Issue_2

ANALIZE
Grad
POLJOPRIVREDA
U poljoprivredu mnogo više ulažu gradovi
u kontinentalnim županijama, Kutjevo je rekorder
Subvencije
poljoprivrednicima
2020.
Kutjevo 942.915 192,98
Obrovac 524.404 145,34
Ogulin 1,318.031 107,59
Ivanić-Grad 1,139.273 87,45
Vrgorac 372.900 65,30
Donji Miholjac 439.052 54,45
Grubišno Polje 271.800 50,44
Glina 361.081 50,10
Ozalj 268.300 45,97
Zlatar 230.416 41,12
Subvencije
poljoprivrednicima
po stanovniku za
2020.
Grad
Subvencije
poljoprivrednicima
2020.
Kutjevo 942.915 2,00%
Ogulin 1,318.031 1,87%
Ivanić-Grad 1,139.273 1,44%
Vrgorac 372.900 1,30%
Obrovac 524.404 1,16%
Varaždinske Toplice 179.226 1,13%
Donji Miholjac 439.052 1,06%
Glina 361.081 0,97%
Imotski 380.807 0,92%
Sinj 672.504 0,80%
Udio izdvajanja za
subvencije
poljoprivrednicima u
proračunu za 2020.
Naša analiza podataka Ministarstva
inancija o izvršenju proračuna gradova u
2020. pokazuje da je najviše proračunskih
sredstava za poljoprivredu izdvojio Kutjevo i to
kao apsolutni pobjednik u oba središnja
segmenta izračuna, po udjelu izdvajanja iz
Proračuna, ali i po stanovniku, ‘per capita’.
Kutjevo prednjači i po porastu novčanih potpora
poljoprivrednicima u 2020. u odnosu na 2017., a
tek mu se u jednoj rubrici analize, u izračunu
trenda izdvajanja u 2020. godini prema 2019., na
vrhu pridružio Zlatar.
Proračunskim udjelom poticaja poljoprivredi na
svom području kroz 2020. mogu se pohvaliti i
Ogulin, Ivanić-Grad, Vrgorac…, a izdvajanjem po
stanovniku i Obrovac, Donji Miholjac, Grubišno
Polje, Glina… U odnosu na 2019. za poljoprivredu
su 12 mjeseci iza, također, sredstva značajno
povećali Lepoglava, Vrlika, Stari Grad…, u
odnosu na 2017., i Zadar, Sinj, Đakovo, Varaždin,
Bjelovar…
U nizu analiza rada i uspješnosti lokalnih vlasti
koje provodi gradonačelnik.hr, rekapitulirajući
konkretne učinke i način trošenja proračunskog
novca, ovaj put smo istražili koliko su hrvatski
gradovi u 2020. iz ukupne proračunske bilance
izdvojili za subvencije poljoprivrednim dionicima
unutar svojih područja.
IZDAŠNIJI SU MANJI GRADOVI
Kao u puno navrata prije, analiziramo smo
podatke Ministarstva inancija o izvršenju
proračuna, pa dok čekamo ažuriranje podataka
za 2021., naša analiza se odnosi na godinu ranije,
a navedeni podaci pokazuju kako su za
poljoprivredu, sasvim razumljivo (ili možda i ne,
ako u poljoprivredu uvrstimo i ribarstvo), daleko
više ulagali ‘kontinentalni’ nego ‘morski’
gradovi, pri čemu su ipak u najvećem dijelu mali i
poneki srednji gradovi u odnosu na velike
izdvajali znatno više sredstava prema udjelu iz
vlastitih proračuna. Uz to, zanimljivim se
pokazuje i da je čak 13 gradova u 2020. za
poljoprivredu uložilo 100 i iznad posto sredstava
iz svog godišnjeg proračuna više nego u 2019., a
kada se radi o porastu u odnosu na 2017. brojka
gradova s pozitivnim trendom 100 ili preko 100
posto je skoro i trostruko veća (35), što se
logično može možda tumačiti tada, pa i
donedavno, aktualnim pandemijskim razlozima
(veća usmjerenost na poljodjelstvo uslijed
smanjenja obima posla i posljedično potrebe za
zaposlenicima, naročito u urbanim sredinama).
Značaj poljoprivrede proteklih je godina osobito
došao do izražaja budući je korona kriza dodatno
poentirala u kojoj mjeri je svakom gospodarstvu
važna mogućnost da u što većoj mjeri
samostalno zadovolji prehrambene potrebe
svojeg stanovništva. Pandemija, uza sve
negativnosti, ako išta u pozitivnom smislu,
podigla je svijest o potrebi proizvodnje hrane za
vlastite potrebe, ali i osvijestila želju potrošača
da više konzumiraju proizvode domaćih
proizvođača.
Deinitivno, upravo analiziranu 2020. najviše je
obilježila pandemija bolesti COVID-19, koja je
zaustavljanjem gospodarskih i društvenih
aktivnosti uzrokovala globalnu krizu većih
razmjera i od inancijske krize iz 2008. Kriza je
snažno utjecala na sve segmente gospodarstva,
Čak je trinaest gradova
u 2020. za poljoprivredu
izdvojilo 100 posto više
sredstava iz svojeg godišnjeg
proračuna u odnosu na
2019. godinu
tako i poljoprivredu, no, kako naglašavaju
stručnjaci iz Smartera, specijalizirane
konzultantske tvrtke za poljoprivredu i
prehrambenu industriju, nakon šoka izazvanog
zatvaranjem tržnica i raskidom poslovnih
suradnji u lancima distribucije s djelatnostima
povezanim s turizmom, opskrbni lanci hranom
iskazali su otpornost, a iznenadni izazovi
prepoznati kao prilika.
VEĆINA IZDVAJA ISPOD 1 POSTO
Mi smo, pak, provjerili kako, odnosno kojim
konkretnim mjerama, pojedini gradovi podupiru
svoje poljoprivrednike i tko za njih najviše
izdvaja.
U promatranom razdoblju, za poljoprivredu je po
stanovniku najviše izdvojio Grad Kutjevo, 192.98
kuna ‘per capita’. Iznad 100 ‘poljoprivrednih’
kuna po glavi stanovnika, naravno kada je riječ o
subvencijama, imali su još samo Obrovac, kao
jedini priobalni grad, 145.34 kuna, i Ogulin
-107.59 kuna, a među 10 najizdašnijih u rubrici su
i: Ivanić-Grad (87.45 kuna), Vrgorac (65.30
kuna), Donji Miholjac (54.45 kuna), Grubišno
Polje (50.44 kuna), Glina (50.10 kuna), Ozalj
(45.97 kuna) i Zlatar (41.12 kuna). Pet gradova
izdvojilo je za subvencije poljoprivredi po
stanovniku 50-100 kuna, njih 34 između 10 i 50
kuna, a kod 85 su potpore iznosile ispod 10 kuna.
Po ukupnom postotnom izdvajanju za
subvencije poljoprivredi iz Proračuna 2020. u
vrhu se, rekli smo, opet našao Kutjevo, koji je za
taj podupirući element osigurao ravno 2 posto
raspoloživih sredstava, u čemu je usamljen,
budući da su svi ostali u tu svrhu izdvojili ispod
dva posto ukupnog novca. Laureata prati Ogulin
s 1.87 posto, zatim Ivanić-Grad, 1.44 posto,
Vrgorac, 1.30 posto... Usput, tek sedam gradova
izdvojilo je za subvencije poljoprivrednicima
iznad 1 posto novca.
98 NAJBOLJI GRADOVI 2022.