Issue_2
Share Embed Flag

Issue_2

HanzaMediaHR
from HanzaMediaHR More from this publisher
05.12.2022 Views

ANALIZE Grad POLJOPRIVREDA U poljoprivredu mnogo više ulažu gradovi u kontinentalnim županijama, Kutjevo je rekorder Subvencije poljoprivrednicima 2020. Kutjevo 942.915 192,98 Obrovac 524.404 145,34 Ogulin 1,318.031 107,59 Ivanić-Grad 1,139.273 87,45 Vrgorac 372.900 65,30 Donji Miholjac 439.052 54,45 Grubišno Polje 271.800 50,44 Glina 361.081 50,10 Ozalj 268.300 45,97 Zlatar 230.416 41,12 Subvencije poljoprivrednicima po stanovniku za 2020. Grad Subvencije poljoprivrednicima 2020. Kutjevo 942.915 2,00% Ogulin 1,318.031 1,87% Ivanić-Grad 1,139.273 1,44% Vrgorac 372.900 1,30% Obrovac 524.404 1,16% Varaždinske Toplice 179.226 1,13% Donji Miholjac 439.052 1,06% Glina 361.081 0,97% Imotski 380.807 0,92% Sinj 672.504 0,80% Udio izdvajanja za subvencije poljoprivrednicima u proračunu za 2020. Naša analiza podataka Ministarstva inancija o izvršenju proračuna gradova u 2020. pokazuje da je najviše proračunskih sredstava za poljoprivredu izdvojio Kutjevo i to kao apsolutni pobjednik u oba središnja segmenta izračuna, po udjelu izdvajanja iz Proračuna, ali i po stanovniku, ‘per capita’. Kutjevo prednjači i po porastu novčanih potpora poljoprivrednicima u 2020. u odnosu na 2017., a tek mu se u jednoj rubrici analize, u izračunu trenda izdvajanja u 2020. godini prema 2019., na vrhu pridružio Zlatar. Proračunskim udjelom poticaja poljoprivredi na svom području kroz 2020. mogu se pohvaliti i Ogulin, Ivanić-Grad, Vrgorac…, a izdvajanjem po stanovniku i Obrovac, Donji Miholjac, Grubišno Polje, Glina… U odnosu na 2019. za poljoprivredu su 12 mjeseci iza, također, sredstva značajno povećali Lepoglava, Vrlika, Stari Grad…, u odnosu na 2017., i Zadar, Sinj, Đakovo, Varaždin, Bjelovar… U nizu analiza rada i uspješnosti lokalnih vlasti koje provodi gradonačelnik.hr, rekapitulirajući konkretne učinke i način trošenja proračunskog novca, ovaj put smo istražili koliko su hrvatski gradovi u 2020. iz ukupne proračunske bilance izdvojili za subvencije poljoprivrednim dionicima unutar svojih područja. IZDAŠNIJI SU MANJI GRADOVI Kao u puno navrata prije, analiziramo smo podatke Ministarstva inancija o izvršenju proračuna, pa dok čekamo ažuriranje podataka za 2021., naša analiza se odnosi na godinu ranije, a navedeni podaci pokazuju kako su za poljoprivredu, sasvim razumljivo (ili možda i ne, ako u poljoprivredu uvrstimo i ribarstvo), daleko više ulagali ‘kontinentalni’ nego ‘morski’ gradovi, pri čemu su ipak u najvećem dijelu mali i poneki srednji gradovi u odnosu na velike izdvajali znatno više sredstava prema udjelu iz vlastitih proračuna. Uz to, zanimljivim se pokazuje i da je čak 13 gradova u 2020. za poljoprivredu uložilo 100 i iznad posto sredstava iz svog godišnjeg proračuna više nego u 2019., a kada se radi o porastu u odnosu na 2017. brojka gradova s pozitivnim trendom 100 ili preko 100 posto je skoro i trostruko veća (35), što se logično može možda tumačiti tada, pa i donedavno, aktualnim pandemijskim razlozima (veća usmjerenost na poljodjelstvo uslijed smanjenja obima posla i posljedično potrebe za zaposlenicima, naročito u urbanim sredinama). Značaj poljoprivrede proteklih je godina osobito došao do izražaja budući je korona kriza dodatno poentirala u kojoj mjeri je svakom gospodarstvu važna mogućnost da u što većoj mjeri samostalno zadovolji prehrambene potrebe svojeg stanovništva. Pandemija, uza sve negativnosti, ako išta u pozitivnom smislu, podigla je svijest o potrebi proizvodnje hrane za vlastite potrebe, ali i osvijestila želju potrošača da više konzumiraju proizvode domaćih proizvođača. Deinitivno, upravo analiziranu 2020. najviše je obilježila pandemija bolesti COVID-19, koja je zaustavljanjem gospodarskih i društvenih aktivnosti uzrokovala globalnu krizu većih razmjera i od inancijske krize iz 2008. Kriza je snažno utjecala na sve segmente gospodarstva, Čak je trinaest gradova u 2020. za poljoprivredu izdvojilo 100 posto više sredstava iz svojeg godišnjeg proračuna u odnosu na 2019. godinu tako i poljoprivredu, no, kako naglašavaju stručnjaci iz Smartera, specijalizirane konzultantske tvrtke za poljoprivredu i prehrambenu industriju, nakon šoka izazvanog zatvaranjem tržnica i raskidom poslovnih suradnji u lancima distribucije s djelatnostima povezanim s turizmom, opskrbni lanci hranom iskazali su otpornost, a iznenadni izazovi prepoznati kao prilika. VEĆINA IZDVAJA ISPOD 1 POSTO Mi smo, pak, provjerili kako, odnosno kojim konkretnim mjerama, pojedini gradovi podupiru svoje poljoprivrednike i tko za njih najviše izdvaja. U promatranom razdoblju, za poljoprivredu je po stanovniku najviše izdvojio Grad Kutjevo, 192.98 kuna ‘per capita’. Iznad 100 ‘poljoprivrednih’ kuna po glavi stanovnika, naravno kada je riječ o subvencijama, imali su još samo Obrovac, kao jedini priobalni grad, 145.34 kuna, i Ogulin -107.59 kuna, a među 10 najizdašnijih u rubrici su i: Ivanić-Grad (87.45 kuna), Vrgorac (65.30 kuna), Donji Miholjac (54.45 kuna), Grubišno Polje (50.44 kuna), Glina (50.10 kuna), Ozalj (45.97 kuna) i Zlatar (41.12 kuna). Pet gradova izdvojilo je za subvencije poljoprivredi po stanovniku 50-100 kuna, njih 34 između 10 i 50 kuna, a kod 85 su potpore iznosile ispod 10 kuna. Po ukupnom postotnom izdvajanju za subvencije poljoprivredi iz Proračuna 2020. u vrhu se, rekli smo, opet našao Kutjevo, koji je za taj podupirući element osigurao ravno 2 posto raspoloživih sredstava, u čemu je usamljen, budući da su svi ostali u tu svrhu izdvojili ispod dva posto ukupnog novca. Laureata prati Ogulin s 1.87 posto, zatim Ivanić-Grad, 1.44 posto, Vrgorac, 1.30 posto... Usput, tek sedam gradova izdvojilo je za subvencije poljoprivrednicima iznad 1 posto novca. 98 NAJBOLJI GRADOVI 2022.

NAJBOLJI GRADOVI 2022. 99

NAJBOLJI GRADOVI 2022. 99

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!