Issue_2
ANALIZE Prema podacima FINA-e i na temelju njih napravljene analize, 2020. godine je po stanovniku najviše povukao iz EU fondova Grad Beli Manastir, pa Novalja, Supetar, Đurđevac, Opuzen… Najveći udjel povučenog novca imali su gradovi Rijeka, Zadar, Slavonski Brod, Osijek, Beli Manastir… Po trendu rasta povučenog novca u četiri godine predvode opet Zadar, Rijeka, Slavonski Brod, Beli Manastir, Osijek, a u postocima najveći su rast imali gradovi Solin, Vukovar, Ivanec, Donji Miholjac… Ukupno su gradovi lani povukli 1,3 milijarde kuna. Kako su naše prethodne analize pokazale, upravo su iznos od 1,3 milijarde gradovi povukli u periodu od 2017. do 2019. godine. Naime, 2017. i 2018. godine iznos povučenog novca bio je skroman, da bi 2019. se popeo na 891,5 milijuna kuna, a lani na spomenutih 1,3 milijarde kuna. Hrvatskoj je dostupno oko FONDOVI EU Najviše novca povlače veliki gradovi, ali mali i srednji uzimaju sve više 1,3 milijarde kuna povukli su gradovi iz EU fondova tijekom 2020. godine, jednako kao od 2017. do 2019. 25 milijardi eura, koje će koristiti kroz Višegodišnji inancijski okvir 2021.-2027. i Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Analizu o povučenim sredstvima, napravili smo na temelju podataka FINA-e, direktne i indirektne pomoći, tj. konta 6323 i 6324 te 638. Po stanovniku u 2020. godini najviše je povukao Grad Beli Manastir, gotovo 3,6 tisuća kuna, oko 3,5 tisuće Novalja, 2,3 tisuće po stanovniku Supetar, 2,1 tisuću Đurđevac, po 2 tisuće kuna Opuzen i Slunj, nešto manje od 2 tisuće Novi Vinodolski i Benkovac, gotovo 1,7 tisuća Pleternica i 1,5 tisuću kuna Komiža. Po udjelu povučenog novca predvode veliki gradovi i tek jedan srednji – Rijeka sa 4,75 posto, Zadar sa 4,48 posto, Slavonski Brod 3,64 posto, Osijek 3,04 posto, Beli Manastir kao jedini srednji grad 2,72 posto... U postocima, najveći rast imali su mali i srednji gradovi. Grad Ukupno EU fondovi 2020. Beli Manastir 36,162.761 3.591,85 Novalja 13,016.565 3.553,53 Supetar 9,409.255 2.309,59 Đurđevac 17,428.033 2.108,91 Opuzen 6,771.542 2.080,99 Slunj 10,313.425 2.031,80 Novi Vinodolski 10,207.290 1.996,34 Benkovac 21,379.256 1.938,99 Pleternica 19,207.765 1.696,35 Komiža 2,310.376 1.514,01 Grad Ukupno EU fondovi 2020. Rijeka 63,206.278 4,75% Zadar 59,561.528 4,48% Slavonski Brod 48,466.214 3,64% Osijek 40,403.014 3,04% Beli Manastir 36,162.761 2,72% Split 33,049.630 2,49% Virovitica 31,494.115 2,37% Šibenik 30,790.405 2,32% Bjelovar 28,335.418 2,13% Vinkovci 27,296.965 2,05% EU fondovi po stanovniku za 2020. Udio povučenih sredstava u ukupno povučenim sredstvima 2020. Grad Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 2020. Novigrad 29,653.147 6.824,66 Novalja 24,689.832 6.740,33 Supetar 19,173.166 4.706,23 Beli Manastir 42,755.119 4.246,63 Komiža 6,465.850 4.237,12 Benkovac 45,524.690 4.128,85 Senj 26,590.267 3.702,35 Mali Lošinj 28,772.257 3.545,13 Rovinj 50,570.078 3.537,85 Zlatar 21,084.320 3.458,71 Grad Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 2020. Ukupni rashodi 2020. Usluge unapređenja stanovanja i zajednice po stanovniku za 2020. Udio izdvajanja za usluge unapređenja stanovanja i zajedniceu proračunu za 2020. Zlatar 21,084.320 32,877.440 64,13% Benkovac 45,524.690 78,553.986 57,95% Beli Manastir 42,755.119 76,787.003 55,68% Skradin 12,083.397 21,723.444 55,62% Pleternica 28,744.841 52,364.846 54,89% Omiš 47,727.823 87,355.843 54,64% Jastrebarsko 46,502.253 86,998.495 53,45% Opuzen 9,049.988 17,038.687 53,11% Senj 26,590.267 53,394.923 49,80% Novigrad 29,653.147 60,640.825 48,90% Za usluge unapređenje stanovanja i zajednice ili, pojednostavljeno, kvalitetu života, a što podrazumijeva primjerice ulaganje u javnu rasvjetu, opskrbu pitkom vodom, razvoj stanogradnje i sl., u 2020. godini najviše je sredstava iz proračuna izdvojio Zlatar dok prema izdvajanju po stanovniku prednjači Novigrad. Najviši porast u odnosu na godinu ranije za podizanje kvalitete života ostvarili su Vinkovci, a u odnosu na 2017. Nova Gradiška. Rezultati su to analize podataka Ministarstva inancija o izvršenju proračuna za 2020. Stavka u proračunu koju smo ovog puta analizirali klasiicira se kao “usluge za unapređenje stanovanja i zajednice” te obuhvaća praktički sve ono za što gradovi osiguravaju sredstva kako bi povećali kvalitetu života svojih građana. Uglavnom je KVALITETA ŽIVOTA Osam gradova izdvojilo je pola proračuna za unapređenje stanovanja >50 posto proračunskih sredstava za kvalitetu života 2020. izdvojilo je osam gradova, a godinu prije njihi pet riječ o EU projektima, održavanju komunalne infrastrukture poput odvodnje ili opskrbe pitkom vodom, prometnica i javne rasvjete, javnih površina, zatim ulaganja u dječje vrtiće, igrališta, škole, potom energetske obnove javnih zgrada, sportske objekte, itd. Kvaliteta života izuzetno je širok pojam pa manje-više sva ulaganja i mjere utječu na uvjete življenja. U promatranoj godini osam najbolje rangiranih gradova izdvojilo je više od 50 posto proračunskih sredstava namijenjenih uslugama unapređenja stanovanja i zajednice za razliku od godine ranije, kada je preko 50 posto udjela za ovu namjenu imalo njih pet. Grad Zlatar je iz proračuna za usluge unapređenja stanovanja i zajednice izdvojio čak 64,13 posto, slijedi ga Benkovac s 57,95 posto, te Beli Manastir s 55,68 posto. 92 NAJBOLJI GRADOVI 2022.
NAKNADE ZA BEBE Ovi gradovi najviše izdvajaju za novorođenčad i brojnim se mjerama bore protiv negativnih demografskih trendova Grad Porodiljne naknade i oprema za novorođenčad 2020. Vrlika 130.000 76,20 Stari Grad 210.000 75,27 Otok (Vinkovci) 348.000 70,99 Belišće 622.500 70,07 Supetar 280.000 64,50 Drniš 382.000 60,99 Novalja 220.000 59,99 Mali Lošinj 442.000 58,43 Crikvenica 524.000 52,38 Vodice 448.000 51,47 Porodiljne naknade i oprema za novorođenčad po stanovniku za 2020. Grad Broj novorođene djece 2020. Porodiljne naknade i oprema za novorođenčad 2020. Porodiljne naknade i oprema za novorođenčad po djetetu 2020. Vrlika 11 130.000 11.818,18 Stari Grad 24 210.000 8.750,00 Crikvenica 73 524.000 7.178,08 Supetar 41 280.000 6.829,27 Otok (Vinkovci) 53 348.000 6.566,04 Drniš 59 382.000 6.474,58 Belišće 98 622.500 6.352,04 Mali Lošinj 71 442.000 6.225,35 Vodice 87 448.000 5.149,43 Novalja 43 220.000 5.116,28 U nizu analiza i istraživanja koje kontinuirano provodimo kako bismo usporedili rad gradskih uprava donosimo i analizu podataka izdvajanja gradova za jednu od najpopularnijih demografskih mjera - naknade za roditelje beba i opremu za novorođenčad. Tako smo, dok čekamo rezultate za 2021., analizirali dostupne podatke o izvršenjima proračuna za 2020. po per capita kriteriju, kao i u odnosu na ukupne proračune Gradova. Po oba dijela prvog kriterija prednjače gradovi iz priobalnih županija, pa se tako kao apsolutni prvak na tom polju izračuna u brizi i ulaganju u novorođenčad istaknula naročito Vrlika, a značajnim izdvajanjima se mogu pohvaliti i Stari Grad, Otok, Belišće, Supetar, Mali Lošinj, Đakovo, Metković, Crikvenica, Valpovo, Obrovac, Krk, Novska, Hrvatska Kostajnica… JEDNOKRATNE POMOĆI Prvi službeni rezultati Popisa stanovništva 2021. izazvali su na lavinu reakcija jer situacija je uistinu dramatična. Ukupno nas je u Republici Hrvatskoj ispod 3,9 milijuna. U posljednjih 10 godina ostali smo bez 396.360 ljudi, što je gotovo 10 posto stanovništva. Tek tri najveća grada - Zagreb, Split i Rijeka - broje iznad 100 tisuća stanovnika, četvrti najveći grad, Osijek, pao je na 96.848, Zadar na 70.829, Velika Gorica na 61.198, Pula na 52.411, a Slavonski Brod je posljednji u nizu gradova koji imaju preko 50 tisuća stanovnika. U minusu su sve županije i svi gradovi - osim njih osam: Solin, Krk, Dugo Selo, Supetar, Sveta Nedelja, Biograd na Moru, Stari Grad i Novalja. Velik teret u demografskoj obnovi očekivano pada na gradove i općine koji svaki na svom području kreiraju natalitetne mjere kako bi, ako ne potaknuli demografski rast, onda barem zaustavile strmoglavi demografski pad. A jedna od tih mjera, koja će novopečenim roditeljima olakšati život, svakako je novčana naknada za rođenje djeteta. Jasno je da se demografska politika ne može zasnivati na jednokratnim mjerama, no činjenica je da je ovaj vid inancijske pomoći roditeljima itekako dobrodošao. Naknada za novorođene, kako je pokazala analiza Središnjeg državnog ureda za demograiju i mlade, samo je jedna od 13 osnovnih mjera poticanja demografskog razvitka, osnivanja obitelji i zaštite mladih. Kada je riječ o naknadama za bebe i opremi za novorođenčad, analizirali smo dostupne podatke za 2020. po per capita kriteriju, kao i u odnosu na ukupne proračune gradova. Po oba dijela prvog kriterija prednjače oni iz priobalnih županija, pa se tako s uloženih 76,20 kuna po glavi stanovnika, odnosno čak 11.818,18 kuna po djetetu, kao apsolutni prvak na tom polju izračuna u brizi i ulaganju u novorođenčad S uloženih 76,20 kuna po glavi stanovnika, odnosno čak 11.818,18 kuna po djetetu, kao apsolutni prvak u ovoj kategoriji istaknula se Vrlika istaknula naročito Vrlika. Prema per capita izdvajanju po stanovniku slijedi je još jedno središte u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Stari Grad na Hvaru, sa 75.27 kuna, zatim Otok u Vukovarsko-srijemskoj županiji sa 70.99 kuna, a među 10 najdarežljivijih u tom segmentu su i Belišće (70.07 kn), Supetar (64.50 kn), Drniš (60.99 kn), Novalja (59.99 kn), Mali Lošinj (58.43 kn), Crikvenica (52.38 kn) i Vodice (51.47 kuna). Kod svih ostalih izdvajanja za bebe bila su po glavi stanovnika ispod 50 kn, njih 47 su izdvajala 10-50 kuna. NAKNADE ZA TREĆE DIJETE Prema per capita izdvajanju po djetetu dominantnu Vrliku prate u stopu tri jadranska središta, među njima dva otočna, Stari Grad s 8.750 kuna, Crikvenica s 7.178.08 kuna i Supetar s 6.829.27 kuna. Tu su onda redom, također, u vrhu i Top 10 - Otok, Drniš, Belišće, Mali Lošinj, Vodice i Novalja koja je zadnja u nizu s izdvojenih za naknadu roditeljima i opremu po bebi preko 5.000 kuna. Točno 10 gradskih sredina izdvojilo je iz Proračuna u tu namjenu po djetetu između 4.000 i pet tisuća kuna, njih 11 nadalje od 3.000 do 4.000 kuna… Rekorderi po visini naknada i dalje su Opatija i Vrlika - za prvo dijete roditeljima isplaćuju po 10 tisuća kuna, za drugo po 15, a za treće i svako iduće po 20 tisuća kuna. Više od ova dva grada za 3. dijete isplaćuju Šibenik - po 21 tisuću kuna, Labin - 25 tisuća, Crikvenica - 30 tisuća, Imotski - 50.000, Split - 55.000, Stari Grad na Hvaru - 70 tisuća kuna, te Vis i Komiža: 176, odnosno 220.000 kuna! NAJBOLJI GRADOVI 2022. 93
- Page 42 and 43: KATEGORIJA KVALITETA ŽIVOTA BIOGRA
- Page 44 and 45: KATEGORIJA KVALITETA ŽIVOTA GORAN
- Page 46 and 47: KATEGORIJA KVALITETA ŽIVOTA VARAŽ
- Page 48 and 49: GLAS PARTNERA Dječji vrtić Palči
- Page 50 and 51: KATEGORIJA SMART CITY KRK Svaki dru
- Page 52 and 53: KATEGORIJA SMART CITY SREDNJI GRADO
- Page 54 and 55: KATEGORIJA SMART CITY RIJEKA Na sus
- Page 56 and 57: GLAS PARTNERA JEDNAKA SE POZORNOST
- Page 58 and 59: GLAS PARTNERA Početkom 2022. godin
- Page 60 and 61: KATEGORIJA EKO CITY J este li znali
- Page 62 and 63: KATEGORIJA ECO CITY KOPRIVNICA Pove
- Page 64 and 65: GLAS PARTNERA PREDSTAVLJAMO JEDAN O
- Page 66 and 67: GLAS PARTNERA BROJNI INFRASTRUKTURN
- Page 68 and 69: GLAS PARTNERA Grad Velika Gorica na
- Page 70 and 71: GLAS PARTNERA NAJVAŽNIJI CILJ: POS
- Page 72 and 73: GLAS PARTNERA Općina Klinča Sela
- Page 74 and 75: GLAS PARTNERA OVAJ ISTARSKI GRAD IZ
- Page 76 and 77: IVAN BOSANČIĆ G R A D O N A Č E
- Page 78 and 79: GLAS PARTNERA OPĆINA VEĆ DVADESET
- Page 80 and 81: GLAS PARTNERA Grad Karlovac jedan j
- Page 82 and 83: GLAS PARTNERA U TIJEKU JE REALIZACI
- Page 84 and 85: GLAS PARTNERA DESTINACIJA ZDRAVSTVE
- Page 86 and 87: GLAS PARTNERA Advent u Varaždinu V
- Page 88 and 89: GLAS PARTNERA SINONIM ZA MALI, USPJ
- Page 90 and 91: PROJEKT GRADONAČELNIK.HR Pozitivni
- Page 94 and 95: ANALIZE Vrbovec, Pazin, Kutjevo, Kl
- Page 96 and 97: ANALIZE Grad Subvencije trgovačkim
- Page 98 and 99: ANALIZE Grad POLJOPRIVREDA U poljop
- Page 100: EGIDA - NAVIGACIJA 100 NAJBOLJI GRA
ANALIZE<br />
Prema podacima FINA-e i na temelju njih<br />
napravljene analize, 2020. godine je po<br />
stanovniku najviše povukao iz EU<br />
fondova Grad Beli Manastir, pa Novalja,<br />
Supetar, Đurđevac, Opuzen… Najveći udjel<br />
povučenog novca imali su gradovi<br />
Rijeka, Zadar, Slavonski Brod, Osijek,<br />
Beli Manastir… Po trendu rasta<br />
povučenog novca u četiri godine<br />
predvode opet Zadar, Rijeka,<br />
Slavonski Brod, Beli Manastir, Osijek,<br />
a u postocima najveći su rast imali<br />
gradovi Solin, Vukovar, Ivanec, Donji<br />
Miholjac… Ukupno su gradovi lani<br />
povukli 1,3 milijarde kuna. Kako su<br />
naše prethodne analize pokazale,<br />
upravo su iznos od 1,3 milijarde gradovi<br />
povukli u periodu od 2017. do 2019. godine.<br />
Naime, 2017. i 2018. godine iznos povučenog<br />
novca bio je skroman, da bi 2019. se popeo<br />
na 891,5 milijuna kuna, a lani na spomenutih<br />
1,3 milijarde kuna. Hrvatskoj je dostupno oko<br />
FONDOVI EU<br />
Najviše novca povlače veliki gradovi,<br />
ali mali i srednji uzimaju sve više<br />
1,3<br />
milijarde kuna<br />
povukli su<br />
gradovi iz EU<br />
fondova tijekom<br />
2020. godine,<br />
jednako kao od<br />
2017. do 2019.<br />
25 milijardi eura, koje će koristiti kroz<br />
Višegodišnji inancijski okvir 2021.-2027. i<br />
Nacionalni plan oporavka i otpornosti.<br />
Analizu o povučenim sredstvima, napravili<br />
smo na temelju podataka FINA-e, direktne i<br />
indirektne pomoći, tj. konta 6323 i<br />
6324 te 638. Po stanovniku u 2020.<br />
godini najviše je povukao Grad Beli<br />
Manastir, gotovo 3,6 tisuća kuna,<br />
oko 3,5 tisuće Novalja, 2,3 tisuće po<br />
stanovniku Supetar, 2,1 tisuću<br />
Đurđevac, po 2 tisuće kuna Opuzen i<br />
Slunj, nešto manje od 2 tisuće Novi<br />
Vinodolski i Benkovac, gotovo 1,7<br />
tisuća Pleternica i 1,5 tisuću kuna<br />
Komiža. Po udjelu povučenog novca<br />
predvode veliki gradovi i tek jedan srednji –<br />
Rijeka sa 4,75 posto, Zadar sa 4,48 posto,<br />
Slavonski Brod 3,64 posto, Osijek 3,04<br />
posto, Beli Manastir kao jedini srednji grad<br />
2,72 posto... U postocima, najveći rast imali<br />
su mali i srednji gradovi.<br />
Grad<br />
Ukupno EU<br />
fondovi 2020.<br />
Beli Manastir 36,162.761 3.591,85<br />
Novalja 13,016.565 3.553,53<br />
Supetar 9,409.255 2.309,59<br />
Đurđevac 17,428.033 2.108,91<br />
Opuzen 6,771.542 2.080,99<br />
Slunj 10,313.425 2.031,80<br />
Novi Vinodolski 10,207.290 1.996,34<br />
Benkovac 21,379.256 1.938,99<br />
Pleternica 19,207.765 1.696,35<br />
Komiža 2,310.376 1.514,01<br />
Grad<br />
Ukupno EU<br />
fondovi<br />
2020.<br />
Rijeka 63,206.278 4,75%<br />
Zadar 59,561.528 4,48%<br />
Slavonski Brod 48,466.214 3,64%<br />
Osijek 40,403.014 3,04%<br />
Beli Manastir 36,162.761 2,72%<br />
Split 33,049.630 2,49%<br />
Virovitica 31,494.115 2,37%<br />
Šibenik 30,790.405 2,32%<br />
Bjelovar 28,335.418 2,13%<br />
Vinkovci 27,296.965 2,05%<br />
EU fondovi po<br />
stanovniku za 2020.<br />
Udio povučenih sredstava<br />
u ukupno povučenim<br />
sredstvima 2020.<br />
Grad<br />
Usluge unapređenja<br />
stanovanja i<br />
zajednice 2020.<br />
Novigrad 29,653.147 6.824,66<br />
Novalja 24,689.832 6.740,33<br />
Supetar 19,173.166 4.706,23<br />
Beli Manastir 42,755.119 4.246,63<br />
Komiža 6,465.850 4.237,12<br />
Benkovac 45,524.690 4.128,85<br />
Senj 26,590.267 3.702,35<br />
Mali Lošinj 28,772.257 3.545,13<br />
Rovinj 50,570.078 3.537,85<br />
Zlatar 21,084.320 3.458,71<br />
Grad<br />
Usluge<br />
unapređenja<br />
stanovanja i<br />
zajednice 2020.<br />
Ukupni rashodi<br />
2020.<br />
Usluge unapređenja<br />
stanovanja i zajednice po<br />
stanovniku za 2020.<br />
Udio izdvajanja za<br />
usluge<br />
unapređenja<br />
stanovanja i<br />
zajedniceu<br />
proračunu za 2020.<br />
Zlatar 21,084.320 32,877.440 64,13%<br />
Benkovac 45,524.690 78,553.986 57,95%<br />
Beli Manastir 42,755.119 76,787.003 55,68%<br />
Skradin 12,083.397 21,723.444 55,62%<br />
Pleternica 28,744.841 52,364.846 54,89%<br />
Omiš 47,727.823 87,355.843 54,64%<br />
Jastrebarsko 46,502.253 86,998.495 53,45%<br />
Opuzen 9,049.988 17,038.687 53,11%<br />
Senj 26,590.267 53,394.923 49,80%<br />
Novigrad 29,653.147 60,640.825 48,90%<br />
Za usluge unapređenje stanovanja i<br />
zajednice ili, pojednostavljeno,<br />
kvalitetu života, a što podrazumijeva<br />
primjerice ulaganje u javnu rasvjetu, opskrbu<br />
pitkom vodom, razvoj stanogradnje i sl., u<br />
2020. godini najviše je sredstava iz<br />
proračuna izdvojio Zlatar dok prema<br />
izdvajanju po stanovniku prednjači<br />
Novigrad. Najviši porast u odnosu na<br />
godinu ranije za podizanje kvalitete<br />
života ostvarili su Vinkovci, a u<br />
odnosu na 2017. Nova Gradiška.<br />
Rezultati su to analize podataka<br />
Ministarstva inancija o izvršenju<br />
proračuna za 2020.<br />
Stavka u proračunu koju smo ovog<br />
puta analizirali klasiicira se kao “usluge za<br />
unapređenje stanovanja i zajednice” te<br />
obuhvaća praktički sve ono za što gradovi<br />
osiguravaju sredstva kako bi povećali<br />
kvalitetu života svojih građana. Uglavnom je<br />
KVALITETA ŽIVOTA<br />
Osam gradova izdvojilo je pola<br />
proračuna za unapređenje stanovanja<br />
>50<br />
posto proračunskih<br />
sredstava za<br />
kvalitetu života<br />
2020. izdvojilo je<br />
osam gradova, a<br />
godinu prije njihi<br />
pet<br />
riječ o EU projektima, održavanju komunalne<br />
infrastrukture poput odvodnje ili opskrbe<br />
pitkom vodom, prometnica i javne rasvjete,<br />
javnih površina, zatim ulaganja u dječje<br />
vrtiće, igrališta, škole, potom energetske<br />
obnove javnih zgrada, sportske<br />
objekte, itd.<br />
Kvaliteta života izuzetno je širok<br />
pojam pa manje-više sva ulaganja i<br />
mjere utječu na uvjete življenja. U<br />
promatranoj godini osam najbolje<br />
rangiranih gradova izdvojilo je više<br />
od 50 posto proračunskih sredstava<br />
namijenjenih uslugama unapređenja<br />
stanovanja i zajednice za razliku od<br />
godine ranije, kada je preko 50 posto<br />
udjela za ovu namjenu imalo njih pet.<br />
Grad Zlatar je iz proračuna za usluge<br />
unapređenja stanovanja i zajednice izdvojio<br />
čak 64,13 posto, slijedi ga Benkovac s 57,95<br />
posto, te Beli Manastir s 55,68 posto.<br />
92 NAJBOLJI GRADOVI 2022.
Change language