnika. Dakle, da bi se dobila slika

o položaju i pravima radnika, potrebno je

sagledati sadržaj kolektivnog ugovora, a ne

samo postotak pokrivenosti. Isto tako, značajan

broj kolektivnih ugovora nije ažuran

ili konkretan u reguliranju kretanja plaća.

Samo 5% sklopljenih ugovora na

granskoj razini

Kako je gospodin Bagić naveo u izlaganju:

„U Hrvatskoj, kolektivno pregovaranje

se dominantno odvija na razini

jednog poslodavca, a u promatranom

periodu samo je 5% sklopljenih kolektivnih

ugovora kodirano kao granski.

30% ukupne pokrivenosti otpada na dva

granska kolektivna ugovora čija je primjena

proširena sukladno ZOR-u. Jačanje

praksi granskog kolektivnog pregovaranja

omogućava proširenu primjenu, sređivanje

stanja u sektoru, omogućava uspostavu

jedinstvenog nacionalnog sustava

kolektivnog pregovaranja, a kolektivno

pregovaranje postaje instrument upravljanja

makroekonomskim i gospodarskim

trendovima, raste njegova društveno-politička

i ekonomska važnost te time raste

i važnost sindikata“. Jedna od opasnosti

koju je gospodin Bagić istaknuo je da se

granski kolektivni ugovori mogu iskoristiti

od strane poslodavaca i države kako

bi prikazali da je stanje u sektoru dobro, a

da je stvarni učinak na ostvarivanje prava

radnika puno manji.

Iskustvo Sindikata graditeljstva Hrvatske

po pitanju granskih kolektivnih ugovora

podijelila je predsjednica Jasenka

Vukšić, koja je navela da je SGH najveći

(reprezentativan) granski sindikat u grani

graditeljstva u RH u privatnom sektoru

(preko 90% tvrtki u privatnom vlasništvu).

Ovako velikom broju organiziranih

radnika SGH može zahvaliti 130-godišnjoj

tradiciji organiziranja i rada na kolektivnim

ugovorima. Isto tako, navela je da

unatoč posjedovanju granskog kolektivnog,

postoje problemi, ali bez kolektivnih

ugovora, situacija bi bila puno lošija.

Proširiti kulturu pregovaranja

Zaključak nakon izlaganja bio je da treba

težiti proširenju kulture kolektivnog

pregovaranja kako na razini kuće, tako i na

razini sektora. Trenutačno stanje u društvu

nikako ne odgovara radnicima, jer se kriza

uglavnom prelama na njihovim leđima, a

jedini način da se ti isti radnici zaštite jest

kroz kolektivne ugovore. Jedino spregom

znanstvenika i sindikalista, koji dobar dio

života provedu na terenu s radnicima te

edukacijom članstva i mladih radnika,

moguće je doći do neke razine znanja i

pritiska na kojem se mogu temeljiti budući

zahtjevi spram poslodavca i države u borbi

za bolje uvjete rada. (MM)

GRAFICAR & MEDIJI

19

AKTUALNO

MINIMALNA PLAĆA U HRVATSKOJ

Nismo im ni blizu

Od 1. siječnja minimalna plaća u

Hrvatskoj iznosi 560 eura

U Novoj godini, 1. siječnja, u Hrvatskoj je na snagu stupila Vladina

uredba vezana uz visinu minimalne plaće. Minimalac će u

Hrvatskoj tako odsad iznositi 560 eura, no pogledamo li susjedne

zemlje, to je doista minimalno.

Vlada je još u staroj 2022. godini donijela Uredbu o visini minimalne

plaće za 2023. godinu, koja je stupila na snagu 1. siječnja

2023., s datumom kada je euro postao službena valuta u Hrvatskoj.

Visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca

2023. utvrđuje se u bruto iznosu od 700 eura (minimalna plaća za

2023. godinu iznosi 5.274,15 kuna). Minimalac je lani u Hrvatskoj

iznosio 624 eura bruto, odnosno 500 eura neto. Minimalnu plaću u

Hrvatskoj tijekom prošle godine primalo je ukupno oko 35.000 radnika

zaposlenih u svim sektorima i organizacijskim oblicima.

Povećanje minimalne plaće značit će, dakle, veće plaće za oko

35.000 zaposlenih, ali i za oko 70.000 radnika koji su lani imali tek

nešto više od minimalca, ali manje od 560 eura neto. Oko 105.000

radnika, tako od siječnja imaju veće plaće po sili zakona, odnosno

Vladine uredbe.

Unatoč povećanju, Hrvatska je i dalje u skupini EU zemalja s

najnižim minimalnim plaćama. Minimalne plaće su zakonski regulirane

u 21 od 27 zemalja EU; izuzetak su Danska, Italija, Cipar,

Austrija, Finska i Švedska.

Prema lanjskim podacima Eurostata, bruto minimalna plaća u

Hrvatskoj prošle je godine iznosila 624 eura, Litvi 730 eura, Sloveniji

1.074 eura, Austriji 1.593 eura, Njemačkoj 1.621 euro, a u Irskoj

1.775 eura. (K)

Zagrebačka plaća

1.187 eura

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome

u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za listopad

2022. godine iznosila je 1.187 eura (8.944 kune),

što je nominalan rast za 8,2 posto u odnosu na listopad

2021., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda

za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba.

U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za listopad

na razini Hrvatske koja je iznosila 7.745 kuna,

prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za taj mjesec

bila je veća za 1.199 kuna. Najviša prosječna mjesečna

neto plaća u pravnim osobama za listopad 2022.

isplaćena je u vađenju sirove nafte i prirodnog plina,

u iznosu od 1.978 eura (14.906 kuna). Najniža plaća

isplaćena je u proizvodnji kože i srodnih proizvoda,

u iznosu od 647 eura (4.876 kuna). Prosječna mjesečna

bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama

u Gradu Zagrebu za listopad 2022. iznosila je 1.656

eura (12.478 kuna), što je nominalni rast za devet posto

u odnosu na listopad 2021. godine. Statistički podaci

koji se odnose na razdoblje do kraja 31. prosinca

2022., a objavljuju se nakon 1. siječnja 2023., iskazivat

će se dvojno, u kunama i prema fiksnom tečaju eura, 1

euro = 7,53450 kuna. (MK)


PLAĆE U EUROZONI

U Hrvatskoj su najmanje

Hrvatska će imati najmanje plaće u eurozoni ako je suditi prema iznosima iz 2020. i 2021.

Prosječna plaća u Hrvatskoj 2021. iznosila je 947 eura, najmanje među svim državama koje

koriste euro kao nacionalnu valutu

Usporedba prosječnih

neto plaća

među različitim

državama je komplicirana,

čak i kada koriste istu

valutu. Razlog je taj što

svaka zemlja ima različit

porezni sustav, s različitim

porezima na plaće,

doprinosima, olakšicama

i odbicima. Većina država

ima određenu razinu plaće

koja se ne oporezuje,

osobni odbitak, a taj iznos

raste s određenim brojem

uzdržavanih članova. Ista

plaća se različito oporezuje

s obzirom na broj djece

koji je prijavljen kao olakšica

na plaću, a neke zemlje

dopuštaju i poreznu

olakšicu na nezaposlenog

bračnog partnera.

Dodatno, postoje i drugi

razlozi zbog kojih se

neka osoba može prijaviti

kao dodatna olakšica na

nečiju plaću, kao što je

teški invaliditet. To je tek početak problema

usporedbe neto plaća.

Jako je puno kombinacija jer sami nacionalni

prosjek plaće ne govori dovoljno o standardu,

i to ne samo zbog različitog poreznog

tretmana s obzirom na broj djece, uzdržavanih

osoba i lokalnih poreza (u Hrvatskoj prireza).

Samac s prosječnom plaćom ima bolji

standard od radnika u obitelji sa supružnikom

i dvoje djece. Ali, ako se gleda i taj način,

u Hrvatskoj će biti najmanje plaće u eurozoni.

S 22.380 eura godišnje, koliko je 2021. radom

zarađivala prosječna obitelj s dvoje djece i oba

supružnika zaposlena za prosječnu plaću, Hrvatska

je na dnu država eurozone.

U Slovačkoj je isti tip obitelji 2021. prosječno

zarađivao gotovo tisuću eura više

godišnje (23.334 eura), u Latviji 1.808 eura

više (24.188 eura), a Litvi 2.896 eura više

(25.276 eura). To su tri države eurozone s

najmanjim plaćama poslije Hrvatske.

U susjednoj Sloveniji je prosječna plaća

istog sastava obitelji imala za 8.987 eura

veća primanja kroz 2021. U Italiji su takve

obitelji imale više nego dvostruko veća primanja

(48.448 eura), a u Njemačkoj, Austriji

i Irskoj više nego trostruko veća.

Jedine članice EU koje su imale manju

plaću s obzirom na navedeni tip obitelji su

Mađarska, Rumunjska i Bugarska. Ali one

nisu u eurozoni.

Neke države umjesto prosječne plaće

objavljuju medijalnu plaću, tj. točno

onu koja sve plaće u državi dijeli na

dva jednaka dijela. To je možda čak

prihvatljivije prosječnom građaninu jer

većina radnika ustvari ima manje plaće

od prosječne.

Za primjer, u prosincu 2021. prosječna

neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 7.280

kuna, ali je ustvari više od 60% radnika

imalo manju plaću. Medijan je bio 6.131

kunu, što znači da je pola radnika imalo

plaću manju od toga iznosa, a pola veću.

Radnik u Hrvatskoj sve jeftiniji u

usporedbi s ostalim državama EU

Problematika plaća se može gledati i kad

je u pitanju trošak poslodavca po satu rada.

U Hrvatskoj je iznosio 11.2 eura, neznatno

više nego u Latviji (11.1 euro) i manje nego

u Litvi (11.3 eura). Mađarska, Rumunjska i

Bugarska su imale manji trošak sata rada,

ali nisu u eurozoni.

Trošak sata rada je bio više od tri puta

veći u Irskoj (33.5 eura), Finskoj (33.5 eura),

Njemačkoj (37.2 eura), Austriji (37.5 eura),

Nizozemskoj (38.3 eura), Belgiji (41.6 eura)

i Luksemburgu (43 eura). Radi se o trošku

plaća, poreza na rad i doprinosa, minus

iznos primljenih subvencija od države.

Euro neće spasiti Hrvatsku, njeni

problemi su samonametnuti

Osim na porezno opterećenje, trošak sata

rada se primarno odnosi na plaće. Kada

gospodarstvo nazaduje, kao Hrvatska od

2008. do 2015., plaće i trošak rada realno

stagniraju. Čak tri zemlje su u tom razdoblju

pretekle Hrvatsku. Hrvatska je ušla u

eurozonu kao članica u kojoj će radnici

imati najmanje plaće. To nema veze sa samim

eurom, nego se radi o rezultatu dugogodišnjeg

trenda relativnog nazadovanja

Hrvatske u odnosu na slične države.

Uvođenje eura je samo olakšalo usporedbe

ili bar stavilo fokus na razlike između

nje i ostatka eurozone. Te razlike nisu rezultat

ni eura ni kune, nego sustavno loše

vođenih ekonomskih politika kroz cijelo

prošlo desetljeće. (K)

GRAFICAR & MEDIJI

21

AKTUALNO

PROMJENA ZA ŽENE

Povećana je dob za odlazak

u starosnu i prijevremenu

mirovinu

S 1. siječnjem 2023. povećana je dobna granica za umirovljenje

žena na 63 godine i tri mjeseca, uz najmanje 15 godina staža. Uz

to, žene će u prijevremenu mirovinu moći ako navrše 58 godina i

tri mjeseca, uz najmanje 33 godine i tri mjeseca staža

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u studenom je bilo ukupno

45.161 osiguranica u dobi između 60 i 64 godine. Neke od njih imaju pravo na starosnu

mirovinu, no s 1. siječnjem povećana je dobna granica u kojoj to pravo ostvaruju. Tako

su 2022. mogle otići u mirovinu u dobi od 63 godine i s najmanje 15 godina staža, no u

2023. staž ostaje isti, a dob se povećava na 63 godine i tri mjeseca.

Dio je to zakonskih izmjena usvojenih još 2019. kojima se nastoji izjednačiti dobni kriterij

za odlazak u mirovinu s kriterijima za muškarce. Tako će se do 2030., svake godine dob

za odlazak žena u mirovinu povećavati za šest mjeseci pa će tada žene u mirovinu moći s

navršenih 65 godina i uz najmanje 15 godina staža.

Ista je stvar i s prijevremenom starosnom mirovinom. Kriteriji za takvo umirovljenje se

prema Zakonu o mirovinskom osiguranju trebaju izjednačiti do 2030. na dob od 60 godina

uz 35 godina staža. Tako su žene lani mogle otići u prijevremenu starosnu mirovinu u dobi

od 58 godina i s 33 godine staža, a od 1. siječnja to mogu s 58 godina i tri mjeseca starosti

te 33 godine i tri mjeseca staža. Ova promjena utjecat će na dio od ukupno 85.228 osiguranica,

koliko ih je HZMO zabilježio u studenome. No, ovdje vrijedi istaknuti kako se za

svaki mjesec ranijeg umirovljenja, bez obzira na skupljeni staž, polazni faktor umanjuje za

0,2 posto, što u konačnici znači i nižu mirovinu.

Ne treba pritom zaboraviti da pravo na ranije umirovljenje imaju dugogodišnji osiguranici,

odnosno oni koji su navršili 60 godina i skupili 41 godinu staža, bez obzira na spol.

Dob za umirovljenje može se i sniziti, ovisno o tome rade li osiguranici na poslovima s

povećanim stažem trajanja. U prijevodu, to znači da osobe koje rade poslove u kojima se

odrađenih 12 mjeseci računa kao 14 ili više mjeseci staža, mogu umiroviti i nekoliko godina

ranije, ovisno o tome koliko su dugo radile na takvim poslovima. (K)


Testiranje

četverodnevnog

radnog tjedna

Evaluacija projekta ‘Četverodnevni

tjedan’ pokazala je da bi 97 posto

od oko 500 ispitanika željelo zadržati

skraćeni radni tjedan. Zapravo, dodatni

slobodan dan bio je toliko popularan

da je 70 posto sudionika reklo da bi im

trebala velika povišica plaće da se vrate

na 40-satni radni tjedan, piše t-portal.

„Četverodnevni tjedan preobrazio je

naše poslovanje i naše ljude“, rekao je

sudionik ispitivanja. „Osoblje je usredotočenije,

angažiranije i predanije, što

nam pomaže da ostvarimo svoje ciljeve

bolje nego prije“, ustvrdio je.

U projektu, koji su vodili istraživači

iz Bostona, Cambridgea i Dublina, sudjelovalo

je više od 30 tvrtki s ukupno

oko 900 zaposlenih, a uključivalo je

IT tvrtke, gastronomiju, konzultantske

tvrtke i građevinske tvrtke. Prema

istraživanju, dvije trećine tvrtki namjerava

zadržati četverodnevni radni

tjedan s punom plaćom nakon testne

faze, dok su ostale tome sklone ili su

još neodlučne. Niti jedna tvrtka nije

rekla da će se definitivno vratiti na petodnevni

radni tjedan.

Smanjenje radnog vremena nije rezultiralo

nikakvim smanjenjem produktivnosti,

kažu voditelji studije, jer

su tvrtke jednostavno učinile svoje

radne procese učinkovitijima: tijekom

šest mjeseci prodaja poduzeća porasla

je u prosjeku za osam posto, a u usporedbi

s istim razdobljem prethodne godine

za čak 38 posto.

Fizičko i mentalno zdravlje također

se poboljšalo, zajedno sa zadovoljstvom

u više područja života, što bi

moglo biti povezano s boljim spavanjem

i više tjelovježbe.

Druge zemlje također eksperimentiraju

s četverodnevnim radnim tjednom,

uključujući Britaniju, Island i

Belgiju. Neke njemačke tvrtke također

testiraju slične modele. (MM)

HZMO

Nove e-Usluge

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

(HZMO) objavio je dvije nove e-

Usluge koje bi korisnicima trebale omogućiti

jednostavnije i brže ostvarivanje

prava iz mirovinskog osiguranja.

Novom e-Uslugom obveznici i

poslodavci (pravne i fizičke osobe)

mogu elektroničkim putem podnijeti

zahtjev za prikaz prijavno-odjavnih

podataka za svoje radnike. Ova nova

usluga je nadogradnja već postojeće

usluge elektroničkog poslovanja HZ-

MO-a preko koje poslodavci mogu brže

i jednostavnije provjeravati podatke o

radnicima, evidentirane u matičnoj

evidenciji HZMO-a.

Tako poslodavci mogu provjeravati

podatke o: datumu početka i prestanka

osiguranja za svakog pojedinačnog

osiguranika, osnovi osiguranja, radnom

vremenu, vrsti ugovora o radu, stvarnoj

i potrebnoj stručnoj spremi ili razini obrazovanja,

zanimanju, statusu osobe s

invaliditetom, korištenju mirovine u osiguranju

i stažu osiguranja s povećanim

trajanjem.

Druga nova e-Usluga je podnošenje zahtjeva

i izdavanja prenosivog dokumenta

A1 - dokumenta koji vrijedi na čitavom

području EU kao dokaz o zakonodavstvu

koje se primjenjuje na osobu te da se doprinosi

plaćaju u državi članici koja ga je

izdala. (MK)

Cijena rada nastavit će rasti

Kompanije posluju u nikad izazovnije vrijeme, a tri najveća izazova

s kojima će se nastaviti suočavati su rastući troškovi rada, jaz

između dostupnih i potrebnih vještina zaposlenika te nemogućnost

popunjavanja radnih mjesta na vrijeme.

Kao izravne posljedice takve situacije, povećat će se opseg posla

za postojeću radnu snagu, cijena rada će nastaviti rasti te usporiti

implementacija novih poslovnih rješenja unutar kompanija, pokazalo

je najnovije istraživanje u kojem je sudjelovalo 50 financijskih

direktora kompanija iz Europe i svijeta, među kojima 43% njih

ostvaruje prihode preko milijardu eura, a 30% kompanija, koje su

sudjelovale u istraživanju, imaju više od 5000 radnika.

Iako se često naglašava nedostatak radnika s određenim tehničkim

vještinama poput programera ili pak radnika u građevinarstvu

ili turizmu, istraživanje je pokazalo da kompanijama najviše nedostaje

soft skills, odnosno vještine koje se tiču interakcije s kolegama

– komunikacija, radna etika, motivacija, dobra suradnja te

pronalazak rješenja, zatim slijede poslovne vještine (razumijevanje

poslovanja kompanije, primjene digitalnih rješenja te njihovih

implementacija) te funkcionalne vještine (razumijevanje procesa,

poznavanje IT sustava te analitičnost).

Nedostatak kvalitetne radne snage

Kompanije će se do 2025. nastaviti suočavati s gorućim problemom

nedostatka kvalitetne radne snage te se procjenjuje da će svako

10. radno mjesto ostati nepopunjeno, a kao izravna posljedica

očekuje se porast cijene rada od 16%, dok čak 93% kompanija planira

manjak radnika nadomjestiti povećanjem opsega posla trenutnim

radnicima.

Istraživanje je pokazalo da 76% menadžera ističe kako se do radnika

teže dolazi zbog oštre globalne i regionalne konkurencije, 46%

navodi promjene u demografiji, dok samo 5% menadžera izdvaja

kako je problem u novcu koji plaćaju talentiranim zaposlenicima.

Kako bi kompanije zadržale svoje radnike te privukle nove, nužno

je radnicima ponuditi jasne mogućnosti daljnjeg usavršavanja,

mogućnosti napredovanja te skratiti sam proces selekcije radnika.

Tu je iznimno važna uloga odjela ljudskih resursa, koji treba promišljati

strateški, te uzimati u obzir na koji način očekivanja novih

generacija mogu biti u interakciji s ciljevima kompanije, kako bi se

osigurao održiv rast poslovanja. (MM)

GRAFICAR & MEDIJI

23

ZAŠTITA NA RADU

Prometne nesreće povezane s radom

U

Europskoj uniji prometne nesreće

povezane s radom uzrokuju oko jedne

četvrtine do više od jedne trećine

svih smrtnih slučajeva povezanih s radom.

Sudjelovanje i vožnja u prometu je visokorizična

stvar i mnogi su prilikom obavljanja

svojeg posla izloženi riziku od prometne

nesreće. Od održavanja cesta do skupljanja

otpada, mnoge različite radne aktivnosti

provode se na ili u blizini ceste, a svaka je

povezana s jedinstvenim skupom čimbenika

rizika. Prijevoz na radnom mjestu ili

rukovanje teretom (upotreba vozila ili druge

pokretne opreme), jedan je od glavnih

uzroka nezgoda na radnom mjestu. Visok

udio prometnih nesreća na radnom mjestu,

npr. povezanih s rukovanjem teretom,

uključuje osobe koje nisu vozači, odnosno

osobe koje nemaju izravnu kontrolu nad

vozilom ili opremom.

Najviše smrtnih slučajeva

u prijevozu

Najčešći uzroci smrtnih slučajeva i ozljeda

na radnom mjestu u prijevozu su udari

vozila, padovi vozila, udari predmeta (tereta)

i prevrtanja vozila. Vrste aktivnosti koje

se izvode kada se ove nesreće dogode su:

manevriranje i vožnja

unazad vozilima; utovar

i istovar; spajanje i odvajanje

vozila; popravak i

održavanje.

Većina radnih mjesta

ovisi o nekom obliku

prijevoza. Tvrtke koje

obavljaju logističke i

transportne operacije

posebno su izložene riziku

od nezgoda koje

uključuju prijevoz na

radnom mjestu. To uključuje

tvrtke koje se

bave prijevozom kontejnera,

građevinarstvom,

poljoprivredom i šumarstvom.

Nesreće koje uključuju

prijevoz na radnom mjestu

često su uzrokovane

kvarovima na nekoliko različitih područja.

Ovaj ključni članak daje pregled zdravstvenih

i sigurnosnih aspekata koje treba uzeti

u obzir za radnike koji su uključeni u prijevoz

na radnom mjestu, bilo da su vozači

ili ne. Članak počinje uvodom u opće sigurnosne

probleme relevantne za sigurnost

prijevoza na radnom mjestu, a zatim predstavlja

najvažnije čimbenike rizika i odgovarajuće

mjere kontrole povezane s prijevozom

na radnom mjestu.


Poboljšanje sigurnosti na cestama

Europska komisija je u svoj program

rada uključila reviziju važeće Direktive

2006/126/EZ o vozačkim dozvolama s ciljem

poboljšanja sigurnosti na cestama:

doprinosa ‘Nultoj viziji’ i smanjenju smrti

i teških ozljeda na cestama za 50% do 2030.

Sa svoje strane, industrija cestovnog prometa

želi smanjiti minimalnu dob za vožnju

kamiona u EU na 18 godina, s početkom

obuke od 17 godina.

Europsko vijeće za sigurnost u prometu

(ETSC), koje pruža stručne savjete o sigurnosti

u prometu, iznosi u svom najnovijem

brifingu zašto se minimalna dob za vožnju

ne bi trebala dalje snižavati i tvrdi da se nedostatak

vozača kamiona treba riješiti poboljšanjem

radnih uvjeta, a ne ciljanjem na

mlade ljude.

U mnogim zemljama oni su sada vodeći

uzrok ozljeda i smrti na radu. U EU se procjenjuje

da su prometne nesreće odgovorne

za četiri od svakih 10 smrtnih nesreća na

radu. Ovo ne uključuje nesreće u kojima

su sudjelovali vozači na putu do posla ili s

posla. Mnogi sudionici u prometu, koji ne

voze zbog posla, sudionici su u nesrećama

povezanima s radom i često budu ozlijeđeni

ili poginu (što također nije obuhvaćeno

statistikom nesreća na radu).

Primjera radi, u RH svake godine oko

16% prijavljenih ozljeda na radu odnosi

se na ozljede na putu, većinom u prometu.

Iznad prosjeka su Splitsko-dalmatinska

županija (20,28%), Krapinsko-zagorska

županija (18,81%) i Grad Zagreb (26,56%).

Troškovi zdravstvenog sustava, osiguranja,

kao i gubici radnih dana zbog spriječenosti

za rad su izuzetno veliki, kao i zdravstvene

posljedice za unesrećene.

Činjenica je da u Republici Hrvatskoj

postoji problem sigurnosti u prometu,

nedostatak prometne kulture, tehničke

ispravnosti vozila, izostanak uređenih i

sigurnih biciklističkih staza i drugo, što posljedično

uzrokuje teške i smrtne ozljede.

Trenutak je podsjetiti se da je nacionalna

javna ustanova Zavod za unapređivanje

zaštite na radu, u vrijeme svojeg djelovanja

2016. godine u okviru niza sadržajnih aktivnosti

koje je poduzimao s ciljem poboljšanja

i unapređivanja sigurnosti u radnoj i

životnoj sredini, inicirao određene akcije

kako bi se zajedničkom suradnjom različitih

institucija i zainteresiranih dionika ostvarili

sinergijski učinci na širem osvješćivanju

svih sudionika u prometu i potaknulo

pored MUP-a i HAK-a, i druge nadležne

čimbenike (ministarstva rada i zdravstva,

HZZO, HZMO, poslodavce, sindikate i dr.),

na poduzimanje različitih mjera i aktivnosti

s ciljem ostvarivanja pozitivnih rezultata

u prevenciji nesreća u prometu. Vrijeme je

da se taj pristup nastavi jer predstavlja opće

društveni interes i obvezu.

Europska agencija za rad

(ELA), provodi kampanju

podizanja svijesti „Road to

fair transport“, a zajednički

napor EU-OSHA-e i Europske

komisije, rezultirao je

interaktivnim, besplatnim

i jednostavnim za korištenje,

e-vodičem „VeSafe“, koji

pruža niz korisnih savjeta o

sigurnoj vožnji, prijevozu

na radnom mjestu i radu na

cesti ili u blizini ceste. Vodič

uključuje mnoge primjere

dobre prakse, označene prema

vozilu i riziku, te pregled

relevantnih propisa.https://

eguides.osha.europa.eu/vehicle-safety/

U ovom filmu Napo (kao

radnik i ambasador edukativnih

animiranih filmova),

razmatra neke od problema s kojima se profesionalni

vozači suočavaju na cesti i naglašava

važnost dobrog planiranja i pripreme

prije početka putovanja. Ključna pitanja u

filmu uključuju vožnju unatrag, siguran teret,

dobro održavanje, pripremu za hladno

vrijeme i alternative vožnji javnim prijevozom

ili korištenjem videokonferencijskog

poziva.

https://www.napofilm.net/en/naposfilms/napo-road-safety/

(VB)

NJEMAČKA

Novo pravilo o godišnjim

odmorima

Zaposlenici koji su nekoć morali dopustiti da im istekne

preostalo vrijeme godišnjeg odmora, mogu se nadati da će

uskoro moći uzeti slobodne dane ili da će im biti isplaćeni

NOVI ZAKON U NJEMAČKOJ

Evidentirati,

dokumentirati

U rujnu 2022. Savezni sud za rad (BAG) donio

je odluku prema kojoj zaposlenici u Njemačkoj

moraju bilježiti sve svoje radne sate

Iako je odluka BAG-a dugo bila predmet žestoke rasprave,

u vladi nazvanoj “Semafor”, koalicije i među

stručnjacima za radno pravo, zakon je definitivno usvojen

u siječnju ove godine.

Sukladno tome, poslodavci su dužni uvesti odgovarajući

sustav evidentiranja. To je predviđeno stavkom 3.

Zakona o zaštiti na radu. Promjenom je pogođen i tzv.

kućni ured (rad kod kuće) jer velik broj zaposlenika od

pandemije koronavirusa radi od kuće.

Prema izvješću Saveznog zavoda za statistiku, gotovo

četvrtina zaposlenih radila je od kuće u 2021. Mnogi poslodavci

i dalje nude rad od kuće, ali i tu radno vrijeme

mora biti dokumentirano. Odluka o načinu na koji će se

to odvijati prepuštena je poslodavcima i predmet je dogovora

između poslodavca i radnika.

S jedne strane, takozvani sustavi „Stempelsysteme“

„Stechuhren“ omogućuju digitalno snimanje. Ako tvrtka

nema niti jedan od ovih sustava, zaposlenici mogu,

npr. početak, stanke i završetak radnog vremena unijeti

u aplikaciju ili na klasičan način u dokument. Poslodavcu

se dokumentacija stavlja na uvid, ali podliježe strogim

smjernicama Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR).

Mjerenje vremena je obavezno: produžeci i pauze

Prema analizi, više od polovice svih zaposlenih u

Njemačkoj radi više nego što je ugovorom određeno.

Sukladno tome, u prosjeku rade oko tri sata prekovremenog

rada tjedno, što često nije evidentirano u dokumentaciji.

No, to bi se moglo promijeniti zbog nove

prakse o evidentiranju radnog vremena. Ako ugovor o

radu ne predviđa nikakvu odredbu o prekovremenom

radu, prekovremeni sati se moraju platiti ili smanjiti broj

radnih sati. To je regulirano Zakonom o radnom vremenu.

Evidentiranje radnog vremena stoga pomaže zaposlenicima

da mogu iskoristiti ovo pravo.

Uz početak i završetak radnog odnosa moraju se evidentirati

i stanke. To uključuje pauze za pušenje. Uostalom,

oni nisu dio radnog vremena i stoga nisu plaćene,

osim ako to nije navedeno u ugovoru. (K)

Savezni radni sud (BAG) u Erfurtu objavio je svoju presudu u tri tužbe

zbog zastare prava na godišnji odmor. Već sada je jasno da je postojeća

zastara barem djelomično oborena. Tužbe stare desetljećima mogle bi

ponovno postati aktualne, čak i protiv bivših poslodavaca.

Što će promijeniti presuda BAG-a za preostali odmor?

Najvažnija posljedica presude BAG-a je da preostalo vrijeme godišnjeg

odmora zastarijeva samo ako poslodavci unaprijed zatraže od zaposlenika

da uzmu taj godišnji odmor, daju im priliku da to učine i ukažu

na neposredno ograničenje njihovog prava na godišnji odmor. Ako niste

ispunili te uvjete, preostali odmor nikada ne istječe.

Do sada je Savezni zakon o praznicima zahtijevao da se prava na godišnji

odmor iskoriste u tekućoj kalendarskoj godini. Dopust za godišnji

odmor može se prenijeti u

prva tri mjeseca sljedeće

kalendarske godine samo

ako postoje hitni operativni

ili osobni razlozi zbog

kojih zaposlenik to opravdava.

Odmor konačno

istječe 15 mjeseci nakon

završetka godine godišnjeg

odmora.

Ako BAG ukine 15-mjesečno

razdoblje, u mnogim

slučajevima zaposlenici

bi mogli tražiti

preostale dane godišnjeg

odmora desetljećima kasnije

ili zahtijevati isplatu.

Zašto se mijenja pravilo o preostalom dopustu?

Promjena se događa tijekom prilagodbe njemačkog zakona zahtjevima

Europskog suda pravde (ECJ). ECJ želi ojačati prava zaposlenika kada su u

pitanju prava godišnjeg odmora, zbog čega je BAG prvo od ECJ-a zatražio

preliminarnu odluku o spomenutim pritužbama. Naglasio je da godišnji

odmor istječe samo pod određenim uvjetima, a BAG je to prepoznao.

ECJ svoj stav opravdava time da su zaposlenici ionako u slabijem položaju

u odnosu na poslodavce. Poslodavci stoga ne bi trebali biti nagrađivani

ako prekrše svoje obveze informiranja ili ne omoguće zaposlenicima

da zaista odu na godišnji odmor.

Kako presuda donosi financijsku korist radnicima?

Primjer jedne od tužbi zbog koje se BAG žalio ECJ-u pokazuje koliko

bi se novca moglo uliti u džepove zaposlenika. Prema priopćenju Radnog

suda, tužiteljica je radila kao porezna službenica od studenoga 1996.

do srpnja 2017., skupivši 101 preostali dan godišnjeg odmora. Prema

specifikacijama ECJ-a, vjerojatno će joj nakon toga biti isplaćeno oko

pola godišnje plaće.

Koliko svaki zaposlenik prima može se izračunati: vrijednost dana

godišnjeg odmora ovisi o dnevnoj zaradi. Svatko tko zarađuje 3.000

eura mjesečno (36.000 eura godišnje) i radi puno radno vrijeme (oko

200 dana godišnje), zarađuje oko 180 eura dnevno. Ako još uvijek može

dobiti deset dana godišnjeg odmora od starog poslodavca, dobit će oko

1.800 eura bruto. Sa 100 dana godišnjeg odmora to bi bilo oko 18.000

eura, dakle oko pola godišnje plaće. (K)

GRAFICAR & MEDIJI

25

ZANIMLJIVOSTI

Održan 16. po redu memorijalni turnir u belotu “Darko Borovnjak”

Pod pokroviteljstvom Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske, krajem prosinca

2022. godine, održan je 16. po redu memorijalni turnir Darko Borovnjak u belotu.

Pobjednici turnira su bili par Mladen Zubović i Želimir Mulković. Korak iza njih ostali

su Đorđe Pejović i Boris Tašanović, a kao treći su se plasirali Marko Franić i Dragurin Kipa.

Korona i godine uzeli svoje

Tridesetak belotaša okupilo se tog hladnog

popodneva na memorijalnom 16. po redu

turniru. Iako nas je bilo manje nego proteklih

godina, osjetilo se blagdansko raspoloženje

i nakon što su se belotaši okrijepili za

bogatim stolom, krenuo je ždrijeb koji je vodio

Dragutin Črljenec.

Od 17 prijavljenih parova nitko se nije žalio

na ždrijeb i uz smijeh i zezanciju dečki su

sjeli za stolove i utihnuli. Krenulo je napeto,

partije pretkola, a potom mir i tišina, gdje

odzvanjaju samo zvanja. Nema očekivanih

ishoda. Nema izrazitih favorita.

Podsjetimo naše čitatelje i na pravila igre.

Glavno obilježje bele u četvero je da se igra

u parovima. Dva suprotstavljena para imaju

za cilj zajedničkom igrom sakupiti pola + 1

bodova od ukupne igre.

Svaki igrač dobije po tri karte okrenute licem

prema dolje, zatim još po tri karte (uku-

pno šest), i na kraju dvije karte u talonu koje

se posebno odvajaju od prvih šest.

Prvih šest karata se podiže i započinje

određivanje aduta. Prvi na redu je igrač s

djeliteljeve desne strane. Igrač smije pogledati

karte tek kada zove, a kada ne zove, spušta

karte na stol.

Igrač odlučuje hoće li zvati (odrediti aduta)

ili će reći dalje. U slučaju da kaže dalje, diže

talon i pravo na određivanje aduta dobiva

sljedeći igrač s desne strane koji ima ista prava

kao i prethodni. Kada dođe red na djelitelja,

on mora zvati. Kada neko pozove aduta, svi

dižu talon i igra počinje. Igru počinje igrač

prvi s desne strane djelitelja. Slijedi ga sljedeći

igrač do njega koji ne samo da mora poštivati

boju koja je bačena, nego treba baciti i kartu

koja je veća od prethodne bačene karte.

Ako se bilo koje od navedenih pravila

prekrši, protivniku/protivnicima se pišu 162

boda. Tu partija završava i kreće se ispočetka

u novo dijeljenje.

Eto, tako je počela i napeta igra, prvo smireno

i uz malo zezancije i dobacivanja, ali

onda se u drugom kolu već naziralo malo

više nervoze. Gledatelji, ili kako ih rado zovemo

kibici, osjećaju napetost kod nekih

igraća. Navijaju za one druge. I tako do pobjednika.

Pobjednici turnira su bili par Mladen Zubović

i Želimir Mulković. Korak iza njih

ostali su Đorđe Pejović i Boris Tašanović, a

kao treći su se plasirali Marko Franić i Dragurin

Kipa.

Nažalost, neki od dečkiju, a i cura, koji su

tradicionalno prisustvovali belotu nisu mogli

doći, ali često ih se spominjalo. Na još

veću žalost, s nama nije više Ivan Majcen.

On je bio zaštitni znak pravog rivalstva kada

se kartala bela. Smrt Ivana Majcena šokirala

je sve koji su s njim desetljećima dijelili posao

u grafičkoj industriji, u našem sindikatu,

organizirali sindikalne aktivnosti, nebrojene

seminare, sportske susrete i natjecanja.

Nakon turnira mnogi belotaši ostali su družiti

se i prisjećati dana kada je na turniru bilo

daleko više belotaša, ali korona i godine su

uzeli svoje. Nadamo se da će nas na sljedećem

turniru biti više, zaključili su dečki. (GV)

Božićni koncert Sloge

Harmonikaški orkestar HGGD Sloga mnogim

koncertima, nastupima i natjecanjima

obilježio je i proslavio 75 godina postojanja

tijekom 2022. godine.

Advent u Brešći bio je božićni koncert održan 20. prosinca 2022. godine

u Velikoj dvorani Doma sindikata grafičara i medija u večernjim satima.

Dvorana je bila ispunjena, atmosfera blagdanska, publika raznovrsna, od

male djece, mama i tata, ali i svih onih koji su s velikim interesom došli poslušati

jedan nesvakidašnji božićni koncert, koncert mladosti.

Harmonikaški orkestar pozvao je kao posebnog gosta Mladi mandolinski

orkestar, koji je u HGGD Sloga počeo s radom u rujnu 2022. godine, a okuplja

učenike mandoline glazbene škole, pod umjetničkim vodstvom profesora

Maksimilijana Borića, jednog od naših najboljih mandolinista prema

mišljenju struke. Njihovo muziciranje oduševilo je publiku, što dokazuje

veliki rad i trud u samo tri mjeseca zajedničkog sviranja.

Nakon njih nastupili su mladi harmonikaši kao solisti, Jura Korboni, Viktoria

Erlback, Gordan Tolić i duo Petra Juriša na harmonici i Juraj Panić na

klarinetu, te su se nakon velikog pljeska pridružili orkestru i izveli niz prekrasnih

kompozicija, od Šostakoviča do tradicionalnih božićnih hrvatskih

pjesama u kojima je pjevajući sudjelovala i publika.

Dvorana je bila ispunjena toplim emocijama, veseljem i glazbom, a nakon

koncerta bio je mali prigodni domjenak na koji su bili pozvani svi, od

izvođača do publike. Zahvala Sindikatu grafičara i medija i gospodinu Dariju

Hanzaleku na mogućnosti održavanja ovako lijepih događanja u našem

Domu. (AP)


ZDRAV ŽIVOT

Dobre vijesti za loša križa

Sigurno ste, bar jednom u svom životu

doživjeli da ste se sagnuli, prignuli, pa

je tada naglo sijevnula bol u križima

i od tog trenutka više se niste mogli pomaknuti.

Dogodilo se ili istegnuće mišića ili ligamenta

ili je iskliznuo hrskavični disk, koji

se nalazi između kralježaka.

Jedan takav događaj, koji je uzrokovao ozljedu

križa, sam po sebi često nije problem. Međutim,

to je gotovo uvijek kumulativna trauma.

Godinama pogrešno postupamo sa svojim

križima i onda odjednom neka teška kutija ili

dijete koje podignete, skrši vašu moć podnošenja

opterećenja i jaka bol učini vas trenutno

nepokretnim. Srećom, postoji više načina pomoću

kojih možete održavati križa zdravima.

Naučite se podizati teže predmete. Naglim

podizanjem težeg predmeta s jednom rukom,

mogu se prekomjerno napregnuti mišići koji

se nalaze uzduž kičmenog stupa. Umjesto

toga, sagnite se i svinutim koljenima uhvatite

predmet s obje ruke i tek ga onda podignite.

Kad nosite teret na ramenu, vodite brigu o

tome da ne bude pretežak, jer mnogi ljudi u takvim

situacijama lagano zaokreću kralježnicu.

Provjerite svoj stolac. Idealno, stolac na

kojem sjedite trebao bi biti tako oblikovan da

donji dio stolčevog naslonjača možete osjetiti

na svojim križima, to jest da taj dio stolca

bude pravi oslonac za vaša križa. Osim toga,

stolac bi trebao biti takve visine da možete

oba stopala osloniti na pod. Kod stolaca koje

niste sami izabrali, jedan ili dva mala jastučića

stavljena iza križa pomoći će da se manje

neugodno osjećate nakon dužeg sjedenja.

Razmotrite mogućnost rada naizmjenično u

sjedećem i stojećem stavu. Povremeno malo

prohodajte po radnoj prostoriji kako ni jedna

grupa mišića ne bi bila prisiljena podnositi

vašu tjelesnu težinu kroz duže vrijeme.

Dobro je povremeno odmoriti noge u vodoravnom

položaju, stavljajući stopala na neki

stolac ili na bilo koji drugi oslonac.

Napravite pauze

Dugotrajna vožnja automobilom može loše

utjecati na leđa i križa. Krivac je vibracija čitavog

tijela, a ta vibracija je rizični faktor za pojavu

bolnih križa. Kod neravnih cesta usporite

vožnju: brzina povećava učinke udaraca. Kod

dugotrajnih vožnji zaustavite se svaki sat kako

biste se malo istegnuli. Nakon što stignete na

GRAFICAR & MEDIJI

cilj, odmorite umorne mišiće nekoliko minuta

prije nego što počnete iskrcavati prtljagu.

Osigurajte si udoban krevet

Tvrdi madrac može biti jeftin oblik liječenja

bolnih leđa. On pruža oslonac čitavom

tijelu i smanjuje pritisak na kičmu i zglobove.

Ako je madrac stariji od osam godina, pođite

u prodavaonicu madraca i legnite na jedan

novi. Jeste li primijetili razliku? Ako jeste,

možda je vrijeme da se riješite onog starog

kod kuće.

Kad spavate, lezite na bok ili na leđa. Ležati

na trbuhu je često najlošija pozicija jer se leđa

svijaju, stvarajući pritisak na donji dio kičme.

Pripazite na tjelesnu težinu

Prekomjerna tjelesna težina može pogoršati

probleme s križima. Čovjek s velikim

trbuhom, koji mu visi preko remena, kao

da traži probleme s križima. Donji dio kralježnice

mora držati protutežu za tu dodatnu

težinu.

Tjelovježbu sprovodite oprezno

Tjelovježba može biti jedna od najboljih

stvari za križa, ali i jedna od najgorih. Sagibanje

tijela prema naprijed, uključujući dodirivanje

nožnih prstiju, jedno je od najčešćih uzroka

ozljede križa. U početku vježbajte polako i

nježno. Nemojte odmah dizati teške terete.

Relaksirajte se

Kumulativni učinak različitih stresova

može također dovesti do bolnih križa. U takvim

psihičkim stanjima, osim tjelovježbe i

fizikalne rehabilitacije, uputno je sprovoditi

i tehnike opuštanja, kao što je duboko disanje.

Psihološki problemi su važniji nego što

se obično misli.

Većina problema s leđima može biti liječena

bez kirurškog zahvata. Mišićna bol, istegnuće,

obično se zaliječi samo od sebe kroz

par tjedana. Čak se i oštećeni disk može poboljšati.

Mnoge ozljede leđa mogu biti liječene

stavljanjem leda na zahvaćeno područje kroz

nekoliko minuta, tijekom jednog ili dva dana

kako bi se smanjio otok.

Postoje lijekovi koji se mogu dobiti bez recepta

i koji mogu smanjiti upalu, bol i oteklinu.

Nakon 2 do 3 dana primjenjuje se toplina

na ozlijeđeno područje. Ako nema poboljšanja

nakon jednog ili dva tjedna, potrebno je

posjetiti liječnika. Ako se bol pogoršava ili

ako je udružena s temperaturom, gubitkom

snage u mišićima ili neosjetljivošću na dodir,

valja odmah konzultirati liječnika. (IB)

NAKLADNIK: Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske • ZA NAKLADNIKA: Darije Hanzalek

• GLAVNI UREDNIK: Stjepan Kolarić • SURADNICI: Marina Kasunić Peris, Boris Šifter, Gordana Vukres, Ivo Belan,

Vaso Gajić, Vitomir Begović i Mateja Mikić • SAVJET LISTA: Ana-Marija Presečan, Davorin Šaramo, Željka Sambolek Mikota,

Tajana Bukovec Polović i Bruno Margitić • FOTOGRAFIJE: Shutterstock

• ADRESA: Zagreb, Breščenskoga 4; Tel. 01/4501470; fax. 01/4554590 • E-MAIL: info@sgim.hr; www.sgim.hr

CIJENE OGLASA: 1/4 stranice 99,50 €; 1/2 stranice 166 €; 1/1 stranica 332 €; zadnja stranica omota 398,17 €;

ŽIRORAČUN: IBAN HR5524840081105607978 (za “Grafičar”) • TISAK: Vjesnik d.o.o. • LIKVIDATOR: Tomislav Orehovec;

NAKLADA 3.000 primjeraka; List “Grafičar” izlazi kao dvomjesečnik; ISSN 1330 – 4127

GRAFICAR & MEDIJI

27

K R A J J E D N E E R E

TISKARA VJESNIK

Likvidacija privodi poslovanje kraju

Tijek likvidacije tiskare Vjesnik nastavlja

se konkretnim tempom, a istovremeno

smo zadovoljni i žalosni što je tako. O

svemu što se prije događalo i mnogim naporima

da se spasi poduzeće, pisali smo dugi niz

godina i nema potrebe ponavljati se.

Zadovoljni smo, jer je cijelu jesen u tiskari još

bila prisutna značajna nelagoda hoće li likvidacija

biti provedena kako je zamišljeno, hoće

li radnici u konačnici zaista biti barem obeštećeni,

ili će i ovo pasti u vodu. Stoga, od ljetos,

s otvaranjem likvidacije, svi napori usmjereni

su prema tome da ona bude provedena brzo

i učinkovito. Naime, kad neka tvrtka samo i

najavi likvidaciju, jasno je da klijenti odlaze, a

dobavljači traže naplatu. Poslovanje više nije u

fokusu, na mjesto uprave dolazi likvidator, pa

ako stvari ne idu dovoljno brzo, sve može izmaći

kontroli te završiti u blokadi i stečaju.

Ključni korak za nastavak procesa bila je

odluka Vlade Republike Hrvatske o kupnji

nekretnine tiskare Vjesnik, čime država u još

većem omjeru postaje većinski vlasnik u cijelom

Vjesnikovom kompleksu, a istovremeno

se osiguravaju sredstva za nastavak i provedbu

postupka likvidacije. Kako je ova odluka stalno

bila predmet dodatnih procjena i čekala se

cijelu jesen, a vremena je bilo sve manje, Sindikat

je nastavio raditi na svim razinama da se

požuri njezino donošenje. Odluka je konačno

donesena i sredstva za likvidaciju su osigurana

par dana prije Nove godine.

U ovim okolnostima likvidator Tomislav

Orehovec krajem godine je radnicima s najdužim

stažem već uručio odluke o poslovno

uvjetovanim otkazima, a slijedit će i redom

ostali, kako bi se prema svima istek otkaznog

roka i radnih odnosa uskladio s travnjem 2023.

Poslovanje se već sad pomalo gasi, a s većinom

klijenata, pa i onim najznačajnijima, najavljeno

je prestati do kraja ožujka 2023. Radnici bi,

sada se može govoriti sigurnije, trebali dobiti

primjerene otpremnine razmjerno stažu provedenom

kod poslodavca, te barem dijelom

biti obeštećeni za ostanak bez posla, ali i višegodišnju

agoniju u kojoj su znatnim dijelom

upravo oni održali ovu firmu na životu. Da,

možemo biti zadovoljni što bi proces likvidacije

trebao završiti kontrolirano

i uredno.

No, tko i površno zna

što je u cjelini bio Vjesnik,

što je desetljećima

značio za tiskarstvo i

nakladništvo u ovoj zemlji

i šire, kakav je rasadnik

kadrova bio, koji

su sve poslovi i tvrtke

narasli iz njegovih njedara,

činjenica da je ovo

zadnji čavao na lijesu

takvog velikana, svakog

mora ražalostiti.

Žalosti i to što je sve manje interesa za grafičku

struku. Da ih tiskara ne zanima, jasno su

nam i velevažno rekli sada već bivši i aferama

okaljani ministri na posljednjem sastanku,

kada smo prije godinu dana posljednji puta

pokušali naći spas za tiskaru. Bio vlasnik država

ili privatnik, nije ovo prvi put da su o vlastitoj

firmi najviše brinuli radnici. Dovoljno je

samo završiti s time da je trofej International

grand prix, koji je tiskara Vjesnik kao tadašnja

Hrvatska tiskara osvojila 1999. godine, kao

vodeći međunarodni tiskar u prestižu i kvaliteti,

do danas stajao u sobi Sindikata, a ne u

uredu uprave poslodavca. (DH)

GRAFIČAR 368-369

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?