Issue_2

icikliranje i recikliranje, jasno je zašto su
projektna rješenja u prometu i gospodarenju
otpadom trenutačno najveći izazovi za naše
gradove.
Kroz pregled prijavljenih projekata vidimo
da gotovo svi gradovi rade na nabavi dodatnih
spremnika za odvojeno prikupljanje korisnih
sirovina iz otpada te provode raznovrsne
projekte edukacije i podizanja svijesti o
važnosti prepoznavanja vrijednosti otpada kao
korisne sirovine, nastavljajući trend uspostave
integralne, održive i građanima dostupne
infrastrukture za gospodarenje otpadom.
Velik broj projekata odnosi se na energetsku
učinkovitost, odnosno daljnju energetsku
obnovu javnih zgrada, poput škola i vrtića.
Naši gradovi također sve više prepoznaju
važnost energetske neovisnosti i proizvodnje
vlastite energije iz obnovljivih izvora energije.
Posebno veseli što se osim sunčeve energije
sve više razmišlja i o ostalim izvorima energije,
npr. geotermalnim izvorima. Iz dospjelih
prijava vidljivo je da gradovi sveobuhvatno
rade na novim prometnim rješenjima, čime ne
pridonose samo prometnom rasterećenju već
direktno utječu na kvalitetu zraka, smanjenje
stakleničkih plinova, pa i ukupne potrošnje
energije. Osiguravaju se dodatne biciklističke
staze, električne punionice, nabavljaju se nova
vozila za javni prijevoz itd.
Uz sve navedeno imamo i projekte izrade
različitih strategija za buduća razdoblja vezana
na klimu, otpad, energetski neovisne otoke,
ZERO CARBON gradove, što sve daje dobru
podlogu za nove projekte naših gradova.
Uz sve navedene projekte i mjere, koje
svakako treba nastaviti razvijati, prepoznaje
se još uvijek manjak projekata vezanih na
unapređenje udjela zelene infrastrukture
na razini gradova, kao što su sadnja stabala,
smanjenje prosječne udaljenosti stanovnika
od zelene površine i omogućavanja lakšeg
pristupa, razvoja urbanih vrtova, razvoja
zelenih krovova, smanjenje vodonepropusnih
površina parcela, obnova povijesnih vrtova i
parkova.
Ujedno bi u nadolazećem razdoblju
trebalo razmišljati i o sprečavanju negativnih
posljedica klimatskih promjena na razini
gradova, kao što su sustavi zadržavanja
oborinskih voda (zbog očekivanih nedostataka
pitke vode uslijed klimatskih promjena i
nesavjesnog postupanja s vodom) i/ili sustavi
Iz prijava je vidljivo da naši gradovi
sve više prepoznaju važnost
energetske neovisnosti i
proizvodnje vlastite energije iz
obnovljivih izvora
sprečavanja poplava formiranjem upojnih
površina (npr. zelene površine u naseljima,
javni parkovi i dr.) za prihvat veće količine
oborinskih voda u kratkom vremenskom
razdoblju te povezanih kišnih vrtova.
Gotovo je sigurno da će provedbu
gotovo svih projekata ECO CITY biti moguće
sufinancirati iz europskih strukturnih i
investicijskih fondova u novom financijskom
razdoblju 2021. - 2027. godine te iz Mehanizma
za oporavak i otpornost putem Nacionalnog
plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026., a u
narednim godinama može se očekivati puno
veći broj projekata ove vrste koji će ubrzati
uspostavu održivih, otpornih, sigurnih i za
život ugodnih i uređenih gradova u Hrvatskoj.
Od svih prijavljenih gradova i projekata nije
bilo lako izdvojiti finaliste, s obzirom na to da
svaki od dostavljenih projekata ima značajan
utjecaj za svoj ekosustav i predstavlja napredak
prema održivosti i svih 25 gradova zaslužuju
biti spomenuti i pohvaljeni. Sljedećih pet
gradova odabrano je za finaliste ovogodišnje
nagrade projekta ECO CITY: to su Križevci,
Poreč, Osijek, Zadar i Koprivnica.
Metodologija izbora ovih projekata za izbor
u finaliste zasniva se na bodovanju sljedećih
triju parametara: utjecaj na život lokalnog
stanovništva, stupanj inovativnosti projektne
ideje i održivost samog projekta.
NAJBOLJI GRADOVI 2022. 61