Issue_2

Specijalni magazin 

POWERED BY 

Najbolja mjesta za život, obrazovanje i poslovanje 

PREDSTAVLJAMO FINALISTE U 7 KATEGORIJA PRESTIŽNE NAGRADE JUTARNJEG LISTA I GRADONAČELNIK.HR-a : 

Najveći 

napredak Fondovi EU Gospodarstvo 

Obrazovanje, mladi, 

demograija i 

socijalna politika 

Kvaliteta 

života 

Smart 

city 

Eco 

city

2 NAJBOLJI GRADOVI 2022.

SADRŽAJ 

5 . . . . UVOD 

U Opatiji ćemo doznati koji su najbolji gradovi 2022. godine u sedam kategorija 

9 . . . . KATEGORIJA FONDOVI EU 

Predstavljamo inaliste: Zagreb, Rijeka, Beli Manastir, Slavonski Brod i Osijek. 

Za izračun najboljih u kategoriji povlačenja sredstava iz fondova EU koristila su 

se konsolidirana izvješća gradova. Pri odabiru inalista korišteni su podaci od 

2018. do 2021. te su izravne i neizravne pomoći zbrojene 

13 . . . KATEGORIJA NAJBOLJI NAPREDAK 

U inale su ušli Bakar, Vis, Opuzen, Biograd na Moru i Nin. 

Analiziraju se unapređenje stanovanja, opskrba vodom, ulaganje u obrazovanje, 

pomoć u rješavanju stambenog pitanja... Zanimljivo je da su se među inalistima 

ove godine našli samo manji gradovi iz jadranskih županija 

21 . . . KATEGORIJA GOSPODARSTVO 

U kategoriji malih gradova inalisti su Mali Lošinj, Hvar, Orahovica, Rab i Bakar. 

Od srednjih gradova u inale su se plasirali Sveta Nedelja, Opatija, Poreč, Rovinj i 

Kastav. 

Veliki gradovi u inalu su Samobor, Krapina, Pula, Koprivnica i Varaždin. 

Gradovi su rangirani na temelju 14 pokazatelja i podataka, od pokazatelja 

zaposlenosti, proračunskih prihoda i dohotka, do podataka o stopi siromaštva 

29 . . . KATEGORIJA OBRAZOVANJE I MLADI 

U inalu malih gradova našli su se Cres, Krk, Buje, Crikvenica i Komiža. 

Srednji gradovi u inalu su Labin, Umag, Vrbovec, Rovinj i Poreč. 

Od velikih gradova u uži izbor za nagradu plasirali su se Vukovar, Bjelovar, Pazin, 

Velika Gorica i Čakovec. 

U ovoj kategoriji analizirani su pokazatelji kao što su iznosi stipendija i školarina, 

pedagoški standard koji se ogleda u odnosu broja djece na jednog učitelja ili 

odgojitelja, ali i ukupno izdvajanje za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade iz 

gradskih proračuna 

41 . . . KATEGORIJA KVALITETA ŽIVOTA 

Mali gradovi u inalu su Biograd na Moru, Rab, Hvar, Novalja i Klanjec. 

Od srednjih gradova inale su izborili Rovinj, Opatija, Sveta Nedelja, Poreč i 

Kastav. 

U inalu u kategoriji velikih gradova su Varaždin, Koprivnica, Pazin, Zagreb, 

Dubrovnik. 

U rangiranju gradova za ovu nagradu analiziraju se gospodarski, demografski, 

zdravstveni, komunalni, obrazovni, razvojni i drugi parametri kako bi se dobila 

ukupna slika o tome kakav je život građana u njihovoj sredini. 

49 . . . KATEGORIJA SMART CITY 

Za nagradu se među malim gradovima bore Krk, Hvar, Korčula, Zlatar i Donji 

Miholjac. 

Srednje veliki gradovi u konkurenciji za nagradu su Koprivnica, Poreč, Sveta 

Nedelja, Zaprešić, Makarska. 

U kategoriji velikih gradova u inalu su Rijeka, Karlovac, Zadar, Slavonski Brod i 

Dubrovnik. 

Rangiranje gradova za nagrade Smart City uslijedilo je nakon analize gradova 

prema tridesetak kriterija podijeljenih u šest kategorija. Riječ je o digitalnoj 

spremnosti, strateškom usmjerenju grada kao pametnog, pametnom 

gospodarstvu, društvu, prometu i infrastrukturi te okolišu 

60 . . . KATEGORIJA ECO CITY 

Jedina kategorija u kojoj o inalistima i pobjedniku odlučuje žiri na temelju prijava 

gradova. 

Stiglo nam je 25 prijava, a bodovala su se tri parametra: utjecaj na život lokalnog 

stanovništva, stupanj inovativnosti projektne ideje i održivost samog projekta. 

U inalu su se našli Križevci, Koprivnica, Zadar, Poreč i Osijek 

90 . . . O PROJEKTU GRADONAČELNIK.HR 

Pozitivnim primjerima i isticanjem najboljih već godinama uspješno potiču 

pozitivnu konkurenciju među gradovima 

Donosimo njihove analize gradskih proračuna za 2020. u deset različitih 

kategorija 

NAJBOLJI GRADOVI 

IMPRESSUM 

Nakladnik 

HANZA MEDIA d.o.o., Zagreb, Koranska 2 

Glavni urednik Jutarnjeg lista 

Goran Ogurlić 

Urednica izdanja 

Lana Mindoljević 

Art direkcija 

Tipometar d.o.o. Tomislav Botić 

Graički urednici 

Adrijan Veldić, Boris Igrec, Dušan Dragojlović 

Suradnici 

Vedran Marjanović, Viktorija Macukić, Irena Relić 

Urednica Novac.hr 

Gordana Jankoska Vranić 

Marketing 

Goran Buljan, Mihaela Huzanić 

SURADNJA U PRODUKCIJI 

Morium doo. 

Nakladnik 

HANZA MEDIA d.o.o., Zagreb, Koranska 2 

Uprava 

Ana Hanžeković Krznarić (predsjednica Uprave), Zorica 

Vitez Sever (članica Uprave), Igor Cenić (član Uprave) 

Prokuristica 

Amalija Bilušić (direktorica inancija, 

računovodstva i kontrolinga) 

Nadzorni odbor 

Gvozden Srećko Flego, Maja Šilhard, 

Marijana Raguž, Krešimir Ćosić, Ana-Marija Presečan 

Izdavački savjet 

Damir Boras, Petar Miladin, Davor Majetić, 

Vesna Barić Punda, Dragan Ljutić, Mario Zovak 

Direktor izdavaštva 

Tomislav Wruss 

Direktor digitalnih operacija 

Stipe Grubišić 

Direktorica korporativnih komunikacija i promocije 

Paola Ježić 

Direktor proizvodnje, pretplate i prodaje 

Igor Volarević 

Službenik za zaštitu osobnih podataka 

Adresa: HANZA MEDIA d.o.o., Koranska 2, 10000 Zagreb 

Službenik za zaštitu osobnih podataka 

e-mail: dpo@hanzamedia.hr, tel. 01/617 39 39 

Servisi i kontakti 

Prodaja novina: 01 617 3870 

Pretplata: tel. 01/2255-374, pretplata@hanzamedia.hr 

CROPIX: 01 610 3117, 01 610 3090 / fax: 01 610 3033, 

cropix@hanzamedia.hr, www.cropix.hr 

Adresa redakcije Jutarnjeg lista: Koranska 2, Zagreb 

www.jutarnji.hr, e-mail: jutarnji_list@hanzamedia.hr 

tel. 01/6103-100, 6103-101, fax. 01/6103-148, 6103-115 

Graička priprema Medijska produkcija, Zagreb 

Tisak 

VJESNIK d.d., 10000 Zagreb, Slavonska avenija 4 

© 2022. HANZA MEDIA. Sva prava pridržana. 

Za umnožavanje u bilo kojem obliku, iznajmljivanje, priopćavanje 

javnosti u bilo kojem obliku, uključujući internet, kao i prerađivanje na 

bilo koji način bilo kojeg dijela ili ove publikacije u cijelosti potrebno je 

zatražiti pisano dopuštenje nositelja prava. 

Kontakt: HANZA MEDIA 01/6103-250 

NAJBOLJI GRADOVI 2022. 3

NATAŠA TRAMIŠAK 

M I N I S T R I C A R E G I O N A L N O G A 

R A Z V O J A I F O N D O V A E U R O P S K E U N I J E 

DO POLOVICE STUDENOG UGOVORENI SU PROJEKTI VRIJEDNI VIŠE OD 

13 MILIJARDI EURA, A SAD NAS ČEKA NOVIH DEVET MILIJARDI 

D 

ragi čitatelji, 

Republika Hrvatska se približava kraju korištenja 

svoje prve financijske omotnice Europske unije. 

Pokazali smo da znamo provoditi projekte, u zadnje 

dvije godine ubrzali smo apsorpciju sredstava 

i povukli smo dosad najveći iznos sredstava iz 

Europske unije. Do sredine studenoga 2022. godine 

ugovoreni su projekti u vrijednosti većoj od 13 milijardi eura 

dodijeljenih sredstava. Ukupno je isplaćeno 80% od prvotno 

dodijeljenih sredstava te je ovjereno 64% dodijeljenih sredstava. 

Krajem rujna ove godine potpisali smo Sporazum o partnerstvu 

s Europskom komisijom do 2027. godine te je u novom 

programskom razdoblju Hrvatskoj na raspolaganju 9 milijardi eura 

Kohezijske politike, koje možemo koristiti do kraja ovog desetljeća. 

Dok s nestrpljenjem čekate raspisivanje prvih poziva za 

poduzetnike, jedinice lokalne i regionalne samouprave, javne 

institucije i sve ostale potencijalne korisnike za koje Ministarstvo 

intenzivno priprema pozive, predstavit ću vam mogućnosti koje će 

biti na raspolaganju svima vama. 

Sredstva Kohezijske politike EU za ovo novo razdoblje koristit 

ćemo putem triju operativnih programa: Konkurentnost i kohezija 

2021. - 2027., Integrirani teritorijalni program 2021. - 2027., koji 

je inovativni pristup regionalnom razvoju u Europskoj uniji, i 

Učinkoviti ljudski potencijali 2021. - 2027. 

Hrvatska će u sljedećem razdoblju, kao i cijela Europska unija, 

imati prioritetne ciljeve koji se odnose na zeleniju, povezaniju, 

uključivu i pametniju Europu te Europu bližu građanima. 

Jačat ćemo gospodarstvo ulaganjem u gospodarsko istraživanje 

i inovacije, podupiranjem poslovne konkurentnosti, širokopojasni 

pristup internetu i razvojem vještina za nova zanimanja i nova 

radna mjesta. Promicat ćemo energetsku učinkovitost i obnovljive 

izvore energije, ulagat ćemo u turističku i kulturnu baštinu, 

prilagođavati se klimatskim promjenama i jačati odgovor na rizike 

i zaštitu okoliša. Jačat ćemo zdravstveni sustav, promicati socijalno 

uključivanje, obrazovanje i cjeloživotno učenje te ćemo zajedno 

sa svim korisnicima fondova Europske unije našu Hrvatsku bolje 

prometno povezati. 

Programi su, uz sve nacionalne prioritete, dodatno osnaženi 

i regionalnim pristupom usmjerenim i na posebna ulaganja za 

potpomognuta i brdsko-planinska područja. 

Novim teritorijalnim pristupom razvijat će se hrvatske regije 

povezivanjem urbanih i ruralnih područja. Kako bismo omogućili 

ravnomjeran razvoj Hrvatske kroz Integrirani teritorijalni program 

ulagat ćemo u razvoj otoka, gradova i urbana središta županija, u 

poduzetnike i poduzetničke infrastrukture po regijama. 

Proširili smo ITU mehanizam na ukupno 22 grada i time 

iskoristili ulogu velikih i srednjih gradova kao pokretača razvoja 

u svim sjedištima županija. Planovima industrijske tranzicije i 

jačanjem pozicije regionalnoga gospodarstva u globalnim lancima 

vrijednosti unaprijedit će se regionalna infrastruktura i poslovno 

okruženje za poduzetnike te stvoriti novi hrvatski proizvodi na 

sjeveru, istoku i jugu. 

Vjerujem da je ova vijest o proširenju ITU mehanizma velika i 

pozitivna upravo i za dobitnike nagrada najboljih projekata EU, ali i 

svih gradova diljem Hrvatske koji će biti pokretači razvoja do kraja 

druge financijske perspektive, a ovim sredstvima ciljano rješavati 

neke od aktualnih gradskih problema. 

U 

novom programskom razdoblju 2021. - 2027. imamo 

spremnih projekata mnogo više i stoga sam sigurna 

da će apsorpcija nove financijske omotnice ići brže. 

Uz nacionalni proračun, vlastite izvore 

financiranja, fondovi Europske unije omogućuju nam 

da ubrzavamo vlastiti rast i razvoj. 

Svaka općina, grad i županija osjete benefite ovih 

sredstava i aktivno ih koriste. 

Sredstvima Europske unije energetskom obnovom zgrada 

planiramo smanjiti potrošnju energije u 1700 stambenih objekata, 

mjerama zaštita od požara bit će obuhvaćeno više od 750.000 ha 

površina diljem Hrvatske, izgradit će se više od 980 kilometara 

sustava odvodnje te se očekuje smanjenje količine odloženog 

komunalnog otpada za 40% do 2029. godine. 

Planirano je poboljšanje cesta i željeznica, a značajna ulaganja u 

novom razdoblju odnose se na odgojno-obrazovnu infrastrukturu, 

što između ostalog uključuje više od 150 moderniziranih vrtića i 

škola te više od 1660 novih kapaciteta u studentskim domovima. Sve 

ovo, i mnogo više, čeka nas u novom razdoblju kako bismo nastavili 

razvijati našu Hrvatsku. 

Prednosti članstva u Europskoj uniji su mnogostruke i stoga 

čestitam svima nama i našim korisnicima i želim da ovim tempom 

kojim idemo sada nastavimo ugovarati i realizirati sredstva u novom 

programskom razdoblju. 

Sve je spremno za nove prilike u svim dijelovima domovine, uz 

glavno pravilo da nitko nije izostavljen! 

KAKO BISMO OMOGUĆILI RAVNOMJERAN RAZVOJ HRVATSKE KROZ INTEGRIRANI TERITORIJALNI PROGRAM ULAGAT ĆEMO U RAZVOJ 

OTOKA, GRADOVA I URBANIH SREDIŠTA ŽUPANIJA, KAO I U PODUZETNIKE TE PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE PO REGIJAMA 


UVOD 

Petu godinu zaredom Hanza 

Media i portal 

Gradonačelnik.hr 

organiziraju izbor najboljih 

gradova u pet kategorija i 

za dvije posebne nagrade 

Smart city i Eco city. Iako 

se spomenuti izbor u 

proteklim izdanjima mijenjao, primjerice 

drugačiji je broj nagrađenih gradova, 

osnovna ideja ostala je ista - izabrati najbolje 

hrvatske sredine na temelju jasnih, 

transparentnih, čvrsto utemeljenih i detaljno 

obrazloženih kriterija. 

I u ovogodišnjem izboru najboljih 

gradova njihove uprave se natječu u 

kategorijama: Kvaliteta života, Najveći 

napredak u kvaliteti života, Obrazovanje, 

demografija, socijalna politika i mladi, 

Ekonomija i fondovi EU, odnosno Povlačenje 

novca iz fondova Europske unije. Posebne 

nagrade Smart city i Eco city namijenjene su 

gradskoj upravi s najboljim ostvarenjima u 

primjeni “pametnih” tehnologija u pružanju 

komunalnih usluga (Smart), odnosno za 

postignuća u zaštiti okoliša i energetskoj 

učinkovitosti u konkurenciji Eco cityja. 

PRESTIŽNE KATEGORIJE 

U konkurenciji za ulazak u završnicu 

izbora po spomenutim kategorijama bilo 

je 69 gradova, a stručni žiri sastavljen 

od predstavnika Hanza Medije i portala 

Gradonačelnik.hr u najuži izbor uvrstio 

je 40 gradova. U konkurenciji velikih 

gradova (županijska središta s više od 35 

tisuća stanovnika) za naslov najboljeg u 

“demografskoj” kategoriji natječu se Bjelovar, 

Čakovec, Pazin, Velika Gorica i Vukovar. U 

istovrsnom izboru za srednje gradove (više od 

10, a manje od 35 tisuća stanovnika) najbolji 

će se tražiti između Labina, Poreča, Rovinja, 

Umaga i Vrbovca. Buje, Cres, Crikvenica, 

Komiža i Krk su mali gradovi (do 10 tisuća 

stanovnika) koji konkuriraju za najbolju 

sredinu u ovoj kategoriji. 

U zacijelo najprestižnijoj kategoriji ovog 

izbora, Kvaliteta života, žiri je u završnicu 

konkurencije velikih gradova uvrstio 

Dubrovnik, Koprivnicu, Pazin, Varaždin i 

Zagreb. Među srednjim gradovima najbolji 

po kvaliteti života će se tražiti između Kastva, 

Opatije, Poreča, Rovinja i Svete Nedelje. 

Među malim gradovima u ovoj kategoriji 

završnicu su izborili Biograd na Moru, Hvar, 

Klanjec, Novalja i Rab. 

I ovogodišnji izbor predvidio je 

nagradu za gradsku upravu koja je najviše 

napredovala u podizanju kvalitete života u 

POZNATI KANDIDATI GRADOVI U PETOM PO REDU IZBORU NAJBOLJIH GRADOVA U ORGANIZACIJI 

HANZA MEDIJE I PORTALA GRADONAČELNIK.HR 

U Opatiji ćemo doznati koji su 

najbolji gradovi 2022. godine u 

sedam kategorija 

Među gradovima kandidatima njih 12 konkurira za 

naslov najboljeg u više kategorija. Rekorderi su Poreč 

i Rovinj s čak tri nominacije, a još deset gradova je 

zaslužilo nominaciju u dvije različite kategorije 

piše: Vedran Marjanović 


Prošlogodišnji dobitnici 

na dodjeli u Novom 

Vinodolskom 

svojoj sredini. Birat će se samo jedan grad, a u 

konkurenciji su Bakar, Biograd na Moru, Nin, 

Opuzen i Vis. 

OŠTRA KONKURENCIJA 

Ovogodišnji izbor najboljih gradova u 

“ekonomskoj” kategoriji donio je u završnici 

oštru konkurenciju u sve tri skupine. Među 

velikim gradovima za naslov najboljeg u ovoj 

kategoriji konkuriraju Koprivnica, Krapina, 

Pula, Samobor i Varaždin. Kastav, Opatija, 

Poreč, Rovinj i Sveta Nedelja kandidati 

su u konkurenciji srednjih, a Bakar, Hvar, 

Mali Lošinj, Orahovica i Rab među malim 

gradovima. Kandidati za najbolji grad u 

povlačenju novca iz fondova Europske unije 

su Beli Manastir, Osijek, Rijeka, Slavonski 

Brod i Zagreb. U ovoj kategoriji izbora bit će 

samo jedan pobjednik. 

Među gradovima kandidatima njih 

12 konkurira za naslov najboljeg u više 

TOMISLAV KRIŠTO/CROPIX 

kategorija. Poreč i Rovinj apsolutni su 

rekorderi s čak tri nominacije - za kvalitetu 

života, demografiju i ekonomiju. U završnicu 

izbora dviju kategorija plasirali su se Bakar, 

Biograd na Moru, Hvar, Kastav, Koprivnica, 

Opatija, Pazin, Sveta Nedelja, Varaždin i 

Zagreb. Ako bi u konačnici neki od gradova 

kandidata pobijedili u dvije kategorije, ne bi 

bilo prvi put jer je to u dosadašnjim izborima 

pošlo za rukom Krku 2018. 

Naslove najboljih iz prošlogodišnjeg 

izbora najboljih gradova brane Cres i 

Labin u “demografskoj” kategoriji, Rovinj i 

Varaždin (kvaliteta života) te Samobor, Sveta 

Nedelja i Mali Lošinj (ekonomija). Ostali 

pobjednici lanjskog izbora nisu se plasirali u 

završnicu, što dovoljno govori o zaoštrenoj 

konkurenciji. 

Kandidature gradova ocjenjivane su i 

rangirane prema pokazateljima za 2021., 

kojih je, primjerice, u kategoriji kvalitete 

života bilo čak 27, počevši od prosječnog 

dohotka po stanovniku preko stope 

prireza i proračunskog izdvajanja grada 

za obrazovanje do iznosa porodiljnih 

naknada i gradskih subvencija za prijevoz. 

Dio spomenutih pokazatelja korišten je u 

analizi gradova s najboljim ekonomskim 

karakteristikama, a dio za rangiranje gradova 

u kategoriji Obrazovanje, demografija, 

socijalna politika i mladi. Uz to, ekonomska 

snaga gradova procjenjivala se na temelju 

pokazatelja o zaposlenosti i nezaposlenosti, 

zaduženosti, stopi prireza, je li taj namet 

uveden u analiziranoj sredini, subvencijama 

iz gradskog proračuna za gospodarstvenike 

te visini prosječne bruto plaće isplaćene u toj 

sredini. 

Iz “baterije” podataka koji su analizirani 

u ekonomskoj kategoriji izbora vrijedi 

izdvojiti još dva pokazatelja: prosječni 

izvorni prihodi po stanovniku i efikasnost 

gradske uprave. Prosječni izvorni prihodi 

grada po stanovniku pokazuju koliko je 

gradska uprava uspješna u prikupljanju 

poreza, povlačenju novca iz fondova EU 

i prodaji imovine koja nije neophodna za 

funkcioniranje grada. Efikasnost gradske 

uprave dobije se izračunom prosječnih 

ukupnih prihoda i primitaka, koji se zatim 

podijele s brojem zaposlenih u tijelima 

gradske uprave. 

U grupi pokazatelja uspješnosti 

gradskih uprava u kategoriji Obrazovanje, 

demografija, socijalna politika i mladi osim 

spomenutih su i prosječna proračunska 

izdvajanja za stipendije i školarine, broj djece 

u gradskim vrtićima po odgajatelju, udio 

visokoobrazovanih u stanovništvu te broj 

učenika po nastavniku u osnovnim školama. 

U ovoj i u “ekonomskoj” kategoriji rangiranje 

gradova se odvija tako da se dobiveni 

pokazatelji indeksiraju prema metodologiji 

Vladine uredbe o indeksu razvijenosti kako bi 

se dobila što objektivnija slika o dostignućima 

gradova. 

Kategorija koja je s godinama postala 

najzanimljivija je Povlačenje novca iz 

fondova Europske unije jer se iznos novca 

koji su gradske uprave primile iz Bruxellesa, 

prema podacima Gradonačelnika.hr, svake 

godine povećava, a time i konkurencija za 

najuspješniju gradsku upravu. 

- Ukupno su gradovi, primjerice, u 2020. 

povukli 1,3 milijarde kuna iz fondova EU. 

Kako su naše prethodne analize pokazale, 

upravo su iznos od 1,3 milijarde gradovi 

povukli od 2017. do 2019. Naime, 2017. i 

2018. godine iznos povučenog novca bio 

je skroman, da bi se 2019. popeo na 891,5 

milijuna kuna, a lani na spomenutih 1,3 

milijarde kuna - ističe Gradonačelnik.hr. 

Rangiranje gradova, dodaju u 

Gradonačelniku.hr, u konkurenciji 

najuspješnijih u povlačenju novca iz fondova 

EU odvija se korištenjem podataka od 

2018. do 2021. te su, prema istome izvoru, 

direktne i indirektne pomoći zbrojene 

kako bi se dobilo koliko su gradovi ukupno 

povukli sredstava iz EU u promatranom 

četverogodišnjem razdoblju. 

PAMETNI GRADOVI 

- Nakon toga su napravljena dva pokazatelja. 

Prvi je iznos sredstava EU po stanovniku 

dobiven tako da su ukupna sredstva EU 

koja je povukao pojedini grad podijeljena s 

brojem njegovih stanovnika. Drugi je udio 

povučenih sredstava EU za pojedini grad u 

ukupnom iznosu svih sredstava koja su povukli 

svi gradovi iz fondova EU - pojašnjavaju u 

Gradonačelniku.hr. 

Vezano uz fondove EU je i zaoštravanje 

konkurencije za posebnu nagradu Smart city 

jer su gradovi sve uspješniji u pripremanju 

projekata za primjenu pametnih tehnologija 

koje sufinancira Europska unija. Dok se 

u prvim godinama nakon našeg ulaska u 

punopravno članstvo Unije broj Smart city 

projekata koje su gradovi nominirali za 

sufinanciranje iz EU mogao izraziti jednom 

znamenkom, u posljednje tri godine teško 

je pronaći grad srednje veličine, a kamoli 

županijsko središte koje ne kandidira ili već 

nije povuklo novac iz Bruxellesa za primjenu 

pametnih tehnologija u pružanju usluga 

svojim građanima. Takvom razvoju situacije 

zacijelo je pridonio i izbor najboljih gradova 

Hanza Medije i Gradonačelnika.hr, i kada je 

riječ o nagradi Smart city i u cjelini. 


GLAS PARTNERA 

U GRADU PRVAKU FONDOVA EU PRIJAVLJENI SU PROJEKTI U VRIJEDNOSTI 300 MILIJUNA KUNA 

Uređena i dinamična Virovitica dobit 

će nove škole, bazen i sportske terene 

Grad radi na pripremi oko stotinu projekata koje će prijavljivati na dostupne fondove EU, 

Nacionalni program oporavka i otpornosti, ITU mehanizam te ostale dostupne natječaje 

Grad Virovitica je u 

posljednjih nekoliko godina 

proveo projekte koji su 

desetljećima čekali na 

realizaciju. Svi ti projekti 

stvorili su novi imidž 

Virovitice. Grad je postao 

prepoznatljiv po uređenosti 

i dinamici, a prvenstveno po povlačenju 

sredstava iz EU fondova, o čemu najbolje 

svjedoči titula prvaka EU fondova dvije godine 

za redom. 

Gradska razvojna agencija VTA je u suradnji 

s Gradskom upravom, institucijama na 

području grada te organizacijama civilnoga 

društva od 2015. godine do danas prijavila EU 

projekata u vrijednosti više od 300 milijuna 

kuna. 

Grad radi na pripremi oko stotinu projekata. 

Projekti na kojima se radi prijavljivat će se na 

dostupne EU fondove, Nacionalni program 

oporavka i otpornosti, ITU mehanizam te ostale 

dostupne natječaje od strane državnih tijela i 

državnih tvrtki. 

Jedan od značajnijih planiranih projekata 

je uređenje brze ceste D12, Virovitica-Bjelovar- 

Zagreb. U tijeku je izdavanje građevinske 

dozvole i potpisani su ugovori za čvor Virovitica 

i spoj Virovitica–Špišić Bukovica (dionica 

od 4,5 km). Izdana je i lokacijska dozvola za 

dionicu Bjelovar–Špišić Bukovica duljine 41 km 

i u tijeku je izrada glavnog projekta za cijelu 

dionicu brze ceste. 

U planu je i uređenje Virovitičkih jezera 

i rijeke Ođenice. Prva etapa odnosi se na 

uređenje vodnog režima sliva Ođenica za 

potrebe obrane od poplava i višenamjensko 

korištenje na području grada. Uređenjem 

akumulacija te izgradnjom šetnica, 

biciklističkih staza i turističkih sadržaja 

omogućit će se građanima kvalitetan boravak 

u prirodi. Projekt je prijavljen na NPOO, a 

investitor su Hrvatske vode i Grad Virovitica. 

Tu su i planirani projekti izgradnje 

kompleksa tri bazena sa sportskim terenima, 

gradnja osnovne škole za 506 učenika i nove 

glazbene škole s koncertnom dvoranom, 

Glazbena 

škola Jan 

Vlašimsky 

vježbaonicama, tonskim stadion i glazbenom 

igraonicom, a tu je i izgradnja nove gimnazije 

s dvodijelnom sportskom dvoranom za 560 

učenika. 

Ovi će projekti omogućiti uvođenje 

jednosmjenske nastave u gradu, kao 

i kvalitetnije obrazovanje uvođenjem 

mnogobrojnih aktivnosti i vrhunskim uvjetima 

za rad profesora i obrazovanje učenika. 

Uz postojeću željezničku postaju planirana 

je izgradnja novog autobusnog kolodvora koji 

će služiti i za potrebe željeznice, a osim njega 

izgradit će se i novo parkiralište i pristupne 

ceste. 

Izgradnjom nove zgrade Državnog arhiva 

stvorit će se uvjeti za digitalizaciju arhivske 

građe na području Virovitičko-podravske 

Gradski 

bazen 

Virovitica 

županije, a zamjena oko 3.400 rasvjetnih tijela 

LED rasvjetom na području grada Virovitice i 

prigradskih naselja rezultirat će uštedom oko 

70 posto godišnje. Dodatno će se uštedjeti 

regulacijom jakosti svjetline lampi u određenim 

vremenskim intervalima. 

Grad Virovitica kao osnivač ustanova planira 

pripremiti projekte solarnih elektrana na 

krovovima javnih institucija kako bi se smanjili 

troškovi. Trenutno je u provedbi projekt u 

sklopu kojeg će solarne elektrane biti izgrađene 

na pet ustanova. Uz sve navedeno, planira se 

izgradnja atletske staze sa sportskim terenima 

i popratnim sadržajima, poput nogometnog 

stadiona i nove karting staze, a grad će dobiti i 

novu nadzemnu garažu na tri etaže s 280 novih 

parkirnih mjesta te solarnom elektranom. 

FOTO: IRENA ŠLOPAR / QUANTUM STUDIO 


GRADOVI SU IZ EU LANI 

POVUKLI 1,3 MILIJARDE 

KUNA. TKO JE BIO 

NAJUSPJEŠNIJI? 

Gradovi mogu povlačiti sredstva iz EU izravno ili neizravno, preko 

institucija središnje države. Za izračun najboljih u kategoriji povlačenja 

sredstava iz fondova EU koristila su se konsolidirana izvješća gradova. 

Pri odabiru finalista korišteni su podaci od 2018. do 2021. te su izravne 

i neizravne pomoći zbrojene 


KATEGORIJA 

PRVAK EU 

FONDOVA 

U 

prethodna dva izbora Hanza 

Medije i portala Gradonačelnik. 

hr za najbolje gradove u 

kategoriji fondova EU 

trijumfirala je Virovitica, a ove su 

godine u konkurenciji Beli 

Manastir, Osijek, Rijeka, 

Slavonski Brod i Zagreb. Osim 

Virovitice, dosad su najboljima u ovoj kategoriji 

izbora najboljih gradova proglašavani Križevci, 

Ludbreg i Zadar. 

- Za izračun najboljih u kategoriji povlačenja 

sredstava iz fondova EU koristila su se konsolidirana 

izvješća gradova. Gradovi mogu povlačiti sredstva iz 

EU izravno ili neizravno, preko institucija središnje 

države - ističu u Gradonačelniku.hr, raščlanjujući 

metodologiju izbora u ovoj kategoriji nagrade za 

najbolje gradove. 

Za izračune učinka gradova, dodaju, korišteni su 

podaci od 2018. do 2021. te su izravne i neizravne 

pomoći zbrojene kako bi se dobilo podatak koliko 

su gradovi ukupno povukli sredstava iz EU za 

promatrano četverogodišnje razdoblje. 

- Nakon toga su napravljena dva pokazatelja. Prvi 

je iznos sredstava EU po stanovniku dobiven tako da 

su podijeljena ukupna sredstva EU koja je povukao 

pojedini grad s brojem stanovnika tog grada. 

Drugi je udio povučenih sredstava EU za pojedini 

grad u ukupnom iznosu svih sredstava, odnosno 

u sveukupnom iznosu sredstava koja su povukli 

gradovi iz EU u četverogodišnjem razdoblju - navodi 

isti izvor. 

Nakon izračuna tih pokazatelja oni su, napominju 

na portalu, standardizirani i agregirani u zajednički 

skupni indeks korištenjem metodologije Ministarstva 

regionalnog razvoja. 

Da kategorija za fondove EU postaje jedna od 

najprestižnijih unutar nagrade za najbolje gradove, 

svjedoče podaci Gradonačelnika.hr o stalnom 

rastu povučenog novca iz fondova EU u gradske 

proračune. U prošloj su godini gradovi ukupno 

povukli 1,3 milijarde kuna, a isti su iznos povukli od 

2017. do 2019. 


KATEGORIJA PRVAK EU FONDOVA 

ZAGREB 

Vrijednost trenutnih projekata 

iznosi više od 5 milijardi kuna 

Z 

agreb je daleko najviše doprinio ‘kolaču’ koji su hrvatski gradovi 

ishodili između 2017. i 2020. iz fondova EU. Riječ je o udjelu 

glavnog grada od 20 posto unutar cjelokupnog iznosa koji je 

iz Bruxellesa uplaćen hrvatskim gradovima. Zajedno sa svojim 

ustanovama i trgovačkim društvima, u ulozi nositelja ili partnera, 

Zagreb u ovome trenutku u provedbi ima 444 projekta financiranih 

iz bespovratnih sredstava EU-a čija ukupna vrijednost iznosi više 

od pet milijardi kuna. Riječ je, 

među ostalim, o energetskoj 

obnovi brojnih škola, vrtića, 

domova zdravlja i centara za 

kulturu metropole, nabavi 

novih autobusa za ZET i obnovi 

tramvajske i druge infrastrukture 

oštećene u potresu iz ožujka 

2020.. 

Iz Grada Zagreba su najavili 

kako će proračun za 2023. 

godinu biti usmjeren na razvoj, 

odnosno racionalno upravljanje 

i podizanje iskorištenosti EU 

fondova te su istaknuli kako će 

proračun za sljedeću godinu 

ostati u okvirima ovogodišnjeg, 

upravo zahvaljujući racionalnom 

upravljanju i povećanju 

iskorištenosti EU fondova. 

GORAN MEHKEK/CROPIX 

Financirani 

projekti uglavnom 

se odnose na 

energetsku 

obnovu gradskih 

zgrada, nabavu 

novih autobusa 

za ZET... 

Gradska uprava je 

od 2017. do danas 

ugovorila 

projekte u 

ukupnoj 

vrijednosti od 

200,9 milijuna 

kuna 

MARKO MRKONJIĆ/CROPIX 

BELI MANASTIR 

IZ fondova EU povukli gotovo 

11 tisuća kuna po stanovniku 

B 

eli Manastir plasirao se u završnicu izbora u kategoriji EU fondovi zahvaljujući prosjeku 

od 10893 kuna povučenog novca iz Bruxellesa po stanovniku. Po tome kriteriju i 

izračunu Gradonačelnika.hr Beli Manastir je u ‘top 5’ hrvatskih gradova. Ukupno je 

između 2017. i 2020. ovaj gradić u Osječko-baranjskoj županiji iz Bruxellesa povukao 36,1 

milijun kuna. Kada je u pitanju ugovaranje projekata uz sufinanciranje Unije, gradska 

uprava Belog Manastira navela je portalu Gradonačelnik.hr da je od 2017. do danas ugovorila 

projekata u ukupnoj vrijednosti od 200,9 milijuna kuna, od čega bespovratna sredstva 

iznose 163,5. Od ukupno navedenog iznosa, prema istome izvoru, na EU projekte odnosi se 

167,8 milijuna kuna, odnosno 143,8 milijuna kuna bespovratnih sredstava. 

- Svi EU projekti koji se provode u Belom Manastiru sufinancirani su iz Europskog fonda za 

regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni 

razvoj – navodi Gradonačelnik.hr. Portal kao najvažnije završene projekte uz sufinanciranje 

Unije u Belom Manastiru izdvaja ‘Kuću Baranjskog kulena’ (vrijedan 12,5 milijuna kn), ‘PEER 

centar’ (32,5 milijuna kn), ‘Bike&Boat’ koji je realiziran u programu prekogranične suradnje s 

Mađarskom u vrijednosti 3,6 milijuna kn te rekonstrukciju društvenih domova u vrijednosti 

10,5 milijuna kn u prigradskim naseljimaa Branjin Vrh i Šumarina. 


MATIJA DJANJEŠIĆ/CROPIX 

RIJEKA 

U četiri godine povukli 

53,8 milijuna kuna 

OSIJEK 

Trenutno se provodi 25 projekata 

u vrijednosti 400 milijuna kuna 

R 

ijeka je s udjelom od 4,63 posto unutar 

cjelokupnog iznosa koji su naši gradovi 

u četverogodišnjem razdoblju povukli 

iz fondova EU također unutar ‘top 5’ među 

našim gradovima. U spomenutom razdoblju 

grad na Rječini osigurao je ukupni priliv 

novca iz Bruxellesa u proračun od 53,8 

milijuna kuna. 

- Neki od najvećih projekta koji su 

realizirani zahvaljujući EU sredstvima u Rijeci 

su energetska obnova 20 gradskih vrtića i 

škola, izgradnja novog reciklažnog dvorišta, 

nabavka spremnika za odvojeno prikupljanje 

otpada, otvorenje Tehnološko-edukacijski 

poduzetničkog inkubatora – Proizvodni park Torpedo, nabavka 

54 nova autobusa te otvorenje centra za podršku beskućnicima 

– ističe Gradonačelnik.hr. Rijeka stavlja fokus upravo na projekte 

održivog razvoja, zaštite okoliša i energetske učinkovistosti. 

Neki od 

najvećih 

projekta su 

energetska 

obnova 20 

gradskih vrtića i 

škola, gradnja 

novog reciklažnog 

dvorišta... 

DANIJEL SOLDO/CROPIX 

S 

udjelom od 4,05 posto u ukupnom iznosu koji 

su svi hrvatski gradovi povukli iz EU fondova 

u spomenutome razdoblju, Osijek je unutar 

‘top 5’ među našim gradovima. Sjedište Osječkobaranjske 

županije povuklo je u promatranim 

godinama ukupno 35 milijuna kuna iz fondova 

Unije. Osječka gradska uprava trenutno provodi 25 

projekata u vrijednosti 400 milijuna kuna. 

Jedan od najvažnijih projekata koji se trenutno 

provodi je Razvoj i unaprjeđenje osječke Tvrđe, 

investicija koja zadire ispod zemlje, mijenja 

dotrajalu i ugrađuje suvremenu infrastrukturu, te 

postavlja novi odgovarajući parter povijesnog dijela 

grada. Vrijednost projekta je 130 milijuna kuna – 

navodi Gradonačelnik.hr. Razvoj i unaprjeđenje 

osječke Tvrđe, prema istome izvoru, uključuje, 

među ostalim, uređenje pripadajućeg centra za 

posjetitelje u investiciji od 18,8 milijuna kuna. 

Portal izdvaja i projekte osječkog IT Parka, kao i 

nove, treće po redu sanacije odlagališta otpada na 

području Osijeka, vrijednosti 70 milijuna kuna. 

Najvažniji projekt 

je uređenje Tvrđe, 

u kojem se 

mijenja i dotrajala 

infrastruktura, ali 

i gradnja IT parka 

i sanacija 

odlagališta 

otpada 

EMICA ELVEDJI/CROPIX 

Sjedište 

Brodsko-posavske 

županije 

ukupno je iz 

Bruxellesa u 

četiri godine 

povuklo 45,8 

milijuna kuna 

SLAVONSKI BROD 

Najvažniji projekt je uređenje sadržaja u Tvrđavi 

P 

lasman u završnicu izbora kategorije EU fondovi 

Slavonski Brod može zahvaliti postignutom udjelu 

od 2,99 posto unutar cjelokupnog iznosa koji su 

svi hrvatski gradovi u promatranim godinama osigurali 

iz EU fondova. Sjedište Brodsko-posavske županije 

ukupno je iz Bruxellesa u spomenutome razdoblju 

povuklo 45,8 milijuna kuna. Kao najvažnije realizirane 

europske projekte iz 2020. u Slavonskom Brodu 

Gradonačelnik.hr izdvaja ‘Kuću tambure – Slavonsku 

notnu bajku’, koji je ujedno i prvi projekt financiran EU 

sredstvima implementiran u Tvrđavi Brod, te projekt 

“Rekonstrukcije prometnice, nogostupa i javne rasvjete 

i izgradnja biciklističke staze u Zagrebačkoj ulici”. 

- Osim realiziranih projekata, velik je broj onih 

projekata koji su još uvijek u tijeku. Tu se prvenstveno 

ističe dovršetak radova na Inovacijskom inkubatoru 

InnoBROD – navodi portal. 

Također, jedan od projekata u tijeku je “Obnova 

Tvrđave – infrastrukturni radovi” nakon koje će dio 

Tvrđave postati edukativno-multimedijski centar. 


GLAS PARTNERA 

OPĆINA U GORSKOM KOTARU KONTINUIRANO ULAŽE U STANOVNIKE, INFRASTR UKTURU I PONUDU 

Općina Fužine: zeleno srce 

Hrvatske idealno za ugodan 

život i održivi turizam 

Primarni cilj je povećanje broja stanovništva i 

sprječavanje odlaska mladih u veće gradove, za što se 

koristi paket demografskih mjera 

U 

jugozapadnom dijelu 

Gorskog kotara, zelenog 

srca Hrvatske, okruženo 

slikovitim planinama, 

tišinom stoljetnih šuma 

crnogorice i ljepotom 

svojih jezera, na 730 

metara nadmorske visine 

smjestilo se mjesto Fužine. Od svog postanka 

pa do današnjeg dana, svoj razvoj Fužine 

mogu zahvaliti vrlo dobrom prometnom 

položaju i blizini tranzitnih pravaca; nekada 

cesti Karolini koja je povezivala unutrašnjost s 

priobaljem, željezničkoj pruzi, a danas 

autocesti Zagreb – Rijeka koja skraćuje put do 

mora na samo 30 minuta. 

U Općini Fužine svakodnevno se radi na 

valorizaciji, učinkovitosti i unaprjeđenju, 

životnog standarda mještana, ali i povećanju 

turističke ponude. Rezultat svega toga je 

sve veći broj doseljenih mladih obitelji kao 

i povećanje broja turista koji se u Fužine 

redovito vraćaju, ali i onih novih koji se prvi 

puta susreću s ljepotama ovog kraja. 

Primarni cilj Općine Fužine je povećanje 

broja stanovništva i sprječavanje odlaska 

mladih u veće gradove. S tim ciljem Općina 

Fužine svake godine iznova provodi brojne 

projekte koji su od velike 

važnosti za poboljšanje 

osnovnih životnih uvjeta 

mladih; uključujući 

djecu od vrtićke pa sve 

do studentske dobi. 

Tako Općina Fužine 

dugi niz godina provodi 

stipendiranje izvrsnosti za 

učenike srednjih škola i 

studenata. Na razini godine 

stipendira se desetak 

učenika srednje škole te 

isto toliko studenata. U 

prošloj školskoj godini 

stipendirali su ukupno 

devet srednjoškolaca 

i 11 studenata dok se u 

FOTO: iSTOCK 

Načelnik općine Fužine David 

Bregovac 

novoj školskoj, odnosno akademskoj godini, 

stipendira devet srednjoškolaca i devet 

studenata. Uz to, općina sufinancira stručne 

suradnike, kao što su logoped i psiholog, 

produženi boravak u osnovnoj školi, nabavu 

školske opreme za učenike, prijevoz... 

Osigurana je i pomoć za novorođenčad i 

dojenčad, sufinancira se pohađanje Osnovne 

glazbene škole, te usluge županijskog 

bibliobusa. 

U Fužinama su posebno ponosni na dječji 

vrtić koji zadovoljava najviše predškolske i 

europske standarde uz sufinanciranje 75 posto 

ukupnih troškova za djecu s područja Općine. 

Ove godine započinju i projekt sufinanciranja 

smještaja učenika i studenata u učeničkim 

domovima i privatnom smještaju u visini 

od 50 posto troškova, odnosno najviše do 

315 kn mjesečno. Po ovom su projektu jedni 

od rijetkih u Hrvatskoj, čime su pokazali 

samoinicijativnost i inovativnost jednog malog 

mjesta na kojega se mogu ugledati mnogo veći 

i metropolitanski gradovi. 

Osim što brine o najmlađima, Općina 

Fužine brine i o starijima i nemoćnima. Svake 

godine povodom božićno-novogodišnjih 

blagdana provodi program dodjele poklon 

bonova u naravi svim umirovljenicima s 

područja Općine s mirovinama manjim od 

3.000 kuna. 

S obzirom na geografski položaj, 

mogućnost bavljenja poljoprivredom, 

stočarstvom i ostalim poduzetničkim 

djelatnostima s ciljem razvoja, unapređenja 

i modernizacije poljoprivrede na području 

Općine Fužine provode se Programi 

sufinanciranja i dodjele bespovratnih 

sredstava u poljoprivredi. 

Brojna su i događanja i projekti za koje 

Općina objavljuje pozive za sufinanciranje, od 

kulturnih sadržaja, uređenja infrastrukture 

do ulaganja u sportske sadržaje i objekte. 

Neki od njih su Festival Bajerdera, platforma 

Otvoreno, sustav za praćenje 

kvalitete zraka, uređenje 

i opremanje sportsko 

rekreacijskog centra Gmajna, 

gradnja rekreacijskog 

centra Vicićev most, izrada 

projektne dokumentacije za 

multifunkcionalnu sportsku 

dvoranu, pokretna traka za 

sanjkalište Plasa i brojni drugi. 

Svi će ovi projekti nakon 

realizacije dati Fužinama, 

srcu Gorskog kotara, dodatne 

sadržaje koje će obogatiti 

kvalitetu života njegovih 

stanovnika i privući u ovaj 

kraj brojne posjetitelje željne 

zelenog, održivog turizma. 


NAJVEĆI NAPREDAK 

OSTVARILI SU MANJI 

GRADOVI IZ MORSKIH 

ŽUPANIJA 

Nagrada za gradsku upravu koja je najviše podigla kvalitetu života u 

svojoj sredini uvedena je prošle godine. Analiziraju se unapređenje 

stanovanja, opskrba vodom, ulaganje u obrazovanje, pomoć u 

rješavanju stambenog pitanja... Među finalistima su se ove godine 

našli isključivo manji gradovi iz jadranskih županija 


KATEGORIJA 

NAJBOLJI 

NAPREDAK 

D 

rugu godinu zaredom izbor 

najboljih gradova Hanza Medije i 

portala Gradonačelnik.hr obuhvaća 

i nagradu za gradsku upravu koja 

je najviše podigla kvalitetu života u 

svojoj sredini, a u završnicu izbora 

su ušli Bakar, Biograd na moru, 

Nin, Opuzen i Vis. 

- Nagrada za najveći napredak u kvaliteti života 

izračunana je na način da je uspoređen poredak 

u kategoriji kvaliteta života u 2021. godini u 

odnosu na poredak za istu tu kategoriju u sklopu 

prošlogodišnjeg izbora najboljih hrvatskih gradova 

za 2020. godinu. Pet gradova koji su ostvarili najveći 

napredak u poretku su ušli u finale ovogodišnjeg 

izbora – pojašnjavaju u Gradonačelniku.hr. Prva je 

ovakva nagrada lani otišla u Križevce. 

Dok je pri izboru najboljih gradova za život u 

završnicu izbora rangirano 15 gradova za tri nagrade 

najboljima u konkurenciji veliki, srednji i mali 

gradovi, nagrada namijenjenjena sredini koja je 

ostvarila najveći napredak u kvaliteti života biti će 

dodijeljena samo jednom gradu. Za ozračje u kojem 

se bira sredina s najvećim napretkom u podizanju 

kvalitete života od značaja je, među ostalim, 

podatak Gradonačelnika.hr da su ulaganja zavedena 

u gradske proračune kao usluge unapređenja 

stanovanja i zajednice, a što, napominje portal, 

uključuje i opskrbu vodom, uličnu rasvjetu i druge 

rashode vezane uz stanovanje, samo između 2017. 

i 2019. dosegla 15 milijardi kuna i bila u stalnom 

porastu. 

U uzlaznom su trendu, prema istraživanju 

Gradonačelnika.hr, i ukupna izdvajanja gradova za 

obrazovanje. Tijekom prošle godine, u odnosu na 

godinu ranije, izdvajanja za obrazovanje povećalo je 

87 od ukupno 127 gradova u zemlji. 

Kao jednu od važnijih poluga za unaprjeđenje 

kvalitete života u svojim sredinama gradovi, 

upozorava Gradonačelnik.hr, koriste i stambenu 

politiku, odnosno pomoć mladim obiteljima i drugim 

građanima pri kupnji stana. 


KATEGORIJA NAJVEĆI NAPREDAK U KVALITETI ŽIVOTA 

BAKAR 

Najveći pomaci u zaposlenosti i 

visini stipendija i školarina 

B 

akar u Primorsko-goranskoj županiji uvršten je u završnicu 

izbora jer je ostvario najveće pomake u zaposlenosti, 

pokrivenosti ukupnih rashoda i primitaka proračuna ukupnim 

primicima, visini stipendija i školarina te porodiljnih naknada i udjelu 

proračunskog izdvajanja za unaprjeđenje stanovanja i zajednice. 

U prošloj godini Bakar je ostvario pokrivenost ukupnih rashoda 

i izdataka ukupnim primicima na razini od preko 110 posto. Po 

kriteriju prosječnog broja zaposlenih 

na 1000 stanovnika, Bakar je među 

‘top 5’ hrvatskih malih gradova. Iako 

efikasnost njegove gradske uprave nije 

jedan od dosega za ulazak u završnicu 

izbora ove kategorije, Bakar je i unutar 

‘top 5’ malih gradova po efikasnosti 

gradske uprave s prosjekom ukupnih 

prihoda grada po zaposlenome od 1,2 

milijuna kuna po zaposlenome. 

Danas mali, šarmantni grad, 

Bakar je u prošlosti, na prijelazu iz 

18. u 19. stoljeće bio najveći grad, 

a poseban napredak doživio je za 

vrijeme vladavine Marije Terezije. 

U Bakru je pokrenuta i prva hidrotermo 

elektrana u Hrvatskoj te je 1849. 

godine otvorena Pomorska škola Bakar 

koja je danas najstarija strukovna škola 

u Hrvatskoj. 


U prošloj godini 

Bakar je ostvario 

pokrivenost 

ukupnih rashoda i 

izdataka ukupnim 

primicima na razini 

većoj od 110 

posto 

U gradu je 

smanjena 

nezaposlenost, 

povećan je broj 

obrtnika i 

postignut 

povoljniji omjer 

vrtićke djece i 

odgajatelja 


BIOGRAD NA MORU 

Jedan od rijetkih gradova u zemlji 

u kojem raste broj stanovnika 

A 

duti Biograda na Moru u utrci za grad koji je ostvario najveći 

napredak u podizanju kvalitete života su smanjivanje 

nezaposlenosti, poboljšanje indeksa nezaduženosti, povećanje 

broja obrtnika, smanjenje udjela proračunskog izdvajanja za bruto 

plaće i postizanje povoljnijeg omjera vrtićke djece i odgajatelja. U 

prilog ocjeni da se u Biogradu na Moru poboljšava kvaliteta života ide i 

podatak da je taj gradić u Zadarskoj županiji među svega deset sredina 

u zemlji u kojima je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. 

povećan broj stanovnika u odnosu na prethodni popis. 

U Biogradu na moru starijim je osobama osiguran besplatan 

prijevoz do liječnika ili ljekarne, a studentima slabijeg imovnog stanja 

osiguravaju po tisuću kuna mjesečne stipendije. 

Grad osigurava stanove za službene potrebe kako bi privukli 

zanimanja koja su deficitarna u njihovoj sredini. Ideja je da ortopedi, 

profesori matematike i fizike i drugi potrebni stručnjaci mogu lakše 

doseliti i preuzeti posao u Biogradu na Moru. 


TOM DUBRAVEC/CROPIX 

VIS 

Veći broj obrtnika i 

manja nezaposlenost 

OPUZEN 

Značajno povećali sredstva za 

unapređenje stanovanja 

D 

o naslova najboljeg u ovoj kategoriji izbora 

Hanza Medije i Gradonačelnika.hr grad 

Vis će pokušati doći zahvaljujući dobrom Grad je poboljšao 

plasmanu u nekoliko kriterija: smanjenju 

proračunska 

nezaposlenosti, povećanju broja obrtnika 

izdvajanja za 

u mjestu te poboljšanju proračunskih 

izdvajanja za obrazovanje, socijalnu politiku 

obrazovanje, 

i mlade, zaštitu okoliša i usluge unaprjeđenja socijalnu politiku 

stanovanja i zajednice. Vis je u prvome 

i mlade, zaštitu 

izboru najboljih gradova ušao u završnicu u 

okoliša i 

kategoriji obrazovanje, demografija i mladi 

unaprjeđenje 

kao apsolutni rekorder po udjelu izdvajanja 

stanovanja 

za predškolsko obrazovanje od 30 posto, 

ulaganjima u vrtiće, kao i zbog sufinanciranja 

udžbenika za školarce. 

Vis je najveći grad na istoimenom otoku, jednom od 

najudaljenijih u Hrvatskoj. Iako vrlo napućen u ljetnim mjesecima, 

na otoku, prema popisu stanovništva iz 2021., živi 1918 stanovnika. 

IVANA NOBILO/CROPIX 

O 

puzen u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 

konkurira za grad s najvećim napretkom 

u podizanju kvalitete života na temelju 

ostvarene bolje pokrivenosti proračunskih 

rashoda i izdataka ukupnim prihodima i 

primicima, povećanja broja obrtnika kao i 

povećanja proračunskih udjela za izdvajanja 

u obrazovanje, socijalnu politiku i mlade, sport i 

kulturu. Ovaj gradić u dolini Neretve povećao je 

udjel izdvajanja za usluge stanovanja i zajednice 

između 2017. i 2019. za 219 posto. Veći rast od 

Opuzena po tome kriteriju ostvarili su u državi 

samo četiri grada, sva četiri s višestruko više 

stanovnika od Opuzena. 

Uz Metković i Ploče, Opuzen je jedan od tri 

hrvatska grada koji se smjestio u dolini rijeke 

Neretve. Opuzen je poznat po uzgoju i izvozu voća 

i povrća, prvenstveno mandarina. Nekada je bio 

dio Dubrovačke republike te je jedan od prvih 

dalmatinskih gradova koji je krajem 18. stoljeća 

imao osnovnu školu. 

Grad se ističe i po 

povećanju 

proračunskog 

izdvajanja za 

obrazovanje, 

socijalnu politiku 

i mlade, sport i 

kulturu 

BOŽO RADIĆ/CROPIX 

U Ninu su 

značajno su 

poboljšali i 

indeks kretanja 

stanovništva koji 

je jedan od 

kriterija 

kategorije 

kvalitete života 

NIN 

U usluge stanovanja uložen 31 milijun kuna 

G 

radska uprava Nina izborila je završnicu u ovoj 

kategoriji izbora najboljih gradova zahvaljujući 

povećanju zaposlenosti, povećanju proračunskog 

izdvajanja za porodiljne naknade i opreme za 

novorođenčad, kao i proračunskih transfera za zaštitu 

okoliša i sport. Značajno su poboljšali i indeks kretanja 

stanovništva koji je i jedan od kriterija kategorije 

kvalitete života. Između 2017. i 2019. Nin je u usluge 

unapređenja stanovanja i zajednice iz proračuna 

uložio 31 milijuna kuna, što daje drugi najbolji prosjek 

spomenutoga izdvajanja po stanovniku od 11315 kuna 

među svim hrvatskim gradovima. 

Nin slovi za najstariji hrvatski grad, a danas je jedan 

od najboljih manjih gradova u Hrvatskoj. Ujedno je i 

turističko središte kojem su glavni aduti lokacija, klima 

i prirodne ljepote, uključujući i plaže, a svakako treba 

spomenuti i njegovu blizinu i povezanost sa Zadrom. 

Nin je ujedno i najveće nalazište ljekovitog blata u 

Hrvatskoj, ali i jedno od najznačajnijih arheoloških 

nalazišta na području Hrvatske. 


GLAS PARTNERA 

Udruga gradova u Republici 

Hrvatskoj ove je godine 

obilježila 20 godina 

kontinuiranoga rada pod 

ovim nazivom i u ovom 

organizacijskom obliku. 

Doduše, začeci postojanja 

organizacije lokalnih jedinica 

datiraju u 1971. godinu no zbog posve 

drugačijeg društvenog, političkog i pravnog 

uređenja zemlje, tek je djelomično moguće 

iznaći poveznice između danas postojeće 

Udruge gradova i ranijih organizacija. 

Udruga gradova jest nacionalna 

organizacija. Status nacionalne udruge 

dodijeljen joj je slovom zakona, no organizacija 

koja obuhvaća i istinski okuplja 127 gradova 

uistinu zaslužuje naziv hrvatske zajednice 

gradova. Njezini počeci nisu bili lagani niti se 

afirmacija Udruge gradova dogodila u kratkom 

vremenu. Postupno se gradilo organizaciju 

koja se, od inicijalnih 80 članova, gradova, 

povećala do ovoga broja. Uz brojčano jačanje, 

najveći je i najteži dio posla bio dokazati se 

kao ozbiljan sugovornik i partner državnim 

tijelima te kao organizacija koja zastupa 

interese ne gradova argumentirano, asertivno 

i utemeljeno. Kultura dijaloga, razmjene i 

sučeljavanja mišljenja gradi se godinama i 

ta zadaća nikada nije posve dovršena, no u 

odnosu na same početke rada i djelovanja 

Udruge gradova, danas sa sigurnošću možemo 

reći da je Udruga organizacija čija se mišljenja 

čuju, uvažavaju i prihvaćaju. 

FINANCIRANJE SREDSTVIMA EU 

Udruga svoju djelatnost financira iz 

članarina, EU fondova, međunarodnih 

darovnica, kotizacija od stručnih skupova, 

donacija, itd. Svaki grad član u udruzi 

zastupa gradonačelnik. Osnove djelovanja 

uređene su Statutom i Poslovnikom. 

Predsjednik Udruge gradova je Željko Turk, 

gradonačelnik Zaprešića, a potpredsjednici 

su Marko Filipović, gradonačelnik Rijeke i 

Loris Peršurić, gradonačelnik Poreča. Mandat 

predsjednika i članova predsjedništva traje 4 

godine, u pravilu od jednih do drugih lokalnih 

izbora. 

Kroz ovih dvadeset godina rada, doslovno 

nema područja oko kojega nismo djelovali u 

smislu izrade propisa, zakona ili podzakonskih 

akata. U prvom redu to su sustav lokalne 

samouprave i njezino financiranje, a tu su i 

propisi koji se odnose na predškolski odgoj i 

obrazovanje, kulturu i sport, zaštitu potrošača 

i zdrav, održiv okoliš; klimatske promjene, 

poljoprivredno zemljište, regionalni razvoj, 

eu fondove, transparentnost proračunskih 

VAŽNA PODRŠKA U RAZVOJU I NAPRETKU GRADOVA 

Udruga gradova RH 

već 20 godina štiti i 

promiče interese 

jedinica lokalne 

samouprave 

Zadaća Udruge je sačuvati financijsku snagu i 

potencijal gradova koji su kroz povijest, bez sumnje, 

centri razvitka, napretka i ekonomske snage 


procesa, vodno-komunalni sektor, ceste, 

javnu rasvjetu, sudjelovanje javnosti, status 

lokalnih službenika i dužnosnika, izborni 

sustav, prostorno uređenje i graditeljstvo, 

sigurnost ljudi i imovine, stanovanje, civilno 

društvo, osobe s invaliditetom, socijalnu 

isključenost i deprivirane skupine, općenito 

na društvene djelatnosti, ciljeve održivog 

razvoja, organizaciju i unapređenje prometa u 

gradu, sigurnost građana i imovine te brojne 

druge životne, građanima bitne teme. Svake od 

navedenih tema dotaknuli smo se na nekom od 

događanja koja smo tijekom svih ovih godina 

organizirali bilo samostalno, bilo s našim 

partnerima. 

DIJALOG S MINISTARSTVIMA 

Sve ove godine pratimo nacrte i prijedloge 

akata državnih tijela koji proizlaze iz Plana 

normativne aktivnosti Vlade RH, očitujemo 

se, zagovaramo stajališta gradova, predlažemo 

rješenja na korist gradovima i njihovim 

građanima, sudjelujemo u radnim skupinama 

pa tako na buduće norme djelujemo već u ranoj 

fazi, tijekom njihove izrade. 

Suradnja i dijalog s Ministarstvom financija 

uspješni su i kontinuirani što je važno uvijek, 

a posebno u vremenima nadolazeće globalne 

ekonomske krize. Zadaća nam je sačuvati 

financijsku snagu i potencijal gradova koji 

su, bez sumnje kroz povijest, centri razvitka, 

napretka i ekonomske snage. 

Godinama smo se zalagali za uvođenje fonda 

fiskalnog izravnanja što se konačno i dogodilo 

2018. godine. Uvođenjem fonda izravnanja 

ublažena je nejednakost fiskalnih kapaciteta 

različitih lokalnih jedinica za pružanje 

istovjetnih usluga te su time istinski stvoreni 

preduvjeti za ravnomjeran regionalni razvoj. 

Godinama provodimo i nastavit ćemo 

provoditi aktivnosti Udruge gradova u vezi s 

gospodarenjem otpadom jer kvalitetan sustav 

gospodarenja otpadom jednostavno nema, 

niti može imati alternativu. Ova je tema, uz 

financiranje lokalne samouprave, uvijek jedna 

od prioritetnih, a za pretpostaviti je da će to 

biti i u godinama koje slijede 

Osnaživanje gradova decentraliziranjem 

poslova i financijskih sredstava preduvjet 

je stvaranja učinkovite javne uprave na 

razini najbližoj građanima. Od početne 

decentralizacije provedene još 2001. godine, 

tek smo djelomično dobili ovlasti u područjima 

gradnje i prostornog uređenja, prometa, 

održavanja cesta. Ono za što se zalažemo jest 

puni opseg ovlasti i sredstava kako bi gradovi 

konačno mogli obavljati sve poslove koje im 

u samoupravni djelokrug povjerava Ustav 

Republike Hrvatske. 

Kroz dvadeset godina rada i postojanja 

organizirali smo mnogo toga, od velikih 

skupova i tematskih konferencija do 

edukativnih online seminara. Gotovo da nije 

bilo tematskog područja koje nismo obradili 

i kojega se nismo dotaknuli u panelima, 

izlaganjima, raspravama. Nastojali smo uvijek 

njegovati regionalni pristup te skupove 

održavati i izvan Zagreba. 

FORUM ZA RAZMJENU MIŠLJENJA 

Uz to što je Udruga gradova forum za 

razmjenu mišljenja gradova, kanal njihove 

komunikacije te svojevrsni sindikat gradova, 

nastojimo članstvo potaknuti na primjenu 

novih ideja, praksi i suvremenih rješenja 

primjerenih koncepciji pametnih gradova. 

S tim ciljem periodično provodimo projekt 

tijekom kojega se detektiraju najbolje, 

inovativne i posebne prakse gradova u 

određenim područjima te informacije o 

najboljim praksama javno objavljujemo. 

Nastojimo i povezati gradove s partnerima 

iz Europe i svijeta te na web stranici Udruge 

redovito objavljivati ideje koje razrađuju i 

primjenjuju svjetski urbani centri. 

Udruga gradova pokrenula je početkom 

2022. projekt stručne podrške gradovima koji 

žele početi primjenjivati proces zajedničkog 

planiranja proračuna (participativnog 

budžetiranja) ili unaprijediti postojeći proces. 

Projekt je kreiran na temelju iskustava 

u provedbi participativnog budžetiranja 

hrvatskih i europskih gradova. 

ISTICANJE DOBRIH PRIMJERA 

Udruga ostvaruje brojne međunarodne 

suradnje i partnerstva. Primjerice, već 

godinama obavlja poslove Nacionalne 

kontakt točke za program URBACT – 

program međuregionalne suradnje čiji je 

cilj razmjena znanja i izgradnja kapaciteta 

europskih gradova u kontekstu održivog 

urbanog razvoja te informiranje gradova i 

njihovo poticanje na uključivanje u tematske 

mreže gradova za prijenos znanja i iskustava. 

Redovito objavljujemo vijesti I članke na 

mrežnoj stranici Nacionalne URBACT točke 

(www.urbact.eu/hrvatska) kao i tiskane i 

digitalne publikacije o rezultatima i dobrim 

primjerima gradova, te motiviramo gradove na 

uključivanje. 

Europski odbor regija savjetodavno je 

tijelo Europske unije osnovano 1994. s ciljem 

zaštite interesa lokalnih i regionalnih vlasti 

u zakonodavnom postupku Europske unije 

koji se tiče njihovog djelokruga nadležnosti. 

Gradove u Odboru regija predstavljaju 

predsjednik Udruge i gradonačelnik Zaprešića, 

Željko Turk, gradonačelnik Pregrade Marko 

Vešligaj i predsjednik skupštine Grada 

Zagreba Joško Klisović, dok su zamjenici 

gradonačelnici Malog Lošinja - Ana Kučić, 

Novigrada – Anteo Milos i Čazme – Dinko 

Pirak. Izabrani predstavnici će tijekom 

naredne dvije i pol godine braniti interese 

lokalne i regionalne samouprave u političkim 

i zakonodavnim procesima Europske unije te 

aktivno sudjelovati u raspravama o nizu važnih 

tema. 

Udruga gradova organizira brojna događanja, od velikih skupova 

i tematskih konferencija do edukativnih online seminara 


GLAS PARTNERA 

5G ATLAS HRVATSKOG TELEKOMA I EKONOMSKOG INSTITUTA ZAGREB 

5G je jedan od 

ključnih pokretača 

gospodarskog rasta 

Razvoj 5G infrastrukture jedan je od ključnih pokretača 

gospodarskog rasta i društvenog napretka, i to u 

svim gradovima i županijama. Dapače, uvođenje i 

razvoj 5G mreže, u čemu Hrvatski Telekom prednjači, 

poduprijet će pozitivnu transformaciju gospodarstva u 

svim regijama kako bi one bile produktivnije i s većim 

potencijalom rasta u budućnosti 

Ulaganja u razvoj 5G mreže u 

sljedećih nekoliko godina 

donijet će više od 10 

milijardi kuna (1,33 

milijardi eura) dodatne 

vrijednosti hrvatskom 

gospodarstvu, godišnja 

neto korist od ulaganja u 

5G procjenjuje se na 1,72 posto BDP-a, a 5G 

stvara značajan gospodarski i razvojni 

potencijal u svim hrvatskim regijama. 

Pokazuju to rezultati publikacije “5G Atlas - 

Ekonomski učinci razvoja 5G infrastrukture u 

Republici Hrvatskoj”, koja je nastala u 

suradnji Hrvatskog Telekoma i Ekonomskog 

instituta Zagreb. Analizom su obuhvaćeni svi 

hrvatski gradovi i općine, odnosno svi aktivni 

poslovni subjekti u zemlji. 

TROSTRUKA KORIST 

Atlas 5G potvrdio je kako je razvoj 5G 

infrastrukture jedan od ključnih pokretača 

gospodarskog rasta i društvenog napretka, i 

to u svim gradovima i županijama. Dapače, 

uvođenje 5G mreže poduprijet će pozitivnu 

transformaciju gospodarstva u svim 

regijama kako bi one bile produktivnije i 

s većim potencijalom rasta u budućnosti. 

Omjer troškova i ulaganja u 5G u Hrvatskoj 

iznosi 3,0, što znači da će ukupna korist za 

gospodarstvo i građane biti tri puta veća. 

Prema umjerenim procjenama, uvođenje 5G 

mreže rezultirat će povećanjem prihoda od 

20 do 50 posto, izvozne sofisticiranosti od 

10 posto, smanjenjem troškova poslovanja 

za 10 posto, dok će se potencijal za osnivanje 

novih poduzeća povećati čak tri puta.Pritom 

će se rast zaposlenosti u svim analiziranim 

sektorima kretati u rasponu od 8 posto u 

prerađivačkoj do 46 posto u ICT industriji. 

Najveći pozitivan učinak očekuje se u Gradu 

Zagrebu, koji bi uz razvoj 5G mreže trebao 

doživjeti povećanje zaposlenosti od 2,5 puta. 

Glavni grad slijedi skupina visokorazvijenih 

županija poput Zagrebačke, Istarske, 

Primorsko-goranske i Splitsko-dalmatinske, 

u kojima se može očekivati povećanje između 

16 i 24 posto. 

“Uvođenje 5G mreže ima potencijal povećati 

tržišni dinamizam, unaprijediti troškovnu 

konkurentnost i sofisticiranost domaćeg 

gospodarstva te dovesti do redistributivnih 

učinaka ekonomske aktivnosti među 

hrvatskim regijama. Hrvatska će imati 

višestruko veće koristi od uvođenja 5G mreže 

od troškova razvoja te infrastrukture, zbog 

čega je od presudne važnosti da svi dionici – 

poslovni i javni sektor, ministarstva, županije, 

jedinice lokalne samouprave, aktivno 

sudjeluju u poticanju mjera koje će omogućiti 

da 5G iskoristi svoj potencijal, što je u interesu 

gospodarstva i društva”, izjavila je Maruška 

Vizek, voditeljica istraživanja i znanstvena 

savjetnica s Ekonomskog instituta Zagreb. 

BROJNE PRILIKE ZA GRADOVE I ŽUPANIJE 

Pozitivan utjecaj razvoja 5G mreže na 

povećanje prihoda od izvoza također se može 

očekivati u svim industrijskim granama. I 

to od 20 posto povećanja prihoda od izvoza 

u prerađivačkoj industriji, preko 80 posto u 

ICT sektoru, pa sve do 120 posto u zdravstvu 

Za iskoristivost punog 5G 

potencijala presudnu ulogu 

imaju prostorni planovi 

orijentirani razvoju te 

učinkovitiji i brži procesi 

izdavanja dozvola 


zahvaljujući jačanju zdravstvenog turizma. 

Među županijama u sam vrh svrstala se 

Vukovarsko-srijemska županija s očekivanim 

povećanjem prihoda od 32 posto. Najveće 

opipljive koristi u pogledu smanjenja troškova 

poslovanja uslijed povećanja brzina interneta 

koje donosi 5G mreža autori istraživanja 

očekuju u poljoprivredi, ICT-u i prijevozu, 

a najveće smanjenje troškova očekuje se u 

Požeško-slavonskoj (29 posto), Ličko-senjskoj 

(25 posto) i Istarskoj županiji (21 posto). 

“Kako bi se ostvario puni potencijal 5G 

tehnologije, potrebno je nastaviti raditi na 

njezinom daljnjem širenju. Zato je izrazito 

važno stvoriti povoljne investicijske uvjete koji 

će amortizirati nepovoljan rast cijene električne 

energije i inflacije te imati zakonski okvir u 

kome će razvoj elektroničke komunikacijske 

infrastrukture biti neometan. Također je važno 

dostupna EU investicijska sredstva usmjeriti u 

sustavnu primjenu 5G-a u gospodarstvu”, kaže 

Boris Drilo, član Uprave i glavni direktor za 

ISTOCK 

tehniku i informacijske tehnologije HT-a. 

Najveći potencijal povećanja udjela novih 

poslovnih subjekata uvođenjem 5G mreže 

ima Bjelovarsko-bilogorska županija, za 

čak 3,5 puta, a potencijal za više od 3,1 puta 

bilježe Koprivničko-križevačka, Virovitičkopodravska, 

Vukovarsko-srijemska, Požeškoslavonska, 

Osječko-baranjska i Zadarska 

županija. Grad Zagreb pak bilježi najveći efekt 

na povećanje ukupnih prihoda od prodaje, 

izvoznih prihoda i ukupnu zaposlenost, gdje 

je zbog veličine i ekonomske snage taj efekt 

gotovo dvostruko veći u odnosu na druge 

županije. 

KORIŠTENJE POTENCIJALA 

Pojedine regije su u boljoj poziciji za 

ostvarivanje pozitivnih učinaka 5G mreže 

te na njoj zasnovanih tehnologija. Poticajne 

mjere poput prostornih planova orijentiranih 

razvoju te učinkovitijih i bržih procesa 

izdavanja dozvola s ciljem izgradnje 5G mreže 

imaju presudnu ulogu u tome da svi gradovi 

i županije imaju priliku iskoristiti puni 5G 

potencijal. 

Neovisno o tome je li riječ o pametnim 

gradovima, korištenju javnih usluga, 

digitaliziranoj poljoprivredi, medicini, 

obrazovanju ili učinkovitijoj proizvodnji, 

5G mreža je zbog svoje široke primjenjivosti 

neizostavan dio svake moderne države i 

transformativnog poslovnog modela te nema 

grada, županije, sektora ili industrije koja neće 

imati realne koristi od 5G-a. 

Razvoj 5G mreže i posljedični rast mobilnih 

brzina za sobom povlače i povećanje izvozne 

sofisticiranosti, drugim riječima povećanje 

tehnološke složenosti izvoznih proizvoda 

i usluga. Na razini čitavog hrvatskog 

gospodarstva izvozna sofisticiranost u sektoru 

prijevoza trebala bi se povećati za 5 posto, u 

ICT-u za 7 posto, u prerađivačkoj industriji 19 

posto, dok bi se u sektoru poljoprivrede trebala 

povećati za izvanrednih 25 posto. Virovitičkopodravska, 

Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska 

i Požeško-slavonska županija pritom imaju 

najveći potencijal za razvoj tehnološki 

naprednijih izvoznih proizvoda uslijed rasta 5G 

infrastrukture. 

“5G mreže značajno povećavaju razinu 

digitalizacije te pružaju nove i uzbudljive 

mogućnosti te ne postoji niti jedna industrija 

ili dio našeg života na koji 5G revolucija neće 

pozitivno utjecati. Kao vodeći investitor u 

digitalnu infrastrukturu u Hrvatskoj, nastavit 

ćemo ulagati u budući gospodarski i društveni 

prosperitet zemlje, nadajući se da će za 

ulaganja povoljno okruženje omogućiti da 

naša ulaganja u digitalizaciju i 5G ostvare svoj 

puni potencijal”, zaključio je Kostas Nebis, 

predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma. 


GLAS PARTNERA 

GRAD KONTINUIRANO ULAŽE U DOBROBIT STANOVNIKA, BAŠTINE I POSJETITELJA 

Dubrovnik pametnim 

digitalnim rješenjima 

postaje predvodnik 

koncepta održivog turizma 

Projekt Respect the City - Poštujmo Grad, koji se 

provodi od 2017., odgovor je na sve istaknutije prijetnje 

turističkog prometa vrijednoj baštini 

Kao i sve više popularnih 

svjetskih destinacija i 

Dubrovnik se našao suočen s 

izazovima prekomjernog 

turizma, a kao odgovor na sve 

istaknutije prijetnje koje je 

turistički promet imao na 

vrijednu baštinu, gradska 

uprava od 2017. godine osmišljava i provodi 

multidisciplinarni strateški projekt Respect the 

City - Poštujmo Grad. Aktivnosti projekta 

usredotočene su prema ulaganjima, suradnji i 

najboljim praksama u dugoročnom upravljanju 

odredištem u svrhu dobrobiti stanovnika i 

posjetitelja. Uspostavljeno je partnerstvo s 

CLIA-om, krovnim udruženjem kruzing 

industrije, te je u samo nekoliko godina 

postignut optimalan raspored ticanja kruzera 

unutar godine, tjedna i unutar pojedinog dana, 

a Grad nastavlja razvijati održivi turizam 

kontinuiranim razvijanjem Smart City 

aplikativnih rješenja. Posljednje takvo 

rješenje je redizajnirana i digitalizirana 

turistička kartica Dubrovnik Pass, koja je u 

svega nekoliko mjeseci postigla izniman 

uspjeh, bilježeći rekordne prihode od 

kulturne baštine. Dubrovnik Pass digitalni je 

ključ koji otvara vrata najznačajnijim 

znamenitostima grada Dubrovnika. 

Uključuje posjet gradskim zidinama, 

muzejima i galerijama te javni 

prijevoz kao i popuste za 

brojne kulturne i turističke 

sadržaje, a dostupni su u 

jednodnevnom, 

trodnevnom i 

sedmodnevnom obliku. 

Grad Dubrovnik kreirao 

Gradonačelnik 

Dubrovnika Mato 

Franković 

SUKLADNO VIZIJI, DUBROVNIK SE 

DANAS RAZVIJA ODRŽIVIM SMJEROM 

KORISTEĆI SUVREMENE DIGITALNE 

TEHNOLOGIJE U INOVATIVNOM I 

KREATIVNOM GOSPODARSTVU, EFIKASNOJ 

INFRASTRUKTURI, URBANOJ MOBILNOSTI I 

ODGOVORNOM TURIZMU 

je i Digital Nomad Dubrovnik Pass kroz koji se 

osiguravaju posebne pogodnosti za osobe koje u 

Dubrovniku borave duže vrijeme radeći na 

daljinu jer se Dubrovnik u svjetskim okvirima 

sve više prepoznaje kao poželjna destinacija za 

digitalne nomade. 

Ovaj kao i drugi Smart City alati u primjeni, 

poput Dubrovnik Visitor - aplikacije za praćenje 

broja posjetitelja unutar povijesne jezgre s 

predviđanjem gužvi, od iznimne su važnosti 

za daljnji razvoj održivosti, jer su svojevrstan 

preduvjet za disperziranje posjetitelja na 

alternativne gradske ili prigradske lokacije. 

Različite aplikacije, poput smart parkinga, 

ujedno štede vrijeme korisnicima ali i 

preveniraju prometna zagušenja. Uslugom 

100% električnog car sharinga, posjetiteljima 

je omogućena udobnost osobnog vozila po 

izboru, uz uštedu novca, vremena i istovremeno 

brigu o okolišu. Krajnji cilj gradske uprave 

je ograničenje pristupa automobilima do 

granica zaštićene kontaktne zone povijesne 

jezgre za sve osim za lokalno stanovništvo, a 

za posjetitelje se razvija energetski potpuno 

neovisan sustav Park´n´Ride koji obuhvaća 

parking za vozila u neposrednoj blizini centra 

i prijevoz gradskim autobusima uključen u 

cijenu parkiranja. Primjenom novog Zakona o 

sigurnosti prometa na cestama Grad Dubrovnik 

moći će sustavno regulirati promet na svom 

području, odnosno urediti načine i uvjete ulaza, 

prometovanja i izlaza svih kategorija vozila u 

kontaktnoj zoni kako bi se promet optimizirao 

te, sukladno smjernicama UNESCO-a 

i Plana upravljanja zaštićenom 

povijesnom cjelinom, smanjio štetan 

utjecaj motoriziranog prometa na 

zaštićenim kulturno-povijesnu 

baštinu. Kupnja vaučera tako je već 

omogućena putem aplikacije Bus 

Web Shop. Rezerviranje i plaćanje 

termina dolaska i zaustavljanja u 

zoni posebnog prometnog 

režima provode se na 

temelju raspoloživih 

vremenskih razdoblja 

čime se značajno 

ubrzava proces na 

terenu, dolazi do 

smanjenja gužvi 

i opterećenja na 

gradskim ulazima, a 

što vodi održivom 

upravljanju 

prometom. 


KATEGORIJA 

GOSPODARSTVO 

U OVIM JE GRADOVIMA 

NAJBOLJE OZRAČJE 

ZA OBRTNIKE, TVRTKE I 

PODUZETNIKE 

Gradovi su rangirani na temelju 14 pokazatelja i podataka Državnog 

zavoda za statistiku, Ministarstva regionalnog razvoja, Hrvatskog 

zavoda za zapošljavanje te Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i 

obrta. Osim pokazatelja zaposlenosti, proračunskih prihoda i dohotka, 

analizirani su i podaci o stopi siromaštva 


U 

završnicu jedne od 

najprestižnijih kategorije 

izbora najboljih gradova 

Hanza Medije i portala 

Gradonačelnik.hr u kojoj 

se biraju sredine s 

najboljim ozračjem za 

gospodarstvo, plasirala su 

se i sva tri lanjska pobjednika. Riječ je o 

Samoboru u konkurenciji velikih, Svetoj 

Nedjelji u kategoriji srednjih i Malom Lošinju 

u izboru malih gradova, od kojih će naslov 

najboljeg pokušati preuzeti 12 gradova. 

Samoboru, koji je naslov najboljeg grada 

za gospodarstvo ponio i 2020., ove godine 

konkuriraju Koprivnica, Krapina, Varaždin 

(pobjednik u ovoj kategoriji za 2017.) i Pula, 

koja je u ovome izboru trijumfirala 2018. 

Konkurenciju Malom Lošinju među malim 

gradovima za naslov najboljeg grada za 

gospodarstvo čine Bakar, Hvar, Orahovica 

i Rab. U konkurenciji srednjih gradova 

četverostrukom pobjedniku, Svetoj Nedelji, u 

protukandidati u završnici su Kastav, Opatija, 

Poreč i Rovinj. 

Rangiranje gradova u ekonomskoj 

kategoriji izbora Hanza Medije i 

Gradonačelnika.hr rađeno je na temelju 14 

pokazatelja i podataka Državnog zavoda 

za statistiku, Ministarstva regionalnog 

razvoja, Hrvatskoj zavoda za zapošljavanje, 

te Ministarstva gospodarstva, poduzetništva 

i obrta. Osim spomenutih pokazatelja 

zaposlenosti, proračunskih prihoda i dohotka, 

analizirani su i podaci o stopi siromaštva 

u sredinama te proračunska izdvajanja za 

subvencije trgovačkim društvima. 

Pobjednici u tri konkurencije ove 

kategorije biti će proglašeni 1.prosinca u 

Opatiji. 


KATEGORIJA GOSPODARSTVO 

MALI LOŠINJ 

Prošlogodišnji pobjednik 

pokušat će obraniti naslov 

M 

ali Lošinj ide u obranu naslova u ovoj konkurenciji 

temeljem ostvarenog prosječnog dohotka od 

35107 kuna po stanovniku, prosječnog izvornog 

prihoda po stanovniku od 6600 kuna te ostvarenom 

zaposlenošću od 327 zaposlenih na 1000 stanovnika. 

Glavni aduti aktualnog pobjednika su i činjenica da 

grad nije uveo prirez te dosegnuti razvoj obrtništva od 

51 obrtnika na 1000 stanovnika. 

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine 

Mali Lošinj ima 7537 stanovnika. Grad Mali Lošinj 

administrativno je središte koji obuhvaća južni dio 

otoka Cresa, otok Lošinj te otoke Unije, Ilovik, Susak, 

Male Srakane i Vele Srakane. Ukupne je površine 223 

km 2 te je najveće naselje na otoku. 

Neki od dodatnih aduta Malog Lošinja, zbog kojih su 

i lani osvojili titulu najboljeg malog grada u kategoriji 

gospodarstva, su i poticanje poduzetništva, olakšice 

gospodarstvenicima za vrijeme pandemije, te brojna 

ulaganja u poljoprivrednu i turističku infrastrukturu. 

Ostvareni 

prosječni 

dohodak po 

stanovniku iznosi 

35.107 kuna, a na 

1000 stanovnika 

grad ima 51 

obrtnika 


BAKAR 

Glavni aduti su efikasnost 

gradske uprave i prosječni 

dohodak po stanovniku 

MALI 

GRADOVI 

A 

duti Bakra, koji je osim u ovoj kategoriji 

ušao i u završnicu izbora gradova koji 

su ostvarili najveći napredak u kvaliteti 

života, za pobjedu u ovoj konkurenciji su 

ostvarena razina zaposlenosti u gradu koja 

se ogleda u prosjeku od 400 zaposlenih na 

1000 stanovnika, efikasnosti gradske uprave 

iskazana kroz pomenutih pokazatelj od 1,2 

milijuna kuna prihoda po zaposlenome te 

pokrivenost ukupnih rashoda i izdataka, 

ukupnim prihodima i primicima od 110 

posto. Osim po potonjim kriterijima, Bakar je 

unutar ‘top 10’ malih gradova i po prosječnom 

dohotku po stanovniku od 32019 kuna. 

Prema posljednjem popisu stanovništva, 

u Bakru danas živi 7573 stanovnika, a 

Grad Bakar mnogo ulaže u gospodarstvo. 

Imaju razvijenu industrijsku zonu Bakar 

Ostvarena 

razina 

zaposlenosti u 

gradu ogleda se 

u prosjeku od 

400 zaposlenih 

na 1000 

stanovnika 

koja se nalazi u samom zaleđu grada, a u koju 

stalno dolaze nove tvrtke i investitori. Početkom 

studenog najavljeno je kako se u industrijskoj 

zoni gradi desetak objekata, a još toliko ih je u 

pripremi. Industrijska zona Bakar jedna je od 

najvećih u Hrvatskoj. 

TEA CIMAŠ/CROPIX 

Efikasnost 

gradske uprave 

izražena je 

prosječnim 

prihodom po 

zaposlenome od 

dva milijuna 

kuna 


G 

rad Hvar, pobjednik izbora najboljih malih gradova u ovoj 

kategoriji za 2019., pokušat će vratiti primat temeljem ‘top 5’ 

dosega prosječnog izvornog prihoda po stanovniku od 7318 

kuna po stanovniku i razvoja obrtništva iskazanog kroz pokazatelj 

od 109 obrtnika na 1000 stanovnika. S pokrivenošću ukupnih 

rashoda i izdataka ukupnim prihodima i primicima od 108,28 posto 

Hvar je među deset najuspješnijih malih sredina u zemlji. Također, 

Grad Hvar nalazi se i među ‘top 10’ gradova po stopi siromaštva 

prema dohodovnoj metodi koja iznosi 12,1 posto stanovništva i 

među ‘top 15’ gradova po bruto plaći po zaposlenom koja iznosi 

105.145,11 kuna. 

Grad Hvar, prema posljednjem popisu 

stanovništva iz 2021. godine ima 3979 

stanovnika, a glavne gospodarske grane u 

gradu, kao i na cijelom otoku su turizam, 

ribarstvo i poljoprivreda. 

PAUN PAUNOVIĆ/CROPIX 

HVAR 

Svaki jedanaesti stanovnik 

ovoga grada je obrtnik 

CROPIX 

Stopa siromaštva 

prema dohodovnoj 

metodi iznosi 

12,1 posto 

stanovništva, a 

bruto plaća po 

zaposlenome je 

105.145,11 kuna 

Aduti ovog grada 

su pokrivenost 

ukupnih rashoda 

i izdataka te 

dosegnuta 

zaposlenost od 

316 zaposlenih 

na 1000 

stanovnika 

ORAHOVICA 

Grad nema prirez ni 

dugove, a za subvencije 

daju 2 posto proračuna 

Z 

avršnicu izbora najboljeg malog grada za 

gospodarstvo Orahovica je, među ostalim, izborila 

pokrivenošću ukupnih rashoda i izdataka, ukupnim 

prihodima i primicima od 130 posto i dosegnutom 

zaposlenošću od 316 zaposlenih na 1000 stanovnika. 

Ovaj gradić u Virovitičko-podravskoj županiji nema ni 

prireza, ni dugova. Također, Orahovica se nalazi među 

‘top 5’ gradova po udjelu subvencija u proračunu koji 

iznosi 1,98 posto proračuna. 

Prema posljednjem popisu stanovništva, Orahovica 

broji 4537 stanovnika, a grad ima dobro razvijeno 

gospodarstvo. U Orahovici djeluju mnoge kompanije koje imaju 

dugu i važnu tradiciju za ovo područje, ali i za cijelu Hrvatsku. 

Orahovica ima i dvije poslovne zone, od kojih je jedna u potpunosti 

popunjena. Također, dobra lokacija, bogata povijest i kulturna 

baština razlog su i zašto Orahovica ulaže i turistički sektor te bilježi 

sve veću posjećenost. Grad Orahovicu, koja je jedan od oslonaca 

Virovitičko-podravske županije, nazivaju “malom Švicarskom”. 

WWW.ORAHOVICA.HR 

RAB 

Prosječna bruto plaća iznosi 273 tisuće kuna 

T 

radicionalno jaku zastupljenost otočkih 

gradića u ovome izboru ove godine, uz 

Hvar i Mali Lošinj, potvrdio je i grad 

Rab. Aduti Raba su prosječna bruto plaća 

po zaposlenom u gradu od 273 tisuće kuna, 

ostvarena efikasnost gradske uprave izražena 

kroz prosječni prihod po zaposlenome od 

dva milijuna kuna, razvijeno obrtništvo 

s pokazateljem od 78 obrtnika na 1000 

stanovnika te pokrivenost proračunskih 

rashoda i izdataka primicima od 102 posto. Po 

bruto plaći i efikasnosti gradske uprave Rab je 

među tri najbolja mala grada u zemlji. 

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 

2021. godine, Grad Rab ima 7161 stanovnika, 

a glavne gospodarske grane u gradu, kao 

i na cijelom otoku su turizam, trgovina, 

poljoprivreda i ribarstvo. Otok Rab je jedna 

od turistički najrazvijenijih regija Hrvatske, a 

Grad Rab je njegovo administrativno središte. 




SREDNJI 

GRADOVI 

Grad ima 441 

zaposlenog na 

1000 stanovnika i 

prosječnu 

godišnju bruto 

plaću po 


108.542 kune 

SVETA NEDELJA 

Porezno rasterećenje za poduzetnike i građane 

O 

tkako Hanza Media i Gradonačelnik.hr 

organiziraju izbor najboljih gradova, u kategoriji 

gospodarstvo u konkurenciji srednjih gradova 

pobjeđivala je Sveta Nedjelja. 

I ove se godine ovaj grad u Zagrebačkoj županiji 

našao među finalistima. Sveta Nedelja, među 

ostalim, svoje je mjesto u finali zaslužila impresivnim 

statističkim pokazateljima prema kojima je prema 

različitim kriterijima u “top pet” gradova srednje 

veličine- Grad ima 441 zaposlenog na 1000 stanovnika, 

prosječnu godišnju bruto plaću po zaposlenome od 

108.542 kune, te udio poreznih prihoda u ukupnim 

prihodima i primicima od 78,8 posto. 

Prema kriteriju izdvajanja za bruto plaće u ukupnim 

rashodima i izdacima, a to je 11,86 posto proračuna, 

također se našla u samom vrhu, kao i prema kriteriju 

stope siromaštva. Grad Sveta Nedelja proveo je i 

najveće porezno rasterećenje. 

K ASTAV 

Niska stopa siromaštva u 

gradu obrtnika i poduzetnika 

G 

rad u Primorsko-goranskoj županiji, u neposrednoj 

blizini Rijeke, u završnicu u konkurenciji srednjih 

gradova ušao je zbog više ekonomskih pokazatelja. 

Kastavština je još od davnih vremena poznata kao kraj vrsnih 

zanatlija, pa kastavsko gospodarstvo i danas, prije svega, 

obilježavaju mali i srednji poduzetnici i obrtnici, te tek 

nekoliko većih tvrtki. 

Kastav se među finalistima, između ostalog, našao na 

temelju prosječnog dohotka po stanovniku od 35.379 kuna, 

a u top pet je dospio i prema pokazatelju stope siromaštva 

od 9,2 posto stanovništva. Prema kriterijima udjela poreznih 

prihoda u ukupnim prihodima i primicima od 53,42 posto i 

pokazatelju efikasnosti gradske uprave od 574.737 kune po 

zaposlenom također je zaslužio mjesto među finalistima. Po 

svim nabrojenim pokazateljima Kastav je unutar top deset 

srednjih gradova, kao i po niskoj razini izdvajanja za bruto 

plaće u gradskoj administraciji koja se ogleda kroz udjel u 

proračunu od 15 posto. 

TEA CIMAŠ/CROPIX 

Udio poreznih 

prihoda u 

ukupnim 

prihodima i 

primicima iznosi 

53,42 posto 


Prosječni 

dohodak po 

stanovniku je 

39.279 kuna, a 

zaposleno je 388 

na tisuću 

stanovnika 


OPATIJA 

Izdašne subvencije za gospodarstvo iz proračuna 

J 

edno od najpoznatijih hrvatskih turističkih 

odredišta, kvarnerska dama Opatija, grad je 

jakog turizma koji predstavlja i jednu od najjačih 

gospodarskih grana u gradu. 

U brojnim se kriterijima koji su uzimani u obzir u 

ovom izboru našla na samom vrhu liste svih hrvatskih 

gradova. U top pet gradova je po prosječnom dohotku 

stanovništva, broju zaposlenih, bruto plaći... 

U utrku za naslov najboljeg srednjeg grada za 

gospodarstvo Opatija ide s prosječnim dohotkom 

po stanovniku od 39,279 kuna, dostignutom 

zaposlenošću od 388 zaposlenih na tisuću stanovnika 

te pokrivenošću ukupnih rashoda i izdataka 

prihodima i primicima od 108 posto. Osim u potonjim 

pokazateljima, Opatija je unutar ‘top 5’ srednjih 

gradova i po bruto plaći po zaposlenom u kategoriji 

srednjih gradova od 106.799 kuna. Gledajući iznos 

subvencija za gospodarstvo iz gradskog proračuna ‘per 

capita’ ili po stanovniku, Opatija je s izdvojenih 189 

kuna na drugom mjestu ljestvice svih gradova u 2020. 

€ 

DAMIR ZURUB 

POREČ 

Raste broj tvrtki i obrtnika, a 

posljedično i stopa zaposlenosti 

ROVINJ 

Grad bez dugova i s visokim 

proračunskim prihodima 

P 

oznati i omiljeni istarski turistički grad ima 

jako gospodarstvo, a glavne grane su turizam 

i industrija. Na području grada, osim brojnih 

hotelskih kuća i ugostiteljskih objekata, djeluje i 

više tvornica, od duhanske industrije, industrije 

prerade ribe, metaloprerađivačke industrije, tvornice 

bezalkoholnih pića... Proračun je godinama u povećanju i 

ovaj biser Istre nema dugova. 

Aduti Rovinja u utrci za najbolji srednji grad za 

gospodarstvo su, među ostalim, prosječni dohodak po 

stanovniku od 39,437 kuna. Prema prosječnim primanjima 

grad se našao u top 5 među srednje velikim gradovima. 

Među finalistima se našao i zbog izvornog proračunskog 

prihoda po stanovniku od 7.110 kuna te prosječnoj 

bruto plaća od 156.173 kune po zaposlenome. grad ima 

i velik broj obrtnika: njih 57 na 1000 stanovnika. Svi su 

ovi pokazatelji svrstali Rovinj u ‘top 5’ gradova srednje 

veličine. 

Prosječni 

dohodak po 

stanovniku isnosi 

39,437 kuna, a 

izvorni proračunski 

prihod po 

stanovniku 7110 

kuna 

U Poreču djeluje 

gotovo 1500 

poduzetnika, 

pravnih i fizičkih 

osoba, koji 

ostvaruju stotine 

milijuna neto 

dobiti i zapošljavaju 

tisuće ljudi 

P 

oreč je kroz povijest tradicionalno bio 

grad ribarstva i poljoprivrede, a danas 

je glavna gospodarska grada turizam, 

razvija se sektor trgovine, bankarstva 

i komunikacija, a sve je više i obrtnika 

u gradu. U Poreču djeluje gotovo 1500 

poduzetnika, pravnih i fizičkih osoba, 

koji ostvaruju stotine milijuna neto dobiti i 

zapošljavaju na tisuće ljudi. Gospodarstvo 

Poreča čini važan dio ekonomije cijelog 

istarskog poluotoka. Poreč je u završnici ovog dijela izbora najboljih 

gradova zahvaljujući dobrom plasmanu u više ekonomskih kriterija. 

Jedan od njih je prosječni izvorni prihod po stanovniku od 6.820 kuna 

te pokazatelj zaposlenosti od 429 zaposlenih na 1000 stanovnika. 

Koliko je jako obrtništvo i malo poduzetništvo u gradu pokazuje 

prosjek od 59 obrtnika na 10000 stanovnika. U sva tri spomenuta 

slučaja, Poreč je unutar ‘top 5’ srednjih gradova. Po stopi siromaštva od 

11,5 posto grad je također ušao u top 10 hrvatskih gradova. 

GORAN ŠEBELIĆ/CROPIX 



SAMOBOR 

Subvencije malim poduzetnicima u 

iznosu od 1,6 milijuna kuna 

O 

brtništvo je kroz cijelu povijest Samobora bila osnovna 

gospodarska djelatnost te je slijedom te tradicije, sve do u 

današnje dane, Samobor bio i ostao pojam gospodarstva i centar 

obrtništva na najširem području koje ga okružuje. 

Među adutima aktualnog, dvostrukog pobjednika za potvrdu 

naslova najboljeg grada za gospodarstvo među velikim sredinama 

su, među ostalim, pokrivenost proračunskih rashoda prihodima 

od 104 posto i ostvareni dohodak 

po stanovniku od 41 tisuće kuna. 

Po tim pokazateljima Samobor je 

unutar ‘top 5’ poretka najvećih 

hrvatskih gradova. 

- U prošloj godini Samobor je za 

subvencije u malom gospodarstvu 

utrošio ukupno 1,6 milijuna kuna 

kroz provedbu javnih poziva i 

natječaja za šest mjera potpora 

uz dodatnih 610 tisuća kuna za 

pomoć ugostiteljstvu. Potpore su se 

odvijale kroz subvencije kapitalnim 

ulaganjima u proizvodnom 

sektoru na području grada – ističe 

Gradonačelnik.hr. Samobor ima 

i nisku nezaposlenost, pa tako na 

1000 stanovnika samo njih 19 nema 

posao. 


Samobor ima i 

nisku nezaposlenost, 

pa tako na 

1000 stanovnika 

samo njih 19 

nema posao 

VELIKI 

GRADOVI 

Udio izdvajanja za 

bruto plaće u 

ukupnim 

rashodima i 

izdacima je 25,29 

posto proračuna 

BORIS KOVAČEV/CROPIX 

KOPRIVNICA 

Gradska uprava ostvarila je 389 tisuća 

kuna prihoda po stanovniku 

S 

redište Podravine poznato je po velikim gospodarskim subjektima 

i poznatim brendovima. Veliki tvrtke izgradile su stabilne temelje, 

proširile grane poslovanja na domaća i svjetska tržišta, uspostavile 

veze i partnerstva u svim segmentima poslovanja toliko da su izdržali 

sve izazove i uspješno obranili gospodarske procese i aktivnosti. 

Koprivnica se u završnicu kategorije gospodarstva plasirala 

zahvaljujući, među ostalim, pokazateljem efikasnosti gradske uprave u 

vidu ostvarenih 389 tisuća kuna prihoda po stanovniku. 

Osim po potonjem kriteriju, među ‘top 5’ velikih gradova su i 

po prosječnim izvornim prihodima po stanovniku od 3.165 kuna, a 

prosječan dohodak po stanovniku iznosi 34.863 kune. 

Grad se našao u pet najboljih u kategoriji velikih gradova po 

udjelu izdvajanja za bruto plaće u ukupnim rashodima i izdacima, 

za što izdvajaju 25,29 posto proračuna, te prosječnom broju od 463 

zaposlenih na svakih 1.000 stanovnika. 


RANKO ŠUVAR/CROPIX 

KRAPINA 

Nezaposlenih u gradu 

je manje od tri posto 

S 

jedište Krapinsko-zagorske županije 

unutar je ‘top 10’ velikih gradova po 

razvijenom obrtništvu s pokazateljem od Među ‘top 10’ velikih 

gradova 

25 obrtnika na 1000 stanovnika. S godišnjim 

prosjekom od 100,5 tisuća kuna bruto 

Krapina se našla i 

isplaćene bruto plaće, Krapina je unutar ‘top 

5’ konkurencije. Također, među ‘top 10’ je po 

zbog udjela 

prosječnom broju nezaposlenih koji iznosi poreznih prihoda 

21,91 nezaposleni na 1000 stanovnika te je 

u ukupnim 

i među ‘top 10’ po stopi siromaštva prema 

prihodima i 

dohodovnoj metodi koji iznosi 13 posto 

primicima koji 

stanovništva. Među ‘top 10’ velikih gradova 

iznosi 37,4 posto 

Krapina se našla i zbog udjela poreznih 

prihoda u ukupnim prihodima i primicima 

koji iznosi 37,4 posto. Prema posljednjem popisu stanovništva, 

u Krapini živi 11530 stanovnika, a grad ima dugu gospodarsku 

povijest. Grad mnogo ulaže u poticanje razvoja gospodarstva i 

obrtništva, kao i stvaranju preduvjeta za ulaganja u gospodarstvo. 

ŽELJKO HAJDINJAK/CROPIX 

PULA 

Za potpore poduzetnicima Grad 

izdvaja 156 kuna po stanovniku 

A 

duti Pule u utrci za najbolji veliki grad za 

gospodarstvo su, među ostalim, udjel 

poreznih prihoda u ukupnim prihodima i 

primicima od 37,4 posto te prosječni dohodak po 

stanovniku od 36.856 kuna. Po oba pokazatelja 

Pula je unutar ‘top 10’ velikih gradova. 

- Pula je u prošloj godini izdvojila za potpore 

poduzetnicima 156 kuna po stanovniku, odnosno 2,26 

posto udjela iz proračuna. 

Program Razvoj gospodarstva u gradu planiran 

je lani u iznosu od 2,7 milijuna kuna, dok je 

plan u 2022. više od 4,8 milijuna kuna – navodi 

Gradonačelnik.hr. 

Pula je i među ‘top 5’ gradova po bruto plaći u 

kategoriji velikih gradova koja iznosi 100.506,83 

kuna po zaposlenom, a među ‘top 10’ kada 

govorima o stopi siromaštva prema dohodovnoj 

metodi koja iznosi 13 posto stanovništva. 

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine Pula 

ima 52.411 stanovnika te je osmi grad po veličini u 

Hrvatskoj te najveći grad Istarske županije. 


prema dohodovnoj 

metodi iznosi 

13 posto 

stanovništva, a u 

top pet je i po 

bruto plaći u 

kategoriji velikih 

gradova 

DANIJELA PERAČIĆ/CROPIX 

Razina efikasnosti 

gradske 

uprave ogleda se 

u prosjeku 

ukupnih prihoda 

grada po 


852 tisuće kuna 

VARAŽDIN 

Na tisuću stanovnika grad ima 699 zaposlenih 

V 

araždin će naslov najboljeg pokušati izboriti 

dostignutom zaposlenošću od 699 zaposlenih 

na svakih 1.000 stanovnika, pokrivenošću 

ukupnih rashoda i izdataka, ukupnim prihodima i 

primicima od 103,34 posto te razinom efikasnosti 

gradske uprave koja se ogleda u prosjeku ukupnih 

prihoda grada po zaposlenome od 852 tisuće kuna. 

Ovaj je grad na sjeveru Hrvatske i među ‘top 5’ 

po bruto plaći po zaposlenom u kategoriji velikih 

gradova koji iznosi 220.115,35 kuna po zaposlenom. 

Varaždin je osim gospodarskog, kulturno, 

prometno i upravno sjeverozapadne Hrvatske. 

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 

2021. godine, U Varaždinu, s prigradskim 

naseljima, živi 43.999 stanovnika. Glavne grane 

gospodarstva su prehrana, građevinarstvo, 

tekstil te metaloprerađivačka I drvoprerađivačka 

industrija. Varaždin je već godinama na listi kao 

jedan od gradova Hrvatske s najvećim BDP-om po 

stanovniku. 


GLAS PARTNERA 

PODUZETNIČKA I KULTURNA PREPOZNATLJIVOST DIO SU IDENTITETA GRADA 

Ivanić Grad: pametni grad za ugodan život 

i kvalitetnu budućnost cijele obitelji 

Održivi razvoj svih životnih segmenata donosi smanjenje društvenih i socijalnih 

razlika, stvaranje jednakih prilika i poboljšanje kvalitete života svih stanovnika 

Povijest Ivanić Grada ispisali su 

obrtnici, a danas je to grad 

sportaša, zdravlja, obitelji, 

pametne tehnologije i 

budućnosti. Pažljivo 

razrađenim investicijama, 

stvoreni su optimalni uvjeti za 

život svakog pojedinca, a 

poduzetnička i kulturna prepoznatljivost dio 

su identiteta Grada. 

Ivanić Grad kontinuirano privlači nove 

stanovnike svih dobnih skupina. Među njima, 

najviše se ističu obitelji s djecom, za koje je 

Grad osigurao pomoć za opremu novorođenog 

djeteta, izgradnju novih vrtićkih objekata, 

kao i subvencije vrtićkih i osnovnoškolskih 

programa. Najbolji učenici ostvaruju pravo 

i na stipendije tijekom školovanja, dok svim 

redovnim studentima Ivanić Grad nudi 

besplatni HŽ+ZET prijevoz. Proširenjem Visoke 

škole i izgradnjom novog kampusa, Ivanić 

Grad postaje grad visokog obrazovanja i centar 

mladih. 

Grad izdvaja značajna sredstva i za 

programe rada raznih udruga koje obogaćuju 

život Ivanić Grada, dok su za umirovljenike, 

kao i za one u socijalnoj potrebi, osigurani 

brojni programi potpore i pomoći. Izgradnjom 

poduzetničkog inkubatora osigurana 

je infrastruktura za potporu razvoju 

poduzetništva na području Ivanić Grada i 

okolice, a u pripremi je i izgradnja Akceleratora 

za obnovljive izvore energije. 

Nova vizija razvoja Grada u razdoblju 

od 2021-2027. godine temelji se na 

pametnim rješenjima u svrhu stvaranja 

održivog i konkurentnog gospodarstva kroz 

zelenu i digitalnu tranziciju. Uz uvedenu 

iTransparentnost preko koje građani na web 

stranici mogu vidjeti svaki račun plaćen iz 

proračuna, uvođenjem nove web platforme 

građani će se moći bolje informirati i 

komunicirati s gradskim službama te imati 

uvid u funkcioniranje grada, dok je putem 

mobilne aplikacije omogućeno prijavljivanje 

komunalnih problema u gradu. Projektom 

„Solar City“ Ivanić Gradu dodijeljen je 

European Energy Award certifikat, projekt 

predstavlja značajan korak prema postizanju 

ciljeva održivog razvoja Ivanić Grada jer će 

Ivanić Grad poznat je kao grad sporta, zdravlja i pametne tehnologije 

se njime osigurati gotovo potpuna energetska 

neovisnost gradskih objekata. Isto tako, 

izgradnjom širokopojasne pristupne mreže 

omogućit će se iznimno velike brzine interneta 

za skoro 18.000 korisnika do kraja 2023. godine. 

Uspostavljene su i WiFi pristupne točke na svim 

relevantnim javnim okupljalištima u gradu, 

čime je omogućen besplatan pristup internetu. 

Sukladno planu zelene tranzicije, Grad 

je izradio glavne projekte za povećanje 

energetske učinkovitosti objekta 

Sportske dvorane Žeravinec, te 

stvorio preduvjete za iskorištavanje 

potencijala geotermalne energije na 

području Grada. Postavljena je i nova 

LED rasvjeta u kompletnoj mreži 

javne rasvjete, čime je postignuta 

ušteda energije. Izgrađena je i 

punionica vozila na električni pogon, a 

građanima je dostupan i sustav javnih 

bicikala, koji omogućuje daljnji 

Javor Bojan Leš, gradonačelnik 

Ivanić Grada 

razvoj cikloturizma i srodnih djelatnosti na 

ovom području. Ivanić Grad je za infrastrukturu 

i razvoj osigurao preko 530 milijuna kuna EU 

sredstava. 

Ivanić Grad poznat je kao grad sporta, što 

potvrđuje i izgradnja novih školskih dvorana 

i igrališta u Sportskom parku Zelenjak, kojeg 

nova šetnjica uz rijeku Lonju povezuje sa starom 

gradskom jezgrom i Specijalnom bolnicom 

Naftalan, na čijim vanjskih i unutarnjih bazena 

je osigurana besplatna škola plivanja za sve 

osnovnoškolce. 

Održivi razvoj svih životnih segmenata 

donosi smanjenje društvenih i socijalnih 

razlika, stvaranje jednakih prilika i 

poboljšanje kvalitete života svih žitelja 

Ivanić Grada. 

„Ivanić Grad zadovoljava kompletne 

potrebe za život, a uvijek ostaje mirno 

i malo mjesto koje pruža mirniji, 

sigurniji i kvalitetniji život,“ 

rekao je gradonačelnik Ivanić 

Grada Javor Bojan Leš. 


KATEGORIJA 

DEMOGRAFIJA, 

OBRAZOVANJE 

I MLADI 

KOJI GRADOVI NAJVIŠE 

ULAŽU U OBRAZOVANJE, 

DEMOGRAFIJU, MLADE I 

SOCIJALNU POLITIKU? 

U ovoj kategoriji analizirani su pokazatelji kao što su iznosi stipendija i 

školarina, pedagoški standard koji se ogleda u odnosu broja djece na 

jednog učitelja ili odgojitelja, ali i ukupno izdvajanje za obrazovanje, 

socijalnu politiku i mlade iz gradskih proračuna. Tri prošlogodišnja 

pobjednika i ove se godine bore za titulu najboljeg grada 


N 

akon što su u kategoriji 

obrazovanja, demografije 

i mladih izbora za 

najbolje gradove, koji 

organiziraju Hanza 

Media i portal 

Gradonačelnik.hr, 

pobijedili u tri od četiri 

dosadašnja izdanja, Labin i Cres ušli su u 

završnicu i ovogodišnjeg izbora s 

mogućnošću da nastave impozantnu 

“vladavinu”. Labin konkurira među srednjim 

gradovima, Cres među malim, a i Velika 

Gorica, lanjski pobjednik u kategoriji 

obrazovanje, demografija i mladi u 

konkurenciji velikih gradova, izborila je 

završnicu izbora. 

Uz aktualne pobjednike izbora najboljih 

gradova u ovoj kategoriji, završnicu je izborilo 

još 12 gradova. U konkurenciji velikih gradova 

od Velike Gorice će primat pokušati preuzeti 

Bjelovar, Čakovec, Pazin i Vukovar. Od Labina 

će primat među srednjim gradovima pokušati 

preuzeti Poreč, Rovinj, Umag i Vrbovec. 

Da je na otocima posebno izražena skrb 

za obitelji, mlade i obrazovanje, svjedoči 

podatak da Cresu u ovogodišnjem izboru 

u kategoriji malih gradova konkuriraju još 

dva otočna središta, Komiža na Visu i grad 

Krk, a u konkurenciji su još Buje u Istarskoj i 

Crikvenica u Primorsko-goranskoj županiji. 

Hoće li Velika Gorica, Labin i Cres 

produljiti dominaciju u ovoj kategoriji 

izbora najboljih gradova Hanza Medije i 

Gradonačelnika.hr ili će izbor dobiti nove 

pobjednike, bit će poznato 1. prosinca na 

proglašenju pobjednika u Opatiji. 


KATEGORIJA OBRAZOVANJE, DEMOGRAFIJA, MLADI I SOCIJALNA POLITIKA 

CRES 

U vrtićima jedan odgojitelj 

brine o troje mališana 

U 

konkurenciji malih gradova Cres će pokušati po 

četvrti put zaredom ostvariti naslov najboljeg 

dosezima kao što su prosječni iznos isplaćenih 

stipendija i školarina iz proračuna od 132 kune, 

kvalitetom vrtićkih usluga iskazanom kroz pokazatelj od 

troje djece po odgojitelju te udjelu visoko obrazovanih u 

gradskoj populaciji izraženim kroz podatak da je svaka 

četvrta osoba na području grada visokoobrazovana. 

- Specifičnost grada Cresa je i u tome što svaki 

student s prebivalištem na otoku kao i srednjoškolci 

koji se školuju izvan otoka, bez ispunjavanja nekih 

dodatnih kriterija, stječu pravo na stipendiju. Učenicima 

i studentima sufinanciraju se i putni troškovi te im se 

tako osigurava besplatan dolazak i odlazak od kuće – 

ističe Gradonačelnik.hr. Cres ima jako dobru pronatalnu 

politiku što mu je glavni adut u ovoj kategoriji, iz koje je 

već tri puta izašao kao pobjednik, a posljednjih godina 

jedni su od gradova koji najviše ulaže upravo u mlade i 

poboljšanje kvalitete života. 

Prosječni iznos 

isplaćenih 

stipendija i 

školarina iz 

proračuna grada 

Cresa iznosi 132 

kune 


KOMIŽA 

Stipendije za sve studente 

s područja grada i veće 

porodiljne naknade 

ZVONIMIR BARIŠIN/CROPIX 

MALI 

GRADOVI 

A 

duti Komiže su školski i vrtićki standardi 

koji se ogledaju u omjeru od četvero 

učenika po učitelju, odnosno kroz petero 

djece na odgojitelja te dosegnuti prosječni 

iznos stipendija i školarina od 85 kuna po 

stanovniku. To su jedne od najnižih cijena 

vrtića u Hrvatskoj. Veliki adut Komiže je 

i taj što ima izvrstan pedagoški standard 

u osnovnim školama, ali također, Komiža 

stipendira sve studente s prebivalištem na 

svome području. 

- Grad Komiža uputio je na javno 

savjetovanje Odluku o izmjenama i 

dopunama Odluke o naknadi za rođenje 

djeteta. Osim što će se ta naknada ubuduće 

isplaćivati u eurima, ona je i povećana. 

Tako će ubuduće ona za prvo dijete u 

obitelji iznositi 500 eura, za drugo dijete 

Školski i vrtićki 

standardi se 

ogledaju u omjeru 

od četvero 

učenika po 

učitelju, odnosno 

petero djece po 

odgojitelju 

jednokratna naknada iznosi 1000 eura, a za 

treće i svako sljedeće dijete u obitelji, 1600 eura 

- ističe Gradonačelnik.hr i dodaje kako će se 

odluka provoditi počevši s 1. 1. 2023. godine. 

U izdvajanja za 

obrazovanje, 


i mlade 29 posto 

proračuna 

Crikvenice 


N 

akon što je u izboru najboljih gradova pobjeđivao u 

kategorijama kvalitete života i gospodarstva, grad Krk će 

pokušati po prvi put osvojiti nagradu i za demografiju, 

obrazovanje i mlade temeljem pokazatelja kao što su udjel za 

obrazovanje, socijalnu politiku i mlade u proračunu od 31 posto 

te udjel visoko obrazovanih stanovnika u gradskoj populaciji koji 

se ogleda u prosjeku da je svaka četvrta osoba na području grada 

visoka obrazovana. 

Ove je godine u gradu Krku pravo na stipendije ostvarilo 

35 učenika i 50 studenata koji će svoje stipendije dobivati do 

sredine sljedeće godine, a još je u rujnu donesena odluka kako 

će se uvećati iznosi učeničkih i studentskih 

stipendija. Grad Krk dodijelio je i po 500 kuna 

svakom osnovnoškolcu i srednjoškolcu za 

nabavu udžbenika i knjiga. Također, dobili su 

bespovratnih 9,5 milijuna kuna za izgradnju 

dječjeg vrtića u naselju Vrh, a počinje i 

uređenje dječjeg igrališta u park-šumi Dražica, 

projektu koji je vrijedan oko 830 tisuća kuna. 

MARKO MIŠČEVIĆ/CROPIX 

KRK 

Donesena odluka o povećanju 

studentskih i učeničkih stipendija 

DARKO TOMAŠ/CROPIX 

CRIKVENICA 

Ove je 

godine 

u gradu Krku 

pravo na 

stipendije 

ostvarilo 35 

učenika i 50 

studenata 

Ove 

godine je 

u vrtiće upisano 

54 djece, 

19 više nego lani, 

a u prve razrede 

krenuo je 

gotovo čitav 

razred više 

C 

rikvenica se ove godine po treći put plasirala 

u završnicu izbora najboljih gradova za 

obrazovanje, demografiju i mlade. Do trona 

će pokušati doći dosezima kao što su prosječne 

porodiljne naknade po novorođenome od 7372 kune, 

udjel izdvajanja za obrazovanje, socijalnu politiku 

i mlade u proračunu od 29 posto te pokazateljem 

da je svaka treća osoba na gradskom području 

visokoobrazovana. Grad Crikvenica mnogo ulaže u 

obrazovanje, uz stipendije, sufinanciraju prijevoz za 

BUJE 

Rekorder po rastu broja 

rođene djece, a raste i 

broj prvašića u školama 

B 

uje se u završnicu izbora plasiralo zahvaljujući udjelu 

izdvajanjima za obrazovanje, socijalnu politiku i 

mlade iz proračuna od 28,83 posto te dostignutim 

pedagoškim standardima izraženima kroz prosjek od 

četvero djece po odgojitelju, odnosno šestero učenika u 

osnovnim školama po učitelju. 

- Naša nedavna analiza podataka Državnog zavoda za 

statistiku pokazala je da je Grad Buje uvjerljivi rekorder 

po rastu broja rođene djece – lani je u Bujama rođeno 

više od dvostruko više djece nego godinu ranije. Raste 

im i broj djece upisane u vrtiće, kao i broj prvašića, pa je 

tako ove godine u vrtiće upisano 54 djece, 19 više nego lani, a u prve 

razrede je krenuo gotovo čitav razred više, 56 učenika, za razliku od 

prošlogodišnjih 40 - ističe Gradonačelnik.hr. 

Također, učenicima i studentima slabijeg imovinskog i 

materijalnog statusa Grad Buje dodjeljuje stipendije tijekom deset 

mjeseci. 

Prosječna porodiljna naknada iznosi 7372 kune 

učenike i studente. 

- Projekt “Znanje za sve” zaživio je i ove godine 

u crikveničkim školama među školarcima, a kako 

bi se uspješno proveo, posegnulo se za europskim 

izvorima i marljivim radom organizatora projekta. 

Podsjetimo, riječ je o projektu čiji je cilj pružanje 

potpore obrazovanju i uključivanju učenika s 

teškoćama u razvoju u OŠ Vladimira Nazora i OŠ 

Zvonka Cara, a kroz rad educiranih pomoćnika u 

nastavi - ističe Gradonačelnik.hr. 




DANIJEL SOLDO/CROPIX 

SREDNJI 

GRADOVI 

Stipendiraju se 

deficitarna 

zanimanja 

tražena u 

lokalnom 

gospodarstvu i 

ona koja su 

potrebna u 

javnom sektoru 

LABIN 

Dualni model stipendiranja deficitarnih zanimanja 

L 

abin će u konkurenciji srednjih gradova pokušati 

po četvrti put uzastopce ponijeti epitet najboljeg 

temeljem udjela izdvajanja za obrazovanje, socijalnu 

politiku i mlade u proračunu od 41 posto, prosječnog 

isplaćenog iznosa stipendija i školarina od 89 kuna po 

stanovniku te udjelu visoko obrazovanih stanovnika u 

ukupnoj populaciji iskazanome u podatku da je svaka 

četvrta osoba na području grada visoka obrazovana. 

- Tijekom prošle godine, Labin je uveo dualni 

model stipendiranja koji po prvi put dijeli deficitarna 

zanimanja na ona koja su tražena u lokalnom 

gospodarstvu i ona za kojima potrebu ima lokalni javni 

sektor. Kako je tada pojašnjeno iz labinske Gradske 

uprave, cilj uvođenja novog modela stipendiranja je 

omogućiti da financijske poticaje za obrazovanje dobiju 

upravo oni srednjoškolci i studenti koji se obrazuju za 

zanimanja koja su najtraženija na lokalnom tržištu rada 

- navodi Gradonačelnik.hr. 

POREČ 

Za obrazovanje izdvajaju 4200 

kuna po stanovniku 

P 

oreč je u ovogodišnjem izboru za najbolji grad srednje 

veličine u kategoriji demografija, obrazovanje i mladi 

ušao u završnicu zahvaljujući plasmanu u top 5 i top 

10 gradova u više kategorija. Jedan od aduta Poreča je 

dosegnuti pedagoški standard koji je vidljiv u omjeru od 

petero djece po odgojitelju u predškolskim ustanovama. 

Prosjek isplaćenih stipendija i školarina u ovom istarskom 

turističkom biseru iznosi 53 kune po stanovniku. Visoko 

su i na listi i po broju visokoobrazovanih stanovnika: 

svaki četvrti Porečanin završio je fakultet. 

Podaci portala Gradonačelnik.hr pokazuju da je Poreč 

u 2021. godini izdvojio iz gradskog proračuna u prosjeku 


4200 kuna za obrazovanje. Ove je godine najavljena i 

gradnja novog vrtića u Novoj Vasi, a objavljena je i odluka o 

subvencioniranju kupovine prvog stana za 14 mladih obitelji. 

Prosjek isplaćenih 

stipendija i 

školarina u 

Poreču iznosi 53 

kune po 

stanovniku 


Za obrazovanje, 


i mlade Umag 

izdvaja 39,17 

posto gradskog 

proračuna 


UMAG 

Sva djeca imaju osigurano mjesto u vrtiću 

U 

mag, koji je uz Labin do sada jedini osvajao 

naslov najboljeg srednjeg grada za obrazovanje, 

demografiju i mlade, pokušat će vratiti primat u 

ovoj konkurenciji temeljem pedagoških standarda 

u vrtićima i školama, koji se ogledaju kroz prosjeke 

od petero djece po odgojitelju te osmero učenika po 

učitelju. Za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade 

izdvajaju 39,17 posto gradskog proračuna. 

Što se tiče predškolskog obrazovanja, izgradnjom 

novih kapaciteta svakom je djetetu osigurano mjesto 

u vrtiću te u Umagu ne postoji lista čekanja za djecu 

koja udovoljavaju uvjetima upisa. Osim novih ili 

rekonstruiranih škola, školarcima su osigurani i 

besplatni udžbenici, prijevoz, jednosmjenska nastava 

za sve učenike, sufinanciranje produženog boravka 

i radnih bilježnica te sufinanciranje nastavnika kao 

i osiguravanje stanovanja za potrebne kadrove. 

Za učenike s teškoćama u razvoju osigurana je 

asistencija pomoćnika u nastavi te jednog stručnokomunikacijskog 

posrednika. 

ROVINJ 

Besplatni produženi boravak 

u školama i novi vrtići 

Svaka je četvrta 

osoba na 

području grada 

visokoobrazovana, 

a u predškolskim 

ustanovama 

radi jedan 

odgojitelj na 

petero djece 

R 

ovinj se u završnicu izbora plasirao zahvaljujući 

prosječnom iznosu stipendija i školarina po 

stanovniku od 124 kune po stanovniku, ostvarenoj 

kvaliteti vrtićke usluge izraženoj kroz omjer od petero 

djece po odgojitelju te udjelu visoko obrazovanih 

stanovnika u gradskoj populaciji izraženom kroz podatak 

da je svaka četvrta osoba na području grada visokoobrazovana. 

Grad je u samom je vrhu i po izdvajanju za obrazovanje budući da se 

svake godine ulažu znatna sredstva kako bi se učenicima osigurali što 

kvalitetniji uvjeti u školama. Kako je pokazala analiza podataka projekta 

Gradonačelnik.hr o izvršenju proračuna za 2021. godinu, Rovinj je 

u deset najbolje rangiranih hrvatskih gradova prema izdvajanju za 

obrazovanje per capita. Uz to, izgradili su novi i proširuju stari vrtić, 

osigurali su besplatan produženi boravak u svim školama, uveli 

socijalne stipendije... Grad se također pobrinuo i za sredstva za nabavu 

obrazovnih materijala poput radnih bilježnica, a u osnovnim školama 

osigurava se i pedagoški nadstandard financirajući rad logopeda, 

psihologa, pedagoga i učitelja tjelesne i zdravstvene kulture. 

DUŠKO MARUŠIĆ 

VRBOVEC 

Više od 50 posto budžeta ulažu 

u obrazovanje i mlade 

Za potrebe 

predškolskog 

odgoja utrošeno 

je 46,9 milijuna 

kuna od ukupno 

ostvarenih 90,5 

milijuna kuna 

prihoda 

V 

rbovec u Zagrebačkoj županiji po 

drugi je put ušao u završnicu ovog 

dijela izbora najboljih gradova. Ove 

godine konkurira s udjelom izdvajanja za 

obrazovanje, socijalnu politiku i mlade 

u proračunu od 53 posto proračuna, 

prosječnim isplaćenim iznosom porodiljine 

naknade od 648 kune po novorođenome i 

standardom u gradskim školama izraženim 

omjerom od 10,5 učenika po učitelju. 

Kako pojašnjavaju iz vrbovečke gradske uprave za 

Gradonačelnik.hr, za potrebe predškolskog odgoja utrošeno je 

46,9 milijuna kuna od ukupno ostvarenih prihoda u iznosu od 90,5 

milijuna kuna. Grad Vrbovec potiče izvrsnost te nagrađuje učenike, 

mentore i ravnatelje koji su sudjelovali na državnim natjecanjima, 

a u te je svrhe lani izdvojeno 38 tisuća kuna. Tu su i stipendije za 

srednjoškolce u iznosu od 300 te za studente u iznosu po 600 kuna 

mjesečno. Uvedene su i stipendije za deficitarna zanimanja. 




VUKOVAR 

Povećane naknade za novorođenčad, 

a na jednog učitelja dolazi 6,8 đaka 

O 

d ukupno 24 grada u ovoj kategoriji, grad heroj konkurira za 

najboljeg među velikim gradovima u kategoriji obrazovanja i 

mladih zbog nekoliko kriterija. Neki od njih su ostvareni iznos 

stipendija i školarina iz proračuna koji iznosi 59 kuna po stanovniku. 

Visoko su se plasirali i zbog omjera osoblja i učenika u školama - u 

Vukovaru na svakog učitelja dolazi 6,87 učenika. U prošlog godini 

isplaćene porodiljine naknade po novorođenom djetetu bila je od 

2722 kune, što ih je također 

smjestilo na vrh liste u 

svojoj kategoriji. Po sva tri 

spomenuta pokazatelja, 

Vukovar je unutar ‘top 5’ 

velikih gradova. 

- U vukovarskoj gradskoj 

upravi iz demografskih mjera 

koje su usvojili izdvajaju 

naknade za novorođenu 

djecu koje su 2021. godine 

povećane pa danas iznose za 

prvo dijete četiri tisuće kuna 

uz dodatnih četiri tisuće za 

opremanje, zatim za drugo 

dijete sedam tisuća, a za treće 

i svako sljedeće potpora 

iznosi deset tisuća kuna - 

navodi Gradonačelnik.hr. 

IVAN PERIĆ/CROPIX 

Ostvareni iznos 

stipendija i 

školarina iz 

proračuna u 

Vukovaru iznosi 

59 kuna po 

stanovniku 

VELIKI 

GRADOVI 

Dosegnuti 

prosjek 

isplaćenih 

stipendija i 

školarina iz 

proračuna iznosi 

69 kuna po 

stanovniku 


ČAKOVEC 

Svim đacima besplatna užina 

i radne bilježnice 

A 

duti Čakovca, koji je 2018. trijumfirao u prvom izboru kategorije 

obrazovanje, demografija i mladi za velike gradove, za povrat 

naslova najboljeg su udjel izdvajanja za obrazovanje, socijalnu 

politiku i mlade u proračunu od 48 posto. Visoko su se plasirali i 

prema kriteriju dosegnutog prosjeka isplaćenih stipendija i školarina 

iz proračuna od 69 kuna po stanovniku, a visoko je ocijenjen i njihov 

pedagoški standard u školama izražen kroz omjer od 10 učenika 

po učitelju. U 2020., prema podacima Gradonačelnika.hr, Čakovec 

je bio među pet gradova s najvećim proračunskim izdvajanjem za 

obrazovanje s pokazateljem od 3747 kuna po stanovniku. 

- Kako bi olakšali plaćanje troškova obrazovanja te učenicima u 

čakovečkim školama pružili što kvalitetnije obrazovanje, tamošnja 

gradska uprava u svakoj osnovnoj školi provodi produženi 

boravak, svim osnovnoškolcima kupuje radne bilježnice, a od 

jeseni svi polaznici škola imat će besplatnu užinu - napominje 




BJELOVAR 

Povećana izdvajanja za 

stipendije i školarine 

PAZIN 

Prosječna isplaćena porodiljna 

naknada iznosi 4114 kune 

B 

jelovar se uvrstio u završnicu ovog dijela 

izbora najboljih gradova zahvaljujući 

visokom plasmanu u nekoliko kategorija. Za obrazovanje, 

socijalnu 

U promatranim kategorijama, Bjelovar je 

bio u top deset ili top pet svih gradova s više 

politiku i 

od 35.000 stanovnika. Sjedište Bjelovarskobilogorske 

županije uvrstilo se u 2020. među 

mlade 

Bjelovar 

deset gradova s najvećim međugodišnjim 

povećanjem izdvajanja iz proračuna za 

izdvaja 47,51 

stipendije i školarine. Odlično su se plasirali 

posto 

prema visini proračunskog izdvajanja za 

gradskog 

obrazovanje, socijalnu politiku i mlade, za 

budžeta 

što odlazi 47,51 posto gradskog budžeta. U 

Bjelovaru prosječni isplaćeni iznos stipendija 

i školarina iznosi od 22 kune po stanovniku, po čemu su pri vrhu 

od svih promatranih gradova. Ne zanemaruje se ni briga za majke 

i one najmlađe, pa je tako prosječni iznos porodiljne naknade 

isplaćene iz proračuna 981 kune po novorođenome djetetu. 


M 

eđu ovogodišnjim kandidatima za najbolji 

veliki grad u kategoriji obrazovanje, 

demografija i mladi koji su već ponijeli tu 

prestižnu titulu našao se i Pazin koji je trijumfirao 

2019. 

Do ponavljanja tog uspjeha administrativno 

središte istarskog poluotoka pokušat će doći 

adutima kao što je udjel izdvajanja za obrazovanje, 

socijalnu politiku i mlade od 52 posto gradskog 

proračuna. Ističu se i prosječnim iznosom 

stipendija i školarina od 54 kune po stanovniku 

i dosegnutim prosjekom isplaćene porodiljine 

naknade po novorođenom djetetu od 4114 kune. 

- Među najznačajnijim projektima u području 

obrazovanja u Pazinu je projekt INkluzivne škole 

pet plus kojim se financirao rad pomoćnika u 

nastavi za učenike s teškoćama u razvoju, a partneri 

na projektu su gradovi Labin, Poreč, Rovinj i Umag 

te 11 osnovnih škola. Ukupna vrijednost projekta je 

9,4 milijuna kuna - ističe Gradonačelnik.hr. 

Udjel 

izdvajanja za 

obrazovanje, 

socijalnu 

politiku i mlade 

iznosi 52 posto 

gradskog 

proračuna 

SREĆKO NIKETIĆ/CROPIX 

Iz proračuna za 

obrazovanje, 


i mlade Velika 

Gorica izdvaja 

46,1 posto svih 

sredstava 

VELIKA GORICA 

Jedan odgojitelj brine o manje od šestero djece 

V 

elika Gorica ove godine pokušava obraniti 

lani osvojeni naslov najboljeg velikog grada u 

kategoriji obrazovanje i mladi. U završnicu se 

plasirali ostvarenim rezultatima kao što je omjer djece 

i odgojitelja u vrtićima: na jednu odgajateljicu u ovom 

gradu dolazi 5,7 djece. Iz proračuna za obrazovanje, 

socijalnu politiku i mlade izdvajaju 46,1 posto svih 

sredstava, a u top 5 gradova su i po iznosu porodiljnih 

naknada. Za svako novorođeno dijete roditelji su lani 

u ovom gradu u srcu Turopolja primili 3762 kune 

naknade. Za prvo i drugo novorođeno dijete, grad 

dodjeljuje jednokratnu naknadu od 2000 kuna, 10 

tisuća kuna za treće, a za četvrto i svako sljedeće 

novorođeno dijete po 15.000 kuna. Uz sve to, kako 

bi se poticala daljnja izobrazba učenika za tradicijska 

deficitarna zanimanja, Grad Velika Gorica svake godine 

dodjeljuje stipendije učenicima koji se školuju u 

trogodišnjem programu za deficitarna zanimanja. 

Brojnim mjerama u Velikoj Gorici žele zadržati 

mlade i stvoriti poticajno okruženje za doseljavanje. 


GLAS PARTNERA 

SMART CITY INFRASTRUKTURA 

Hrvatski Telekom 

stvara put za 

pametne gradove 

budućnosti 

Hrvatski Telekom ponudu za pametne gradove temelji 

na OneCity aplikaciji koja je razvijena s ciljem da 

olakša komunikaciju građana s javnim službama 

te na prepoznatljivim naprednim rješenjima za 

e-mobilnost, pametni parking, pametni nadzor 

potrošnje energenata i pametnu rasvjetu 

Koncepti i tehnologije 

pametnih gradova u 

budućnosti neće biti 

odvojivi od izgrađene 

urbane strukture, pa je za 

održivost važno uzeti u 

obzir sve izazove i ciljeve 

urbanog razvoja. Danas je, 

više nego ikada prije, presudno gradove 

učiniti pametnijima, učinkovitijima i 

održivijima za njihove stanovnike, ali i 

spremnim za sve što im budućnost donosi. 

Razvoj pametnih gradova zahtijeva 

strukturiran pristup i integraciju tehnologije 

u strukturu gradskih procesa, što se u 

velikom dijelu temelji i na digitalnim 

inovacijama poduzeća koja pružaju pametna 

rješenja usmjerena na uštedu energije, 

očuvanje okoliša, mobilnost, sigurnost, 

unapređenje gradskih procesa te poboljšanje 

kvalitete života građana. 

Hrvatski Telekom, koristeći prednosti 

novih tehnologija poput 5G-a, umjetne 

inteligencije i usluga u oblaku, razvija 

raznovrsna rješenja za pametne gradove. 

Pomoću tih rješenja gradske službe 

mogu smanjiti troškove upravljanja 

infrastrukturom, povećati atraktivnost 

grada za posjetitelje, poduzetnike i 

potencijalne ulagače, olakšati donošenje 

odluka te pridonijeti rastu prihoda grada, dok 

građanima istovremeno omogućavaju veću 

produktivnost u obavljanju svakodnevnih 

obaveza i olakšavaju pristup javnim servisima. 

Mnogi gradovi danas osjećaju pritisak 

kada je u pitanju pružanje novih rješenja 

građanima, a koja zahtijevaju nadogradnju 

starije infrastrukture, kako bi ona poslužila 

suvremenim rješenjima na najekonomičniji 

način. 

Kako bi se izbjeglo daljnje proračunsko 

opterećenje lokalnih samouprava, investicija 

u pametne gradove može se dijelom 

sufinancirati iz nekolicine javnih izvora. 

Tako je primjerice Fond za zaštitu okoliša 

i energetsku učinkovitost (FZOEU) najavio 

ponovnu objavu Javnog poziva za poticanje 

razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga, 

a u okviru kojeg se može sufinancirati razvoj 

brojnih pametnih i održivih rješenja i usluga, 

posebno u dijelu pružanja javnih usluga, 

digitalizacije i unapređenja poslovanja 

te inteligentnih i integriranih prometnih 

rješenja. Kako bi olakšao proces financiranja 

projekata usmjerenih na izgradnju pametnih 

gradova, Hrvatski Telekom korisnicima 

može pružiti i usluge savjetovanja u dijelu 

informacije i odabira primjerenog ICT rješenja 

te odabira izvora sufinanciranja primjerenog 

investiciji. 

“U Hrvatskom Telekomu predani smo 

viziji bolje budućnosti te smatramo da 

razvijanjem i implementacijom pametnih 

rješenja u naše gradove sigurno koračamo 

u tom smjeru. Definitivno ćemo nastaviti 

postavljati industrijske standarde, inovirati, 

omogućavati nove poslovne modele i biti 

potpora gradovima u njihovoj digitalnoj 

transformaciji”, ističe Marijana Bačić, članica 

Uprave i glavna operativna direktorica za 

poslovne korisnike u Hrvatskom Telekomu. 

Trenutačno, Hrvatski Telekom ponudu 

za pametne gradove temelji na OneCity 

aplikaciji koja je razvijena s ciljem da olakša 

komunikaciju građana s javnim službama te 

na prepoznatljivim naprednim rješenjima za 

e-mobilnost, pametni parking, pametni nadzor 

potrošnje energenata i pametnu rasvjetu. 

TRANSPARENTNA KOMUNIKACIJA 

GRADA I GRAĐANA 

Razvijanjem OneCity platforme unutar 

HT grupe, omogućena je transparentna 

komunikacija između građana i grada putem 

mobilne i web aplikacije, kao i digitalna 

transformacija gradskih usluga i servisa. 

Građanima su tako na jednom mjestu dostupni 

svi korisni podaci: uvid u dogovorene 

usluge koje građani ili tvrtke imaju s 

gradskim tvrtkama, informacije o računima, 


PAMETNA RASVJETA 

Rješenje za pametnu javnu rasvjetu 

može donijeti znatne uštede u potrošnji 

električne energije ugradnjom senzora za 

dinamičko upravljanje javnom rasvjetom, 

ali i smanjiti količinu svjetlosnog zagađenja 

koje je uvelike prisutno u gradovima. 

Takvo rješenje Hrvatskog Telekoma je 

implementirano primjerice u stupove javne 

rasvjete u Svetoj Nedelji čime je omogućen 

nadzor i upravljanje rasvjetnim tijelima na 

daljinu, ali i brojne dodatne funkcionalnosti 

poput praćenja osnovnih vremenskih 

uvjeta, praćenje kvalitete zraka, mjerenje 

energetskih pokazatelja svjetiljke, dok dio 

stupova ima funkciju detektiranja prolaska 

pješaka i mjerenja buke u prometu. 

dugovanjima te mogućnost plaćanja računa, 

prijave problema i prigovora, prijave u vrtić, 

informacije o događanjima, kao i podnošenje 

zahtjeva i zaprimanje dokumenata koje izdaje 

grad. Sustav se također može integrirati 

i s drugim sustavima i rješenjima koji se 

već koriste u gradu te tako objediniti sve 

pogodnosti koje pametan grad nudi na 

jednom mjestu. Hrvatski Telekom, u suradnji 

s gradom Splitom, provodi projekt izrade Split 

Smart City platforme koja će predstavljati 

digitalnu transformaciju gradskih usluga i 

Hrvatski Telekom pouzdan je tehnološki 

partner u postavljanju i održavanju e-punionica 

HT 

servisa te omogućiti građanima brzu i 

jednostavnu dvosmjernu komunikaciju s 

gradskim službama. 

PAMETNO UPRAVLJANJE 

POTROŠNJOM ENERGENATA 

Tehnologija pametnog nadzora 

potrošnje energenata (eng. Smart 

Metering) omogućava praćenje potrošnje 

struje, vode i plina u stvarnom vremenu 

bez potrebe odlaska na lokaciju mjernog 

uređaja te brzi uvid i pregled stanja 

infrastrukture. Sve to omogućuje kontrolu 

troškova putem naplate po stvarnoj 

potrošnji, kao i uštede kroz promjene 

navika potrošača, bolji nadzor cjelokupne 

infrastrukture te pravovremene reakcije u 

slučaju pojave greški ili problema. 

Hrvatski Telekom i Đakovački 

vodovod uspješno su proveli pilot-projekt 

pametnog udaljenog očitanja potrošnje 

vode u sklopu kojeg su testirani posebni 

vodomjeri i komunikacijski uređaji koji 

prikupljaju podatke o potrošnji i protoku 

vode, komunikacijska NB-IoT tehnologija 

koja prikupljene podatke šalje u centralni 

sustav na obradu te središnji sustav 

odnosno platforma za prikupljanje, analizu 

i vizualizaciju podataka - ComWater, koja 

je također razvijena unutar HT Grupe. 

HT 

MOBILNOST KAO IZAZOV 

URBANIH SREDINA 

Povećanim trendom naseljavanja 

gradova, pitanje mobilnosti postaje jedno od 

najistaknutijih urbanih pitanja posljednjih 

godina prilikom čega se treba uzeti u obzir 

promet u kretanju, ali i mirovanju. Značajan 

postotak ukupnog prometa u gradovima 

uzrokovano je upravo vozačima koji traže 

slobodno parkirno mjesto. Ugradnjom 

senzora na parkirna mjesta u sklopu rješenja 

Pametni parking, prikupljaju se podaci o 

zauzetosti parkirnog mjesta u stvarnom 

vremenu i prikazuju se na mobilnoj aplikaciji 

dostupnoj vozačima, koja navodi korisnike 

do tih slobodnih mjesta te im omogućuje 

plaćanje i produljenje parkinga. Dobar 

primjer je svakako grad Dubrovnik koji 

trenutno ima ugrađenih više od 2000 

parkirnih senzora najnovije generacije. Osim 

što štedi vrijeme vozačima te smanjuje gužve 

i emisije štetnih plinova, usluga pametnog 

parkinga gradskim službama omogućuje lakši 

nadzor parkirnih mjesta i jednostavniji sustav 

naplate. 

Sve aktualnija je i tema električne 

mobilnosti i pružanja dostatne infrastrukture 

svojim sugrađanima i posjetiteljima koji 

voze električne automobile. Električne 

punionice sastavni su dio ostvarenja planova 

održivosti jer daljnji razvoj njihove mreže 

izravno i značajno doprinosi ostvarenju 

društvenih ciljeva smanjenja emisija CO2 i 

povećanja kvalitete zraka. Hrvatski Telekom 

pouzdan je tehnološki partner u postavljanju 

punionica te njihovom upravljanju, kao i 

pružanju digitalne usluge punjenja. Takvim 

rješenjem pruža se dodatan doprinos u 

korištenju električnih vozila kao ekološki 

najprihvatljivijeg rješenja u prometu te 

u konačnici i stvaranju održivog i čišćeg 

okoliša. 


GLAS PARTNERA 

FOTO: iSTOCK 

Više od 26 tona prikupljenog 

otpada, 12 akcija u jednako 

toliko gradova, 750 

volontera na terenu, 15 

partnerskih udruga civilnog 

društva... Impresivni su to 

rezultati ovogodišnjeg 

projekta Od izvora do mora 

Coca-Cole, Konzuma i Jutarnjeg lista, koji se 

u proširenom i još uzbudljivijem formatu 

nastavlja i u 2023. godini. 

Ovogodišnje izdanje projekta Od izvora 

do mora započelo je na Svjetski dan zaštite 

okoliša, 5. lipnja, akcijom čišćenja Promenade 

u Osijeku. Također, istoga dana, održano je i 

šest manjih ekoloških akcija čišćenja diljem 

Hrvatske – u Valpovu, Bjelovaru, Trogiru, 

Karlovcu, Varaždinu i Zagrebu. Nakon toga 

slijedile su velike akcije čišćenja na Čiovu te 

u Dugoj Resi, Rijeci, Zagrebu i Velikoj Gorici, 

a u svim je akcijama ukupno prikupljeno 26 

tona otpada. U samom finalu projekta čišćenja 

otpada primili su se i sami zaposlenici Coca- 

Cole, Konzuma i Hanza Medije koji su čistili 

park Maksimir na organiziranom „ploggingu”, 

u svijetu sve popularnijoj kombinaciji trčanja 

i prikupljanja otpada. U odnosu na godinu 

prije, koja je također bila iznimno uspješna, 

prikupljeno je čak 10 tona otpada više! 

Dok su dosadašnjih godina akcije bile 

usmjerene na prikupljanje ambalažnog otpada 

PROJEKT OD IZVORA DO MORA 2023. 

Coca-Cola u Hrvatskoj 

pridonosi smanjenju 

odbačenog otpada 

i zazelenjuje urbane 

sredine 

Ove godine je u 12 akcija iz prirode uklonjeno 

čak 26 tona otpada, a dogodine se projekt širi 

i na sadnju drveća u gradovima 


nemarno odbačenog u prirodu uz područja 

uz rijeke, potoke, jezera i more, što i dalje 

ostaje primarni cilj akcije, tijekom 2023. Coca- 

Cola će dodatno motivirati jedinice lokalne 

samouprave na sudjelovanje i pokretanje 

ekoloških akcija. Kroz pozive jedinicama 

lokalne samouprave na akciju i organiziranje 

čišćenja u suradnji s nevladinim udrugama, 

Coca-Cola će najuspješnije nagraditi 

financijskom donacijom za sadnju drveća u 

urbanim sredinama. 

Ozelenjivanje urbanih područja od 

krucijalne je važnosti za povećanje održivosti 

lokalnih sredina, smanjenje emisije ugljičnog 

dioksida i temperature zraka u gradovima. Broj 

i vrsta sadnica određuju se u koordinaciji sa 

stručnjacima iz nadležnih institucija. 

Projekt Od izvora do mora, koji promiče 

brigu za okoliš i podizanje svijesti o važnosti 

smanjenja otpada, zaštitu i čišćenje područja 

uz rijeke, jezera i obale mora, Coca-Cola je u 

Hrvatskoj pokrenula 2018. godine, u suradnji 

s Vladinim institucijama i udrugama civilnoga 

društva, kako bi se pridonijelo manjem 

zagađenju hrvatskih obala, mora, rijeka i jezera 

ambalažnim otpadom. Prije dvije godine im se 

godine kao partner pridružio i Jutarnji list, a u 

2022. godini uključio se i Konzum. 

Od izvora do mora dio je dugoročnog 

projekta Svijet bez otpada kojim se Coca- 

Cola, među ostalim, obvezala da će se do 

2025. godine sva primarna ambalaža moći u 

potpunosti reciklirati te da će do 2030. godine 

udio recikliranih materijala u primarnoj 

ambalaži biti najmanje 50 posto. U proteklih 

10 godina, samo upotrebom lakših boca, Coca- 

Cola je za četvrtinu smanjila ukupnu upotrebu 

plastike. 

Projekt Od izvora do mora je postao 

nacionalno prepoznat i brojne su udruge i 

Projekt Od izvora do mora promiče brigu za 

okoliš organizacijom čišćenja područja uz rijeke, 

jezera i more od ambalažnog otpada 

jedinice lokalne zajednice same pokazale 

interes za sudjelovanjem. Svaka od akcija 

realizira se u partnerstvu s lokalnim 

ekološkim udrugama nam pomažu u odabiru 

najpogodnijih lokacija i na terenu okupljaju 

brojne volontere, željne čišćenja i doprinosa 

prirodi. Projekt je podržalo i Ministarstvo 

gospodarstva i zaštite okoliša, te lokalne vlasti 

i komunalna poduzeća u mjestima u kojima su 

se akcije održavale. Jutarnji list, kao partner i 

suorganizator akcija, serijom tekstova ukazuje 

na važnost ekološkog zbrinjavanja otpada 

te i tako pridonosi jačanju svijesti građana 

o važnosti brige za okoliš. Očuvanje okoliša 

odgovornost je svakog od nas. Količina otpada 

drastično raste, zajedno s rastom standarda 

u svijetu, a kako bi se čuvali prirodni resursi 

i izbjeglo ugrožavanje sposobnosti budućih 

generacija da zadovolje svoje potrebe, nužno 

je donositi održive odluke, zbrinjavati i 

smanjivati količinu otpada koji se proizvodi. 

Znaju to i velike tvrtke koje su se unazad 

nekoliko godina posvetile pronalasku rješenja 

za očuvanje okoliša. Međunarodne tvrtke 

imaju odgovornost prema društvu i u svoje 

poslovanje uvode ekološki održive prakse. 

Veliki svjetski proizvođači već su preuzeli 

odgovornost za smanjenje ambalažnog 

otpada i inovacijama u poslovanju pokušavaju 

pronaći najbolja održiva rješenja. Procjenjuje 

se da ambalažni otpad, odnosno njegov udio 

u volumenu iznosi čak 60 posto ukupnog 

otpada. Upravo zato tvrtke uvode održive 

mjere i donose odluke koje će im pomoći da 

smanje tu količinu otpada. 

Tvrtka Coca-Cola HBC samo je u Hrvatskoj 

u deset godina smanjila ukupnu upotrebu 

plastike za jednu četvrtinu, a čak 99,9 

posto njihove primarne ambalaže može se 

reciklirati. Također, voda Römerquelle prva 

je u Hrvatskoj s cjelokupnim asortimanom 

u potpunosti napravljenim od recikliranih 

plastičnih boca. Osmislili su i uveli na hrvatsko 

tržište KeelClip - inovativnu minimalističku 

kartonsku ambalažu za višestruka pakiranja 

limenki koja se može u potpunosti reciklirati. 

Smanjili su i težinu plastičnih zatvarača na 

bocama za gotovo 30 posto provedbom 

programa upotrebe laganih materijala. 

Svim ovim mjerama, kao i kroz ekološki 

projekt Od izvora do mora, Coca-Cola u 

Hrvatskoj aktivno doprinosi i promiče rješenja 

ekoloških i održivih načina poslovanja. 


GLAS PARTNERA 

RAZLIČITIM MJERAMA PODIŽE SE KVALITETA ŽIVOTA ZA SVE GENERACIJE 

Grad Rab jedan je od prvaka u socijalnim 

mjerama i ulaganjima u zaštitu okoliša 

Kao ponosni vlasnik priznanja prvog europskog otoka sporta, 

Grad neprestano ulaže u sport i sportsku infrastrukturu 

Grad Rab – grad na 

istoimenom kvarnerskom 

otoku raznolikih prirodnih 

resursa i iznimnih 

geoloških kontrasta koji sa 

svojih 35% površine 

šumskog zemljišta spada u 

sam vrh najšumovitijih 

otoka. Pored aduta koje posjeduje „sam po 

sebi“ zahvaljujući prirodnim ljepotama i 

povijesno – kulturnom nasljeđu koje nastoji 

očuvati i zaštititi u što većoj mjeri, raznim 

mjerama i projektima u današnjem vremenu 

ubrzanog razvoja nastoji podizati kvalitetu 

života svojih stanovnika i učiniti svoj grad 

suvremenim mjestom poželjnim za život 

svim generacijama. 

Velika pažnja pridaje se zdravstvenoj 

zaštiti i socijalnoj skrbi, Rab spada među 

socijalno najosjetljivije gradove, a po 

izdvojenim proračunskim novcima za 

socijalnu problematiku treći je grad 

u Hrvatskoj. Grad financira dolaske 

specijalista na otok, kao i rad specijalističkih 

ambulanti poput pedijatrije, ginekologije, 

logopedije, zatim rad turističke ambulante 

tijekom ljetnih mjeseci kao i pripravnost 

laboratorija. Starijim stanovnicima se svake 

godine isplaćuju božićnice, financira se rad 

gerontodomaćica, a 2021. vrata je otvorio 

Dom za starije osobe – područno odjeljenje 

županijskog Doma „Mali Kartec“. 

Kao što se vodi briga o starijem 

stanovništvu, velika briga posvećuje se 

i djeci i mladima. Grad Rab kao osnivač 

Dječjeg vrtića „Pahuljica” ulaže velike napore 

kako bi se stvarali uvjeti za provođenje 

programa odgoja, obrazovanja, zdravstvene 

zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece 

rane i predškolske dobi. Sufinanciranjem 

Grad osigurava pristupačnu cijenu vrtića za 

roditelje, uključujući financiranje boravka 

djece s teškoćama u razvoju u potpunosti. 

Što se tiče ulaganja u stvaranje 

adekvatnijih uvjeta školovanja, energetski 

su obnovljene čak četiri zgrade OŠ Ivana 

Rabljanina Rab, od čega dvije u suradnji 

s Primorsko-goranskom županijom, a 

dvije samostalno, što je jedinstven primjer 

u Hrvatskoj. Učenicima i studentima na 

školovanju izvan otoka sufinanciraju se 

troškovi prijevoza, a svake se godine izvrsnim 

srednjoškolcima i studentima dodjeljuju 

stipendije. 

Kao ponosni vlasnik priznanja prvog 

europskog otoka sporta Grad niže ulaganja 

u sport i sportsku infrastrukturu. Uspješno 

je realizirana rekonstrukcija i uređenje 

nogometnog igrališta Blato. Izgrađeno je 

i igralište malih sportova u Palitu, danas 

omiljeno okupljalište djece i mladih, zatim 

teretana na otvorenom u parku Komrčar, 

uređene su planinarske i biciklističke staze... 

Zaštita okoliša postala je jedna od 

zahtjevnijih proračunskih stavki mnogim 

jedinicama lokalne samouprave. Rab je 

prema udjelu izdvajanja za zaštitu okoliša 

u proračunu za 2020. godinu (više od 30 % 

proračuna), kao i prema izdvajanju za zaštitu 

okoliša po stanovniku zauzeo visoko treće 

mjesto u Hrvatskoj, što je ujedno i najbolje 

rangirani grad u Primorsko-goranskoj 

županiji. 

Što se tiče razvoja gospodarstava i 

poticanja poduzetništva, završena je 

gospodarska zona Mišnjak s prvim parcelama 

u funkciji, a programima sufinanciranja 

otvaranja obrta, edukacije i nabavke opreme 

Grad nastoji pomoći obrtnicima, kao i poticati 

na bavljenje poljoprivredom kroz izuzetno 

prihvaćene programe sufinanciranja u 

poljoprivredi. Rab je i prvi hrvatski otok s 

brzim internetom što je preduvjet za razvoj 

gospodarstva, ali i privlačenje tzv. digitalnih 

nomada. 

Među zadnjim projektima koji se provode 

na području grada Raba svakako treba 

spomenuti i uređenje plaže Padova I. i 

rekonstrukciju i uređenje luke Rab koja je u 

tijeku i čiji se završetak očekuje krajem iduće 

godine, a koji provodi ŽLU Rab, te nedavno 

završenog gata Pumpurela – ribarske luke 

u luci Rab kao projekte kojima se nastoji 

unaprijediti kvaliteta života na otoku, a time 

i ostanak njegovih stanovnika te turističku 

ponudu podignuti na višu razinu. 


ZA PRESTIŽNU 

NAGRADU NATJEČE SE 

15 GRADOVA. GDJE JE 

ŽIVOT NAJUGODNIJI? 

U rangiranju gradova za ovu nagradu za kvalitetu života analiziraju se 

gospodarski, demografski, zdravstveni, komunalni, obrazovni, razvojni 

i drugi parametri kako bi se dobila ukupna slika o tome kakav je život 

građana u njihovoj sredini. Ukupno se razmatra 29 pokazatelja, poput 

prosječnog dohotka po stanovniku, stope prireza, subvencija za javni 

prijevoz, ulaganja u sport i kulturu... 


KATEGORIJA 

KVALITETA 

ŽIVOTA 

U 

zacijelo najprestižnijoj 

kategoriji izbora najboljih 

gradova Hanza Medije i 

portala Gradonačelnik.hr 

posvećenoj kvaliteti života, u 

završnicu ovogodišnjeg izbora 

ušli su i aktualni pobjednici 

Varaždin, u konkurenciji 

velikih gradova, i Rovinj, među srednjim 

gradovima. Grad Krk, nakon što je u konkurenciji 

malih gradova u kvaliteti života pobjeđivao u 

ovome izboru za 2018., 2019. i 2020., nije se uspio 

plasirati u ovogodišnju završnicu, tako da ćemo u 

izboru za 2021. imati novog pobjednika. 

U rangiranju gradova za nagradu za kvalitetu 

života, podsjetimo, Hanza Media i Gradonačelnik. 

hr. analiziraju gospodarske, demografske, 

zdravstvene, komunalne, obrazovne, razvojne i 

druge parametre kako bi se dobila ukupna slika 

o tome kakav je život građana u njihovoj sredini. 

Ukupno se razmatra 29 pokazatelja kvalitete života, 

među inim prosječni dohodak po stanovniku, 

zaduženost grada i stopa prireza, proračunski udjel 

subvencija za javni prijevoz i zaštitu okoliša, kao i 

izdvajanja za sport i kulturu iz proračuna. 

U izboru za najbolji veliki grad u kvaliteti života 

Varaždinu konkuriraju Dubrovnik, Koprivnica, 

Pazin i Zagreb. U završnici izbora najboljih srednjih 

gradova za život Rovinju društvo prave Kastav i 

Opatija u Primorsko-goranskoj županiji, Poreč u 

Istarskoj te Sveta Nedelja u Zagrebačkoj županiji. 

U utrci za najbolji mali grad po kvaliteti života 

su Biograd na Moru, Hvar, Klanjec u Krapinskozagorskoj, 

Novalja u Ličko-senjskoj te Rab u 

Primorsko-goranskoj županiji. Niti jednom od 

kandidata dosad nije pošlo za rukom ponijeti 

naslov najboljega grada za život. 

Uvrštenje dijela aktualnih i brojnih prethodnih 

pobjednika u završnice izbora najboljih gradova 

za život svjedoči o vrlo jakoj konkurenciji, a čija se 

kandidatura pokazala najjačom - bit će poznato 1. 

prosinca na proglašenju pobjednika u Opatiji. 


KATEGORIJA KVALITETA ŽIVOTA 

BIOGRAD NA MORU 

Zbog poticajnih mjera 

raste broj stanovnika 

B 

iograd na Moru konkurira, među ostalim, 

‘top 5’ pokazateljima među malim gradovima 

prosječnog vitalnog indexa od 102 posto te 

prosječno isplaćenog iznosa stipendija i školarina 

od 154 kune po stanovniku. Među Top 10 gradova 

su o po prosječnom broju zaposlenih na svakih 

1000 stanovnika koji iznosi 347 zaposlenih na 

1000 stanovnika. Također, među Top 10 gradova 

su po indexu općeg kretanja stanovništva koji 

iznosi 106 posto te među top 5 po bruto plaći po 

zaposlenom u kategoriji malih gradova koja iznosi 

212.165,93 kuna po zaposlenom. Uz to, Biograd na 

Moru bilježi i pozitivan demografski trend. 

- Krk, Supetar, Solin, Dugo Selo, Sveta Nedjelja, 

Biograd na Moru, Stari Grad i Novalja jedini su 

gradovi u Hrvatskoj koji su, prema rezultatima 

Popisa stanovništva 2021., u proteklih 10 

godina narasli i povećali broj stanovnika – ističe 


Indeks općeg 

kretanja 

stanovništva 

iznosi 106 posto, 

a prosječni 

vitalni indeks 

102 posto 

TOM DUBRAVEC/CROPIX 

KLANJEC 

Efikasnost gradske 

uprave i prihod gradskog 

proračuna glavni aduti 

MALI 

GRADOVI 

A 

duti Klanjca su izdvajanje za obrazovanje, 

socijalnu politiku i mlade od 33,8 posto 

gradskog proračuna, bruto isplaćena 

plaća na području grada od 182.416 kuna po 

zaposlenome te efikasnost gradske uprave 

iskazana kroz prihod gradskog proračuna od 

1,4 milijuna kuna po zaposlenome. 

Mnogo ulažu kako bi poboljšali kvalitetu 

života svojih sugrađana, a imaju I dobru 

pronatalnu politiku te je u prvoj polovini 

godine rođeno 17 djece. 

- Uz novi dječji vrtić, produženi boravak 

u školi, uskoro kreću radovi i na uređenju 

novog dječjeg igrališta u Lučelnici. Iz Grada 

Klanjca su pozvali roditelje da aktivno 

promišljaju što im je potrebno za kvalitetan 

život u gradu i sretno i zadovoljno 

odrastanje njihove djece te da svaku svoju 

Efikasnost 

gradske uprave 

iskazana je kroz 

prihod gradskog 

proračuna od 1,4 

milijuna kuna po 

zaposlenome 

ideju, prijedlog pa i kritiku otvoreno podijele 

s gradskim čelnicima, a sve kako bi zajedno 

stvarali što bolje uvjete za svoje najmlađe 

stanovnike – ističe Gradonačelnik.hr. 

ŽELJKO PUHOVSKI/CROPIX 

Neke od 

poticajnih mjera 

su prvi otočni 

poduzetnički 

inkubator, novi 

dograđeni vrtić, 

povećane 

naknade za 

bebe… 


K 

vintet kandidata za najbolju malu sredinu za život zatvara 

grad Rab s ‘top 5’ pokazateljima izdvajanja za zaštitu okoliša 

(13,79 posto proračuna), snage obrtništva (78 obrtnika na tisuću 

stanovnika), visini prosječne isplaćene bruto plaće na području 

grada (273.500 kuna) te efikasnosti gradske uprave izražene kroz 

prihod od dva milijuna kuna po zaposlenome u upravi. Uz to, Rab 

nema prireza. 

Rab je još jedno otočko središte na Kvarneru koje se bori za 

titulu najboljeg grada po kvaliteti života u kategoriji malih gradova 

koji se i prošle godine našao u samom finalu izbora. Osim što je 

jedno od najatraktivnijih turističkih središta na Kvarneru, Rab 

mnogo ulaže u kvalitetu života svojih stanovnika 

te subvencionira prijevoz, ulaže u obrazovanje, 

obnavljaju se i grade vrtići, daju potpore 

poduzetnicima... 

CROPIX 

RAB 

Grad bez prireza subvencionira 

prijevoz i potiče obrtništvo 

JURE MIŠKOVIĆ/CROPIX 

NOVALJA 

Na tisuću 

stanovnika u 

gradu dolazi 

78 obrtnika, a 

prihod po 

zaposlenom u 

upravi je dva 

milijuna kuna 

Svaka četvrta 

osoba u gradu 

je visokoobrazovana, 

a stopa 

siromaštva 

iznosi 12 posto 

N 

ovalja će naslov najboljeg pokušati izboriti 

temeljem ‘top 5’ pokazatelja broja obrtnika 

(87 obrtnika na svakih tisuću stanovnika) i 

prosječnih izvornih prihodima po stanovniku 

(devet milijuna kuna), kao i ‘top 10’ dostignuća 

prosječnog iznosa stipendija i školarina isplaćenog 

iz proračuna od 92 kune po stanovniku. 

- Nizom mjera Grad Novalja kontinuirano 

stvara bolje uvjete za život, a među njima se 

napose izdvajaju, prvi otočki poduzetnički 

HVAR 

Proračunska izdvajanja za 

kulturu iznose 16,16 posto 

G 

rad Hvar u završnicu se uvrstio proračunskim 

udjelom izdvajanja za kulturu od 16,6 posto, 

prosječnim izvornim prihodima po stanovniku od 

7318 kuna te razvojem obrtništva u gradu iskazanim kroz 

omjer od 109 obrtnika na tisuću stanovnika. Također, 

Hvar je ušao I među Top 5 po broju visoko obrazovnih 

stanovnika. Svaka četvrta osoba je visokoobrazovana, 

a Hvar je i među top 10 gradova po stopi siromaštva prema 

dohodovnoj metodi u kategoriji malih gradova koja iznosi 12 posto 

stanovništva. 

Grad Hvar tako i isplaćuje stipendije učenicima i studentima. 

- Stipendije koje dodjeljuje Grad Hvar namijenjene su 

srednjoškolskim učenicima i studentima s područja Grada Hvara 

koji se školuju na javnim srednjim školama i javnim visokim 

učilištima izvan mjesta prebivališta – ističe Gradonačelnik.hr. 

Po stanovniku izdvajaju 92 kune za stipendije 

inkubator, poduzetnička zona, novi dograđeni 

vrtić, povećane naknade za rođene bebe, 

božićnice za umirovljenike… što su, uz ostale 

mjere kojima potiču život na otoku, preduvjeti 

za ostanak mladih i obitelji, a onda i za među 

rijetkima kod nas pozitivan rezultat u novom 

popisu stanovništva. Jedini su i grad iz Ličkosenjske 

županije koji je zabilježio plus u odnosu 

na predzadnji popis prije 10 godina – ističe 


JOŠKO ŠUPIĆ/CROPIX 




SREDNJI 

GRADOVI 

Prosječna bruto 

plaća po 


156 tisuća kuna, a 

za stipendije i 

školarine iz 

proračuna se 

izdvaja 124 kune 

po stanovniku 

ROVINJ 

U vrhu prema izdvajanjima za obrazovanje 

R 

ovinj u obranu naslova najboljeg srednjeg grada 

za život ide s ‘adutima’ kao što su prosječna bruto 

plaća po zaposlenome od 156 tisuća kuna, visina 

prosječnog isplaćenog iznosa stipendija i školarina 

iz gradskog proračuna od 124 kune po stanovniku te 

udjel proračunskog izdvajanja za usluge unaprjeđenja 

stanovanja i zajednice od gotovo 30 posto. Uz to, Rovinj 

nije zadužen. Također, Rovinj u vrhu po izdvajanju 

za obrazovanje i svake godine ulažu znatna sredstva 

kako bi se učenicima osigurali što kvalitetniji uvjeti u 

školama. 

- Trend porasta broja djece u Rovinju izrazito 

je važan razlog za optimizam, a popraćen je i 

adekvatnim brojem mjesta u dječjim vrtićima. Tako je 

u rujnu 2020. u Rovinjskom selu izgrađen vrtić te je 

spomenuto naselje prvi put dobilo i jasličku skupinu, 

čime je tamošnjim roditeljima uvelike olakšana 

svakodnevica – ističe Gradonačelnik.hr. 

KASTAV 

Svaka treća osoba je 

visokoobrazovana 

K 

astav je završnicu izborio temeljem proračunskog 

izdvajanja za sport od osam posto, dostignutoj obrazovnoj 

strukturi stanovništva izraženoj kroz pokazatelj da je 

svaka treća osoba na području grada visokoobrazovana te 

proračunskom izdvajanju za bruto plaće u ukupnim rashodima 

i izdacima grada od 15 posto. Kastav se nalazi i među top 5 

gradova po stopi siromaštva prema dohodovnoj metodi u 

kategoriji srednjih gradova koja iznosi 9,2 posto stanovništva 

te u top 10 po udjelu poreznih prihoda u ukupnim prihodima i 

primicima u kategoriji srednjih gradova koji iznosi 53,42 posto. 

Kastav ulaže i u obrazovanje te je učenicima te učenicima 

studentima isplaćuje stipendije. 

-U školskoj i akademskoj 2022./2023. godini učeničke 

DAMIR ŠKOMRLJ/CROPIX 

stipendije Grada Kastva iznosit će mjesečno 602,76 kuna 

odnosno 80 eura u 2023. godini mjesečno, a studentske 

715,78 kuna ili 95 eura u 2023. godini. Dobitnici stipendija 

potpisat će ugovor o stipendiranju, a tada će im se isplatiti 

sredstva od početka školske, odnosno akademske godine – 

ističe Gradonačelnik.hr. 



stanovništva, a 

porezni prihodi u 

ukupnim 

prihodima i 

primicima čine 

53,42 posto 


Grad je ove 

godine povećao 

cenzuse za 

ostvarivanje 

socijalnih prava 

do 50 posto, a u 

pripremi je i novi 

paket mjera 


OPATIJA 

Proširuju se socijalne mjere i davanja 

O 

patija je unutar ‘top 5’ među srednjim gradovima 

po izdvajanjima za zaštitu okoliša od 11,2 posto 

gradskog proračuna, dostignutom prosjeku 

iznosa isplaćenih stipendija i školarina iz proračuna 

od 75 kuna po stanovniku, ostvarenom zaposlenošću 

izraženom kroz 388 zaposlenih na svakih tisuću 

stanovnika te postignutoj razini prosječnog dohotka na 

području grada od 39.279 kuna po stanovniku. 

Grad je ove godine povećao cenzuse za ostvarivanje 

socijalnih prava do 50 posto, a predstavljen je i 

proračun za 2023. godinu. 

- Grad Opatija ne samo da nastavlja financirati sve 

dosadašnje oblike i mjere pomoći građanima, već se 

novom Odlukom o socijalnoj skrbi proširuju socijalne 

mjere, uvode novi oblici pomoći, povećavaju cenzusi 

za ostvarivanje prava iz socijalnog programa te se stoga 

očekuje povećanje broja korisnika gradskih socijalnih 

mjera. Opatija je grad s jednim od najviših cenzusa za 

ostvarivanje prava iz socijalnog programa na širem 

području - ističe Gradonačelnik.hr. 

POREČ 

Jedan od gradova s 

najjačim poduzetništvom 

N 

akon što je u ovoj kategoriji izbora najboljih 

gradova trijumfirao za 2017. i 2018., Poreč će 

pokušati vratiti naslov najboljeg adutima kao što 

su index općeg kretanja stanovništva od 107,4 posto, 

prosječni izvorni prihodi po stanovniku od 6.820 kuna, 

razvijeno obrtništvo u gradu izraženo kroz pokazatelj od 

gotovo 60 obrtnika na 1000 stanovnika te proračunsko 

izdvajanje za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade od 

33,82 posto. 

- Kao jedan od hrvatskih gradova s najjačim 

poduzetništvom, u 2020. godini u Poreču je bilo zaposleno 

8690 radnika dok je ta brojka u 2021. narasla na 9530, 

te danas porečke tvrtke i poduzetnici zapošljavaju 

svakog šestog radnika u Istri. Prema istoj analizi FINA-e, 

u Istarskoj županiji ima 11785 poduzetnika s 51306 

zaposlenika – ističe Gradonačelnik.hr i dodaju da u Poreču 

raste i obrtništvo u odnosu na prošlu godinu i to s 1.516 na 

1704 obrta. 


Razvijeno 

obrtništvo u 

gradu potvrđuje 

pokazatelj od 

gotovo 60 

obrtnika na 1000 

stanovnika 

SVETA NEDELJA 

Proračunska izdvajanja i 

sufinanciranja za bolji život 

Prosječni iznos 

isplaćene 

porodiljne 

naknade po 

novorođenome 

djetetu iznosi 

4026 kuna, a na 

1000 stanovika je 

441 zaposleni 

S 

veta Nedelja pokušat će već ostvarenim 

pobjedama u izboru najboljih gradova 

u kategoriji gospodarstva pridodati 

i naslov najboljeg srednjeg grada za 

život ‘top 5’ pokazateljima kao što su, 

među ostalim, proračunsko izdvajanje 

za sufinanciranje cijene prijevoza od 1,6 

posto, prosječni iznos isplaćene porodiljne 

naknade po novorođenome od 4026 kuna, 441 

zaposleni na svakih 1000 stanovnika te efikasnost 

gradske uprave izražena kroz ukupni prihod po zaposlenome od 

808 tisuća kuna. U prvih šest mjeseci Sveta Nedelja ostvarila je 

13,2 milijuna kuna proračunskog viška, a najavili su kako će i dalje 

sufinancirati prijevoz, kao i dodjelu stipendija za učenike i studente. 

- Izvješće PwC-a, u partnerstvu s Wolves Summitom, o statusu 

ulaganja u klimatske tehnologije u 27 zemalja u regiji srednje i istočne 

Europe pokazuje da je Sveta Nedelja jedna od tri najaktivnija središta 

ulaganja u klimatske tehnologije - navodi Gradonačelnik.hr. 




VARAŽDIN 

Velika izdvajanja za sport, 

stipendije i školarine 

V 

araždin ide u potvrdu epiteta najboljeg velikog grada za život, 

među ostalim, proračunskim udjelom izdvajanja za sport 

od 13,3 posto, prosjekom isplaćenih stipendija i školarina od 

58,3 kuna po stanovniku, dostignutoj efikasnosti gradske uprave 

iskazanoj kroz prosjek ukupnih prihoda grada po zaposlenome od 

852 tisuće kuna po zaposlenome te pokazateljem zaposlenosti kroz 

prosječan broj zaposlenih od 670 na svakih tisuću stanovnika. U 

svim nabrojenim primjerima, 

sjedište Varaždinske 

županije je unutar ‘top 5’ 

velikih gradova. Uz to, u 

2020., primjerice, Varaždin 

je za sport izdvojio 1028 

kuna po stanovniku, što 

je uz Crikvenicu, najveće 

izdvajanje za sport ‘per capita’ 

među našim gradovima. 

Prema podacima proteklih 

godina, u Varaždin se 

doseljava više stanovnika 

nego što ih odlazi iz grada. 

Također, brojnim mjerama 

grad Varaždin želi osigurati 

svojim sugrađanima bolju 

kvalitetu života što je i razlog 

zašto se Varaždin našao među 

finalistima. 


U 2020. Varaždin 

je za sport 

izdvojio 1028 

kuna po 

stanovniku, a broj 

zaposlenih na 

svakih 1000 

stanovnika je 670 

VELIKI 

GRADOVI 

Dubrovnik je prvi 

grad u Hrvatskoj 

koji je u svom 

proračunu 

izdvojio zasebnu 

stavku za sport 

osoba s 

invaliditetom 

BOŽO RADIĆ/CROPIX 

DUBROVNIK 

Razvijeno obrtništvo i izdašna 

izdvajanja za kulturu 

D 

ubrovnik, prvi pobjednik u povijesti ovog dijela 

izbora najboljih gradova, pokušat će se vratiti ‘na tron’ 

temeljem pokazatelja kao što su udjel proračunskog 

izdvajanja za kulturu od 16 posto, razvijenome obrtništvu 

iskazanome kroz omjer od 39 obrtnika na 1000 stanovnika 

i udjelu izdvajanja za bruto plaće u ukupnim rashodima i 

izdacima grada od 25 posto. U navedenim pokazateljima 

Dubrovnik je unutar ‘top 5’ velikih gradova, dok je po 

prosječnome isplaćenom iznosu stipendija i školarina od 42 

kune po stanovniku unutar ‘top 10’. 

Dubrovnik je prvi grad u Hrvatskoj koji je u svom 

proračunu izdvojio zasebnu stavku za sport osoba s 

invaliditetom. Grad obnavlja vrtiće, ulaže u obrazovanje, 

grade se i obnavljaju sportske dvorane, vode brigu o 

ugroženim skupinama, subvencioniraju mlade obitelji, daju 

potpore poduzetnicima... 



KOPRIVNICA 

Socijalna osjetljivost i 

efikasna uprava 

ZAGREB 

Isplaćena godišnja plaća po 

zaposlenom od 116,8 tisuća kuna 

K 

oprivnica je u ‘utrci’za prvi naslov 

najboljeg velikog grada za život ‘adutima’ 

kao što su zaposlenost izražena kroz 

Proračunsko 

prosječan broj zaposlenih od 463 radnika 

izdvajanje za 

na svakih tisuću stanovnika, proračunsko 

obrazovanje, 

izdvajanje za obrazovanje, socijalnu 

politiku i mlade od 46 posto, efikasnost 


gradske uprave iskazana kroz prihod grada i mlade iznosi 46 

po zaposlenome od 389 tisuća kuna po 

posto, a na 1000 

zaposlenome te proračunsko izdvajanje za 

stanovnika 

usluge unaprjeđenja stanovanja i zajednice u 

dolaze 463 

proračunu u kategoriji velikih gradova od 17 

zaposlena 

posto proračuna. Sve su to pokazatelji prema 

kojima je Koprivnica unutar ‘top 5’ velikih 

gradova. 

Kada se sagledaju prosječni izvorni prihodi po stanovniku, sjedište 

Koprivničko-križevačke županije je, s 3165 kuna po stanovniku, 

unutar ‘top 10’ velikih gradova. 


N 

akon što je u ovoj kategoriji izbora 

trijumfirao 2019., glavni grad države pokušat 

će ponovo osvojiti nagradu temeljem 

pokazatelja kao što su proračunsko izdvajanje 

za sufinanciranje cijene prijevoza od 0,9 posto 

proračuna, ostvareni pedagoški standard u 

vrtićima od petero djece po odgojitelju, kvaliteti 

fiskalne politike izraženoj u udjelu poreznih 

prihoda u ukupnim prihodima i primicima od 

43,8 posto i isplaćenoj godišnjoj bruto plaći po 

zaposlenome od 116,8 tisuće kuna. 

- Grad Zagreb pripremio je 20 projekata 

izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije dječjih 

vrtića, od kojih je do sada 16 prihvaćeno za EU 

sufinanciranje, a preostala 4 bit će prijavljena na 

sljedeći EU poziv u sklopu Nacionalnog plana 

oporavka i otpornosti, planiran za kraj ove godine 

– ističe Gradonačelnik.hr, a Zagreb je i među 100 

izabranih europskih gradova u misiji EU-a za 

klimatski neuralne i pametne gradove do 2030. 

godine. 

Pripremljeno je 

20 projekata 

gradnje, 

dogradnje i 

rekonstrukcije 

dječjih vrtića, od 

kojih je dosad 16 

prihvaćeno za EU 

sufinanciranje 

NEJA MARKIČEVIĆ/CROPIX 

Iznos porodiljne 

naknade popeo 

se na 4114 kuna 

po novorođenom 

djetetu, a za 

gospodarenje 

otpadom izdvaja 

se 4,3 posto 

proračuna 

PAZIN 

Više od polovice proračuna za obrazovanje 

A 

duti Pazina u utrci za najbolji veliki grad u kvaliteti 

života su ‘top 5’ pokazatelji iz gospodarske i 

demografske lepeze pokazatelja koji se rangiraju u 

ovoj kategoriji izbora. Riječ je o izdvajanjima iz proračuna 

za gospodarenje otpadom od 4,3 posto proračuna, 

dostignutom iznosu porodiljine naknade od 4.114 kuna po 

novorođenome, proračunskome izdvajanju za obrazovanje, 

socijalnu politiku i mlade od 52 posto, razvijenome 

obrtništvu koje se ogleda kroz pokazatelj od 50 obrtnika 

na tisuću stanovnika te pokrivenošću ukupnih gradskih 

rashoda i izdataka, ukupnim prihodima i primicima od 

101,5 posto. 

- Grad Pazin jedan je od tek tri grada u Hrvatskoj koji 

su prošle godine za obrazovanje izdvojili više od polovice 

proračuna. Kako pokazuje naša analiza proračunskih 

izdvajanja za obrazovanje, Pazin je u 2021. za ovu stavku 

izdvojio 51,13 posto proračuna i tako se pozicionirao kao 

treći grad s najvećim izdvajanjima u zemlji za obrazovanje, 

a gledamo li izdvajanja per capita Pazin je na uvjerljivom 

prvom mjestu- ističe Gradonačelnik.hr. 


GLAS PARTNERA 

Dječji vrtić Palčica 

IZDAŠNA ULAGANJA U GOSPODARSTVO, POLJOPRIVREDU I STANOVNIKE 

Općina Rovišće postaje 

jedno od najpoželjnijih 

mjesta za život 

Osiguran je financijski okvir za brojne projekte, 

vrijedne više od 36 milijuna kuna, ključne za razvitak i 

podizanje kvalitete života 

Općina Rovišće raste i razvija se 

po mjeri čovjeka. Općina 

Rovišće i dalje je 

najmnogoljudnija općina u 

Bjelovarsko-bilogorskoj 

županiji koja se nalazi samo 

samo sat vremena vožnje od 

Zagreba. Smjer u kojemu 

idemo je stvaranje i prosperitet općine kao mjesta 

za kvalitetan, pogodan i ugodan život za svaku 

obitelj. 

U fokusu je je briga za djecu, mlade i 

umirovljenike, zapravo možemo reći da naš rad 

obuhvaća gotovo svaki segment našeg društva. 

Na meni i mojim suradnicima i Općinskom Vijeću 

je da kroz planove i kvalitetno ulaganje osiguramo 

financijski okvir za brojne projekte kroz potporu 

države, fondove i projekte EU za koje smo do sada 

smo uspjeli osigurati preko 22 milijuna kuna. 

Riječ je o projektima velike vrijednosti za razvitak 

i podizanje kvalitete života. Tako smo primjerice, 

izgradili i opremili Kulturni centar koji stanovnici 

općine koriste svakodnevno. Kulturni centar 

Rovišće investicija je s izgradnjom, unutarnjim 

opremanjem i nabavkom potrebne opreme 

vrijedna 9,4 milijuna kuna. Stvaranje preduvjeta 

da obitelji s djecom ostaju u Rovišću je 

ulaganje u vrtić. Tako je otvoren i u potpunosti 

rekonstruiran stari dio i nadograđen novi dio 

dječjeg vrtića Palčica. Vrijednost ovog projekta 

više je od 5,1 milijuna kuna, a Općina sufinancira 

boravak djece u iznosu od 1320 kuna mjesečno. 

Osigurana su i sredstva u vrijednosti od gotovo 

5,5 milijuna kuna za izgradnju novog dječjeg 

Načelnik Općine Rovišće Slavko Prišćan 

vrtića u Predavcu, mjestu s najvećim brojem 

stanovnika na području općine. Svake godine 

općina sufinancira prijevoz učenika osnovnih 

škola, kupuje osnovnoškolcima pribor i 

bilježnice, a pomaže i studentima s pomoći u 

iznosu od 2.500 kuna. 

Realiziraju se projekti kroz program 

“Zaželi – DA, želim posao!”, koji je sufinancirala 

Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, 

kroz koji je do sada radilo ukupno 26 žena koje 

su obilazile starije i nemoćne te bile educirane 

za gerontodomaćice. Aktivnosti projekta i 

njegova važnosti itekako je bitan za Općinu 

Rovišće, nezaposlene žene i krajnje korisnike 

u nepovoljnom položaju. Glavni cilj projekta je 

unapređivanje radnog potencijala žena s nižom 

razinom obrazovanja i težom zapošljivošću, a 

koje pomažu starijim i nemoćnim osobama. 

Ukupna vrijednost projekta iznosi 741 tisuću 

i 600 kuna. U sklopu programa ukupno je 

15 žena s područja Rovišća koje brinu o 90 

korisnika. 

Puno se ulaže u sport, uređenje nogometnih 

i dječjih igrališta. Igralište s umjetnom travom 

i kompletnom infrastrukturom uređeno je u 

Predavcu, a isto takvo igralište upravo je je 

krenulo u postupak opremanja i u Rovišću . 

Općina s 12 naselja (Domankuš, Gornje 

Rovišće, Kakinac, Kovačevac, Kraljevac, 

Lipovčani, Podgorci, Predavac, Prekobrdo, 

Rovišće, Tuk i Žabjak) pogodna je za razvoj 

poljoprivrede. Više od 20 mladih obitelji ostalo 

je na zemlji te uspješno posluju kroz OPG. 

Općina Rovišće provodi programe potpore 

za mlade obitelji, za razvoj turizma, ali i za 

poljoprivrednike. 

˝Mjesto je to za ugodan život svih 

generacija, sa tendencijom rasta i razvoja svih 

segmenata kvalitetnog i ugodnog prostora u 

kojemu se stvaraju svi preduvjeti za osnivanje 

obitelji. Ulažemo i dalje dodatne napore kako bi 

mladi prepoznali viziju razvoja i taj potencijal. 

Naša općina je sjedište bogate kulture i običaja 

koje funkcionira u jedinstvu i zajedništvu, na 

što smo posebno ponosni. Brojni projekti su 

ispred nas, uz podršku lokalne samouprave, 

države i Europe, vjerujemo da ćemo kroz 

godine postati još bolji i brojniji.˝ , naglasio je 

općinski načelnik Slavko Prišćan. 


KATEGORIJA 

SMART CITY 

SREDINE S NAJBOLJIM 

REZULTATIMA U 

PRIMJENI PAMETNIH 

RJEŠENJA U GRADU 

Rangiranje gradova za nagradu Smart City uslijedilo je nakon 

njihove analize prema tridesetak kriterija podijeljenih u šest 

kategorija. Riječ je o digitalnoj spremnosti, strateškom usmjerenju 

grada kao pametnog, pametnom gospodarstvu, društvu, prometu i 

infrastrukturi te okolišu. Metodologiju je izradila agencija Apsolon, 

koja je partner izbora u ovoj kategoriji 


M 

eđu 15 gradova koji su 

uvršteni u završnicu 

natjecanja za posebnu 

nagradu Smart City u 

okviru izbora najboljih 

gradova Hanza Medije i 

portala Gradonačelnik.hr 

su i lanjski pobjednici 

Rijeka, Koprivnica i Krk. 

I ove godine u okviru nagrade Smart City biraju 

se sredine s najboljim rezultatima u primjeni 

pametnih rješenja u organiziranju rada gradske 

uprave, pružanju komunalnih usluga, održavanju 

infrastrukture i uštedama u potrošnji energije. 

Partner Hanza Mediji i Gradonačelniku.hr u 

organizaciji izbora Smart City je agencija Apsolon, 

koja je izradila metodologiju izbora. 

- Prije nekoliko godina Apsolon je krenuo 

s izradom velike studije digitalne spremnosti 

20 najvećih hrvatskih gradova, što se vrlo brzo 

pokazalo kao iznimno uspješna priča koja se 

nastavila i narednih godina i dala elementarni 

uvid u stanje digitaliziranosti naših gradova. 

Kao logičan slijed događaja pojavila se ideja 

za odabir najpametnijeg domaćeg grada, za koju 

smo izradili i posebnu metodologiju, a ove godine 

je i dodatno unaprijedili - ističe članica Uprave 

Apsolona Mirjana Samardžić Novoselec. Osim što 

donosi prestižnu titulu, dodaje naša sugovornica, 

nagrada Smart City gradovima služi i kao 

svojevrsna motivacija jer ih potiče na promišljanje 

o konceptu pametnog grada i nastojanju da 

naprave nešto inovativno ne bi li se stavili uz bok 

onih najboljih. 

Rangiranje gradova za nagrade Smart City 

uslijedilo je nakon analize gradova prema 

tridesetak kriterija podijeljenih u šest kategorija. 

Riječ je o digitalnoj spremnosti, strateškom 

usmjerenju grada kao pametnog, pametnom 

gospodarstvu, pametnom društvu, pametnom 

prometu i infrastrukturi te pametnom okolišu. 


KATEGORIJA SMART CITY 

KRK 

Svaki drugi spremnik za 

otpad ima pametni senzor 

K 

rk po drugi uzastopni trijumf ide adutima 

kao što su udjel proračuna koji se izdvaja za 

obrazovanje 30,6 posto, stopostotni udjel 

parkirnih mjesta na području grada obuhvaćenih 

mobilnom naplatom parkinga u kategoriji malih 

gradova te udjel spremnika za otpad sa sustavom 

dojave popunjenosti u ukupnom broju spremnika 

od 50 posto. Uz to, Krk ima sustav javnih 

električnih bicikala. 

- Projektom izgradnje širokopojasne mreže 

sljedeće generacije na otoku Krku bit će izgrađena 

nepokretna pristupna širokopojasna mreža u 

tzv. NGA bijelim područjima svih sedam jedinica 

lokalne samouprave na otoku Krku; Krku: Gradu 

Krku i Općinama Baška, Dobrinj, Malinska- 

Dubašnica, Omišalj, Punat i Vrbnik - ističe 

Gradonačelnik.hr, a grad Krk nastavlja i projekt 

pametnog upravljanja javnom rasvjetom. 

U tijeku je projekt 

izgradnje 

širokopojasne 

mreže sljedeće 

generacije, a 

nastavlja se i 

projekt pametnog 

upravljanja 

javnom rasvjetom 

DONJI MIHOLJAC 

Iz obnovljivih izvora stiže 

277.388 kWh energije 

D 

onji Miholjac konkurira za naslov najpametnijeg 

malog grada brojem potpornih institucija (2) 

specijaliziranih za IKT, startupe, inovacije 

i održivi razvoj u gradu u kategoriji malih 

gradova, udjelom gradskog proračuna 

namijenjenog potporama za tvrtke koje se 

bave IKT-om, startupima i inovacijama od 

0,02 posto, udjelom proračuna koji se izdvaja 

za obrazovanje u kategoriji od 22,8 posto 

te udjelom energetski učinkovite rasvjete 

od 95 posto. Uz to, dio kandidature Donjeg 

Miholjca je i količina energije koju gradska 

uprava i njezine tvrtke godišnje proizvedu 

iz obnovljivih izvora energija od 275.388 

kilovatsati. 

- Grad Donji Miholjac pokazao je trend 

značajnog povećanja ulaganja u stanovanje 

i zajednicu odnosno u povećanje kvalitete 

života svojih građana. Tako je, u usporedbi 

s 2017. godinom, u 2020. ulaganje 

povećano za više od 900 posto kako 

je pokazala naša analiza podataka 

50 NAJBOLJI GRADOVI 2022. 

Udio energetski 

učinkovite 

rasvjete iznosi 

95 posto, a 

potiču i tvrtke 

koje se bave 

IKT-om i 

inovacijama 

Ministarstva financija o izvršenju proračuna. 

Investiralo se u javnu rasvjetu, parkirališta 

i nogostupe, subvencioniralo se rješavanje 

stambenog pitanja mladim obiteljima, 

ulagalo u poboljšanje zdravstvene skrbi, 

potpore obrtnicima i poduzetnicima - ističe 


MALI 

GRADOVI 


učinkovite 

javne rasvjete 

iznosi 80 

posto, a stopa 

odvojeno 

sakupljenog 

otpada 23,8 

posto

HVAR 

Više od 90 posto stanovnika ima 

fiksni širokopojasni internet 

D 

a sredine na hrvatskim otocima prednjače u primjeni pametnih 

tehnologija i rješenja, svjedoče i gradovi Hvar i Korčula. Hvar 

će naslov Smart Cityja pokušati izboriti udjelom kućanstava 

priključenih na fiksni širokopojasni Internet 90,9 posto ukupne 

populacije grada, udjelom biciklističkih staza u ukupnoj dužini 

prometnica na području grada od 30 posto, udjelu spremnika 

za otpad sa sustavom dojave popunjenosti u ukupnom broju 

spremnika od 30 posto, udjelu kućanstava priključenih na 

sustav pročišćavanja odvodnih voda od 80 posto svih gradskih 

domaćinstava. Uz to, Hvar je razvio mogućnost online upisa djece u 

gradske vrtiće. 

Hvar ulaže u obrazovanje te Grad Hvar 

dodjeljuje stipendije koje su namijenjene 

srednjoškolskim učenicima i studentima 

s područja Grada Hvara koji se školuju na 

javnim srednjim školama i javnim visokim 

učilištima izvan mjesta prebivališta. 

Udio 

biciklističkih 

staza u 

ukupnoj 

dužini 

prometnica 

na području 

grada iznosi 

30 posto 

U postrojenjima 

na ‘obnovljivce’ 

gradske uprave i 

njezinih tvrtki 

godišnje se 

proizvede 

39.453 

kilovatsati 

struje 

KORČULA 

Obnovljive izvore energije 

u nekretninama koristi 

11 posto stanovnika 

K 

orčula za spomenutu nagradu konkurira udjelom 

visokoobrazovanog stanovništva od 18,7 posto 

ukupne populacije, brojem punionica (3) za 

električna vozila, udjelom javnih zgrada kojima 

upravljaju gradska uprava i njezine tvrtke koje koriste 

vlastite obnovljive izvore energije te količinom 

energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije u 

postrojenjima pod kontrolom gradske uprave i njezinih 

tvrtki. U nekretninama koje koriste obnovljive izvore 

energije živi 11,1 posto stanovništva Korčule, dok se u 

postrojenjima na ‘obnovljivce’ gradske uprave i njezinih 

tvrtki godišnje proizvede 39.453 kilovatsati struje. 

- Lani su Gradu Korčuli dodijeljena bespovratna potpora u iznosu 

od 60.000 eura za izradu investicijskih dokumenata za projekte 

iz sljedećih sektora: proizvodnja električne energije iz obnovljivih 

izvora energije (integrirane i neintegrirane sunčane elektrane), 

pametne mreže, održiva mobilnost, energetska učinkovitost kod 

stambenih zgrada i zgrade javne namjene i inovativna energetska 

infrastruktura - ističe Gradonačelnik.hr. 

ZLATAR 

Indeks digitalne spreme gradske uprave iznosi 27 posto 

Z 

latar za nagradu Smart City konkurira brojem 

punionica za električna vozila, udjelom energetski 

učinkovite rasvjete u javnim rasvjetnim tijelima 

od 80 posto, stopom odvojeno sakupljenog otpada od 

23,8 posto te dostignutim indeksom digitalne spreme 

gradske uprave od 27 posto. 

- U srpnju je Grad Zlatar proveo postupak 

jednostavne nabave za 60 komada LED rasvjetnih 

tijela za proširenje sustava javne rasvjete sukladno 

zahtjevima građana. Ukupna vrijednost novih 

rasvjetnih tijela je 138.750 kuna s PDV-om, a rok za 

izvršenje iznosi tri mjeseca od sklapanja ugovora - 


Zlatar se među malim gradovima istaknuo i 

po tome što ima važeću strategiju ili plan razvoja 

pametnog grada, razvoja digitalnih usluga ili 

digitalizacije kao zaseban strateški dokument. 

U većini je promatranih kriterija za nagradu Smart 

city ovaj zagorski grad ušao u top pet gradova u svojoj 

kategoriji. 



SREDNJI 

GRADOVI 

Iz postrojenja za 

obnovljive izvore 

smještenih na 

gradskoj 

infrastrukturi 

proizvede se 300 

tisuća kilovatsati 

električne 

energije 

KOPRIVNICA 

Sva parkirna mjesta obuhvaćena su mobilnom naplatom 

K 

oprivnica ide po treći uzastopni trijumf u ovom 

dijelu izbora najboljih gradova ‘adutima’ kao 

što su proračunski udjel za obrazovanje od 51,3 

posto ukupnog proračuna, stopostotni udjel parkirnih 

mjesta na području grada obuhvaćenih mobilnom 

naplatom parkinga, udjel javnih zgrada s korištenjem 

obnovljivih izvora energije kojima upravljaju gradska 

uprava i tvrtke u njezinu vlasništvu Grad, gradske 

tvrtke i institucije koje koriste vlastite obnovljive izvore 

energije te količina energije koju gradska uprava i 

njezine tvrtke proizvedu iz obnovljivih izvora energije. 

U javnim zgradama Koprivnice koje koriste obnovljive 

izvore energije stanuje 40 posto stanovništva, dok 

je proizvodnja električne energije iz postrojenja na 

obnovljive izvore smještenih na gradskoj infrastrukturi 

300 tisuća kilovatsati. Uz to, sjedište Koprivničkokriževačke 

županije dostiglo je razinu odvojenog 

sakupljenog otpada od 55,2 posto. 

MAKARSKA 

Ekološka javna rasvjeta i 

pametni spremnici za otpad 

M 

akarska je po prvi put ušla u završnicu izbora posebne 

nagrade izbora najboljih gradova temeljem udjela 

kućanstava priključenih na fiksni širokopojasni internet 

od 69,5 posto, stopostotnog udjela parkirnih mjesta na 

području grada obuhvaćenih mobilnom naplatom, udjela 

energetski učinkovite rasvjete u javnim rasvjetnim tijelima 

od 80 posto te udjela spremnika za otpad sa sustavom 

dojave popunjenosti u ukupnom broju spremnika od 28 

posto. Opcija online upisa djece u gradske vrtiće postoji i u je nedavno postala i prvi hrvatski grad koji se uključio u 

Makarskoj. 

Međunarodni pokret Cittaslow. Projekt Cittaslow svojim 

Jedan od turistički najposjećenijih gradova u Dalmaciji ulaže programom okuplja gradove bogate tradicije, kulture i 

u brojne projekte, obrazovanje, ali i u pametna rješenja kako snažnog identiteta s ciljem povratka izgubljene kvalitete 

bi osigurali bolju kvalitetu života svojih sugrađana. Makarska svakodnevnog življenja. 

Na fiksni 

širokopojasni 

internet spojeno 

je 69,5 posto 

stanovnika 

Makarske 


Poreč je 

nominaciju 

zaslužio, među 

ostalim, zbog 

broja punionica 

za električna 

vozila i sustava 

javnih e-bicikala 

POREČ 

Solarne elektrane na javnim zgradama 

N 

izu priznanja u dosadašnjim izborima najboljih 

gradova Hanza Medije i Gradonačelnika.hr, 

Poreč će ove godine pokušati pridodati i epitet 

Smart Cityja pokazateljima kao što su broj potpornih 

institucija (2) specijaliziranih za IKT, startupe, inovacije 

i održivi razvoj, udjelu biciklističkih staza u ukupnoj 

dužini prometnica na području grada od 60 posto, 

stopostotnom udjelu kućanstava priključenih na 

sustav pročišćavanja odvodnih voda, broj punionica za 

električna vozila kojih je u ovome istarskom gradiću 

deset te sustavu javnih električnih bicikala. 

Iz Grada su najavili i niz novih projekata. 

- Nakon što je na već osam objekata javne 

namjene postavio solarne elektrane koje su do sad 

proizvele 1,000.000 kWh zelene električne energije, 

Gradu Poreču odobrena su bespovratna sredstva za 

postavljanje solarne elektrane na zgradu Doma za 

starije i nemoćne osobe Poreč u sklopu projekta “Dobra 

energija - Solarna energija za energetsku tranziciju” - 


SVETA NEDELJA 

Indeks digitalne spreme gradske 

uprave iznosi 56,8 posto 

ZAPREŠIĆ 

Uskoro solari na vrtiću, 

školi i zgradi Grada 

U ukupnom 

proračunu 

Zaprešića za 

obrazovanje 

se izdvaja 

40,9 posto 

sredstava 

D 

rugi kandidat za Smart City iz Zagrebačke 

županije, Zaprešić, kandidira za nagradu udjelom 

proračuna koji se izdvaja za obrazovanje od 

40,9 posto, udjelom kućanstava priključenih na 

fiksni širokopojasni Internet od 63,5 posto ukupne 

populacije, stopostotnom udjelu energetski učinkovite 

rasvjete u javnim rasvjetnim tijelima grada te količini energije koju 

grad godišnje proizvede iz obnovljivih izvora energije od 312.549 

kilovatsati. 

Grad Zaprešić postavit će solarne elektrane na zgrade DV Vrtuljak, 

OŠ Ljudevita Gaja i Gradske uprave, stiže im stiže prva električna 

čistilica vrijedna 1,6 milijuna kuna, a u realizaciji je izgradnja optičke 

infrastrukture. 

- Hrvatski Telekom započeo je projekt izgradnje optičke 

infrastrukture na području Grada Zaprešića i općina Brdovec, 

Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica i Pušća, čime će na utvrđenih 

12.039 “bijelih” adresa na ovom području biti omogućen brzi i ultrabrzi 

širokopojasni pristup internetu - ističe Gradonačelnik.hr. 

Za potpore 

tvrtkama koje 

se bave IKT-om 

i inovacijama 

izdvaja se 

jedan posto 

ukupnog 

proračuna 

S 

veta Nedelja u Zagrebačkoj županiji 

po svoje prvo priznanje najpametnijeg 

grada ide ‘adutima’ kao što su udjel 

zaposlenih u gospodarskim područjima 

(u ovome izboru razmatrana kroz NKD 

podjelu Državnog zavoda za statistiku) 

IKT-a, kreativnih industrija te istraživanja 

i razvoja od 2,7 posto ukupne radne snage u 

gradu, udjel gradskog proračuna namijenjen 

potporama za tvrtke koje se bave IKT-om, start-upe 

i inovacijama od jedan posto ukupnog proračuna, broj punionica za 

električna vozila kojih je na području Svete Nedelje sedam te indeks 

digitalne spreme gradske uprave od 56,8 posto. Uz to, Sveta Nedelja 

ima mogućnost online kupnje karata za društvena događanja u 

organizaciji javnih ustanova. 

Sveta Nedelja uspješna je i u realizaciji projekata iz fondova EU 

te su u posljednje četiri godine iz fondova EU za projekte povukli 

preko 47 milijuna bespovratnih kuna. 



RIJEKA 

Na sustav pročišćavanja odvodnih 

voda priključeno je 90% kućanstava 

A 

ktualni pobjednik izborio je novu priliku za osvajanje nagrade 

‘adutima’ kao što su broj potpornih institucija (4) specijaliziranih 

za informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT), startupe, 

inovacije i održivi razvoj u gradu u kategoriji velikih gradova, udjel 

gradskog proračuna namijenjenog potporama za tvrtke koje se 

bave IKT-om od 2,8 posto ukupnog proračuna, udjel kućanstava 

priključenih na sustav pročišćavanja odvodnih voda od 90,4 posto 

svih domaćinstava na području Rijeke 

te ostvareni indeks digitalne spreme 

od 71,3 posto. Uz to, Rijeka ima sustav 

javnih električnih bicikala. 

- Otkako, u suradnji s Jutarnjim 

listom, provodimo izbor za Najbolji 

grad, Rijeka se svake godine našla ili 

među finalistima ili na pobjedničkom 

tronu, pa je tako 2017. odnijela pobjedu 

u kategoriji za Smart city, što je 

ponovila 2019. i 2020. godine, kada je 

također bila proglašena najpametnijim 

velikim hrvatskim gradom. U 2018. 

dospjela je u finale unutar gospodarske 

kategorije, a potom se dvije godine 

zaredom plasirala i među pet najboljih 

u kategoriji EU fondovi u kojoj se i ove 

godine bori za titulu najboljega - ističe 


Udio gradskog 

proračuna 

namijenjenog 

potporama za 

tvrtke koje se 

bave IKT-om 


VELIKI 

GRADOVI 

22,6 posto od 

ukupnog broja 

mjernih mjesta u 

sustavu 

vodoopskrbe 

opremljeno je 

senzorima za 

prikupljanje 

podataka 

DUBROVNIK 

Spremnici za otpad “dojavljuju” 

koliko su posto napunjeni 

D 

ubrovnik se u završnicu izbora za nagradu Smart City uvrstio 

zahvaljujući udjelu visokoobrazovanog stanovništva u ukupnoj 

populaciji od 25,5 posto, udjelu mjernih mjesta sa senzorskim 

prikupljanjem podataka u sustavu vodoopskrbe u odnosu na ukupan broj 

mjernih mjesta od 22,6 posto, udjelu spremnika za otpad sa sustavom dojave 

popunjenosti u ukupnom broju spremnika od 15 posto te ostvarenom 

uslugom online kupnje karata za društvena događanja u organizaciji javnih 

ustanova i udruga. Sjedište Dubrovačko-neretvanske županije ostvarilo je i 

mogućnost online upisa djece u gradske vrtiće. Ako bi nagrada Smart City 

otišla u grad podno Srđa, ne bi to bilo prvi puta jer je Dubrovnik proglašen za 

Smart City u izboru najboljih gradova za 2018. godinu. 

- Vodeći se pritom održivim rješenjima, naglašava gradonačelnik 

Dubrovnika, a ponajprije zahvaljujući sustavnom, proaktivnom 

promišljanju i suradnji s brojnim parterima, Grad Dubrovnik se 

kroz protekle godine snažno oslonio na Smart City koncepte - ističe 



KARLOVAC 

Visok udio energije iz 

obnovljivih izvora 

A 

duti Karlovca za naslov ‘najpametnijeg 

grada’ u ovome izboru su visina 

proračunskog izdvajanja za obrazovanje 

od 39,9 posto, stopostotni udjel parkirnih 

mjesta na području grada obuhvaćenih 

mobilnom naplatom parkinga u kategoriji 

velikih gradova te količina kilovatsati energije 

koje gradska uprava i tvrtke u njezinu 

vlasništvu godišnje proizvedu iz obnovljivih 

izvora energija od 520 tisuća kilovatsati. Grad 

na četiri rijeke ima važeću strategiju ili plan 

razvoja pametnog grada, razvoja digitalnih 

usluga ili digitalizacije kao zaseban strateški 

dokument te sustav javnih električnih bicikala. 

Karlovac je i jedan od top deset financijski najuspješnijih 

gradova. Grad je ostvario ukupan suficit u 2021. godini od 

16,523.731 kuna, što ga je svrstalo u vodećih deset gradova, a sa 

342,925.025 kuna je bio i u top deset po visini prihoda. 

Gradska uprava i 

tvrtke u njezinu 

vlasništvu 

godišnje 

proizvedu 520 

tisuća kilovatsati 

iz obnovljivih 

izvora energije 

ZADAR 

Na širokopojasni internet 

priključeno je 77,6 posto građana 

P 

rvi put u izboru najboljih gradova Zadar 

je izborio završnicu nagrade Smart City 

zahvaljujući broju potpornih institucija 

(4) specijaliziranih za IKT, startupe, inovacije i 

održivi razvoj, udjelu kućanstava priključenih 

na fiksni širokopojasni Internet od 77,6 posto 

populacije, broju punionica za električna vozila 

kojih je u Donatovu gradu 24 te razini indeksa 

digitalne spreme od 63,7 posto. Uz to, Zadar je 

građanima omogućio opciju online upisa djece u 

gradske vrtiće. 

Također, Zadar uvodi sustav pametnog 

parkiranja. 

- U Zadru je upravo na području Poluotoka 

i šireg centra Grada, privedena kraju ugradnja 

parkirnih senzora na parkirnim mjestima 

rezerviranim za osobe s invaliditetom, u sklopu 

projekta “Implementacija pametnih prometnih 

rješenja upotrebom novih tehnologija te IKT 

- Zadar Urban Mobility 4.0 (ZUM 4.0) - ističe 


Pri kraju je 

ugradnja 

parkirnih senzora 

na parkirnim 

mjestima 

rezerviranim za 

osobe s 

invaliditetom 


učinkovite 

rasvjete u javnim 

rasvjetnim 

tijelima je 

95 posto 

SLAVONSKI BROD 

Podrška tvrtkama koje se bave IKT-om 

S 

lavonski Brod kandidira za spomenuto priznanje 

temeljem udjela gradskog proračuna namijenjenog 

potporama za tvrtke koje se bave IKT-om, startupe 

i inovacijama u kategoriji velikih gradova od tri posto, 

stopostotnog udjela parkirnih mjesta na području 

grada obuhvaćenih mobilnom naplatom parkinga, 

udjela biciklističkih staza u ukupnoj dužini prometnica 

na području grada od 25 posto, udjela energetski 

učinkovite rasvjete u javnim rasvjetnim tijelima od 

95 posto te udjela mjernih mjesta sa senzorskim 

prikupljanjem podataka u sustavu vodoopskrbe u 

odnosu na ukupan broj mjernih mjesta u kategoriji 

velikih gradova od 12,7 posto. Početkom studenog 

Slavonski Brod uključio se i u sustav Ministarstva 

pravosuđa i uprave e-Novorođenče, a od prosinca 

kreću s novim sustavom zbrinjavanja otpada. 

Grad Slavonski Brod u prosincu ove godine 

započinje s provedbom novog sustava odvajanja 

komunalnog otpada. Novost je uvođenje žutih vrećica u 

koje će građani odlagati isključivo miješani otpad. 


GLAS PARTNERA 

JEDNAKA SE POZORNOST POSVEĆUJE SE KAPITALNIM I MALIM, SVAKODNEVNIM PROJEKTIMA 

Poreč je grad bez prireza s 

visokom razinom socijalne zaštite 

U tijeku je i najveće ulaganje u kulturnu baštinu Poreča. Uz svjetski poznatu Eufrazijevu baziliku, 

obnavljaju se zgrada Muzeja, Romanička kuća, ali i drugi kulturni spomenici u gradu 

Za Poreč se može reći da je grad 

koji je dovoljno velik, da ne 

bude mali, a da istovremeno 

svojim građanima nudi razne 

sadržaje i zaposlenje, što pritom 

dovodi do stalnog povećanja 

broja upisane djece u školama i 

vrtićima. Poreč je i drugi grad 

po broju otvorenih tvrtki u cijeloj zemlji, u kojem 

se gospodarske zone kontinuirano šire, grad je to 

s najmlađim stanovništvom u Istri u kojem su u 

pet godina izgrađene dvije nove škole i tri nova 

vrtića, a već se planira izgradnja dva nova, ujedno 

je i grad bez prireza, s jednim od najkvalitetnijih 

socijalnih programa u zemlji. 

Nakon otvorenja škole za stotinjak učenika u 

Žbandaju i osnovne škole Finida za 600 učenika, 

Poreč je postavio novi standard i ostvario 

dugoočekivani san – više od 1600 svih porečkih 

osnovnoškolaca nastavu polazi u jednoj, jutarnjoj 

smjeni. Za organizaciju slobodnog vremena 

zaduženo je više od 200 različitih udruga i više 

od 50 sportskih klubova, a svima je za korištenje 

dostupno čak šest javnih sportskih dvorana. 

Osim što otvara nove škole i vrtiće, Poreč 

stipendira stotinu učenika i studenata i to s 

najvećim stipendijama u zemlji za što izdvaja 

preko milijun kuna godišnje, a istovremeno je 

izuzetno osjetljiv na potrebe svojih najstarijih 

stanovnika pa tako sam sufinancira boravak 

osamdesetak korisnika u gradskom Domu za 

starije, kao i poludnevni boravak. 

Porečki je prioritet briga o svim generacijama 

podjednako, ali i ravnomjerno ulaganje u 

infrastrukturu. Naime, uz sam Poreč, područje 

lokalne samouprave pokriva još 53 naselja 

u koja se kontinuirano ulaže – od izgradnje 

sustava za odvodnju s pročistačima, čime je 

pokrivenost kanalizacijskom mrežom premašila 

će 92%, do izgradnje sustava za navodnjavanje 

poljoprivrednih površina, te širenje mreže 

širokopojasnog interneta u svim naseljima do 

kraja 2023. godine. U pripremi i provedbi je više 

od 50 različitih EU projekata, za koje Grad povlači 

sredstva unatoč visokom indeksu razvijenosti. 

Uz dovršenu izgradnju prometne infrastrukture 

i rješavanje crnih točaka u prometu, u tijeku 

je i izgradnja porečke međuzaboilaznice, koja 

bi trebala dodatno trebala pristup poslovnoj 

zoni Facinka iz svih dijelova grada, bez obzira 

na ljetne špice, a pokrenut je i pilot projekt 

javnog prijevoza elektor-busom koji je odlično 

prihvaćen među građanima. U proteklom je 

razdoblju dovršeno i uređenje dijela gradske rive 

vrijedno 26 milijuna kuna. Poreč sa svojih 20 

tisuća stanovnika zimi, ljeti postaje grad kojem 

gravitira gotovo 150 tisuća ljudi. Infrastruktura 

to treba podnijeti, a da se pritom ne naruši 

kvaliteta i svakodnevno funkcioniranje života, 

što je u Poreču i postignuto te se kontinuirano 

radi na poboljšanjima. U tijeku je i najveće 

ulaganje u kulturnu baštinu Poreča od postojanja 

Zavičajnog muzeja – uz svjetski poznatu, 

UNESCO zaštićenu Eufrazijevu baziliku koja se 

kontinuirano obnavlja, u tijeku je i obnova zgrade 

Muzeja, Romaničke kuće, ali i drugih kulturnih 

spomenika u gradu, jer je upravo starogradska 

jezgra jedan od glavnih razloga dolaska brojnih 

turista u Poreč. 

Kako za potrebe tijekom turističke sezone, 

a posebno zbog potrebe za deficitarnim 

kadrovima, Poreč svake godine izdvaja gotovo 

milijun kuna za nadstandard u zdravstvu. U 

to ulazi financiranje dodatnih timova hitne 

medicinske pomoći, kako bi vrata porečke hitne 

uvijek bila otvorena, ali i nabava medicinske te 

zaštitne opreme i plaćanje smještaja deficitarnim 

kadrovima poput liječnika, 

Konačno, Poreč je grad po mjeri čovjeka 

– grad u kojem svatko može pronaći svoje 

mjesto, grad bez prireza i s visokom socijalnom 

osjetljivošću za sve generacije. 

U tijeku je i izrada projekta proširenja postojećeg Doma za starije 

(gore). Novi nogometni kamp otvoren je lani (desno) 


GLAS PARTNERA 

Općina Jelenje spada u 

srednje-velike jedinice 

lokalne samouprave u 

Republici Hrvatskoj. 

Njezinih 5.100 stanovnika 

živi 15 kilometara 

nedaleko od Rijeke, 

centra Primorskogoranske 

županije. Jelenje je unazad pet 

godina postalo odlično mjesto za život obitelji 

s djecom. Naime, u dvije godine u suradnji sa 

Županijom rekonstruirana je škola i 

izgrađena školsko-sportska dvorana, koja do 

tada nije postojala, a uskoro kreću radovi na 

proširenju dječjeg vrtića. 

Gotovo svi veći projekti sufinanciraju se 

iz hrvatskih i europskih fondova te uz pomoć 

Primorsko-goranske županije. Općinu 

Jelenje, unazad dva mandata, vodi mladi i 

ambiciozni načelnik Robert Marčelja koji 

je, možemo to reći, preporodio jelenjsku 

samoupravu i podigao komunalni standard. 

Unazad pet godina izgrađeno je najviše u 

novijoj povijesti te lokalne samouprave. 

Pokrenut je novi investicijski ciklus, pa 

su projekti koji su nekada bili želja postali 

stvarnost. 

Kažimo i to kako sva naselja krasi 

nova LED rasvjeta, a mreža se neprestano 

nadopunjava i proširuje, uvedena je 

maksimalna transparentnost i uvid u trošenje 

sredstava Općinske uprave, neprestano se 

otvaraju nova gradilišta i razmišlja o novim 

projektima. Stoga Općina Jelenje nastavlja 

svoj razvoj u smjeru zelenih tehnologija, 

odnosno zelenu tranziciju. Mnogi projekti 

već su realizirani u tom smjeru, a krucijalni 

projekti očekuju se u budućem razdoblju. 

- Cilj je daljnji razvoj zajednice 

korištenjem resursa koji su nam na 

raspolaganju i trenutno su neiskorišteni - 

kazao je prvi čovjek Općine Jelenje Robert 

Marčelja, dodajući kako je njegov tim 

dokazana snaga Jelenja mnoge negativne 

trendove iz prijašnjih mandata promijenio 

u pozitivne. Marčelja naglašava kako je 

siguran da će se provedbom planirane 

tranzicije i uvođenjem zelenih tehnologija 

još dodatno podići kvaliteta života u 

zajednici. Svakako najveći zeleni projekt je 

izgradnja fotonaponske elektrane u Dubini. 

Cilj projekta elektrane za proizvodnju 

električne energije FNE DUBINA je izgradnja 

fotonaponskih elektrana na djelu zemljišne 

površine nekadašnje šljunčare. Planirana 

je izgradnja ukupno tri fotonaponskih 

elektrana snage, svaka po 10 MW. Sva 

proizvedena električna energija isporučivala 

bi se u elektroenergetsku mrežu. 

Velik investicijski ciklus u 

Jelenju za komunalni razvoj 

i napredak zajednice 

Općina Jelenje nastavlja razvoj u smjeru zelenih 

tehnologija. Mnogi projekti već su realizirani u tom 

smjeru, a krucijalni se očekuju u budućnosti 

- Solarna elektrana u Dubini 

idealna je zbog toga što 

bi prostoru koji je sada 

divlji deponij i nalazi se u 

vodozaštitnom području dali 

novu dimenziju. Uredan i čist 

prostor za zelenu namjenu 

redovito bi prihodovao nova 

sredstva u naš proračun. Sada 

je prostor poprimio novu 

dimenziju jer u 

tijeku je druga 

faza čišćenja 

Načelnik Općine 

Jelenje Robert 

Marčelja 

BROJNI PROJEKTI U SAMO PET GODINA PROMIJENILI SU LICE OPĆINE U BLIZINI RIJEKE 

djela prostora Dubine, odnosno nelegalnog 

odlagališta otpada. Već sada doprinosimo 

zelenoj tranziciji, a ovim projektom uvelike 

bi pozitivno utjecali i na prihodovnu stranu 

naše lokalne zajednice - kazao je Marčelja. 

Uz to, planiraju se postaviti solarni paneli 

na četiri javna objekata u vlasništvu 

Općine Jelenje, kako bi se iskoristila 

sunčeva energija za smanjenje računa za 

struju na javnim zgradama. 

Za sve znatiželjnike koji žele doći 

na područje Općine Jelenje, 

izgrađen je i turistički brend Visit 

Jelenje koji okuplja i predstavlja 

kompletu turističku ponudu: od 

smještaja, biciklističkih staza i 

planinarskih puteva. 


GLAS PARTNERA 

Početkom 2022. godine Pula 

je postala jedan od gradova u 

Hrvatskoj koji s ponosom 

mogu reći kako je njihov rad 

potpuno transparentan. 

Naime, najveći istarski grad 

uveo je aplikaciju za 

transparentan proračun, 

zatim geografski informacijski sustav za 

vizualizaciju podataka GIS, koji omogućuje 

transparentan način upravljanja prostorom i 

gradskim nekretninama, proveli su javni 

natječaj radi dodjele sredstava medijima 

putem kojega su dodijelili milijun kuna te 

uveli međunarodni standard upravljanja za 

suzbijanje podmićivanja ISO 37001. 

„Postavljamo nove standarde i mislim da 

je to jedinstven primjer u Hrvatskoj te da će 

i drugi gradovi početi s ovakvim načinom 

rada. Stvaramo jednu novu energiju u našem 

gradu. Grad Pula dokazuje svoje trajno 

opredjeljenje za pošteno i transparentno 

upravljanje gradom na dobrobit svih naših 

građanki i građana. Putem iTransparentnosti 

Grad Pula osigurava pristup kvalitetnim i 

relevantnim informacijama, što predstavlja 

učinkovit mehanizam odgovornosti iz kojeg 

slijedi povećanje kvalitetne fiskalne politike, 

povećanje legitimnosti vlasti i jačanje 

povjerenja građana“, rekao je gradonačelnik 

Pule Filip Zoričić. 

ELEKTRONIČKO POSLOVANJE 

Grad Pula prvi je grad u Hrvatskoj koji 

je još 2007. uveo elektroničko poslovanje 

u rad gradske uprave te je danas jedan od 

najnaprednijih hrvatskih gradova kad je 

riječ o digitalizaciji usluga koje nudi svojim 

građanima. Puležanke i Puležani već dugi niz 

godina online plaćaju račune, upisuju djecu 

u vrtiće, sudjeluju u kreiranju proračuna, 

provjeravaju status svojih predmeta, a od 

ove godine uveli su i e-stipendije. Jedna 

od najkorištenijih aplikacija je e-Račun 

za plaćanje niza usluga, a kroz aplikaciju 

e-Konzultacije Grad je omogućio davanje 

prijedloga i komentara na proračun. Tu je i 

aplikacija Pula na dlanu putem koje građani 

imaju cjeloviti uvid u funkcioniranje grada. 

Pula je i prvi grad koji je pokrenuo Razvrstaj. 

me Plus aplikaciju za pravilno razvrstavanje 

otpada, a uspješno su implementirali i 

Smart Pula-Pola, aplikaciju koja omogućava 

stanovnicima Pule slanje sugestija ili 

prijavljivanje problematika. Tako direktno 

utječu na rješavanje specifičnih problema 

u zajednici, a sve to dugoročno dovodi do 

unapređenja rada gradskih institucija i 

organizacija, ali i poboljšanja kvalitete života. 

Urbani vrtovi, koje je Pula uspješno 

NAJVEĆI ISTARSKI GRAD UVEO JE APLIKACIJU ZA TRANSPARENTAN PRORAČUN 

Pula postaje 

apsolutno 

transparentan 

i “zelen” grad 

Pula je grad po mjeri čovjeka jer osluškuje potrebe 

svojih stanovnika te je dodijelila čak 88 parcela u 

samom središtu na kojima su niknuli urbani vrtovi 


ZELENI PROJEKTI 

Formiranje drvoreda uz 

biciklističku stazu, ozelenjivanje 

javnog parkirališta, nove pješačke 

staze, uspostava nove zone 

urbanih vrtova i urbana šuma, 

razvoj sustava javnih slavina i 

ozelenjivanje čekaonica javnog 

gradskog prijevoza samo su neke 

od aktivnosti koje Pula, kao eco 

city grad, planira provesti u 

nadolazećoj, 2023. godini. 

implementirala, još su jedan doprinos smart 

city rješenjima koja uključuju zelene oaze 

unutar urbane sredine. Pula je grad po 

mjeri čovjeka jer osluškuje potrebe svojih 

stanovnika te je u samom središtu grada 

dodijelila čak 88 parcela u kojima su niknuli 

urbani vrtovi. Planskim pokretanjem vrtova 

u srcu grada postiže se savršena ravnoteža 

između urbanog i neurbanog prostora, a 

Pula se nastavlja širiti u jednom novom, 

suvremenom pravcu. 

NOVE BICIKLISTIČKE STAZE 

Vrtlarenje je jedna od rijetkih aktivnosti 

koja nema niti jednu negativnu stranu, već 

brojne dobrobiti koje pruža, poput bio i 

eko proizvodnje hrane, održivog razvoja do 

socio-ekonomskih prednosti i utjecaja za 

psiho-fizičko zdravlje ljudi. 

„Projektom Urbani vrtovi Pule, koji 

predstavljaju još jedan doprinos smart city 

rješenjima, potičemo nastavak dugogodišnje 

tradicije mnogih Puležanki i Puležana da 

sami uzgajaju povrće i druge proizvode za 

vlastite potrebe. Time Pula u potpunosti 

hvata korak s modernim europskim 

gradovima koji nastoje na pravi način 

povezati urbani i neurbani prostor u gradu. 

Urbani vrtovi tek su početak velike projektne 

priče koja će urediti grad i napraviti novi 

iskorak u prostornom, društvenom i 

kulturnom razvoju Pule, s jednim konačnim 

ciljem – osigurati što ugodniji i opušteniji 

život za građane“, kaže gradonačelnik Pule. 

Kako je ranije već spomenuto, aktivnosti 

koje doprinose urbanoj održivosti provode 

se kontinuirano, tako je Grad Pula i jedan od 

hrvatskih gradova s uspješno uspostavljenim 

sustavom električnih bicikli te aktivno 

nastavlja s nadogradnjom planiranjem 

povećanja broja biciklističkih staza. 

Naime, projekt izgradnje biciklističke 

staze Lungobike jedan je od projekata koje 

je Grad Pula prijavio na Poziv za dodjelu 

bespovratnih sredstava u okviru Nacionalnog 

plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. 

(NPOO) za pripremu projektno-tehničke 

dokumentacije u iznosu 1,6 milijuna kuna. 

Riječ je o pripremi dokumentacije potrebne 

za izgradnju gotovo 15 km biciklističkih staza 

koje bi se protezale pretežno atraktivnim 

Gradonačelnik Pule Filip Zoričić 

dijelovima grada uz more, odnosno od Fižele 

– Uvala Valovine – Uvala Stoja – Zelenika – 

Lungo mare – Mornar – Valsaline – Verudella 

– Punta Verudella do Sportske lučice „Delfin“, 

zatim Cestom prekomorskih brigada, do 

postojeće već izgrađene biciklističke staze. 

STRATEŠKI DOKUMENTI 

„Zelena Pula“ radni je naziv za čitav niz 

pulskih projekata među kojima se nalazi 

sufinanciranje kupnje kućanskih aparata, 

električnih vozila i solarnih elektrana Uz 

to, Pula u 2023. godini najavljuje instalaciju 

solarnih elektrana na Osnovne škole Veli Vrh 

i Vidikovac, a osigurali su i gotovo 93 tisuće 

eura za projektnu dokumentaciju energetske 

obnove i ugradnje solara na Društvenom 

centru Rojc. 

„I u ovom dijelu smo htjeli u 2023. 

pokazati u prostoru kako vidimo zelenu 

Pulu i zato uz dječja igrališta i uređenje cesta 

idemo na uređenja velikog broja zelenih 

urbanih prostora, sadnje drvoreda, uređenja 

šetnica, urbanih šuma, novih parkova, 

ozelenjivanje čekaonica…Uređenje zone 

Pragrande i pješačke zone Giardini dio 

su identiteta našeg grada. Kompletiramo 

dokumentaciju i radit ćemo to po najvišim 

standardima struke vodeći računa o 

sigurnosti, ali naglašavam i važnosti tih 

dijelova za svakog Puležana“, kazao je 

gradonačelnik Zoričić. 

A kao još jedan način stvaranja 

pretpostavki za poboljšanje kvalitete života, 

Grad Pula u fazi je pripreme ili izrade čitavog 

niza strateških dokumenata, poput Strategije 

razvoja urbanog područja Pula, Plana razvoja, 

Provedbenog programa, Plana razvoja 

kulture, Strategije upravljanja imovinom 

i Plana razvoja pametnog Grada Pula-Pola 

2023.-2028. (Smart city) koji će definirati 

razvoj i napredak te kvalitetniji i usmjereniji 

razvoj grada Pule. 


KATEGORIJA 

EKO CITY 

J 

este li znali da se gradovi 

mogu smatrati jedinstvenim 

ekosustavima sami po sebi? 

Jednako kao i prirodni 

ekosustavi, urbani ekosustavi 

zahtijevaju energiju za rast 

(obično fosilna goriva) i sastoje 

se od različitih vrsta u 

interakciji unutar sustava. Kao i svaki drugi 

organizam, ljudi u urbanim ekosustavima trebaju 

prirodu, odnosno okruženje koje će preživjeti. 

Za razliku od prirodnih ekosustava u kojima 

se otpad reciklira kružno bez posebnih mjera 

(na primjer, mrtvi organizmi koji se razgrađuju 

i osiguravaju hranjive tvari za biljke), urbani 

ekosustavi su još uvijek linearni - naš otpad 

završava još uvijek u većem postotku na 

odlagalištima ili u atmosferi kao zagađenje. Dok 

prirodni ekosustavi dobivaju energiju od sunca, 

urbani ekosustavi su neodrživi jer gradovi dobivaju 

energiju iz fosilnih goriva, koja su neobnovljiva. 

Što nam je činiti? Slijediti primjer 25 gradova 

koji su nam se ove godine prijavili na ovaj natječaj, 

koji slijede pokret “ECO CITY”, a to su gradovi 

koji lokalno rješavaju pitanja održivosti. Cilj im 

je iskoristiti obnovljivu energiju, postati ugljično 

neutralni, očuvati vodu i prirodne resurse, imati 

minimalno otpada, naglasiti alternativne načine 

prijevoza poput hodanja ili biciklizma i sl. 

Prema zadnjim statistički dostupnim podacima, 

58% hrvatskog stanovništva živi u urbanim 

područjima, stoga naši gradovi mogu imati 

ključnu ulogu u rješavanju razvojnih izazova kao 

što su klimatske promjene i učinkovito korištenje 

resursa. 

Iako se ove godine na ovaj natječaj prijavilo 

25 gradova, širok spektar prijavljenih projekata 

ECO CITY, koji se trenutačno provode u našim 

gradovima, pokazuje nam da imamo projekte koji 

ne zaostaju za najboljim svjetskim praksama u 

pojedinim područjima. Kako se pri spominjanju 

najboljih svjetskih praksi najčešće ponavljaju riječi 

O NAJBOLJEM U 

KATEGORIJI ECO CITY 

ODLUČUJE ŽIRI. OVO 

JE PET FINALISTA 

Oko 58 posto hrvatskog stanovništva živi u urbanim područjima, 

stoga naši gradovi mogu imati ključnu ulogu u rješavanju 

razvojnih izazova kao što su klimatske promjene i učinkovito 

korištenje resursa. Stiglo nam je 25 prijava, a bodovala su se tri 

parametra: utjecaj na život lokalnog stanovništva, stupanj 

inovativnosti projektne ideje i održivost samog projekta 

piše: Irena Relić 


icikliranje i recikliranje, jasno je zašto su 

projektna rješenja u prometu i gospodarenju 

otpadom trenutačno najveći izazovi za naše 

gradove. 

Kroz pregled prijavljenih projekata vidimo 

da gotovo svi gradovi rade na nabavi dodatnih 

spremnika za odvojeno prikupljanje korisnih 

sirovina iz otpada te provode raznovrsne 

projekte edukacije i podizanja svijesti o 

važnosti prepoznavanja vrijednosti otpada kao 

korisne sirovine, nastavljajući trend uspostave 

integralne, održive i građanima dostupne 

infrastrukture za gospodarenje otpadom. 

Velik broj projekata odnosi se na energetsku 

učinkovitost, odnosno daljnju energetsku 

obnovu javnih zgrada, poput škola i vrtića. 

Naši gradovi također sve više prepoznaju 

važnost energetske neovisnosti i proizvodnje 

vlastite energije iz obnovljivih izvora energije. 

Posebno veseli što se osim sunčeve energije 

sve više razmišlja i o ostalim izvorima energije, 

npr. geotermalnim izvorima. Iz dospjelih 

prijava vidljivo je da gradovi sveobuhvatno 

rade na novim prometnim rješenjima, čime ne 

pridonose samo prometnom rasterećenju već 

direktno utječu na kvalitetu zraka, smanjenje 

stakleničkih plinova, pa i ukupne potrošnje 

energije. Osiguravaju se dodatne biciklističke 

staze, električne punionice, nabavljaju se nova 

vozila za javni prijevoz itd. 

Uz sve navedeno imamo i projekte izrade 

različitih strategija za buduća razdoblja vezana 

na klimu, otpad, energetski neovisne otoke, 

ZERO CARBON gradove, što sve daje dobru 

podlogu za nove projekte naših gradova. 

Uz sve navedene projekte i mjere, koje 

svakako treba nastaviti razvijati, prepoznaje 

se još uvijek manjak projekata vezanih na 

unapređenje udjela zelene infrastrukture 

na razini gradova, kao što su sadnja stabala, 

smanjenje prosječne udaljenosti stanovnika 

od zelene površine i omogućavanja lakšeg 

pristupa, razvoja urbanih vrtova, razvoja 

zelenih krovova, smanjenje vodonepropusnih 

površina parcela, obnova povijesnih vrtova i 

parkova. 

Ujedno bi u nadolazećem razdoblju 

trebalo razmišljati i o sprečavanju negativnih 

posljedica klimatskih promjena na razini 

gradova, kao što su sustavi zadržavanja 

oborinskih voda (zbog očekivanih nedostataka 

pitke vode uslijed klimatskih promjena i 

nesavjesnog postupanja s vodom) i/ili sustavi 

Iz prijava je vidljivo da naši gradovi 

sve više prepoznaju važnost 

energetske neovisnosti i 

proizvodnje vlastite energije iz 

obnovljivih izvora 

sprečavanja poplava formiranjem upojnih 

površina (npr. zelene površine u naseljima, 

javni parkovi i dr.) za prihvat veće količine 

oborinskih voda u kratkom vremenskom 

razdoblju te povezanih kišnih vrtova. 

Gotovo je sigurno da će provedbu 

gotovo svih projekata ECO CITY biti moguće 

sufinancirati iz europskih strukturnih i 

investicijskih fondova u novom financijskom 

razdoblju 2021. - 2027. godine te iz Mehanizma 

za oporavak i otpornost putem Nacionalnog 

plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026., a u 

narednim godinama može se očekivati puno 

veći broj projekata ove vrste koji će ubrzati 

uspostavu održivih, otpornih, sigurnih i za 

život ugodnih i uređenih gradova u Hrvatskoj. 

Od svih prijavljenih gradova i projekata nije 

bilo lako izdvojiti finaliste, s obzirom na to da 

svaki od dostavljenih projekata ima značajan 

utjecaj za svoj ekosustav i predstavlja napredak 

prema održivosti i svih 25 gradova zaslužuju 

biti spomenuti i pohvaljeni. Sljedećih pet 

gradova odabrano je za finaliste ovogodišnje 

nagrade projekta ECO CITY: to su Križevci, 

Poreč, Osijek, Zadar i Koprivnica. 

Metodologija izbora ovih projekata za izbor 

u finaliste zasniva se na bodovanju sljedećih 

triju parametara: utjecaj na život lokalnog 

stanovništva, stupanj inovativnosti projektne 

ideje i održivost samog projekta. 


KATEGORIJA ECO CITY 

KOPRIVNICA 

Povećan je kapacitet i 

učinkovitost prerade biootpada 

S 

redište Koprivničko-križevačke županije ima usvojen Plan 

gospodarenja otpadom, provode kampanju informiranja građana 

o otpadu od kojih je većina aktivnosti usmjerena na edukaciju 

djece u važnosti zelene energije, na području grada svi su stanovnici 

dobili spremnike za odvojeno prikupljanje otpada, a postotak 

odvojenog otpada iznosi impresivnih 55 posto. 

Od specifičnih projekata žiri je posebno zapazio projekt 

dogradnje, unapređenja i opremanja 

postrojenja za recikliranje 

odvojeno sakupljenog biootpada 

u kojem se provodi tehnološki 

proces kompostiranja. Ovim 

projektom povećava se praksa 

učinkovitosti postojećih procesa, 

odnosno projektom se dogradila, 

unaprijedila i opremila postojeća 

kompostana u Herešinu, utječući 

tako na povećanje kapaciteta 

obrade i zaprimanja biootpada. Novi 

kapacitet kompostane je 9.000 

tona godišnje. U halama koje imaju 

tri lađe ukupne površine 4.800 

m2 proizvodit će se kompost u 

kontroliranim uvjetima u vremenu 

od šest do osam tjedana, a do sada 

se proizvodio u trajanju od šest 

mjeseci. 

Novi kapacitet 

kompostane je 

9000 tona 

godišnje, a 

proizvodnja 

komposta 

ubrzana je na 

šest do osam 

tjedana 


Do kraja 2022. 

godine očekuje 

se gradnja 50 

sunčanih 

elektrana na 

području Grada 


KRIŽEVCI 

Sufinancira se postavljanje 

solara na obiteljskim kućama 

G 

rad Križevci u svojoj je prijavi za nagradu Eco city naveo više 

kvalitetnih rješenja i projekata kojima smanjuju količine otpada i 

povećavaju energetsku učinkovitost, te educiraju građane i okreću 

se zelenim politikama. Sva kućanstva imaju spremnike za odvojeno 

prikupljanje otpada, donesen je Plan gospodarenja otpadom, tijela javne 

rasvjete zamjenjuju se energetski učinkovitijima... U sklopu projekta 

“Križevački sunčani vrtovi”postavljaju se solarne elektrane na javnim 

zgradama i sufinancira se postavljanje solara na obiteljskim kućama. 

Do kraja 2022. godine, očekuje se izgradnja 50 sunčanih elektrana na 

području Grada. Grad provodi i edukativnu zero waste kampanju, projekt 

Zdravo Križevci, namijenjen povezivanju lokalnih proizvođača i kupaca, 

a otvoren je i energetsko klimatski ured za pitanja građana. Otvaranjem 

Energetsko-klimatskog ureda osigurali su građanima direktan 

pristup svim informacijama o obnovljivim izvorima energije i ostalim 

energetskim rješenjima te mjesto za edukaciju o klimatskim tematikama. 

U nešto manje od godinu dana u uredu se informiralo preko 500 građana. 


EMICA ELVEDJI/CROPIX 

OSIJEK 

Urbana mobilnost za 

čišći zrak i manje CO2 

POREČ 

Ekološki javni prijevoz 

osjetno je smanjio emisiju CO2 

P 

rošlogodišnji dobitnik nagrade Eco city 

i ove se godine našao među finalistima. 

Grad ima visok postotak odvajanja otpada, 

na području grada je uređeno 57,5 kilometara 

biciklističkih staza, a u ovom je trenutku čak 

98 posto javne rasvjete u Osijek energetski 

učinkovito. Žiri je visoko ocijenio projekt 

“Urbana mobilnost Grada Osijeka” čiji je 

cilj omogućiti veću i poboljšanu dostupnost 

javnog prijevoza građanima. Neke od 

najvažnijih praksi urbane mobilnosti koje su 

se do danas u Osijeku uvele su: car sharing, 

dijeljenje električne romobile, uspostavljen 

sustav dijeljenih bicikala, SMART sustav za 

nadzor i upravljanje prometnim sustavima te praćenje kvalitete 

zraka na najvažnijim prometnim križanjima. Procjenjuje je da u 

Osijeku kao posljedica vožnji s električnim romobilima smanjena 

emisija ugljičnog dioksida za približno 125 tona u godini dana. 

Korištenjem 

dijeljenih bicikala 

ostvarila se 

ušteda od 12 tona 

CO 2 

, a projekt car 

sharing smanjio 

je emisiju CO2 za 

30 tona godišnje 

ZVONIMIR BARIŠIN/CROPIX 

Z 

imi u 53 naselja u Poreču živi oko 20.000 

stanovnika, dok ljeti grad postaje turistička 

top destinacija čiji se broj stanovnika gotovo 

upeterostruči. Uvođenjem nove, ekološki 

prihvatljive, usluge javnog prijevoza (usluga se 

vrši mini-busom na električni pogon kapaciteta 

20 putnika) implementiran je inovativni koncept 

mobilnosti u prijevozu putnika, te se direktno 

promiče koncept održive urbane mobilnosti. U prvih 

6 mjeseci uslugu je koristilo 7.000 korisnika, što je 

ekvivalent 140.000 km manje prijeđeno osobnim 

vozilima, oko 10.000 litara manje utrošenih fosilnih 

pogonskih goriva, što je rezultirano time da je 27 

tona CO2 manje emitirano u atmosferu. 

U Poreču vozila na električni pogon čine 30 

posto voznog parka Gradske uprave, svi građani 

imaju spremnike za odvojeno prikupljanje otpada, 

a na području grada označeno je 115 kilometara 

biciklističkih staza. Grad trenutno u provedbi 

ima ukupno pet projekata u području Eco cityja 

sufinanciranih sredstvima iz EU fondova. 

U Poreču vozila 

na električni 

pogon čine 30 

posto voznog 

parka Gradske 

uprave 


Postavljen je 

uređaj za 

mjerenje 

kvalitete i 

kakvoće zraka na 

području grada 

Zadra 

ZADAR 

Do 2050. planiraju biti grad bez emisije CO2 

Z 

adar je donio i provodi Plan gospodarenja otpadom 

i Akcijski plan energetski i klimatski održivog 

razvitka, kontinuirano provodi edukaciju i 

informiranje građana o zelenim politikama, a javni 

prijevoznik Liburnija dobio je 25 novih gradskih 

i prigradskih autobusa s niskom emisijom CO2 i 

prilagođenih osobama s invaliditetom. U njihovoj 

prijavi se posebno istaknuo projekt “Zero Carbon 

Cities”. U okviru tog projekta sedam gradova 

uspostavilo je lokalni proračun za ugljik te strategiju i 

akcijski plan koji će biti popraćeni ključnim lokalnim 

pilot projektima. Ovaj projekt ima za cilj usvojiti 

proračune za ugljik kao strateški alat za donošenje 

odluka. Fokus projekta je na aktivnostima kojima se 

pomaže gradovima u razvoju ciljeva i akcijskih planova 

temeljenih na znanosti, uključujući nadogradnju 

planova koje gradovi već provode. Do sada je Izrađen 

Integrirani akcijski plan i proračun za emisije ugljika 

na području grada Zadra sa svrhom da se postigne 

smanjenje emisije ugljika na nultu stopu do 2050. 


GLAS PARTNERA 

PREDSTAVLJAMO JEDAN OD NAJTRANSPARENTNIJIH GRADOVA 

U HRVATSKOJ I PIONIRA DIGITALIZACIJE 

Grad Sveta Nedelja 

perjanica je 

gospodarskog i 

demografskog 

razvoja i mjesto 

ugodnog življenja 

Zbog jake poduzetničke klime u protekle dvije godine 

broj tvrtki u najmlađem gradu Zagrebačke županije 

popeo se do gotovo tisuću 

Sveta Nedelja, najmlađi grad 

Zagrebačke županije, već 

nekoliko godina nosi titulu 

najboljeg grada za 

gospodarstvo u Republici 

Hrvatskoj u kategoriji 

srednjih gradova. Jedan od 

značajnijih resursa 

svetonedeljskog gospodarstva četiri su 

poduzetničke zone utvrđene prostornim i 

urbanističkim dokumentima. Prema 

neslužbenim informacijama, u protekle dvije 

godine broj poduzeća popeo se blizu tisuću. 

Ključni potezi koji su omogućili tako strelovit 

napredak su značajni iskoraci koji su 

poduzeti u području digitalizacije, 

transparentnosti te decentraliziranosti što je 

uvelike doprinijelo razvoju grada. Svakako 

možda jedan od najbitnijih poteza je i najveće 

porezno rasterećenje provedeno u nekoj 

jedinici lokalne samouprave u Hrvatskoj. 

Kako bi olakšali poduzetnicima, ali i svojim 

sugrađanima, Grad Sveta Nedelja proveo je 

najveće porezno rasterećenje. Ukinuti su i 

smanjeni određeni nameti, što poduzetnicima 

predstavlja znatno velike uštede, a Grad 

sufinancira i kamatu na poduzetničke kredite 

za investicije do ukupno 6 posto. Izgrađuju se 

dodatni pogoni te se proširuje posao, a samim 

time otvaraju se nova radna mjesta. Napredak 

je vidljiv u mnogim pokazateljima, kao što je 

rast broja poduzeća, padu stope nezaposlenosti 

te rastu prihoda i neto prosječnih plaća. 

Ukinut je prirez sa 6% na 0%, kao i porez 

na potrošnju u ugostiteljstvu. Smanjen je 

komunalni doprinos za stanogradnju, ukinuta 

je komunalna naknada za gradnju 2 ili 1 stana 

(s 40,00 kn/m 2 na 0,00 kn/m 2 ), ukinuta je 

komunalna naknada za hotele, kampove i 

apartmanska naselja (s 1,5% ukupnih prihoda 

na 0%), a u potpunosti je ukinuta i naknada za 

izdavanje taksi dozvola. Smanjen je paušalni 

porez za male iznajmljivače na zakonski 

minimum od 150 kuna po krevetu. 

Pozitivnu gospodarsku klimu koja je 

privukla brojne uspješne poduzetnike 

prepoznao je i Mate Rimac koji je, uz postojeću 

proizvodnju u Svetoj Nedelji, krenuo i s 

izgradnjom povijesne investicije - Kampus 

Rimac u Kerestincu. Rimac Automobili nastali 

su s vizijom stvaranja uzbudljivih električnih 

automobila i pogonskih sustava za električna 

vozila, a u samo deset godina prerasli su iz 

projekta u garaži u tvrtku koja zapošljava već 

1000 ljudi. Novi kampus prostirat će se na 200 

tisuća kvadrata, s proizvodnim i istraživačkim 

objektima na 95.000 m 2 . Kampus Rimac, uz 

proizvodni i izložbeni dio poduzeća, sadržavat 

će pregršt dodatnih sadržaja - testnu stazu, 

smještajne kapacitete, muzej, igraonicu, 

teretanu, sportski centar, vrtić, livadu sa 

životinjama... “Ulaganje od milijardu i pol 

kuna, 700 dobro plaćenih poslova, poboljšanje 

infrastrukture i mjesto na industrijskoj karti 

svijeta - sve to Sveta Nedelja dobiva ovom 

povijesnom investicijom Rimac Automobila,” 

naglasio je gradonačelnik Grada Svete Nedelje 

Dario Zurovec. Mate Rimac potvrdio je da se 

otvorenje novog kampusa očekuje u 2023. te 

da bi u njemu trebalo raditi 2500 ljudi. 

POREZNA RASTEREĆENJA 

Uz porezno rasterećenje, Sveta Nedelja 

jedan je od najtransparentnijih gradova u RH i 

pionir digitalizacije. Uveden je sustav Otvoreni 

grad koji pruža uvid u gradski proračun, svaku 

transakciju, sklopljen ugovor i slično kako bi 


sve korisnike je besplatan. Uvođenjem 

integriranog unutargradskog prijevoza 

omogućena je bolja povezanost unutar 

naselja, ali i odlasci prema potrebnim 

sadržajima, kao i prema drugim gradovima. 

Trenutno prometuju tri linije na području 

grada, a ishođena je i suglasnost za prelazak 

administrativnih granica grada, te će uskoro 

javni prijevoz ići i do okretišta u Podsusedu. 

građani imali uvid u potrošnju javnog novca. 

Uveden je GIS sustav kojim su dostupne sve 

informacije vezane za urbanističke i prostorne 

planove grada, te detaljne informacije vezane 

uz komunalnu infrastrukturu. Za sustav postoji 

i besplatna mobilna aplikacija Popravimo.hr 

kojom se može prijaviti bilo kakav komunalni 

problem nadležnim službama, a uveden 

je i savjetodavni referendum za građane u 

sklopu sustava e-referendum. No, ono što je 

potrebno naglasiti je da je Grad Sveta Nedelja 

prvi u Hrvatskoj i među prvima u svijetu 

uveo mogućnost plaćanja javnih usluga 

kriptovalutama. Razlog za to je usmjerenost 

ka modernim tehnologijama, kao i praćenja 

zahtjeva tržišta. Pri tome prvenstveno mislimo 

na velik broj uspješnih poduzetnika koji 

djeluju na području našeg grada poput Rimac 

automobila, Greyp Bikes, Medical Intertrade-a, 

Sancta Domenice i mnogih drugih. Također, 

cilj je stvoriti mogućnosti za daljnji razvoj 

IT industrije u RH, te jednako tako privući 

poduzeća da budu u korak s vremenom u 

kojem je nedvojbeno svijet kriptovaluta 

odnosno blockchain tehnologije jedan od 

pokretača razvoja. Mogućnost plaćanja 

kriptovalutama je provedena u suradnji 

s poduzećem Elektrocoin putem platnog 

sustava Paycek. 

PLAĆANJE KRIPTOVALUTAMA 

Transakcija počinje na web stranici Grada 

Svete Nedelje gdje se popune svi osobni 

podaci, a nakon njihove popune odabire se 

sekcija plaćanja, te se potom korisnika spaja 

na prethodno spomenuti platni sustav Paycek 

gdje korisnik ima mogućnost odabrati jednu 

od nekoliko kriptovaluta (poput BTC, ETH, 

XLM, BCH, XRP, DAI, EOS, USDT, USDC, 

BUSD, SOL itd.). Nakon odabira kriptovalute, 

spajamo se na vlastiti tzv. wallet (primjerice 

Exodus), odabiremo opciju slanje kriptovaluta. 

Grad Sveta Nedelja potom zaprima uplatu u 

kunama, s obzirom na to da se konverzija vrši 

automatski putem gore navedenog sustava. 

Grad Sveta Nedelja je među prvim 

gradovima u Hrvatskoj koji je osigurao 

besplatan javni prijevoz unutar grada 

za svoje sugrađane, posjetitelje i turiste. 

Trošak prijevoza u potpunosti je pokriven 

proračunskim sredstvima odnosno za 

INFRASTRUKTURNA ULAGANJA 

Provode se i veliki infrastrukturni 

projekti koji će pridonijeti većoj kvaliteti i 

standardu života za građane, ali i prometnoj 

povezanosti što će olakšati poslovanje našim 

poduzetnicima. U protekle četiri godine 

izvedeno je 16.000 metara pješačkih staza, 

2.000 metara biciklističkih staza, 8.840 metara 

kanalizacije, 2.889 metara vodovoda te 13.000 

metara novog asfaltnog kolnika. Od kapitalnih 

projekata potrebno je izdvojiti izgradnju nove 

Osnovne škole u Strmcu, dječjeg vrtića pokraj 

OŠ Vladimir Deščak, prenamjenu Društvenog 

doma u naselju Jagnjić Dol u još jedan dječji 

vrtić, Gradsku knjižnicu, energetske obnove 

OŠ Sveta Nedelja, PŠ Kerestinec i DV Slavuj, te 

izgradnja velikog rotora na silasku s autoceste 

u Svetu Nedelju. 

Uređeno je devet novih dječjih igrališta. 

Sveta Nedelja dobila je i svoj prvi pump 

track poligon, sportski objekt sastavljen od 

zaobljenih izbočina i zavoja, povezan u kružnu 

cjelinu, a u naselju Kerestinec i atletsku stazu. 

Treba istaknuti kako je realizaciji kapitalnih 

projekata pridonijelo i povlačenje sredstava 

iz EU. Ukupna vrijednost projekata u zadnje 

četiri godine iz EU fondova je 115.090.314,69 

HRK i od toga je sufinancirano sredstvima EU 

59.974.471,76 HRK. 

Sveta Nedelja je jedan od rijetkih gradova 

koji ima pozitivan demografski trend, što 

pokazuju rezultati Popisa stanovništva, 

kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 

2021. godine. Pozitivan trend želi se zadržati, a 

postotak novih stanovnika značajnije povećati, 

kako bi se Grad i dalje razvijao. 

Kako bi odredili smjernice populacijske 

politike te planirali gospodarski i društveni 

razvoj, Grad Sveta Nedelja izradio je i 

znanstveno-stručnu studiju demografskog 

razvoja Grada Svete Nedelje kojom su 

definirane daljnje smjernice i aktivnosti. 

Grad Sveta Nedelja i dalje će ustrajati u 

provedbi infrastrukturnih i općih projekata 

kako bi se još više pridonijelo većoj kvaliteti i 

standardu života. 

Nastavit će s osluškivanjem potreba 

građana, žitelja, poduzetnika, posjetitelja kako 

bi s pravom zadržao status grada za pametno 

poslovanje i ugodan život. 


GLAS PARTNERA 

BROJNI INFRASTRUKTURNI PROJEKTI MIJENJAJU LICE GRADA 

Prioriteti u Koprivnici 

su kvalitetno 

obrazovanje, 

zapošljavanje 

i ugodan život 

Strategija razvoja grada temelji se na razvoju ukupne 

društvene infrastrukture, koja je usmjerena i na život 

građana i na razvoj obrazovanja, poduzetništva i 

kulturnog stvaralaštva 

Povijest Koprivnice gradi se 

već punih 750 godina od 

kada je prvi put spomenuto 

ime naselja, a njen razvoj u 

gospodarskom i društvenom 

segmentu govori o simbiozi 

kvalitetnog upravljanja 

gradom, razvojnih projekata 

i vrijednih stanovnika Koprivnice. 

Danas se u Koprivnici odvija preko 60% 

gospodarske aktivnosti Koprivničkokriževačke 

županije što ju čini snažnim 

središtem Podravine. 

„Koprivnica za svoj visok standard i 

kvalitetu života ali i poslovnih aktivnosti može 

zahvaliti dugoj tradiciji snažnog obrtništva, 

širokim i čvrstim temeljima poduzetništva 

i snažnog gospodarstva koji su dugi niz 

desetljeća marljivo, predano i strateški 

promišljeno razvijali ne samo Koprivnicu i 

Podravinu, nego, usudio bih se reći i Hrvatsku. 

Naslonjeni na takvu poslovnu i životnu 

filozofiju i današnje je gradsko vodstvo 

nastavilo strategiju razvoja grada temeljenu 

na razvoju ukupne društvene infrastrukture, 

kako one usmjerene na život građana tako 

i za razvoj obrazovanja i poduzetništva, 

kao i za kulturno stvaralaštvo u našem srcu 

Podravine,” rekao je gradonačelnik Koprivnice 

Mišel Jakšić. 

Iako poznata po velikim gospodarskim 

subjektima i poznatim brendovima, 

Koprivnica pomalo sramežljivo čuva male 

tajne svojih recepata za uspjeh u lokalnoj 

zajednici, u zajednici radišnih Koprivničanki 

i Koprivničanaca, uspješnih obrtnika, 

umjetnika, znanstvenika, sportaša… 

JAKO GOSPODARSTVO 

Unazad nekoliko godina, Koprivnica 

vrvi poduzetničkim aktivnostima unatoč 

izazovima koje je nametnula zdravstvena, pa 

onda i gospodarska kriza, a koja je donijela 

neizvjesnost i nestabilnost na nacionalnoj i 

globalnoj razini. Veliki gospodarski subjekti 

izgradili su stabilne temelje, proširili grane 

poslovanja na domaća i svjetska tržišta, 

uspostavili veze i partnerstva u svim 

segmentima poslovanja toliko da su izdržali 

sve izazove i uspješno obranili gospodarske 

procese i aktivnosti. Upravo takvi stabilni 

gospodarski temelji, osigurali su razvoj društva 

po mjerama srednjoeuropskih gradova, ali 

i po standardima i kvalitetama koji život u 

Koprivnici čine upravo onakvim kakvim 

ga njezini stanovnici očekuju, ugodnim. 

Mogućnost kvalitetnog obrazovanja, 

zapošljavanja i življenja u infrastrukturno 

uređenom gradu prioritet je u političkom 

upravljanju, promišljanju i realizaciji važnih 

razvojnih projekta, a sve sa ciljem osiguranja 

stabilnosti i zadržavanja ljudi u gradu, ali i 

doseljenja novih mladih osoba i obitelji, koje 

prepoznaju Koprivnicu kao mjesto sigurnog i 

perspektivnog života. 

OBRAZOVANJE JE BUDUĆNOST 

Djeca i mladi predstavljaju budućnost našeg 

grada, stoga sve demografske mjere i ulaganja 

u tom smjeru spadaju u najveće prioritete rada 

gradske uprave pa je tako ove godine otvorena 

potpuno nova Osnovna škola „Podolice“, 

izgrađena sredstvima Grada Koprivnice u 

gotovo rekordnom vremenu. Investicija je to 

od 52 milijuna kuna zahvaljujući kojoj nešto 

manje od 400 učenika i 50 zaposlenika ove 

moderne škole i pripadajuće školske zgrade, 

cijelu nastavu pohađa u jednoj smjeni za što 

je osigurano 4.500 m2 unutarnjeg prostora i 

14.000 m2 vanjskog prostora. Izgradnjom ove 

škole omogućena je jednosmjenska nastava u 

dvije osnovne škole, dok se za preostale dvije 

planiraju potrebna proširenja školskih prostora 

već od iduće školske godine. Osim osnovnih 

škola, na području grada djeluju Centar za 

odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Podravsko 

sunce čiji polaznici dolaze i izvan Koprivnice, 

a sličan širok obuhvat polaznika ima i 

Umjetnička škola „Fortunat Pintarić“. Za rad 

ovih škola, u proračunu Grada osigurana su 62 

milijuna kuna. Uz tri srednje škole, Koprivnica 


je i sjedište petog po veličini hrvatskog 

sveučilišta, Sveučilišta Sjever za čije napredne, 

moderne i dobro osmišljene programe 

preddiplomskih, diplomskih i postdiplomskih 

studija postoji velik interes iz cijele Hrvatske. 

Valja napomenuti da Grad osigurava stipendije 

za sve redovne studente s područja grada i da 

je u tu svrhu planirano preko 3 milijuna kuna. 

Naši najmlađi sumještani zaslužuju sigurno 

i sretno djetinjstvo uz kvalitetnu obrazovnu 

infrastrukturu stoga su značajna ulaganja i u 

Gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić ispred 

nove Osnovne škole Podolice 

predškolski odgoj i obrazovanje. Gradski vrtić 

Tratinčica prolazi kroz obnove postojećih 

objekata, a nedavno je i izgrađen potpuno novi 

objekt vrtića u prigradskom naselju Starigrad, 

dok je na natječaju iz NPOO-a osigurano 24 

milijuna kuna za izgradnju dvaju objekata 

vrtića kojima će se osigurati 300 novih 

mjesta za najmlađe. Od 2019. u tri navrata 

povećavana su i materijalna prava zaposlenih 

u gradskom vrtiću pa je tako u proračunu 

planirano gotovo 23 milijuna kuna za vrtiće 

kojima je Grad osnivač, a dodatnih 3,5 milijuna 

kuna za privatne vrtiće. Uz to, na području 

grada djeluje i 12 obrta za čuvanje djece, 

popularno nazvani obrti dadilja, a za koje 

roditelji ostvaruju sufinanciranje cijene usluge 

smještaja djeteta u jednakom iznosu kao i za 

vrtiće. Za tu svrhu planirano je dodatnih 1,5 


Već 16 godina za redom Grad osigurava 

i besplatne bilježnice za sve osnovnoškolce 

koji polaze škole kojima je Grad osnivač, a 

osim bilježnica osigurane su i radne bilježnice 

vrijednosti 750 tisuća kuna. 

OD PLANA DO REALIZACIJE 

Osim izgradnje nove osnovne škole, 

aktualni su i brojni drugi infrastrukturni 

projekti. Prošle godine izgrađena je nova 

sportska dvorana vrijedna preko 11 milijuna 

FOTO: GRAD KOPRIVNICA 

kuna, a koja je podigla kvalitetu ne samo 

nastave tjelesne i zdravstvene kulture 

pripadajuće osnovne škole, nego i brojnih 

sportskih klubova i udruga koje djeluju kroz 

Zajednicu sportskih udruga grada Koprivnice. 

Spomenimo da Grad za sport kroz Zajednicu 

osigurava 7,4 milijuna kuna. 

U tijeku su još tri velika infrastrukturna 

projekta na području grada od čega dva u 

provedbi gradske uprave i gradskih poduzeća. 

Radi se o velikoj rekonstrukciji, nadogradnji 

i proširenju vodoopskrbne mreže dužine 32 

km i mreže odvodnje ukupne dužine 75 km 

uz pripadajuće retencije, kanale i druge vodne 

objekte, a projekt je vrijednosti pola milijarde 

kuna i najveći je lokalni infrastrukturni 

projekt na području Koprivničko-križevačke 

županije. Nakon više od 30 godina, uređuje 

se i sam centar grada. Završetak velike 

rekonstrukcije središnjih trgova očekuje su 

u narednim mjesecima čime će Koprivnica 

zasluženo dobiti novo središte i novo mjesto 

susreta građana, glazbe, izložbe, rekreacije i 

opuštanja. Za projekt je izdvojeno 12 milijuna 

kuna. 

Veliku rekonstrukciju dočekao je i hrvatski 

dio regionalnog željezničkog koridora Rijeka 

– Zagreb – Budimpešta koji prolazi kroz 

Koprivnicu. 

ODRŽIVI ZELENI RAZVOJ 

Projektno orijentirani, ostvarivanje 

ciljeva rasta i razvoja zajednice u narednom 

programskom okviru osigurava i mehanizam 

integriranih teritorijalnih ulaganja u 

financijskom razdoblju 2021.-2027. gdje će 

Koprivnica, kao središte malog urbanog 

područja zajedno s 9 susjednih općina 

osigurati 18 milijuna eura, odnosno 135 

milijuna kuna europskog novca za brojne 

projekte. Sinergija gospodarstva, stanovništva, 

jasnih strategija održivog i zelenog razvoja 

preduvjet su, ali i garancija kvalitetnog 

života u lokalnoj zajednici, standard kojeg 

Koprivnica njeguje i nastavlja razvijati na 

dobrobit društva u cjelini. Koprivnica je još 

od svoje daleke povijesti pa do danas bila 

središte razvoja u ekonomskom i društvenom 

životu Podravine. Gradska uprava, svjesna 

važnosti daljnjeg napretka i razvoja grada, 

svojom pozitivnom progresijom je vodilja 

perspektivnih gospodarskih i društvenih 

procesa ne samo grada Koprivnice već i 

okolnih jedinica lokalne samouprave. 

Stoga su i svi gradski projekti definirani 

u planovima u smjeru razvoja demografske, 

poduzetničke, prometne i društvene 

infrastrukture, čijom realizacijom će se 

stvoriti još bolji uvjeti za život u gradu koji 

predstavlja samo srce Podravine. 


GLAS PARTNERA 

Grad Velika Gorica na svom 

području ima nekoliko 

poduzetničkih zona kojim 

potiče gospodarski razvoj 

lokalne zajednice. Poticajne 

mjere investitorima na 

području grada ostvaruju se 

kroz subvencije i olakšice, 

umanjenjem komunalnog doprinosa i 

naknade. Kroz institut „osobnog investicijskog 

pratitelja“ pomaže se investitorima u 

rješavanju administrativnih prepreka te u 

aktivnostima za ostvarenje planirane 

investicije u najkraćem mogućem roku. 

Na našem području nalazi se jedna 

od najvećih poslovnih zona u Hrvatskoj, 

Proizvodna zona Vukovinsko polje, koja 

se prostire na 105 hektara. Razlog velikog 

interesa za Zonu svakako je infrastrukturna 

opremljenost u koju Grad kontinuirano ulaže 

te izvrsna prometna povezanost s auto-cestom, 

Zračnom lukom i Gradom Zagrebom. Zona se 

promiče u prepoznatljivu logističku destinaciju 

u Hrvatskoj te su tako svoje mjesto našle 

mnoge poznate kompanije poput Atlantic 

grupe, Eurospin d.o.o., Phoenix farmacija, 

Electrolux, Kuehne+Nagel i mnoge druge. U 

Radnoj zoni Rakitovec svoje investicije su 

ostvarile mnoge proizvodne tvrtke kao što su 

Gorica staklo d.o.o., Kruljac d.o.o., Drvo-prom 

tvornica briketa i pilana d.o.o., Dilogic d.o.o., 

Distributivni centar za voće i povrće d.o.o. i 

druge. 

PODUZETNIČKI INKUBATOR 

Na području Grada Velike Gorice u tijeku 

je izgradnja VG Poduzetničkog inkubatora. 

Ukupna vrijednost projekta iznosi 26.197.557,69 

HRK, od čega 21.250.000,00 HRK sredstava 

sufinancirano iz Europskog fonda za regionalni 

razvoj putem programa OP Konkurentnost 

i kohezija 2014.-2020. te 4.947.557,69 HRK 

sredstava korisnika. Razdoblje provedbe 

projekta je od 1.3.2021. do 31.12.2023. godine. 

Opći cilj projekta je podići razinu pozitivne 

poduzetničke klime i rasta zapošljavanja 

na širem području grada Velike Gorice. 

Specifični cilj je pokrenuti infrastrukturne ali i 

profesionalne kapacitete za poticaj MSP-ovima 

uz suradnju sa srednjim i visokim školama koje 

djeluju na području grada. 

Ciljane skupine su mladi s inovativnim 

idejama i željom pokretanja vlastitog 

poduzeća kroz mogućnost stjecanja novih 

vještina i znanja da ojačaju svoje ideje, steknu 

samopouzdanje i razviju svoje tržište. Drugu 

ciljanu skupinu čine učenici i studenti koji 

će kroz izvođenje prakse i stjecanja kontakta 

s poduzetništvom i poduzetničkom klimom 

razviti poduzetničke vještine i praktična 

Na području Velike Gorice nalazi se jedna 

od najvećih poslovnih zona u Hrvatskoj 

U PLANU SU BESPOVRATNA SREDSTVA KROZ POTPORE ZA OBRTNIKE, MALE I SREDNJE PODUZETNIKE 

Razvojem 

gospodarstva Velika 

Gorica se razvija u 

svim segmentima 

U tijeku je gradnja VG Poduzetničkog inkubatora, 

a sagradit će se i nova biciklistička staza s javnom 

rasvjetom, dužine 3115,18 metara 


iskustva, a što će im omogućiti bolju poziciju 

na tržištu rada nakon završetka obrazovanja. 

Treća ciljana skupina su poduzetnici do 

pet godina starosti koji će dobiti pristup 

suvremenim znanjima i uslugama te boljem 

međusobnom umrežavanju i povezivanju. 

VG Poduzetnički inkubator neto korisne 

površine zgrade 1.845,10 m 2 na dvije razine 

imat će 31 ured namijenjen poduzetnicima, 

24 radna mjesta u zajedničkom radnom 

prostoru za poduzetnike početnike, 2 manje 

dvorane za sastanke, veliku modularnu 

dvoranu ukupnog kapaciteta 150 mjesta 

sa svom popratnom opremom i tehnikom. 

Predviđene su 3 prostorije (mini labovi) za 

smještaj specijalizirane opreme (ICT) koju će 

moći koristiti svi korisnici inkubatora, poput: 

3D skenera, 3D printera i drona opremljenog 

posebnom kamerom za potrebe edukacije 

projektnog dionika VG Veleučilišta. Osim 

navedene opreme još se predviđa i oprema 

dvorane za sastanke, velike konferencijske 

dvorane, kompjuterske sobe, sustava za pristup 

i nadzor te oprema računalima. 

Ovim projektom dokazat ćemo da javni 

sektor može uvelike doprinijeti razvoju 

povoljnih uvjeta i inovativne okoline ta 

rastu i razvoju poduzetništva na području 

JLS-a. Projekt izgradnje i opremanja VG 

Poduzetničkog inkubatora osnažit će početak 

poslovanja poduzetnika početnika kroz niže 

troškove u početnim godinama poslovanja te 

kroz pružanje savjetovanja svim korisnicima 

poslovnih prostora, kontinuirano educiranje 

te mentoriranje. S obzirom na trenutan 

manjak ovakvog sadržaja, vrlo brzo se očekuje 

popunjavanje svih kapaciteta inkubatora nakon 

početka rada. 

BICIKLISTIČKE STAZE 

Poboljšanje sustava biciklističke 

infrastrukture na području Grada Velike 

Gorice ukupne vrijednosti 6.373.738,26 kn, od 

čega 5.417.677,52 kn bespovratnih sredstava 

te 956.060,74 kn sredstava korisnika. Projekt 

je sufinanciran iz Kohezijskog fonda putem 

programa OP Konkurentnost i kohezija 2014.- 

2020., Povezanost i mobilnost. Razdoblje 

provedbe projekta je od 1.4.2021. do 1.4.2023. 

Kroz ovaj projekt izgradit će se nova 

biciklistička staza s javnom rasvjetom dužine 

3.115,18 m između Velike Gorice i Starog Čiča. 

Velika Gorica do sada ima izgrađeno 51.471 m 

biciklističkih staza te će se ovim projektom 

doprinijeti razvoju sustava biciklističkih staza 

na području Urbane Aglomeracije Zagreb 

s ukupno 6 km staze. Ovim projektom će 

se omogućiti bolja povezanost Starog Čiča i 

Zagreba, a samim time i s cijelim područjem 

UAZ. 

ULAGANJA U PODUZETNIŠTVO 

Grad planira bespovratna sredstva kroz 

potpore male vrijednosti za obrtnike, male 

i srednje poduzetnike s namjenom ulaganja 

u opremu i uređenje poslovnog prostora, 

promidžbene aktivnosti, stjecanje statusa 

tradicijskog odnosno umjetničkog obrta, 

stjecanje certifikata kvalitete i znakova 

kvalitete, izlaganje na sajmovima, pokrivanje 

troškova konzultantskih usluga u prijavi na EU 

fondove. 

Dodatno se poduzetništvo podupire i 

kroz stipendije za deficitarna zanimanja, 

dakle za ona kojih nema na tržištu rada u 

onolikom broju u kojem je iskazana njihova 

potražnja, a utvrđuju se na temelju podataka 

HZZ i Udruženja obrtnika VG. Svake šk. 

god. utvrđuje se popis zanimanja, broj i 

iznos stipendije. Stipendiste se prati kroz 

sve 3 godine njihovog obrazovanja uz 

uvjet da uspješno završe razred za koji su 

stipendirani. Uz učenike potiču se i mentori 

praktične nastave kroz potpore za obrte i 

trgovačka društva koji u svojim radionicama i 

pogonima provode praktičnu nastavu i vježbe 

naukovanja za učenike koji se obrazuju za 

obrtnička zanimanja. Za ostvarivanje prava 

potpora obrti i trgovačka društva moraju 

imati dozvolu (licencu), pogone i radionice za 

izvođenje praktične nastave na području Grada 

Velike Gorice te osigurati novčanu nagradu 

naučnicima. 

U tijeku je gradnja VG Poduzetničkog inkubatora, vrijednog 26,197.557,69 kuna 


GLAS PARTNERA 

NAJVAŽNIJI CILJ: POSTATI ENERGETSKI NEOVISNI DO 2030. 

Križevci su zelen i zdrav grad, 

predvodnik energetske tranzicije 

Gradskim službama izuzetno je važna uključenost 

građana u sve projekte i aktivnosti kako bi i oni osjetili 

dobrobiti za sebe i svoj život 

Prema istraživanju Jutarnjeg 

lista i agencija Ipsos i 

Apsolon, Grad Križevci 

prošle je godine odnio 

titulu za Najveći napredak 

u kvaliteti života svojih 

građana. 

Pored toga, Križevci su 

među gradovima koji najviše ulaže u odgoj i 

obrazovanje, čak 50 posto svog proračuna, pa 

tako djeci i mladima pružaju najbolje uvjete 

za rast i razvoj. Poznati su po uspješnom 

ostvarivanju bespovratnih sredstava iz 

Europskih fondova za provedbu brojnih 

projekata. Jedan su od najsigurnijih gradova 

u Hrvatskoj, grad s najmanjom stopom 

nezaposlenosti te jedan od najzelenijih pa 

su stoga 2020. godine osvojili nagradu za 

najbolji Eco-city. 

Za Križevce znaju i u Europi, što i nije 

neobično s obzirom na to da je njihov novi 

energetski smjer započeo još 2017. godine i 

svojevrsni su pioniri i predvodnici u zelenoj 

tranziciji, a što su i potvrdili 2018. godine 

kada su proveli do tada nezamisliv projekt 

Križevački sunčani krovovi kojim su postavili 

fotonaponsku elektranu na krov javne zgrade 

kroz financiranje građana u obliku mikro 

zajmova. Time su snažno krenuli u smjeru 

energetski neovisnog grada do 2030. godine 

kao jednom od najvažnijih dugoročnih 

ciljeva. Kako bi potaknuli 

građane na korištenje 

obnovljivih izvora energije, 

pokrenuli su program 

sufinanciranja projektne 

dokumentacije, ali i same 

izgradnje fotonaponske 

elektrane na krovove 

obiteljskih kuća i tako 

direktno uključili građane i 

osvijestili ih koliko je važna 

briga o okolišu, ali i kakve se 

značajne uštede u kućnom 

budžetu time postižu. U 

planu im je i izgradnja velike 

sunčane elektrane snage 6,5 

MW na ulazu u Križevce 

koja će biti postavljena na 

otprilike 100.000 m 2 i pri 

čemu će minimalno 20 posto ulaganja biti 

namijenjeno investicijama sugrađanima. 

Značajna su ulaganja u istraživanje 

geotermalnog izvora u neposrednoj blizini 

grada koji se pak planira koristiti za grijanje 

kompleksa okolnih zgrada, tzv. District 

Heating. 

Uz energetsku neovisnost, puno se radilo 

na postizanju zelenog i zdravog grada. S 

građanima zajedno sade stabala kako bi 

smanjili emisiju CO 2 

u gradu, organiziraju 

akcije čišćenja okoliša koje, osim uz dobro 

djelo, omogućuju i zajedničko druženje 

na čistom zraku, vrše edukaciju građana o 

pravilnom zbrinjavanju otpada pri čemu 

posebnu pozornost posvećuju najmlađima, 

grade punionice za električna vozila i brojne 

druge stvari kako bi građanima život u 

gradu bio ugodniji i čist. Izuzetno im je 

važna uključenost i uključivost građana koji 

kroz sve te projekte i aktivnost kako ne bi 

ostalo sve na politikama, već bi saživjelo u 

lokalnoj zajednici i to tako da građani osjete 

neposredne dobrobiti za sebe i svoj grad, a 

dugoročno i za budućnost svoje djece. 

Gledajući prošlu godinu, Križevci su još 

više podigli stopu odvajanja otpada i tako se 

približili direktivi EU od 50 posto odvojeno 

prikupljenog otpada. Čišćem zraku svakako će 

pridonijeti veliki planirani projekt izgradnje 

terminala za intermodalni prijevoz. Upravo 

bi u Križevcima roba prelazila s cestovnog na 

željeznički promet i obrnuto zbog čega bi se 

smanjili troškovi prijevoza, poboljšala bi se 

konkurentnost grada, privukli dodatni robni 

tokovi te smanjila emisija CO 2 

. Križevci će 

ovim projektom postati prvi grad na kopnu 

u Hrvatskoj koji će izgraditi terminal za 

intermodalni prijevoz što će biti od iznimne 

važnosti za cijelu regiju. 

Križevci imaju bezbroj prednosti, bilo 

kao turistička destinacija ili pak kao mjesto 

ugodno za život. Sva potrebna 

infrastruktura i usluge 

nalaze se na dohvat ruke, a 

u proteklih nekoliko godina 

profilirali su se kao grad 

velikih planova, naprednih 

ideja i odlično realiziranih 

rješenja na korist svojih 

građana, ali i za primjer 

mnogim većim sredinama. 

To je grad koji raste, u 

kojem je lijepo odrasti, 

koji je blizu prirodi i većim 

gradovima, grad s odličnom 

perspektivom, u kojem je 

lako uhvatiti zalet, grad koji 

živi zeleno i u kojem se lako 

osjećati pozitivno i napuniti se 

dobrom energijom. 


GLAS PARTNERA 

OPĆ INA GORNJI KNEGINEC KONTINUIRANO ULAŽE U RAZVOJ GOSPODARSTVA I KVALITETU ŽIVOTA 

U Poduzetničkoj zoni radi 1600 ljudi, razvijaju 

se turizam, digitalizacija i zelene politike 

Razvojna strategija Općine Gornji Kneginec podrazumijeva i neprekidno ulaganje 

u demografske mjere, s posebnim naglaskom na djecu i mlade 

Općina Gornji Kneginec je 

smještena uz autocestu 

Goričan-Zagreb, uređena 

je komunalna 

infrastruktura, a 

gospodarstvo je na 

visokom stupnju razvoja 

čemu svjedoči uspješno 

poslovanje Poduzetničke zone Kneginec. 

Dužnost načelnika u svom šestom 

mandatu obnaša Goran Kaniški, pa politika i 

sveukupni razvoj općine ima svoj kontinuitet. 

Razvijeno civilno društvo, mogućnost 

sporta, rekreacije i zapošljavanja, kvalitetna 

trgovačka i ugostiteljska ponuda doprinose 

da je općina poželjna za život. 

Poduzetnička zona Kneginec proglašena 

je od strane Ministarstva gospodarstva 

najboljom i najperspektivnijom zonom 

Republike Hrvatske. U infrastrukturu Zone 

uloženo je 38 milijuna kuna, a do danas je u 

Poduzetničku zonu Kneginec uloženo preko 

milijardu kuna i godišnji izvoz u inozemstvo 

je preko pola milijarde kuna.U Poduzetničkoj 

zoni Kneginec, koja je smještena na prostoru 

uz koji se nalazi zatvoreno i prvo trajno 

sanirano odlagalište otpada u RH, posluje 

preko 60 poslovnih subjekata s više od 1.600 

zaposlenih. Svoje su mjesto u Zoni osigurala i 

četiri nova investitora. 

Izgrađen je moderni vatrogasni centar 

DVD-a Gornji Kneginec vrijedan 6 milijuna 

kuna, a na području Općine planirana je i 

gradnja Regionalnog centra za civilnu zaštitu 

i spašavanje. Provodi se izgradnja nove zgrade 

općinske uprave i općinskog trga u Gornjem 

Knegincu, a uz uredske prostore uredit će 

se i multifunkcionalna dvorana za kulturna i 

ostala društvena događanja. 

S ciljem stvaranja zajedničke ujednačene 

politike turističkog razvoja osnovana je 

Turistička zajednica Varaždinski bregi za 

područje općina Gornji Kneginec, Beretinec, 

Sveti Ilija i Vidovec te je pravni sljedbenik 

Turističke zajednice Općine Gornji Kneginec. 

Ovim okrupnjavanjem turističke zajednice će 

se dodatno podići razina turističke usluge te 

Poduzetnička 

zona 

Kneginec 

nastaviti stavljanje kuća za odmor u funkciju 

turizma kojih samo na području Općine 

Gornji Kneginec ima preko 1600. 

Provode se aktivnosti na projektima 

energetske učinkovitosti, pokreće se projekt 

modernizacije javne rasvjete vrijedan 3,5 

milijuna kuna, na području saniranog 

odlagališta otpada u tijeku je izgradnja 

solarne elektrane snage 4 megavata na 

površini od 6 hektara, a kod gradnje javnih 

objekata poštuju se načela energetske 

učinkovitosti, samoodrživosti i zelene 

tranzicije. Pokrenut je i projekt razvoja 

širokopojasnog pristupa prihvatljivog za 

financiranje iz europskih fondova. Radi se o 

projektu razvoja širokopojasnog (optičkog) 

interneta na području već navedenih četiriju 

općina koji bi njihovim žiteljima omogućio 

brzi pristup internetu uz velike brzine 

prijenosa podataka. Općina Gornji Kneginec 

nositelj je i projekta Digitalna transformacija 

i uvođenje e-usluga u poslovanje općina 

u kojem uz Kneginec sudjeluju i općine 

Ljubešćica, Bednja i Sveti Ilija. 

Projekt je u skladu s Nacionalnom 

razvojnom strategijom – Hrvatska 2030, 

kroz doprinos Razvojnom smjeru 1 “Održivo 

gospodarstvo i društvo” i prioritetnom 

području javne politike “Kompetentna, 

dostupna i učinkovita javna uprava”, kao 

i Razvojnom smjeru “Zelena i digitalna 

tranzicija”. 

Na području općine djeluju dva općinska 

dječja vrtića s raznim pogodnostima za 

polaznike i njihove roditelje te nema liste 

čekanja za upis, a osnovna škola Kneginec 

Gornji radi u jednosmjenskom režimu rada i 

programu produženog boravka. 

Razvojna strategija Općine Gornji 

Kneginec podrazumijeva i kontinuirano 

ulaganje u demografske mjere, s posebnim 

naglaskom na djecu i mlade. 

Valja istaknuti da Općina Gornji Kneginec 

putem istraživanja Instituta za javne 

financije za proračunsku 

transparentnost 

redovito osvaja ocjenu 

odličan, a Državna 

revizija kod kontrole 

općinskog poslovanja 

izdaje bezuvjetna 

mišljenja. 

Načelnik općine 

Gornji Kneginec 

Goran Kaniški 


GLAS PARTNERA 

Općina Klinča Sela smještena je 

zapadno od Zagreba, na 

glavnom cestovnom i 

željezničkom putu između 

Zagreba i Karlovca. Prostire se 

na površini od 77,64 kvadratna 

kilometra, ima četrnaest 

naselja i prema najnovijem 

popisu stanovništva broji 5.078 stanovnika. 

Centar općine smješten je u mjestu Klinča Sela, 

a udaljena je svega 25 kilometara od Zagreba, 8 

kilometara od Jastrebarskog i 29 kilometara od 

Karlovca. 

- U realizaciji brojnih projekata vrlo važnu 

komponentu imaju EU sredstva, u čijem je 

povlačenju Općina itekako uspješna - naglašava 

načelnik Miljenko Vučković, diplomirani 

inženjer strojarstva koji se trenutno nalazi u 

svom četvrtom mandatu. 

Europskim sredstvima je tako za potrebe 

Društvenog doma u Klinča Selu kupljena 

multimedijska oprema, za što je iz EU fondova 

osigurano 305 tisuća kuna. Zahvaljujući EU 

sredstvima rekonstruirane su prometnice, a 

radovi su uključivali sanaciju klizišta, izgradnju 

oborinske odvodnje i proširenje ceste novim 

asfaltom. Vrijednost projekta bila je 4,9 

milijuna kuna. U dijelu komunalnih projekata 

europskim sredstvima realizirana je i izgradnja 

vodospreme Tržić, čime je osigurana stabilna 

vodoopskrba za 2.850 stanovnika. 

Vješte u povlačenju europskih sredstava 

su i općinske udruge koje s Općinom kao 

partnerom provode mnoge projekte. Udruga 

EDUKA u projektu „Job College Sava” u 

suradnji sa LAG-om SAVA osigurala je milijun 

kuna, dok je za projekt STEM EDUKAcija 

ostvarena potpora od 2,3 milijuna kuna. 

Uz njih, značajna sredstva povukla je 

Udruga Zdenčina 1562 koja je realizirala projekt 

Društveni centar Zdenčina, koji je u iznosu 

od 1.9 milijuna kuna financiran iz fondova EU. 

Uređenjem Stare škole Zdenčina dobiven je 

prostor za etno zbirku, a Klinča Sela su dobila 

novi prostor za knjižnicu. Općinska udruga 

umirovljenika Klinča Selo također je uspješna 

u apliciranju projekata na EU fondove, a i 

ulaganja u sport se također nastoje osigurati iz 

EU sredstava. Mještanima je osiguran javni wifi 

na svim važnijim lokacijama, kojih je ukupno 

22, a troškove električne energije i svjetlosnog 

zagađenja smanjili smo putem zamjene ulične 

rasvjete pametnom javnom led rasvjetom. 

Općina između ostaloga u svome proračunu 

značajna sredstva osigurava za potrebe 

djece, predškolskog i školskog odgoja, a nisu 

zapostavljeni ni ostali socijalni programi, kao ni 

subvencije za poljoprivrednike i poduzetnike 

čije djelatnosti su subvencionirane iz 

proračuna općine. 

O djeci i mladima Općina vodi brigu od 

rođenja pa sve do završetka školovanja. Briga 

se prvotno iskazuje isplatom naknada za 

U REALIZACIJI BROJNIH PROJEKATA VRLO VAŽNO MJESTO IMAJU SREDSTVA EU 

Općina Klinča Sela o djeci i 

mladima brine od rođenja 

do završetka školovanja 

Nisu zapostavljeni ni ostali socijalni programi, kao 

ni subvencije za poljoprivrednike i poduzetnike čije 

djelatnosti su subvencionirane iz proračuna općine 

novorođenčad u iznosima od 2000, 2500 i 

5000 kuna po djetetu, ovisno da li se radi o 

prvom, drugom ili trećem djetetu. Potom slijedi 

sufinanciranje boravka u vrtićima za 147 djece, 

gdje općina po djetetu sufinancira 70 posto 

ekonomske cijene odnosno 1350 kuna za prvo 

dijete, 1650 za drugo dijete, a za treće i svako 

sljedeće dijete financira u potpunosti. Osiguran 

je i produženi boravak u osnovnoj školi za 

Mažoretkinje iz Klinča Sela 

dobitnice su brojnih medalja 

Načelnik općine 

Miljenko Vučković, 

župan Stjepan Kožić i 

član Uprave Spara 

Hrvatska Danijel 

Vidiš na otvorenju 

gradilišta logističkog 

centra tvrtke Spar u 

Donjoj Zdenčini 

djecu prvog, drugog, trećeg i četvrtog razreda 

za što se godišnje izdvaja gotovo pola milijuna 

kuna. 

Vrlo važno mjesto zauzima vatrogastvo, pa 

je tako za potrebe vatrogasaca nabavljeno 9 

vatrogasnih vozila i za njihov je rad godišnje 

osigurano pola milijuna kuna. 

Nisu zapostavljeni niti ostali socijalni 

programi za umirovljenike, pa tako Općina 

u svome proračunu osigurava sredstva za 

božićnice i uskrsnice . 

Geografske prednosti, položaj i prometnu 

povezanost prepoznali su i veliki investitori koji 

će u narednom periodu u naše gospodarske 

zone uložiti više stotina milijuna EUR-a i 

otvoriti više od tisuću radnih mjesta. To su 

uvjeti koji će našim mladima osigurati da 

ostanu živjeti u našoj općini a istodobno i 

drugima poticaj da dosele sa svojim obiteljima. 

Da već sada mladi dolaze pokazuje i potražnja 

za obiteljskim kućama i stanovima kojih je u 

posljednjih deset godina napravljeno više od 

dvjesto. 


GLAS PARTNERA 

PROJEKTI ZA RAZVOJ TURIZMA, ALI I ZADRŽAVANJE I PRIVLAČENJE STANOVNIKA 

Općina Jalžabet gradi najmodernije javne 

teniske terene i potiče mlade na doseljavanje 

Uz postojeći kompleks sportskog centra u Jalžabetu planira se i 

gradnja hostela s pratećim adrenalinskim parkom 

Tereni će na početku biti besplatni za javnost, a poslije se očekuje organiziranje škole tenisa 

Općina Jalžabet uređuje 

najmodernije teniske terene 

u RH, a završetak radova 

očekuje se krajem studenoga. 

Radi se o najmodernijoj 

teniskoj podlozi, koja se 

postavlja prvi puta u RH, te 

koja doprinosi smanjenju 

troškova održavanja sportske infrastrukture 

kao i očuvanju i zaštiti okoliša, uz 

maksimalno smanjenje troškova i potrošnje 

vode. 

Teniski tereni će široj javnosti u početku 

biti dostupni besplatno dok se kasnije očekuje 

organiziranje škole tenisa s obzirom na broj 

zainteresiranih za ovaj sport. Hrvatski teniski 

savez je već pokazao zanimanje za ove terene te 

daju punu potporu ovom projektu. 

Ova važna sportska investicija za Jalžabet, 

kompletna obnova teniskih terena s umjetnom 

travom i keramičkim pijeskom, novom 

ogradom i reflektorima, u punom sjaju 

sufinancirana je sredstvima Ministarstva sporta 

i turizma u iznosu od 268.000 kuna dok je 

ostatak financiran iz sredstava Općine. 

Uz postojeći kompleks sportskog centra 

u Jalžabetu planira se izgradnja hostela s 

pratećim adrenalinskim parkom. Hostel bi 

sadržavao smještajne kapacitete s modernim 

restoranom te je zamišljen kao mjesto za 

odrađivanje priprema različitih sportova 

Rajko Solar, načelnik općine Jalžabet 

uključujući nogomet, tenis, streličarstvo ili 

boćanje. 

Hostel sa pratećim sadržajima je samo 

jedna od buduće 3 točke koje će Općinu 

Jalžabet staviti na svjetski poznatu kartu kao 

poželjnu destinaciju za sport, rekreaciju i 

turizam. Uz to općinska uprava planira staviti 

u funkciju dvorac Somogy- Bedeković koji je 

van bilo kakve funkcije već 7 godina. Ogromno 

izdanje dvorca kojeg ova općinska uprava želi 

pretvoriti u prezentacijski centar gdje će uz 

smještajne kapacitete biti organizirana izložba 

povijesnih nalaza iz arheološkog nalazišta 

Gomila, koji je i zadnja odnosno 3 točka 

budućeg Jalžabeta. 

Arheološko nalazište Gomila, odnosno 

grobni humak impozantnih dimenzija, 

jednog od najvećih u Europi, odnosno budući 

prezentacijski centar s pratećim kompleksima 

te planom potpune rekonstrukcije tadašnjih 

sela je završna točka Jalžabeta na novoj 

karti. Upravo u smjeru turističkog razvoja 

općine pripremaju se i realiziraju projekti od 

značaja ne samo za mještane Jalžabeta već i 

regionalno. 

Uz ovogodišnja ulaganja u komunalnu 

infrastrukturu od sanacije cesta u iznosu 

1.5 milijuna kuna, izgradnja kanalizacijskog 

sustava vrijednosti 3,1 milijun kuna, izgradnju 

optičke mreže vrijednosti 500.000 kuna, 

ulaganja u područje ekologije 250.000 kuna 

i obnovljive izvore energije 286.000 kuna 

te uz postojeće kuće za odmor koje već sada 

privlače popriličan broj turista koji se svake 

godine i povećava ne sumnjamo da, ne samo, 

da je Općina Jalžabet privlačna za turiste 

nego i za ostanak ljudi na selu. Za ostanak 

ljudi na selu provodimo aktivne programe za 

doseljenje mladih obitelji u iznosu od 10.000 

kuna te dajemo i poticaje za energetsku 

obnovu kuća mladim obiteljima u istom 

iznosu. Također se i značajna sredstva ulažu 

u potpore za novorođenčad od 3.000 kuna pa 

do 7.500 kn gdje je samo ove godine isplaćeno 

preko 100.000 kuna. Uz to stipendiraju se 

studenti, te se za tu svrhu godišnje isplaćuje 

oko 270.000 kuna. Osim tih financiranja gdje 

se ljudima omogućava bolji život sva djeca 

u osnovnoj školi imaju besplatnu školsku 

kuhinju a financira se i produženi boravak, 

prijevoz osnovnoškolaca ali i sufinanciranja 

djece u vrtiću gdje je ove godine samo preko 

projekata uloženo preko 350.000 kuna a 

u roku 12 mjeseci će biti izgrađena solarna 

elektrana u iznosu od 286.000 kuna koja 

je također dobivena preko projekta. Uz sve 

to, Općina je dobila pozitivnu odluku za 

proširenje dječjeg vrtića u iznosu od 4,9 


Općina Jalžabet ima i svoju poduzetničku 

zonu gdje je trenutno zaposleno preko 1600 

ljudi a u najavi je dolazak dva nova investitora. 

Sve to zajedno, stavlja Općinu Jalžabet na 

mjesto pogodnom za život i ostanak ljudi. 


GLAS PARTNERA 

OVAJ ISTARSKI GRAD IZUZETNO JE CIJENJEN U EUROPI, ŠTO GA ČINI IDEALNIM 

PARTNEROM ZA BUDUĆE PROJEKTE 

Labin je grad jakog 

gospodarstva, 

sretnih obitelji i 

mladih u kojem je 

čovjek uvijek na 

prvome mjestu 

Labinska industrijska zona jedna je od tri najbolje u 

Hrvatskoj. Prepoznale su je velike kompanije koje su 

je odabrale za svoje sjedište 

Predstaviti Labin, grad od 

desetak tisuća stanovnika na 

Istočnoj, predivnoj obali Istre 

zapravo je vrlo težak zadatak s 

obzirom na to da količina 

informacija i svega što se u 

ovom gradu razvija, promišlja i 

realizira teško može stati na 

nekoliko stranica novinskog papira. Ovaj 

čvrsti vladar našeg izbora za najbolji grad u 

kategoriji mladih, demografije i socijalne 

politike kao četverostruki finalist i trostruki 

pobjednik kategorije gradova srednje veličine 

te agilna gradska uprava koračaju sigurnim 

koracima ka jedinstvenom, održivom te 

nadasve razvoju okrenutom budućnosti 

novih, mladih generacija Labinjana kojih 

nikako ne nedostaje. 

Naime, Grad Labin može se zaista pohvaliti 

jednim složenim procesom razvoja svih 

segmenata društva, od gospodarstva kao 

jednog od glavnih pokretača, demografskih 

mjera, projekata budućnosti i slično. 

Kako bi kroz ovaj tekst priču o ovom 

zanimljivo gradu približili našim čitateljima 

izdvojili smo nekoliko segmenata koji će dati 

jasnu sliku promišljanja i razvoja kakav zaista 

može poslužiti na primjer mnogima. 

Labin je grad bogate rudarske prošlosti, 

industrijske baštine, a vjerojatno i najpoznatiji 

po prvom europskom antifašističkom 

ustanku iz 1921. poznatijim kao Labinska 

republika. Upravo taj jaki element povijesnog 

antifašizma i neprihvaćanja nepravde duboko 

je ukorijenjen i u današnjim generacijama 

Labinjana za koje mnogi ističu kako su često 

avangardni. 

Uz sve povijesne činjenice valja istaknuti 

i kako je rudnik koji je u jednom trenutku 

zapošljavao čak 12 000 ljudi, mahom iz cijele 

regije, Labinjanima donio razne kulture u 

njihov grad, a samim time i stvorio atmosferu 

suživota i kultura koje se međusobno izuzetno 

poštuju te prihvaćaju činjenice i preuzimaju 

labinske vrijednosti. 

GOSPODARSTVO NA POVIJESNIM 

RAZINAMA USPJEŠNOSTI 

Danas, nakon tridesetak godina od 

zatvaranja rudnika, gospodarstvo Labina 

ponovno je izuzetno snažno, nezaposlenosti 

gotovo da i nema, a dugogodišnji napori 

gradske uprave da stvori takvu klimu urodili 

su plodom. 

Labinska industrijska zona jedna je od 

tri najbolje u Hrvatskoj, prepoznata je od 

strane velikih kompanija koje su odabrale 

Labin za jedno od sjedišta svojih tvrtki. 

Tako se u Labinskim tvornicama proizvodi 

od vrhunskih peći na pelete do dijelova za 

najpoznatije svjetske automobilske divove 

Ferrari i McLaren ili dijelova za avio industriju. 

Valja istaknuti i izuzetno razvijeno obrtništvo 

te građevinski sektor, a ono što je možda i 

najzanimljivije, a to je zaista rijedak slučaj, 

Labin uz jako gospodarstvo ima i izuzetno 

razvijen turistički sektor. 

Ono čemu je većina priobalnih gradova 

jedino i usmjerena jest upravo turizam, a Labin 

i Rabac imaju tu blagodat da osim vrhunskih 

smještajnih kapaciteta i predivne prirode te 

plaža uz turistički smještaj na razini četiri i pet 

zvjezdica, uz sve to na jednak način uspijevaju 

razvijati i vrhunsku industriju. 

Upravo to gospodarstvo s početka priče 

dobar je zamašnjak za shvaćanje smjera u 

kojem se dalje razvija ovaj grad. Zbog svoje 

prošlosti izuzetno su cijenjeni u europskim 

krugovima gradova slične prošlosti te zajedno 

s partnerima iz cijele Europe grade jaku 

zajednicu za buduće zanimljive europske 

projekte. 

Ono što je cilj, i za što su već stvoreni 


dobri preduvjeti poput obnove velebnog 

rudarskog tornja putem EU fondova, jest 

stvaranje jedinstvene turističke atrakcije 

koja će zatvorene rudarske tunele pretvoriti 

u turističku priču koje se ne bi posramile ni 

najveće svjetske metropole. Zanimljivo je kako 

ti tuneli spajaju Labin s turističkim središtem, 

Rapcem i projekt je sve bliže svojoj konačnoj 

realizaciji s obzirom na to da je rudarski 

toranj, Šoht kako ga Labinjani nazivaju već 

obnovljen, a pri kraju je i dokumentacija za 

ugradnju lifta i spuštanje u podzemlje što je 

zapravo najzahtjevniji dio posla. 

OKOSNICA SVEGA SU STANOVNICI 

No, spajanje gospodarstva, turizma, 

Europe, budućnosti i razvoja grada ne bi imalo 

nikakvog smisla bez ljudi. zato se u ovom 

gradu maksimalno posvećuju razvijanju 

projekata kojima pokazuju kako je čovjek 

na prvom mjestu, od svog rođenja pa do 

starosti. 

Takvim pristupom ne čudi 

da je upravo Labin apsolutni 

Gradonačelnik Labina 

Valter Glavičić 

vladar kategorije demografije, mladih i 

socijalne politike. Posljednjih nekoliko godina 

ulažu se značajna sredstva u infrastrukturu. 

Obnovljene su škole, i centralni dječji vrtić, 

dograđeno područno odjeljenje vrtića, 

izgrađen velebni sportski centar, izgrađena 

boćarska dvorana, renovirana 

atletska staza, obnovljena 

brojna sportska igrališta diljem 

grada, a trenutno se gradi novi 

sportski kompleks s umjetnom 

travom, dom za starije osobe, 

novi dječji vrtić, a kao kruna 

svega, europskim novcem 

gradi se i potpuno novi 

sustav kanalizacije Labina 

i okolice vrijedan čak 

800 milijuna kuna. 

Labin je jedan 

od onih gradova 

koji ima „slatke 

brige“ oko broja 

djece i potrebama 

za sve većim 

kapacitetima te 

upravo zbog toga, 

novi dječji vrtić u 

naselju Vinež jedan 

je od glavnih prioriteta. Spomenuli smo i 

gradnju Doma za starije osobe koji Labinjani 

očekuju godinama, a ova gradska uprava 

isti će realizirati do sredine iduće godine 

kada prvi korisnici useljavaju u Dom. Radi 

se o ustanovi koja će svojom kvalitetom i 

sadržajima biti na jednoj europskoj razini, 

a jedna je od rijetkih u državi koja ima i 

poseban odjel za oboljele od Alzheimera. 

Kako bi sve to funkcioniralo, brojni napori 

ulažu se u ono najvažnije, ljude koji čine 

okosnicu svega. Tako je Labin već godinama 

među gradovima koji najviše izdvajaju za 

stipendije. Svojim primjerom i uvođenjem 

dualnog modela kojim uz gospodarstvenike 

pružaju duplo veću stipendiju mladim 

ljudima uz osiguranje budućeg zaposlenja 

nešto je zaista vrijedno svake pohvale. 

Osim toga, usredotočenost na mlade i 

osiguravanje da nitko ne odlazi „trbuhom 

za kruhom“ već ostaje u rodnom kraju,, bila 

je jasna vodilja kada su Labinjani predstavili 

jedinstven koncept dodjeljivanja gradskih 

parcela mladim obiteljima za izgradnju svojih 

obiteljskih kuća. Pilot projekt s prve četiri 

građevinske parcele nedavno je završio, 

uz veliki interes prve četiri mlade obitelji 

osigurale su svoju parcelu te svoj život 

planiraju u rodnom gradu. Kako se ovaj 

projekt pokazao kao pun pogodak, tu se ne 

staje već će na isti način biti ponuđene i nove 

parcele, a sve kako bi mladi ljudi ostali u 

rodnom kraju, podižući svoje obitelji. Upravo 

sav taj zatvoreni krug kojim se uz lokalno 

gospodarstvo, gradsku upravu te politike 

razvoja usmjerene budućnosti i stvaranju 

radnih mjesta te poticanju demografije, 

glavna su obilježja kojima ukratko možemo 

predstaviti ovaj grad. 

Gradonačelnika Glavičića priupitali smo 

u čemu je tajna i još jednom čestitali na svim 

uspjesima koje već godinama pratimo i koji 

zasigurno nisu slučajnost 

„Nema nikakvih tajni, Labin pokreću 

njegovi radišni ljudi, a na nama kao gradskoj 

upravi je zadatak da probamo pružiti sve 

preduvjete za izgradnju dostojnih i kvalitetnih 

života naših sugrađana. Upravo zbog njih 

okrenuti smo razvijanju projekata kojima 

pokušavamo mladima pružiti neke od olakšica 

koje će ih dodatno potaknuti da ne razmišljaju 

o odlasku iz Labina ili van granica države, 

a našim starijima veliki smo dužnici zbog 

toga što su upravo oni izgradili Labin i nas 

kakvi smo danas. Zato, sve što radimo, od 

svih projekata, svih gradilišta, svake utrošene 

kune, razmišljamo jedino kako će to pozitivno 

utjecati na život naših sugrađana“ – istaknuo 

je gradonačelnik Valter Glavičić 

Uz ovaj kratak tekst nemoguće je 

obuhvatiti širinu kojom se Labinjani razvijaju 

i grade, no vjerujemo kako smo vam uspjeli 

približiti barem djelić ovog istarskog bisera uz 

zaista jednu avangardu hrvatske realnosti. 


IVAN BOSANČIĆ 

G R A D O N A Č E L N I K V I N K O V A C A 

U 

vodno je važno objasniti kako su Vinkovci grad duge i 

bogate povijesti (najstarije naselje u Europi), grad koji je 

za vrijeme rimskih careva (dva su rođena u Vinkovcima) 

te u bližoj prošlosti zahvaljujući svojim velikanima, 

prije svih banu Šokčeviću, bio kulturno i obrazovno te 

gospodarsko središte ovog dijela Hrvatske, ali i bivše 

države. 

Danas su Vinkovci, nakon ratnog i poslijeratnog perioda, grad koji se 

konstantno mijenja, raste i napreduje te su jedan od vodećih gradova 

u Hrvatskoj po broju prijava na europske natječaje i projekte. Tome u 

prilog najbolje govori činjenica da je cijeli grad proteklih godina jedno 

veliko gradilište, s 1,5 milijardi kuna ugovorenih projekata i osiguranih 

EU sredstava i gotovo da nema ulice u kojoj se nešto nije radilo ili radi. 

Najveći projekt na području grada je projekt izgradnje nove mreže 

odvodnje koji je u završnoj fazi i vrijedan je više od 380 milijuna kuna. 

Radovi na novom nadvožnjaku Borinci koji će povezati istoimeno naselje 

s ostatkom grada vrijedni gotovo 80 milijuna kuna također su u završnoj 

fazi, a istočna obilaznica vrijedna 120 milijuna kuna rasteretila je gradski 

promet, što smo godinama čekali. U Poduzetnički inkubator uloženo 

je više od 21 milijun kuna, svi kapaciteti su popunjeni i ovaj objekt je 

značajan korak ka razvoju poduzetništva. Veliki projekt za naš grad je i 

izgradnja nove zgrade Gradske knjižnice i čitaonice, vrijedne 50 milijuna 

kuna. U obnovu tri škole i tri vrtića te zgrade javne namjene uložili 

gotovo 40 milijuna kuna. 

Ono što nam ulijeva poseban optimizam za budućnost svakako 

je rast vinkovačkog gospodarstva. U pretpandemijskoj 2019. godini u 

Vinkovcima je aktivno bilo 693 poduzetnika s 8.347 zaposlenika i uz 

pozitivni trgovinski saldo veći od 368 milijuna kuna, dok je recimo 

2016. godine isti iznosio oko 175 milijuna kuna. U ovom istom razdoblju 

VINKOVCI: GRAD KOJI SE KONSTANTNO 

MIJENJA, RASTE I NAPREDUJE 

Rast vinkovačkoga gospodarstva odličan je pokazatelj da idemo u dobrom smjeru, 

a u cijeloj priči uvijek su nam najvažniji ljudi, naši građani koji čine ovaj grad 

rasle su i prosječne neto plaće zaposlenika za više od 17%. Veći je bio 

i trgovinski saldo i to za gotovo 57 milijuna kuna u odnosu na 2019. 

godinu, što je vrlo značajno ako znamo da se radi o kriznoj godini. Važan 

je i podatak kako su prihodi naših poduzetnika u 2020. godini probili 

granicu od 5 milijardi kuna, s tim da je zabilježeno povećanje u odnosu 

na 2019. za gotovo 400 milijuna kuna, a u odnosu na 2016. za gotovo 

2 milijarde kuna. Krajem te 2019. godine usvojen je Program poticanja 

poduzetništva kroz koji smo svim vinkovačkim mikro poduzetnicima 

omogućili potpore uz uvjet zadržavanja postojećeg broja zaposlenih te 

povećanje plaće od 10%, po čemu su Vinkovci jedinstveni u Hrvatskoj. 

Naš Poduzetnički inkubator popunjen je do posljednjeg mjesta 

i u njemu novi poduzetnici razvijaju svoje ideje i poslovanje. Do 

početka korone uspjeli smo popuniti i obje poduzetničke zone, Jošine 

i Zalužje. Zona Zalužje je proširena za dodatnih 111 hektara te će biti 

opremljena najmodernijom infrastrukturom kako bi spremno dočekali 

nove poduzetnike i investitore. Prema nedavno objavljenim konačnim 

podatcima Državnog zavod za statistiku Vinkovci se nalaze na 10. mjestu 

u Hrvatskoj po broju zaposlenih na 1.000 stanovnika. Ovaj podatak je 

još značajniji ako uzmemo u obzir kako smo jedini slavonski grad među 

deset gradova koji uglavnom dolaze iz sjeverozapadne, najrazvijenije 

regije. 

Ipak, u cijeloj priči uvijek su najvažniji ljudi, naši građani koji 

čine ovaj grad i zbog kojih se trudimo Vinkovce učiniti što ljepšim i 

ugodnijim mjestom za život. U posljednjih pet godina tako nastojimo 

gradskim potporama olakšati život mladim obiteljima, prateći njihove 

potrebe od rođenja djeteta do studentskih dana. Na potpore roditelji 

mogu računati prilikom rođenja djeteta, kroz cijelo osnovnoškolsko i 

srednjoškolsko obrazovanje, a pravo na stipendije uz studente, imaju i 

naši srednjoškolci. 

U tijeku je gradnja nove Gradske knjižnice i 

čitaonice, vrijedne 50 milijuna kuna 

Poduzetnička zona Zalužje proširena je za 

dodatnih 111 hektara 


GLAS PARTNERA 

BROJNIM PROJEKTIMA ZNATNO SE POBOLJŠAVA KVALITETA ŽIVOTA NA OVOM PODRUČJU 

Općina Klis sve je 

poželjnije mjesto za 

život mladih obitelji 

Općina je potaknula naseljavanje mjerom dodjele 

zemljišta mladim obiteljima, a grade se i novi vrtići, 

igrališta te svi popratni sadržaji za obitelj 

U 

kreiranju gospodarskih i 

ekonomskih odluka 

suvremene lokalne i državne 

politike, bez sumnje, 

najvažnije mjesto zauzima 

praćenje demografskih 

trendova. Negativni 

demografski trendovi 

prisiljavaju nas na analitičko razmišljanje i 

percipiranje ključnih problemskih točaka koje se 

odražavaju na različite aspekte našeg socijalnog i 

ekonomskog napretka. Uočavanje da je postojeći 

sustav dugotrajno neodrživ i da utječe na 

stagnaciju rasta kvalitete življenja, rezultirao je 

donošenjem političkih odluka koje rezultiraju 

pozitivnim promjenama, i na kraju, dugoročno 

uspješnijim rješenjima. 

U okviru promjena koje je svima donio 

turistički procvat aglomeracije Split, Klis je 

postao još atraktivnijom lokacijom za život, 

posebice mladih obitelji. Kroz pokretanje 

projekata financiranih iz domaćih i europskih 

Načelnik općine Klis Jakov Vetma 

fondova, postignuti su lako mjerljivi pozitivni 

rezultati. Klis se svrstao u rijetke gradove s 

pozitivnim prirodnim i rastućim prirastom. Tako 

je s porastom od 8,71 posto zauzeo šesto mjesto 

po porastu broja stanovnika, a uzevši u obzir 

apsolutne brojke, Klis je na visokom trećem 

mjestu. 

Prepoznavši atraktivnost Klisa za život mladog 

hrvatskog stanovništva Općina Klis je potakla 

naseljavanje kroz mjeru dodijele zemljišta za 

mlade obitelji. Kroz raspisane natječaje mlade 

obitelji su po izuzetno povoljnim uvjetima uspjeli 

u Klisu stvoriti novi dom, mjesto za svoj život. 

„Rješavanje stambenog pitanja često je veliki 

izazov i važan korak u životu, te smo upravo iz 

tog razloga prije nekoliko godina krenuli i s ovom 

mjerom koje će taj korak olakšati, ali i zaokružiti 

politike usmjerene obiteljima koje mi kao Općina 

provodimo već duže vrijeme, poput gradnje 

vrtića i igrališta te svih popratnih sadržaja 

potrebnih za jednu obitelj. Drago mi je što je ova 

mjera iz natječaj u natječaj sve popularnija, čemu 

svjedoči rastući broj prijavljenih mladih obitelji, 

što nam je dodatni vjetar u leđa da tu praksu 

nastavimo uz osiguravanje još zemljišta koja će 

biti ponuđena u narednim natječajima“ – izjavio 

je načelnik općine Klis Jakov Vetma. 

Izuzetno pozitivnim su se pokazale i brojne 

druge, naizgled male mjere, koje su omogućile 

lagodniji život roditeljima predškolske i školske 

djece. Otvorene su nove jaslice i preuređen vrtić, 

a Općina Klis godinama osigurava besplatne 

radne bilježnice za učenike, dodjeljuje stipendije 

za studente, osigurava besplatan upis u klišku 

knjižnicu, osigurava provođenje mjere roditeljaodgajatelja. 

Uz navedene projekte koji olakšavaju 

svakodnevno financijsko funkcioniranje 

prosječne obitelji, izgrađivanje komunalne 

infrastrukture osigurava nužnu podlogu za 

neometan razvoj svakog područja. U Općini Klis 

su to prepoznali. Snažno je odjeknula vijest o 

gradnji novog vrtića na atraktivnoj lokaciji, lako 

dostupnoj, u kojem će biti mjesta za sve kliške 

mališane. Projekt je vrijedan više od 12 milijuna 

kuna i u potpunosti financiran iz prijavljenog 

natječaja. 

Kad smo kod milijunskih projekata, važno 

je spomenuti projekt „Poboljšanje vodnokomunalne 

infrastrukture aglomeracije 

Split – Solin”. Pored kompletne sekundarne 

kanalizacijske mreže izgradit će se vodovodna 

mreža na Brdu, te rekonstruirati vodovod u Klis 

Kosi. Kroz brojne infrastrukturne projekte nastoji 

se oživjeti Zagora i ukazati na brojne prednosti 

života na ovom području. 

Osluškivanje pulsa lokalne zajednice i 

ostvarivanje pametnih političkih poteza postaje 

imperativ suvremene hrvatske politike na 

lokalnoj i državnoj razini. Jedna od njih je 

svakako Općina Klis, koja osigurava provođenje 

demografske politike sa konkretnim rezultatima 

i tako trajno utječe na kvalitetu života svog 

stanovništva. 


GLAS PARTNERA 

OPĆINA VEĆ DVADESET GODINA BILJEŽI KONTINUIRANI PORAST BROJA STANOVNIKA 

Općina Pašman roditeljima osigurava od 

12.000 do 100.000 kuna porodiljne naknade 

Na Pašmanu briga za mlade ne staje nakon rođenja djeteta, nego se učenici i studenti 

stipendiraju, a osigurana je i pomoć umirovljenicima te socijalno ugroženima 

Otok Pašman, smješten u 

zadarskom arhipelagu, leži na 

moru koje je zbog morskih 

struja najčišće na Jadranu, a 

njegovi stanovnici osim u 

prekrasnom okruženju uživaju 

i u visokoj razini kvalitete 

života i bogatom paketu 

demografskih i socijalnih mjera. 

Da je Pašman prepoznat kao mjesto 

ugodnog i kvalitetnog života pokazuju i novi 

podaci popisa stanovništva iz kojih je vidljivo 

da broj stanovnika u općini od 2001. do 2021. 

kontinuirano raste. 

Općina Pašman za porodiljne naknade u 

ovoj je godini izdvojila 270.500 kuna, a tu je 

mjeru ove godine, zasad, koristilo 10 obitelji. 

Od toga je njih pet za prvo dijete dobilo 12 

tisuća kuna, troje roditelja su za drugu prinovu 

u obitelji dobili 24 tisuće kuna, a po jedna je 

majka ove godine na Pašmanu rodila treće i 

četvrto dijete. Za treće rođeno dijete naknada 

iznosi 36 tisuća kuna, a za četvrto 60 tisuća 

kuna. Svi se ovi iznosi jednako primjenjuju i 

za djecu koja su posvojena. Općina Pašman 

obiteljima koje dobiju ili posvoje peto dijete 

osigurava čak 100.000 kuna, a za svako 

sljedeće novorođeno ili posvojeno dijete 

potpora se povećava za 12.000 kuna. 

Dobra demografska klima odrazila se i na 

broj djece u vrtiću, koji je porastao s 47 prije 

dvije godine i 51 lani na 57 mališana koji su ove 

godine koristili predškolsku ustanovu. 

Briga za mlade ne staje nakon rođenja 

djeteta. Osim što im pomažu u nabavi radnih 

bilježnica, za što je ove godine izdvojeno 26.341 

kuna, općina Pašman stipendira srednjoškolce i 

studente. Učenici primaju po 500 kuna tijekom 

10 mjeseci, od rujna do lipnja, a studenti isti 

iznos tijekom cijele godine. Ove je godine tu 

mjeru koristilo 19 studenata i 9 srednjoškolaca, 

za što je izdvojeno 95.000, odnosno 28.000 

kuna. Subvencioniraju se i sportske aktivnosti 

u školskoj dvorani, za što se mjesečno izdvaja 

3500 kuna. Mladi mogu birati izvannastavne 

aktivnosti poput nogometa, košarke, boksa ili 

mažoretkinja. 

U općini Pašman brinu i za svoje starije 

sugrađane, posebice u božićno vrijeme. 

Umirovljenicima s mirovinom do 500 kuna 

Broj djece u vrtiću u općini Pašman u dvije je godine porastao s 47 na 57 

isplaćuje se naknada od 500 kuna, a u ovu 

mjeru ulaze korisnici socijalne pomoći i 

korisnici stariji od 65 godina koji ne ostvaruju 

prihode po nikakvoj osnovi. Umirovljenicima 

s mirovinom od 500,01 kn do 1.000 kuna 

isplaćuje se naknada od 400 kuna, onima s 

mirovinom od 1.000,01 do 2.000 kuna 300 

kuna, oni koji primaju od 2.000,01 kn do 

3.000 kuna mirovine od Općine dobivaju 

200 kuna. Umirovljenicima s mirovinom 

većom od 3000,01 kuna isplaćuje se naknada 

od 100 kuna. U općini Pašman pomažu i 

jednoroditeljskim obiteljima i samohranim 

roditeljima, kojim se isplaćuje iznos od 1200 

kuna. Prije dvije godine mjeru je koristilo troje 

ljudi, prošle godine dvoje, a za ovu je godinu 

natječaj u tijeku. Roditeljima čija ukupna 

mjesečna visina prihoda kućanstva ne iznosi 

više od 5000 kuna isplaćuje se naknada od 

500 kuna za učenike od prvog do četvrtog 

razreda, odnosno 800 kuna za djecu od petog 

do osmog razreda. Mislilo se i na roditelje djece 

s invaliditetom, kojima se isplaćuje jednokratna 

potpora u iznosu od 3000 kuna. Pravo na 

jednokratnu novčanu pomoć u iznosu do 3000 

kuna imaju i samci ili kućanstva koja se nađu u 

položaju trenutačne materijalne ugroženosti. 

Općina Pašman je pokrenula projekt 

rekonstrukcije, nadogradnje i opremanja 

postojećeg vrtića u mjestu Dobropoljana kojim 

će se njegov kapacitet dvostruko povećati, a 

nedavno su i odobrena bespovratna sredstva 

iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u 

iznosu od 3.672.000 kn. 

U veljači ove godine krenule su s radom 

nove pašmanske jaslice, a ukupna vrijednost 

radova renoviranja zgrade za potrebe jasličkog 

programa u mjestu Banj je iznosila 2 milijuna 

kuna. Ministarstvo regionalnoga razvoja i 

fondova Europske unije za projekt je odobrilo 

550.000 kuna, dok je preostali iznos financirala 

Općina Pašman. 


GLAS PARTNERA 

Obnovljeni 

Radnički dom 

PODUZETNICI SU OSLOBOĐENI PLAĆANJA POREZA NA DOBIT I POREZA NA DOHODAK 

Grad Vukovar posebno se brine 

za obitelji s djecom, a potiče 

i poduzetništvo te turizam 

Vukovar je prvi grad u Hrvatskoj koji je uveo mjeru 

naknade za troškove stanovanja kućanstvima s troje 

ili više djece do 16 godina 

Grad Vukovar brine o svojim 

stanovnicima od rođenja sve do 

starije dobi, za što se provodi 

niz mjera, a posebne su 

pogodnosti osmišljene i za 

poduzetnike kako bi se 

potaknuo razvoj gospodarstva. 

Cijene dječjeg vrtića među 

najnižima su u Hrvatskoj pa roditelji za prvo 

dijete vrtić plaćaju 490 kuna, za drugo dijete 441 

kuna, dok je vrtić za treće i svako sljedeće dijete 

besplatan. 

Svim osnovnoškolcima Grad osigurava 

besplatne radne bilježnice, likovne mape, atlase, 

kutije za tehničku kulturu, bilježnice, preobuku 

te likovne kutije za učenike prvih razreda. Kroz 

EU projekt „Bez brige za užinu“ osigurava se 

besplatna prehrana svim učenicima u riziku od 

siromaštva. 

Učenici srednjih škola imaju osiguran 

besplatan gradski i međugradski prijevoz, a 

studentima koji studiraju na području VSŽ i 

OBŽ Grad sufinancira mjesečnu kartu s iznosom 

od prosječno 800 kuna mjesečno. Osigurane 

su stipendije za sve studente u iznosu od 500 

do 1000 kuna, a Grad prepoznaje i nagrađuje 

izvrsne studente jednokratnim novčanim 

iznosom od 1000 kuna. 

Uspješno se provodi i program stambenog 

zbrinjavanja potrebnih kadrova na području 

Vukovara. U posljednje tri godine ovim 

modelom dodijeljeno je 59 kadrovskih stanova. 

Grad dodjeljuje i naknade za novorođenčad, 

a uz to je prvi grad u Hrvatskoj koji je još 2018. 

uveo mjeru naknade za troškove stanovanja 

kućanstvima s troje ili više djece do 16 godina, a 

kojima sufinancira troškove režija u mjesečnom 

iznosu od 550 kuna. 

Što se tiče skrbi za starije, provode se mjere 

dodjele božićnica i jednokratne novčane pomoći 

umirovljenicima s dohotkom do 2.500 kuna, a 

organiziraju se i jednodnevni izleti u Bizovačke 

toplice. Sufinancira se i energetska obnova 

obiteljskih kuća, od 2015. je obnovljeno 220 

kuća u što je uloženo gotovo šest milijuna kuna. 

Poduzetnici u Vukovaru oslobođeni su 

plaćanja poreza na dobit i poreza na dohodak, 

a omogućen im je i povrat 50 posto uplaćenih 

doprinosa za zaposlenike s područja Grada 

Vukovara. 

Od 2015. godine do danas iz proračuna 

Grada Vukovara izdvojeno je 25 milijuna 

kuna za potpore poduzetnicima iz gradskog 

proračuna. Uz potpore isplaćene putem 

Fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara 

za potpore poduzetnicima s područja grada 

Vukovara od 2015. godine izdvojeno više od 

60 milijuna kuna. Kroz stalni i kontinuirani 

kontakt s gospodarstvenicima Grad Vukovar 

kreira mjere koje su prilagođene upravo 

njihovim potrebama. Ovogodišnjim javnim 

pozivom dodijeljeno je 2,5 milijuna kuna za 

sufinanciranje troškova energenata i razvoja 

postojećih poduzetnika, a bespovratne potpore 

dobilo je ukupno 160 vukovarskih poduzetnika, 

što je rekordan broj korisnika ove vrste potpore 

do sada. 

Grad bilježi i kontinuirani rast broja radnih 

mjesta. Uspoređujući prosjek broja zaposlenih 

u Vukovaru temeljem podataka HZMO-a, u 

posljednjih 6 godina (od 2017.g. do 31. listopada 

2022.g.) u Vukovaru brojimo 1213 radnih mjesta 

više. Broj radnih mjesta povećava se u prosjeku 

za 300 godišnje, svakako izuzimajući izuzetno 

uspješnu 2019. godinu, ali i ponešto lošiju 

2020. godinu, što je uzrokovano pandemijom 

koronavirusa. I u tekućoj godini zabilježen je 

rast: od siječnja 2022. godine do 31. listopada 

2022. godine grad broji 359 radnih mjesta više. 

Od kapitalnih projekata u gradu ističu 

obnovu Radničkog doma u Borovu naselju i 

prenamjenu u prostore Veleučilišta Lavoslav 

Ružička, vrijednog 66 milijuna i 439.727 kuna, 

te gradnju novog atletskog stadiona. 

Razvija se i turizam. U 2022. godini otvoreno 

je osam novih smještajnih objekata, a do 

studenog 2022. Vukovar bilježi 29.676 dolazaka 

i 51.551 noćenja. U usporedbi s istim periodom 

2021. godine, vidljivo je da je broj dolazaka 

povećan za 222 posto, a broj noćenja za 132 

posto. 

Cijene vrtića u 

Vukovaru među 

najnižima su u 

Hrvatskoj: od 

490 kuna za 

prvo, 441 kune 

za drugo te nula 

kuna za treće i 

svako sljedeće 

dijete 


GLAS PARTNERA 

Grad Karlovac jedan je od 

rijetkih gradova u Hrvatskoj sa 

izrađenom Strategijom razvoja 

pametnog grada te je po 

digitalnoj spremnosti srednjih 

gradova iznadprosječan. 

Dok smo najnovijim 

priznanjem, dobivenom 

Europskom nagradom za energiju, pokazali 

da i dalje aktivno provodimo interdisciplinarni 

pristup planiranju i provođenju učinkovitih 

mjera energetske i klimatske politike te na 

taj način pomažemo u postizanju ciljeva 

definiranih kroz Sporazum gradonačelnika za 

klimu i energiju. Jedno od ključnih usmjerenja 

je na povećanju korištenja obnovljivih 

izvora energije kako bismo kao grad bili što 

energetski neovisniji, gdje smo se fokusirali 

na iskorištavanje energije sunca putem 

fotonaponskih elektrana, kao i iskorištavanje 

potencijala geotermalnih izvora energija 

koji postoje na području Grada Karlovca. 

Osobiti naglasak u Gradu Karlovcu je vidljiv u 

urbanističkom planiranju gdje nam je želja da 

postanemo još više „zeleniji“ i „održivi“ putem 

implementacije pametnih inovativnih rješenja. 

ZELENO INTEGRIRANO PLANIRANJE 

U posebnom fokusu su nam i obnovljivi 

izvori i korištenje geotermalne energije, te se 

možemo pohvaliti da Grad Karlovac u suradnji 

s nositeljem projekta Geotermika d.o.o., čiji 

je osnivač Grad Karlovac, i Istraživačkim 

institutom za geološka istraživanja iz 

Republike Islanda, provodi projekt „Korištenje 

geotermalne energije za potrebe grijanja 

u gradu Karlovcu – PREP4KaGT-1“ unutar 

programa „Energija i klimatske promjene“ u 

okviru financijskog mehanizma Europskog 

gospodarskog prostora za period 2014.-2021. 

Opći cilj projekta je povećanje kapaciteta na 

istražnom prostoru geotermalne vode Karlovac 

1. Projektom se planira uređenje bušotinskog 

radnog prostora za smještaj bušaćeg postrojenja 

i jame za proizvodno ispitivanje bušotine te 

normalno odvijanje tehnološkog procesa izrade 

bušotine. 

Isto tako trenutno provodimo projekt 

Solarizacija ustanova Grada Karlovca - SolariKA 

gdje Grad Karlovac provodi projektne aktivnosti 

koje obuhvaćaju postavljanje 14 fotonaponskih 

elektrana na krovove javnih zgrada koju 

većinom čine energetski obnovljeni objekti 

dječjih vrtića i osnovnih škola na području 

grada Karlovca, te objekt hostela u Selcu. 

Projekt SolariKA ima za cilj povećanje korištenja 

obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama 

kojima je osnivač Grad Karlovac. Povećanje 

korištenja obnovljivih izvora energije ostvarit će 

se kroz implementaciju 14 pilot projekata gdje 

će se u svrhu samoopskrbe izgraditi sunčane 

elektrane ukupne snage 0,45 MW. Realizacijom 

pilot projekata ostvarit će se povećanje 

CILJ JE POSTATI ENERGETSKI ŠTO NEOVISNIJI GRAD 

Pametnim, 

inovativnim rješenjima 

Karlovac postaje 

još zeleniji i održiviji 

U tijeku je i projekt solarizacije ustanova Grada 

Karlovca SolariKA koji obuhvaća postavljanje 14 

fotonaponskih elektrana na krovove javnih zgrada 


korištenja obnovljivih izvora energije za 456,35 

MWh uz smanjenje emisije CO2 od 72,38 t/god. 

Ono na čemu kontinuirano radimo je 

zeleno integrirano planiranje kao temelj 

Novog europskog Bauhausa. Projekt urbane 

preobrazbe bivše vojarne u Luščiću planiran je 

kao zona mješovite, pretežito stambeno - javne 

namjene. 

Proveden je urbanističko arhitektonski 

natječaj i temeljem pobjedničkog rada 

izrađen je UPU Luščić - centar koji je utvrdio 

uvjete i smjernice za pojedinačna projektna 

rješenja - vrtić, osnovna škola, trg. Ovaj plan 

treba omogućiti stvaranje novog identiteta 

grada, stoga je naselje od početka planirano 

kao energetski i okolišno neutralno – zelena 

infrastruktura, integralni sustav odvodnje, 

cirkularna ekonomija. 

PERIVOJNI JAVNI PROSTOR 

Koncept Luščića kao šume, održivi eko 

sustav, zeleni kvart u urbanom dijelu grada, 

središnji prostor naselja je perivojni javni 

prostor koncipiran poput urbane šume, 

planiran je i promišljen prostor humanog 

mjerila, kroz uključivanje prirode u 

svakodnevni život stanovnika (javni perivoj, 

urbani vrtovi, edukativni vrtovi, dječja 

igrališta), a sva rješenja su detaljno ispitivana 

kroz interdisciplinarnu suradnju – segmenti 

koji uključuju elemente održivosti i „zelenog“: 

1. zelena infrastruktura, 2. integralni sustav 

odvodnje, 3. održivi urbani promet, 4. 

energetska održivost i 5. cirkularna ekonomija i 

produktivnost. 

Važno je spomenuti i Urbanistički plan 

uređenja ŠRC Korana. Osobito vrijedan 

prostor uz Koranu uređuje se kao sportsko 

rekreacijski centar temeljem prvonagrađenog 

rada dobivenog urbanističko arhitektonskim 

natječajem, a vizija prostora očitava se u 

uređenju mreže javnih šetališta čija struktura 

formira „zelene otoke“ s pojedinačnim 

sportsko - rekreativnim i javnim sadržajima te 

s cjelovitim hortikulturnim rješenjem fuzije 

šume i botaničkog vrta uz desnu obalu Korane. 

Cilj je postizanje jedinstvenog identiteta 

novog sportsko-rekreacijskog centra i jačanje 

turističke ponude. 

PRAĆENJE PARKINGA SENZORIMA 

U međuvremenu od donošenja Strategije 

Pametnog grada razvili smo i primjenjujemo 

modul za praćenje parkinga koji obuhvaća 

sustav senzora koji evidentiraju zauzetost 

parkirnih mjesta kao i LED panel s prikazom 

broja slobodnih mjesta kod Gradskog kazališta 

Zorin Dom i trgovačkog centra u samom 

centru grada, a uskoro i parking kod gimnazije 

Karlovac i Nikola Tesla Experience Centra. 

Na tragu svega navedenog u 6 osnovnih 

škola na području grada Karlovca postavili 

smo kontrolna brojila za potrošnju energenata 

(struja, voda, grijanje), kao i senzore za praćenje 

kvalitete zraka u učionicama, u suradnji s 

Aquatikom i GLOBE programom postavili smo 

još jednu meteo stanicu na zgradu Aquatike 

i vanjski LED panel na kojem se prikazuju 

različiti podaci koji su interesantni građanima i 

posjetiteljima - temperatura, vlaga, atmosferski 

pritisak, brzina vjetra i vjerojatnost za oborine. 

U suradnji s tvrtkom Čistoća d.o.o. razvijen 

je i implementiran sustav kojim se mjeri 

popunjenost u 7 polupodzemnih kontejnera 

mješovitog otpada kako bi se u budućnosti 

pražnjenje moglo organizirati sukladno 

U Karlovcu su u posebnom fokusu obnovljivi izvori i 

korištenje geotermalne energije, kao i razvojni projekti 

zapunjenost. Sve navedeno prati se kroz 

gradski centralni sustav MARS. Kao daljnji 

nastavak digitalizacije poslovnih procesa i rada 

gradske uprave, napravljena je web platforma 

„Otvoreni Karlovac“ koja građanima pruža 

niz elektroničkih usluga koje se odnose na 

informiranje ili komunikaciju s gradskim 

službama, te uvid u upravljanje gradom. 

Nastavno na energetsku politiku grada 

Karlovca, kao i vođeni potrebom o podizanju 

kvalitete rasvijetljenosti površina uz 

smanjenje svjetlosnog onečišćenja i povećanje 

energetske učinkovitosti cijelog sustava grad 

Karlovac je u postupku pripreme i izrade 

potrebne dokumentacije kojom bi se išlo u 

zamjenu dotrajale i energetski neučinkovite 

rasvjete novom, energetski učinkovitijom 

i ekološkim svjetiljkama koje koriste LED 

tehnologiju. Paralelno s time razvijen je i 

testiran sustavom daljinskog upravljanja i 

nadzora kojim se planira značajno smanjiti 

troškove održavanja. 

Planiranu investiciju planiramo provesti 

putem ESCO modela financiranja kako bismo 

što manje opteretili proračun Grada Karlovca. 

Od početka pandemije, Grad Karlovac je 

u vrlo kratkom vremenskom periodu, uveo 

usluge e-Tržnice, e-Poticaji, e-Bebe, poticaji 

za poljoprivrednike i gospodarstvenike, 

provođenje javnih rasprava elektroničkim 

putem, sufinanciranje udruga, a sve u 

svrhu omogućavanja provođenja potrebnih 

aktivnosti građana u „novo normalnim“ 

uvjetima. 

Sve te funkcionalnosti, ostat će trajno u 

funkciji i nakon završetka pandemije, jer 

su izuzetno pozitivno prihvaćene od strane 

građana. Većina od tih projekata, bit će 

nadograđena sa novim funkcionalnostima 

i poboljšana jer je u ovom periodu, bilo 

najvažnije omogućiti servise u što kraćem 

roku. 

Nastojimo naše poslovne procese uskladiti 

s potrebama građana i usluge učiniti što 

dostupnije njima. Ne trudimo se samo ići u 

korak s vremenom već i biti korak ispred. 


GLAS PARTNERA 

U TIJEKU JE REALIZACIJA BROJNIH INFRASTRUKTURNIH I ENERGETSKIH PROJEKATA 

Zaprešić postaje sve ugodnije mjesto 

za život obitelji i rad poduzetnika 

U planu je nastavak ulaganja u povijesni kompleks Novi dvori Jelačićevi, projekt obnove 

dvorca i perivoja spreman je za prijavu za sufinanciranje iz europskih fondova 

Najveći infrastrukturni projekt u 

povijesti grada, ali i jedan od 

najvećih projekata vodoopskrbe 

i odvodnje u Hrvatskoj je 

Projekt poboljšanja vodnokomunalne 

infrastrukture 

aglomeracije Zaprešić vrijedan 

684 milijuna kuna čijom će se 

provedbom povećati priključenost stanovništva 

na javne kanalizacijske sustave, omogućiti 

pročišćavanje otpadnih voda, osigurati 

racionalnije korištenje vode te pridonijeti 

očuvanju zdravlja ljudi, zaštiti izvorišta voda za 

piće i na kraju, zaštiti vodnih resursa i okoliša. 

Što se prometne infrastrukture tiče, u proljeće 

kreće nastavak izgradnje Južne obilaznice koja je 

sa dosad izgrađena 2,5 km uvelike rasteretila 

promet kroz centar grada, a dovršenjem svih 

faza radova obilaznica će stanovnicima okolnih 

naselja skratiti put do Zagreba te poboljšati vezu 

sa Slovenijom. 

Blizina hrvatske metropole, odličan 

geoprometni položaj s cestovnim i željezničkim 

smjerovima prema zapadnoj i srednjoj Europi, 

zadovoljavajuća gospodarska, komunalna i 

prometna infrastruktura čimbenici su koji 

pozitivno utječu na razvoj gospodarstva grada 

Zaprešića. Uz tri aktivne gospodarske zone, 

stvorene su pretpostavke za prijenos državnog 

zemljišta između željezničke pruge Novi dvori i 

rijeke Krapine, veličine 75ha, u vlasništvo Grada, 

a u svrhu stvaranja nove poduzetničke zone s 

obzirom na sve veći interes investitora. 

Energetska obnova zgrada obrazovne i javne 

namjene, projekt NEWLIGHT kroz koji su 

zamijenjene sve svjetiljke na području grada i 

pripadajućih mu naselja, gradnja nove školske 

sportske dvorane s fotonaponskom elektranom, 

neki su od projekata kojima Grad Zaprešić 

dokazuje jasan strateški smjer prema održivom 

razvoju, kao i brigu za okoliš, zbog čega je drugi 

hrvatski grad kojem je dodijeljena Europska 

nagrada za energiju (EEA). Grad je trenutno 

uključen u projekt “Dobra energija - Solarna 

energija za energetsku tranziciju” kojem je cilj 

povećanje kapaciteta za proizvodnju energije iz 

obnovljivih izvora, a kroz projekt je planirana 

ugradnja fotonaponskih elektrana na zgradu 

Gradske uprave, objekt vrtića Vrtuljak i OŠ 

Ljudevita Gaja. Također, s obzirom na tendencije 

Trg Franje Tuđmana preuređen 

je prije nekoliko godina 

rasta cijene prirodnog plina, u planu je izgradnja 

solarnog polja za proizvodnju toplinske energije 

kod Srednje škole Ban Josip Jelačić koje će biti 

tek drugi primjer ovakve tehnologije. Spoj škole 

na sustav centraliziranog grijanja osigurat će 

stabilan i siguran izvor energije s predvidljivim 

cijenama i tendencijom smanjenja emisija 

stakleničkih plinova, a za Zagrebačku županiju 

i Grad Zaprešić će ostvarenje ovakvog solarnog 

polja osigurati stabilizaciju troškova grijanja u 

cjelokupnom sustavu centraliziranog grijanja 

unatoč fluktuacijama cijena prirodnog plina na 

globalnom tržištu. 

Napreduju radovi na izgradnji novog 

područnog objekta Dječjeg vrtića Maslačak koji 

će zadovoljiti potrebe smještaja za novih deset 

vrtićkih skupina, a završetak radova planiran je 

u proljeće sljedeće godine. Riječ je o investiciji 

vrijednoj 22 milijuna kuna, a u planu je osigurati 

vrtićki prostor i u sklopu novog društvenog 

doma u naselju Jablanovec. U razvojnoj strategiji 

Novi dvori Jelačićevi idu u obnovu 

grada planirana je izgradnja još jedne osnovne 

škole koja je trenutno u fazi projektiranja. 

Kontinuirano se ulaže i u gradnju i širenje 

sportske infrastrukture. Upravo je počela 

izgradnja Centra mini atletike, dovršena je 

prva faza novog skate parka na jezeru Zajarki, a 

obnavljaju se i moderniziraju dječja i sportska 

igrališta na području grada. 

Gradski proračun je od ove godine u 

potpunosti transparentan. Otvorena je online 

platforma Otvoreni grad koja građanima pruža 

bolji uvid u gradske financije, kao i usluge 

jednostavnijeg plaćanja računa. Započela je i 

gradnja optičke infrastrukture koja će omogućiti 

ultra-brzi širokopojasni pristup internetu. 

Ukupna vrijednost projekta iznosi oko 64 

milijuna kuna, a njegovom će se provedbom 

unaprijediti korištenje digitalnih usluga 

e-Građani, e-škole, e-zdravlje, a velike brzine 

i dostupnost interneta pridonijet će daljnjem 

razvoju poduzetništva i gospodarske djelatnosti. 

Jezero Zajarki 


GLAS PARTNERA 

Krapina ulaže znatna 

sredstva za razvoj 

poduzetničkih zona 

ZBOG POREZNIH RASTEREĆENJA RASTE BROJ TVRTKI I ZAPOSLENIH 

Krapina olakšava 

poslovanje poduzetnicima 

i obrtnicima, a brine i o 

obiteljima i mladima 

Grad je osigurao bespovratna sredstva za rješavanje 

stambenog pitanja mladih obitelji, stipendira studente i 

učenike te sufinancira prijevoz učenika 

Grad Krapina poduzima sve 

kako bi se mlade obitelji 

zadržale u gradu bogate 

povijesti i tradicije. Od 

2019. Veleučilište Hrvatsko 

zagorje Krapine postalo je 

državno što je omogućilo 

brojnim studentima 

besplatno studiranje. Na Veleučilištu 

trenutačno studira 320 studenata. Grad 

Krapina ove godine osigurao je i bespovratna 

sredstva za rješavanje stambenog pitanja 

mladih obitelji. Za tu namjenu iz proračuna 

Grada Krapine izdvojena su sredstva u iznosu 

od 500.000 kuna. Radi se o nastavku mjere 

koja je po prvi puta uvedena protekle godine. 

Tu su i nezaobilazne stipendije kojima grad 

uvelike pomaže svojim mladim stanovnicima, 

a u školskoj godini 2022./2023. imat će 

ukupno 81 stipendistu. Sufinanciraju se i 

troškovi prijevoza redovitih učenika srednjih 

škola s područja Grada Krapine kao i nabava 

radnih bilježnica za osnovnoškolce. 

Krapina ide ukorak i s digitalizacijom. 

Naime, započeo je 

projekt izgradnje 

optičke infrastrukture 

na području Krapine te 

općina Đurmanec, Jesenje, 

Petrovsko i Radoboj, 

čime će za gotovo 11.000 

korisnika na ovom području 

biti omogućen brzi i ultrabrzi 

širokopojasni pristup 

internetu. 

Pokretač svega je snažno 

i zdravo gospodarstvo, 

odnosno maksimalna 

pomoć Grada Krapine kada 

je u pitanju poduzetništvo 

i obrtništvo. U zadnje 

dvije godine napravljeno 

Gradonačelnik Krapine Zoran 

Gregurović 

je 10 poslovnih hala te je izdano ukupno 23 

građevinskih dozvola u području industrije, 

poduzetništva, trgovine i turizma. Grad već 

duži niz godina ulaže znatna sredstva iz svog 

proračuna za razvoj poduzetničkih zona u cilju 

jačanja sposobnosti za privlačenje investicija. 

Kako bi se poduzetnicima olakšao njihov 

početak prve dvije godine poslovanja 

oslobođeni su plaćanja komunalne naknade 

u stopostotnom iznosu, a tu su i subvencije 

kamata, popust i obročna plaćanja. 

S namjerom da se pomogne opstanku 

tzv. „starih zanata“, Grad Krapina je 

oslobodio od plaćanja komunalne naknade 

u cijelosti nekretnine u kojima se obavlja 

kovačka, bačvarska, užarska, postolarska, 

krojačka, brusilačka, urarska djelatnost te 

kemijske čistione. Broj registriranih obrta na 

području Grada Krapine kontinuirano raste. 

Dugogodišnja tradicija obrtništva rezultirala 

je povezivanjem obrtnika s područja Grada 

Krapine i općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko 

i Radoboj u Udruženje obrtnika koje je u 

2021.g. brojalo 513 obrta, od čega se najveći broj 

obrta nalazi na području Grada Krapine (63%). 

Od raznih poreza koje je Grad mogao uvesti, 

kazat ćemo što Grad Krapina nije uveo – nije 

uveo prirez porezu na dohodak, porez na 

potrošnju ukinut je od 2021. godine, porez na 

kuće za odmor ukinut je od 2018. godine, dok 

porez na korištenje javnih površina za postavu 

ugostiteljskih terasa iznosi simboličnih 1,00 

kuna/m 2 paušalno godišnje. Prihodi od poreza 

na dohodak, od kojih je najznačajniji porez na 

dohodak po osnovi nesamostalnog rada-plaće, 

u razdoblju od 2013. do 2021. godine bilježe 

porast sa 17.963.237 kuna na 27.501.682, a u 

2022. godini je do listopada ostvaren u iznosu 

od gotovo 30 milijuna kuna. To se svakako 

može pripisati i povećanju broja zaposlenih 

uslijed povećanja gospodarskih aktivnosti na 

području Grada kao i rastu plaća. 

Ovome svakako treba pridodati i 

brojna ulaganja u prometnu i komunalnu 

infrastrukturu koja znače daljnje podizanje 

standarda života mještana Krapine te bolje 

uvjete za poduzetnike i investitore. Upravo 

zbog novih investicija, 

novih radnih mjesta 

Krapina u 2022. godini 

bilježi odlične rezultate što 

se tiče zaposlenosti. 

Prilika za daljnji razvoj 

Grada Krapine je svakako 

mogućnost korištenja 

mehanizma Integriranih 

teritorijalnih ulaganja 

(ITU mehanizma) za 

financijsko razdoblje 

2021.-2027.g. kroz Urbano 

područje Krapina koje je 

uspostavljeno u studenom 

2021. te koje obuhvaća 

Grad Krapinu i susjedne 

općine. 


GLAS PARTNERA 

DESTINACIJA ZDRAVSTVENOG TURIZMA SVE SE VIŠE OKREĆ E WELLNESS I SPA PROGRAMIMA 

Varaždinske Toplice u 

samom su svjetskom 

vrhu antičkih, termalnih i 

arheoloških središta 

Od 2022. godine Varaždinske Toplice dio su EHTTA-e, 

europske asocijacije povijesnih termalnih gradova te 

dio kulturne rute Vijeća Europe 

Varaždinske Toplice 

najstarije su i najveće 

toplice u Republici 

Hrvatskoj. Izvor termalne 

ljekovite vode razlog je 

njihovog nastanka ali i 

opstanka kroz sve 

vremenske epohe. 

Tradicija liječenja ovom čudotvornom vodom 

poznata je tisućama godina. Prvi poznati 

stanovnici koji su je koristili bili su 

Jasi, staropanonsko pleme, 

a kasnije su 

Rimljani naselju 

dali prvo poznato 

ime i ovdje su nastale 

Aquae Iasae, značajne 

terme starih Rimljana. 

U zlatnom razdoblju 

Varaždinskih Toplica liječili 

su se pripadnici rimskih legija o čemu 

svjedoče iskopani i dobro očuvani ostaci 

monumentalnih termi s forumom (trgom), 

kapitolijem (svetištem) te ostacima 

trgovinskog i stambenog kompleksa. 

U kasnijim razdobljima Varaždinske Toplice 

bile su mondeno i najposjećenije 

Toplička kupališna 

torta radi se po 

stoljetnoj recepturi 

srednjeeuropsko lječilište, posebno značajne 

kroz 19. i 20. stoljeće. Na liječenje su dolazili 

bolesnici i gosti iz cijele Austro – Ugarske 

monarhije. U okviru kupališnog lječilišta 

postojalo je više pansiona, pučkih gostionica 

te nekoliko uglednih hotela, restorana i 

kavana, a uz objekte kupališnog lječilišta 

uređena su šetališta, zasađeni su drvoredi, 

lijepi francuski vrt i drugo zelenilo. 

Varaždinske Toplice proživljavaju svoje 

zlatno doba, a tročetvrtinski takt odzvanja 

redutnom dvoranom, kursalonima, 

promenadnim i vrtnim koncertima. U 

poslijepodnevnim satima za bolje zdravlje i 

raspoloženje pio se šampanjac, a uz njega se 

posluživala Toplička kupališna torta. 

Danas se u Varaždinskim Toplicama 

Toplička kupališna torta ponovo sprema po 

originalnoj stoljetnoj recepturi kao autentičan 

proizvod i jestivi suvenir. Sljubljuje orahe, crnu 

kavu i čokoladu te naravno tajni sastojak u 

neodoljivu poslasticu. Važno je naglasiti da je 

ova slastica zaštićena pri Državnom zavodu za 

intelektualno vlasništvo. 

Od 2022. godine Varaždinske Toplice dio 

su EHTTA-e, europske asocijacije povijesnih 

termalnih gradova te dio kulturne rute Vijeća 

Europe- Ruta povijesnih termalnih gradova. 

Varaždinske Toplice u vrhu su svjetskih 

antičkih, termalnih i arheoloških središta. 

Varaždinske Toplice su prije svega 

destinacija zdravstvenog turizma, te se u 

tom segmentu ističe Specijalna bolnica za 

medicinsku rehabilitaciju koja raspolaže timom 

vrhunskih stručnjaka iz polja medicine kao 

i najmodernijom opremom, a ništa manje 

značajno nije korištenje prirodnih ljekovitih 

čimbenika, posebno termalne ljekovite vode 

koja na svom izvorištu ima temperaturu 58°C i 

ljekovitog blata tzv. fango ili peloid. 

Danas se sve više okrećemo i wellbeingu 

te raznim wellness i spa programima koji 

su također temeljeni na ljekovitoj termalnoj 

vodi, a mnogo je učinjeno i na revitalizaciji i 

valorizaciji samog arheološkog lokaliteta Aquae 

Iasae, jedinstvenog u ovom dijelu Europe. 

Radimo na povezivanju baštine u segmentu 

kulturnog turizma, s posebnim fokusom 

na „spa“ baštinu i termalni turizam i to kroz 

revitalizaciju i stavljanje u funkciju kulturnog 

termalnog turizma značajne povijesne zgrade 

Pučke kupelji- transformacijom kupališne 

baštine u turističke svrhe u vidu modernog 

interpretacijskog centra. 

Varaždinske Toplice imaju bogat turistički 

potencijal koji vidimo u pametnom i strateškom 

razvoju grada, očuvanju današnjih običaja 

i promociji nekadašnjih, stalnoj izgradnji i 

uređenju grada sa ciljem jedinstvenog spoja 

kulture, povijesti, zdravstva, turizma i kvalitete 

života. 

Svoj razvojni put Varaždinske Toplice 

nastavljaju kao održiva destinacija 

zdravstvenog, kulturnog i wellbeing 

turizma. 


GLAS PARTNERA 

POČEO JE JEDAN OD NAJVEĆIH PROJEKATA U POVIJESTI GRADA 

Ludbreg je prvi grad u Hrvatskoj 

koji otvara edukativne Newton sobe 

Riječ je o sobama u kojima se obrazovanje pruža u području znanosti, tehnologije, 

inženjerstva i matematike, i to kroz inspirativno okruženje za učenje 

Kao prvi grad u Hrvatskoj, 

Ludbreg će uskoro dobiti 

Newton sobe. Riječ je o sobama 

u kojima se obrazovanje pruža u 

području znanosti, tehnologije, 

inženjerstva i matematike i to 

kroz inspirativno okruženje za 

učenje. Newton sobe realizirat 

će se kroz projekt „Regionalni znanstveni 

centar za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u 

STEM području“, akronima LORI ukupne 

vrijednosti 22.217.250,00 kn odnosno 

2.950.302,10 EUR. Jedan od najvećih projekata 

u povijesti Grada Ludbrega već je započeo s 

implementacijom i trajat će do kraja travnja 

2024. godine kada se otprilike očekuje 

otvorenje Newton soba. Od spomenutog iznosa 

85 posto financira se iz Financijskog 

mehanizma Europskog gospodarskog prostora, 

dok se preostali iznos osigurava iz državnog 

proračuna. 

Projekt je nedavno predstavljen i u 

Bruxellesu gdje je održan Newton Partner 

Summit 2022. 

- Ovim projektom Grad i partneri uspostavit 

će LORI, regionalni znanstveni centar za 

osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, kao 

neformalni oblik suradnje između jedinica 

lokalne i regionalne samouprave, osnovnih škola 

te drugih dionika. LORI će se temeljiti na STEM 

tematskom području, uvođenju informacijsko 

komunikacijskih tehnologija u odgoj i 

obrazovanje te na razvoju i poboljšanju STEM 

vještina učitelja, odgojno-obrazovnog osoblja i 

učenika. Projektom se planira riješiti problem 

nedostatnih prostora za STEM obrazovanje, 

nepostojanje adekvatno opremljenih STEM 

učionica, manjak znanja i vještina učitelja, 

odgojno obrazovnih radnika i učenika u STEM 

području te smanjenih mogućnosti za učenike 

u postojećem osnovnoškolskom obrazovnom 

sustavu – rekla je Erina Stančin, pročelnica 

Upravnog odjela za razvojne projekte, društvene 

djelatnosti i lokalnu samoupravu. 

Naglasak projekta je na obrazovanju, ali 

njegov je značaj daleko širi jer će se njegovom 

realizacijom aktivirati neaktivan prostor, 

odnosno stari mlin koji će tako postati STEM 

centar. 

- Od iznimne nam je važnosti što smo 

u suradnji s norveškim partnerima uspjeli 

dogovoriti ovaj zanimljivi projekt koji će biti 

okosnica obrazovanja u STEM području i to ne 

samo za djecu iz Osnovne škole Ludbreg već i za 

djecu iz susjednih općina, ali isto tako vjerujem 

da je on i okosnica daljnjeg razvoja turizma – 

ističe gradonačelnik Dubravko Bilić. 

Grad Ludbreg ovaj projekt provodi u suradnji 

s Osnovnom školom Ludbreg, Osnovnom 

školom Veliki Bukovec, Osnovnom školom Sveti 

Đurđ, Varaždinskom županijom, udrugom First 

Scandinavia i Međimurskim Veleučilištem u 

Čakovcu 

- Očekujemo da će u tom prostoru u 

novouređenim zgradama boraviti tijekom tjedna 

djeca na različitim edukacijama i širiti znanje. 

Kroz ovaj projekt dovodimo jedan novi koncept 

obrazovanja djece, to je norveški sustav soba u 

Projekt Newton 

soba nedavno je 

predstavljen i u 

Bruxellesu gdje 

je održan 

Newton Partner 

Summit 2022. 

Naglasak 

projekta je na 

obrazovanju, ali 

njegov je značaj 

daleko širi 

kojem su Norvežani zapravo odlučili djeci na 

praktičan način prikazati zašto je matematika 

važna, zašto su fizika, kemija i biologija važne 

znanosti i kako se primjenjuju u svakodnevnom 

životu. Temelj svake Newton sobe je zapravo 

matematika kao temeljna prirodna znanost i 

iz koje se izvlače smjernice za ostale znanosti. 

U Ludbregu smo nedavno proslavili važnu 

obljetnicu Zajednice tehničke kulture i mi 

smo zapravo oduvijek STEM centar samo što 

se to svojedobno nije tako zvalo. Djecu se kroz 

tehniku i tehnologiju “uvlačilo” u prirodne 

znanosti i zato nije ni čudo da se ovdje razvila 

industrija bazirana na tehnici, strojarstvu, 

elektrotehnici, odnosno STEM područjima. 

Važno nam je da današnju djecu, ali i generacije 

u dolasku usmjeravamo ka tim područjima kroz 

ovaj projekt– objašnjava gradonačelnik Bilić. 


GLAS PARTNERA 

Advent u Varaždinu 

Varaždinski Stari grad 

FOTO: SINIŠA SOVIĆ 

FOTO: REFLEXION STUDIO 

BROJNIM DEMOGRAFSKIM MJERAMA BAROKNI GRAD PRIVLAČI I ZADRŽAVA STANOVNIKE 

Svi učenici u Varaždinu imaju besplatan zdrav 

obrok, a djevojčice i higijenske uloške 

Za varaždinske poduzetnike osigurano je više od 2 milijuna kuna bespovratnih 

sredstava, a Grad puno ulaže i u ekologiju i energetsku učinkovitost 

Grad Varaždin prošle je godine 

proglašen najboljim velikim 

hrvatskim gradom po kvaliteti 

života, a u ovom, kao i u svim 

ostalim segmentima, trudi se 

držati ljestvicu visoko. 

„Našim građanima želimo 

omogućiti sve prednosti i 

pogodnosti urbanog srednjoeuropskog grada u 

kojem se svi osjećaju dobrodošlima, sigurnima 

i ciljano djelovati na kontinuiranom podizanju 

životnog standarda. Želimo olakšati i unaprijediti 

kvalitetu života djeci, mladima i mladim 

obiteljima te ih privući da dođu živjeti u Varaždin, 

odnosno zadržati ih u našem gradu,“ naglašava 

gradonačelnik Grada Varaždina dr. sc. Neven 

Bosilj. 

Uz odličnu prometnu povezanost, geografski 

položaj, okružen vrijednim prirodnim krajolicima 

i zahvaljujući bogatim kulturnim, povijesnim 

i glazbenim nasljeđem, Varaždin nudi bezbroj 

mogućnosti za dinamičan i ispunjen život u gradu 

prilagođenom čovjeku. 

Od demografskih mjera ističu se jednokratna 

pomoć za rođenje djeteta u iznosu od 5.000 

kuna, sufinanciranje dječjih vrtića, nabava 

školskog materijala, subvencije za prijevoz 

učenika i studenata, učeničke i studentske 

stipendije, božićnice za djecu, a od ove godine svi 

osnovnoškolci s prebivalištem u Gradu Varaždinu 

imaju i besplatan topli obrok u školama. No, nije 

riječ o bilo kakvom obroku, jer Varaždin je uveo 

certificirani program zdrave školske prehrane u 

svoje škole i vrtiće. U narednom razdoblju slijedi 

izgradnja novog dječjeg vrtića kao i dogradnja 

dviju osnovnih škola. Škole u Varaždinu imaju 

organiziranu jednosmjensku nastavu, a Grad 

financira i zapošljavanje na neodređeno učiteljica 

u produženom boravku. Sve varaždinske osnovne 

škole zapošljavaju psihologe s ciljem vođenja 

brige o mentalnom zdravlju djece i mladih, a 

prvi je grad u Hrvatskoj u kojem djevojčice u 

osnovnim školama imaju besplatne higijenske 

uloške. Grad Varaždin smanjio je prirez i sa 7,5 

posto među najnižima je u Hrvatskoj. Provodi 

programe izgradnje POS stanova te se do kraja 

godine očekuje primopredaja 56 novoizgrađenih 

stanova, a planira se i izgradnja stanova za 

najam za mlade. Ako ste poduzetnik ili obrtnik, 

Grad Varaždin je u tom segmentu po mjerama i 

programima potpora među vodećim gradovima u 

Hrvatskoj. Za varaždinske poduzetnike osigurano 

je preko 2 milijuna kuna bespovratnih sredstava. 

Kroz projekt Poduzetnički fond 

dodjeljuju im se sredstva u 

rasponu od 5 do 10 tisuća kuna, 

a kreću i dodatne mjere potpora 

za gospodarske aktivnosti 

poduzetnika početnika. Također, 

za poduzetnike početnike u 

prvoj godini poslovanja Grad 

će sufinancirati smještaj djece 

u dječjim vrtićima. Varaždin je 

grad koji puno ulaže i u ekologiju 

i želi postići visoke standarde 

energetske učinkovitosti i 

neovisnosti. Bliži se završetak 

izgradnje sortirnice, modernog 

postrojenja za reciklabilni otpad 

gdje će se sortirati sav prikupljen 

FOTO: SINIŠA SOVIĆ 

Gradonačelnik Varaždina 

dr. sc. Neven Bosilj 

otpadni papir, karton, metal, plastika i drugi 

materijali. Ružni kontejneri u Varaždinu postaju 

prošlost jer je u tijeku isporuka 325 modernih 

polupodzemnih spremnika za prikupljanje 

komunalnog otpada. Građanima se sufinancira 

energetska obnova obiteljskih kuća i korištenje 

obnovljivih izvora energije, a na osnovnim 

školama uskoro kreće postavljanje solarnih 

elektrana za proizvodnju električne energije 

za vlastitu potrošnju. Uvodi se i mjerenje 

kvalitete kakvoće zraka i buke, a građane se 

kontinuiranom komunikacijom potiče da žive 

zeleno, što je i jedan od slogana Varaždina. Prvi 

je grad u Hrvatskoj koji je postao član Europske 

biciklističke federacije te intenzivno radi na 

unapređivanju biciklističke infrastrukture. Grad 

Varaždin ocijenjen je najvišom ocjenom i za 

financijsku transparentnost od strane Instituta za 

javne financije, a svi građani, 

kao i sva djeca i mladi mogu 

se svojim prijedlozima 

uključiti u predlaganje 

projekata za koje smatraju 

da su važni za razvoj grada. 

Grad su ljudi, a u Varaždinu 

svi su dobrodošli, jer 

gostoljubivost Varaždinaca 

ono je što u Varaždin 

dovodi na tisuće ljudi koji 

ga vole posjetiti, a najviše 

za vrijeme održavanja 

njegovih najvećih festivala 

– Špancirfesta, Varaždinskih 

baroknih večeri i čarobnog 

varaždinskog Adventa. 


IVAN RADIĆ 

G R A D O N A Č E L N I K O S I J E K A 

OSIJEK IMA REKORDNU ZAPOSLENOST 

I RASTE NA VALU VELIKIH INVESTICIJA 

U tijeku je realizacija projekata vrijednih više od milijardu kuna, 

obnavlja se Tvrđa i tramvajski sustav, uređuju ulice i Promenada... 

O 

sijek na očigled raste. Dizalice i bageri vidljivi su u svim 

dijelovima grada. U ovom trenutku realiziramo projekte 

vrijedne više od milijardu kuna. Najvećim su dijelom 

financirani europskim ili državnim novcem. Buka radnih 

strojeva kao i zaobilazni prometni pravci Osječanima ne 

smetaju, na čemu im zahvaljujem. 

Obnavlja se Tvrđa, barokni biser grada Osijeka. Radovi 

vrijedni 130 milijuna kuna u poodmakloj su fazi. 

Uskoro ćemo dobiti najmoderniju tramvajsku prugu, kao i tramvajska 

stajališta. Investicija je to vrijedna 267 milijuna kuna. Novim tračnicama 

vozit će i novi niskopodni tramvaji. 

U Osijeku se gradi se i najsuvremeniji pročistač otpadnih voda u 

Hrvatskoj vrijedan 228 milijuna kuna. Ondje niče, usudio bih se reći, pravi 

mali grad s čak 28 objekata. To je prava tvornica vode koja će zaštitu rijeke 

Drave podići na višu razinu. 

Osijek živi uz Dravu. Produžetak Promenade prema Donjem Gradu 

jedan je većih kapitalnih projekta vrijedan više od 100 milijuna kuna. U 

cijelosti bi trebao biti završen 2024. godine kad će se ostvariti san Osječanaspoj 

Donjeg i Gornjeg Grada šetnicom uz Dravu. Tim projektom Osijek će 

dobiti najdužu promenadu u ovom dijelu Europe. 

Gradi se i podvožnjak u Ulici sv. Leopolda Bogdana Mandića vrijedan 

93 milijuna kuna i obnavlja se glavna zgrada Željezničkog kolodvora, kao 

i putnički terminal osječke Zračne luke. Sjedište u Osijeku ima oko 3.500 

poduzetnika. U odnosu 

na prijašnje godine, taj 

je broj u značajnom 

porastu. Po ostvarenoj 

neto dobiti Osijek je 

na trećem mjestu u 

Hrvatskoj. Osječki 

poduzetnici su ostvarili 

ukupan prihod u 

iznosu od 17,6 milijardi 

kuna. 

Prvi puta u 

zadnjih deset godina 

Osijek ima rekordnu 

zaposlenost, ali 

i rekordno nisku 

nezaposlenost. 

Grad Osijek je 

partner svojim 

poduzetnicima. 

Podjednako su nam 

važni veliki i mali. Radovi na obnovi Tvrđe, vrijedni 130 milijuna kuna, u poodmakloj su fazi 

FOTO: iSTOCK 

Važno nam je svako radno mjesto. Zato smo ove godine za potpore 

mikro, malim i srednjim poduzetnicima osigurali 4 i pol milijuna kuna. 

Investitore smo oslobodili plaćanja komunalnog doprinosa kod građenja 

gospodarskih zgrada. 

Osječka Gospodarska zona Nemetin jedna je od najprivlačnijih u 

Hrvatskoj. U tijeku je popunjavanje njezine 2. faze. Gotovo u potpunosti 

su popunjene i parcele u osječkom IT Parku. Ondje gradimo i središnju IT 

zgrade za male i nove IT tvrtke. 

Grad može stvarati pozitivno gospodarsko ozračje, poduzetnici mogu 

zapošljavati, a zajedno možemo Osijek učiniti najpoželjnijim mjestom za 

život i rad. 

Da je Osijek grad po mjeri čut ćete s mnogo strana. Osijek je 

administrativno, gospodarsko, zdravstveno, sveučilišno, kulturno i 

sportsko središte istoka Hrvatske. 

Da bi uistinu Osijek bio po mjeri mladih obitelji cilj nam je da svako 

osječko dijete ima svoje mjesto u vrtiću. Kroz Nacionalni plan oporavka i 

otpornosti krenuli smo u izgradnju 3 nova i dogradnju 2 postojeća dječja 

vrtića s više od 400 vrtićkih mjesta. Kroz NPOO planiramo i proširenje i 

dogradnju 8 osnovnih škola kako bi svi naši učenici imali jednosmjensku 

nastavu. 

Osijek je među vodećim gradovima po izdvajanjima za sport po 

stanovniku. 

Prvi od velikih gradova prešli smo 50 % u odvojenom prikupljanju 

otpada. Proglašeni smo 

hrvatskim Eco Cityjem 

i ponijeli titulu 

Najljepšeg hrvatskog 

Adventa. Osijek je 

proglašen i Najboljom 

kontinentalnom 

destinacijom urbanog 

turizma. Zahvalan sam 

svim svojim sugrađanima 

koji su ugradili sebe u 

osječke uspjehe. 

Zagrijali smo 

se na pravu radnu 

temperaturu, i planiramo 

dizati tempo i učiniti 

život u našem gradu na 

ponos i po mjeri svakog 

stanovnika. Osijek je 

potencijal, a posebno me 

raduje što se to sve više 

prepoznaje izvan Osijeka. 


GLAS PARTNERA 

SINONIM ZA MALI, USPJEŠAN GRAD 

Prelog je grad budućnosti 

sa zamjetnim rastom 

gospodarstva i brojnim 

ulaganjima 

U proteklih nekoliko godina na području grada 

ostvaren je niz projekata: od otvaranja dječjih vrtića, 

preko proširenja infrastrukture, do europskih projekata 

Ime Preloga prvi se put u pisanom 

obliku spominje 1264. godine, u 

povelji bana Rolanda od Ratolda. U 

spomen na to prvo spominjanje 

imena, Preložani svake godine 6. 

prosinca obilježavaju Dan grada. 

„Obilježavanje Dana Grada Preloga, na 

neki je način i prilika da na jednom 

mjestu pobrojimo sve ono što smo radili kroz 

godinu. Naše je izvješće vrlo bogato, ispunjeno 

rastom gospodarstva, ulaganjima u komunalnu 

infrastrukturu, bogatom lepezom raznih 

događanja kojima glas o Prelogu širimo i van 

granica Preloga i Međimurske županije“, kaže 

Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga . 

Prelog je grad s 8000 stanovnika u osam naselja 

(Cirkovljan, Čehovec, Čukovec, Draškovec, 

Hemuševec, Oporovec, Otok i Prelog), a u 

tvrtkama koje djeluju na području Preloga, radi 

preko 5000 ljudi. Gledajući ostvarene projekte 

u proteklih nekoliko godina, otvoren je jedan od 

najljepših privatnih vrtića, Dječji vrtić Vesela 

loptica, a naselje Čehovec pretvoreno je u jedno 

od najuređenijih naselja Međimurske županije; 

izvedena je izgradnja sanitarne i oborinske 

kanalizacije te radovi na rekonstrukciji i 

modernizaciji prometnica i izgradnji pješačko – 

biciklističkih staza, postavljena je LED rasvjeta u 

većem dijelu Čehovca, uveden je širokopojasni 

internet te je u mjesto Čehovec uloženo više od 

15 milijuna kuna. U proteklih pet godina 

otvorena je grobna kuća u Prelogu, Sportska 

Najveći od brojnih trenutačnih projekata je izgradnja sustava odvodnje 

dvorana Osnovne škole u Draškovcu, te 

odmorište za bicikliste u Oporovcu. Preuređen i 

proširen Dječji vrtić Fijolica u Prelogu te je 

otvoren Poduzetnički centar Prelog, danas 

potpuno popunjen s dvadesetak mladih 

poduzetnika. Zaželi, DESCO, Ne dvoji nego 

smeće odvoji, Happy Bike, Europski Grad 

sporta, Zlatne godine, Za obitelj, ENES – CE, 

uređenje Gospodarske zone Sjever, samo su 

neki od najvažnijih projekata koji su u provedbi 

ili će biti provedeni. Gospodarska zona Sjever, 

žila kucavica gospodarstva Preloga, proširena je 

i popunjena s desetak novih gospodarskih 

subjekata. Proračun je od 2014. do 2021. godine 

narastao s približno 17 na 50 milijuna kuna. 

Najveći trenutni projekt je izgradnja sustava 

odvodnje u sklopu projekta Sustav odvodnje i 

pročišćavanja otpadnih voda Aglomeracije 

Donja Dubrava, koji obuhvaća naselja Grada 

Preloga. U sklopu europskog projekta, Gradu 

Prelogu je, u partnerstvu s mađarskom općinom 

Kistolmács, odobren projekt Aqua Adventures u 

vrijednosti 1.321.852 eura, od čega se na Prelog 

odnosi dio od 662.807 eura, približno pet 

milijuna kuna. Velika je potražnja za parcelama 

za stambenu izgradnju. Pri završetku je gradnja 

stambene zgrade iz programa POS-a, a uskoro 

kreću i radovi na zaobilaznici Preloga, projekt 

koje provode Hrvatske ceste i koji će donijeti 

novi zamah gospodarstvu Preloga. Otvaraju se i 

natječaji za uređenja centra Preloga, Trga Franje 

Tuđmana, Interpretacijskog centra Prelog, a 

uskoro kreće i izgradnja terena s umjetnom 

travom u Parku Mladosti, a Gradsko komunalno 

poduzeće Pre-kom je lider u odvajanju otpada u 

cijeloj Hrvatskoj. Brojna su turistička događanja 

koja ljude privlače Prelogu. Festival balona, 

Sajam cvijeća, automobilistička utrka Fletni i 

stekli, samo su najatraktivnija događanja, koja 

organizira Turistička zajednica Grada Preloga, 

puneći smještajne kapacitete Preloga i okolice. 

„Prelog je posljednjih dvadesetak godina postao 

istinski centar ovog dijela Međimurske županije. 

Velika nam je želja sve donjomeđimurske 

općine okupiti na jednom mjestu, da zajedno 

ovaj kraj još više pokažemo, promoviramo, sa 

svim njegovim vrijednostima“, ističe 

gradonačelnik Kolarek. U Prelogu svi gledaju u 

jednom zajedničkom smjeru, smjeru napretka i 

rasta. Dok je tako, priča o Prelogu će biti sve 

ljepša. 


FERNANDO KIRIGIN 

G R A D O N A Č E L N I K G R A D A O P A T I J E 

OPATIJA JE DANAS GRAD ODRŽIVOG TURIZMA 

I KVALITETNOG ŽIVOTA NJEZINIH STANOVNIKA 

Osim turizma, okrenuti smo razvoju male poljoprivrede, gospodarstva 

i obrtništva te održavanju visoke razine komunalnog standarda 

Poštovani čitatelji, 

dozvolite mi da Vam ukratko predstavim Opatiju danas, kao i 

razvojne smjernice kojima želimo unaprijediti destinaciju, a ujedno 

građanima Opatije pružiti još bolje životne uvjete. Osnovno opredjeljenje 

Grada Opatije uvijek će biti u smjeru suvremenog oblikovanja grada 

koje uključuje održivi razvoj turizma, razvoj male poljoprivrede, razvoj 

malog gospodarstva i obrtništva, održavanje visoke razine komunalnog 

standarda uz istovremeno očuvanje okoliša te prirodne i graditeljske 

baštine. Briga o izgledu javnih površina – parkova, šetnica, ali isto tako i 

okućnica i fasada – jedan je od prioriteta Grada Opatije, kao i održavanje 

koncepta rivijere po kojoj je Opatija globalno prepoznata. Njegovani 

izgled važan je adut turističkog mjesta koji tako podiže kvalitetu života 

njegovih stanovnika. 

Budući razvoj gospodarstva usmjeren je na nastavak stvaranja 

pogodnog poduzetničkog okruženja tj. ulaganja u poduzetničku 

infrastrukturu, privlačenje poduzetnika koji se bave visokim 

tehnologijama te poticanje razvoja drugih grana gospodarstva koje su 

kompatibilne s turizmom. 

U planu je izgradnja novih parkirnih garaža i autobusnog terminala. 

Posebno mjesto u opatijskom gospodarstvu zauzima održivi turizam 

više dodane vrijednosti. U razvoj i rast uključeno je cjelokupno područje 

našega grada, a posebna pažnja posvećuje se učinkovitom razvoju 

opatijskoga zaleđa koje se proteže do vrha planine Učka. 

Opatijcima u potrazi za stanom želimo omogućiti stanovanje 

na području Grada Opatije. Uz pripremu više lokacija namijenjenih 

za izgradnju stanova za naše sugrađane radimo i na pronalaženju 

optimalnog modela gradnje i korištenja gradskih stanova. Za pomoć 

roditeljima prilikom rođenja prvoga djeteta Grad Opatija daje 10 tisuća 

kuna, za drugo dijete 15, a za treće 20 tisuća kuna i tako za svako iduće 

dijete u obitelji po 5 tisuća kuna više. Također, potrebno je unapređivati 

sadržaje i programe za igru, rekreaciju i sport, a sve s ciljem kvalitetnog 

odrastanja djece i mladih. Među najvažnijim projektima koji su u 

provedbi je izgradnja gradskog bazena u neposrednoj blizini Sportske 

dvorane Marino Cvetković, čime ćemo dobiti pravi gradski sporski centar. 

Grad Opatija sustavno pomaže u obrazovanju, od osnovne škole do 

visokog obrazovanja. Pravo na srednjoškolske i studentske stipendije 

ostvaruju svi oni koji zadovolje uvjete bez obzira na broj učenika/ 

studenata koji će u konačnici biti gradski stipendisti te smo u tome lideri 

na širem području. 

Unatoč ukidanju prireza gradski porezni prihodi su porasli, što između 

ostalog govori i da je u Opatiji nezaposlenost niska i da gospodarski 

subjekti stabilno posluju. Ipak, svjesni neizvjesnih i kriznih vremena 

u kojima živimo Odlukom o socijalnoj skrbi kontinuirano proširujemo 

i pravednije raspodjeljujemo gradske socijalne mjere. Povećane su 

božićnice i uskrsnice za umirovljenike pogotovo za naše sugrađane s 

najmanjim mirovinama. 

Posebno moram naglasiti da su ovom Odlukom obuhvaćeni svi 

umirovljenici s prihodima do 4.000 kn te da ćemo je dodatno prilagoditi 

s početkom 2023. i dolaskom eura. 

Aktualne potrebe za razvoj grada i regije, kao i trenutni gospodarski 

izazovi, nužno su oblikovali smjerove razvoja. Naš cilj je što je moguće 

više jačati kvalitetu života stanovništva Opatije i to kroz nekoliko logičnih 

prioriteta poput odgovornog i održivog upravljanja prostorom i uvođenje 

„zelenijih“ načina života, stavljanja potreba djece i mladih u fokus te 

općenito intenzivno društveno uključivanje i razvoj ciljanih oblika skrbi 

za naše građane. 


PROJEKT GRADONAČELNIK.HR 

Pozitivnim primjerima 

i isticanjem najboljih 

uspješno potiču 

pozitivnu konkurenciju 

među gradovima 

Ne zanima nas politiziranje, nego samo konkretni 

projekti, mjere i rezultati. Vjerujemo da na ovaj način 

doprinosimo pozitivnim promjenama na lokalnoj 

razini, ističu u gradonačelnik.hr-u 

Izbor za Najbolji grad Jutarnji list 

je pokrenuo u suradnji s 

projektom gradonačelnik.hr koji 

se u proteklih šest godina, otkad je 

pokrenut, etablirao kao jedini 

medij u Hrvatskoj koji sustavno 

prati lokalne projekte u zemlji i 

analizira i uspoređuje rezultate i 

uspješnost gradova u javno dostupnim 

službenim podacima. 

“Top 10” analizom proračunskih 

izdvajanja te istraživanjima u kojima 

prikuplja podatke izravno od gradova, 

gradonačelnik.hr građanima omogućava 

bolji uvid u proračunske prioritete, projekte 

i mjere kojima gradovi rade na poboljšanju 

uvjeta života i poslovanja. Gradske uprave, 

pak, njihovom analitikom i usporedbom 

dobivaju uvid u vlastitu poziciju i rejting 

u odnosu na ostale gradove. Povratne 

informacije iz samih gradova, kažu nam 

u gradonačelnik.hr-u, pokazuju da su 

postali platforma na kojoj se i same gradske 

uprave informiraju i dobivaju uvid u dobru 

praksu i projekte koji se provode u drugim 

gradovima. 

- Ključni cilj i misija kojom se vodimo 

od pokretanja projekta gradonačelnik.hr 

je isticanjem pozitivnih primjera i praksi 

potaknuti pozitivnu konkurenciju među 

gradovima, a sve radi podizanja kvalitete 

života i standarda samih građana. Ne zanima 

nas politiziranje, već samo konkretni 

projekti, mjere i rezultati. Vjerujemo da 

na ovaj način doprinosimo pozitivnim 

promjenama na lokalnoj razini, a povratne 

informacije iz gradova i trendovi koje 

primjećujemo kroz naše analize pokazuju 

da ovakav pristup itekako ima smisla - ističe 

direktor gradonačelnik.hr-a Vjeran Stilinović. 

RASTE ZADOVOLJSTVO GRAĐANA 

Kao najbolji primjer ističu raspoloženje 

građana. Svake godine, naime, u sklopu 

izbora za Najbolji grad agencija Ipsos 

provodi ispitivanje javnog mnijenja, odnosno 

zadovoljstva građana radom gradskih uprava 

i kvalitetom života u njihovim gradovima, 

a iz godine u godinu ocjena je sve bolja. 

Tako su, primjerice, kvalitetu života u 

svojim gradovima građani 2018. ocijenili 

prosječnom ocjenom 3,2, 2019. ocjena je bila 

3,3, a protekle dvije godine popela se na 3,5. 

Prostor za napredak još je velik, no zamjetan 

je kontinuitet u porastu zadovoljstva građana. 

Proračunske analize gradonačelnik.hr-a 

pokazuju, nadalje, da iz godine u godinu 

rastu izdvajanja gradova u podizanje kvalitete 

života - od ulaganja u razvoj i poboljšanje 

stanovanja, obrazovanje, obitelj i djecu do 

potpore poduzetnicima, poljoprivrednicima… 

Gradovi su sve efikasniji u povlačenju 

sredstava EU za projekte kojima se potiče 

gospodarski rast, poboljšava socijalna slika 

i podižu odgojno-obrazovni standardi. 

Izražen je i trend sve veće transparentnosti 

gradova, od toga da se građanima posebnim 

aplikacijama omogućavaju uvid u trošenje 

proračunskog novca pa do izravnog 

uključivanja građana u kreiranje proračuna i 

odlučivanje u što će se ulagati. 

- U ovom kontekstu možemo spomenuti 

i naše prvo istraživanje o naknadama za 

bebe nakon kojeg je čak 60 gradova donijelo 

odluku o povećanju naknada, a istraživanja 

koja smo proveli o cijenama vrtića potaknula 

su mnoge lokalne uprave da ih snize - kaže 

Vjeran Stilinović. 

Kao logičan nastavak projekta pokrenut 

je i projekt župan.hr koji prati rad županija 

te načelnik.hr koji donosi analize i primjere 

dobre prakse iz općina. Osim toga, u 

Kao logičan nastavak 

projekta pokrenut je i 

župan.hr koji prati rad 

županija te načelnik.hr koji 

donosi analize i primjere 

dobre prakse iz općina 


ANALIZE 

posljednje tri godine na svom Facebooku 

gradonačelnik.hr je organizirao i nekoliko 

super uspješnih izbora u kojima su najbolje 

među gradovima birali građani. 

GRAĐANI BIRAJU NAJBOLJE 

’Krenuli smo s izborom najljepšeg 

vrtića. Projekt je izazvao veliko zanimanje 

i angažman građana, a njegovu vrijednost 

prepoznali su i u Ministarstvu znanosti 

i obrazovanja i Agenciji za odgoj i 

obrazovanje te su ga podržali i uključili se 

kao pokrovitelji. Uz pomoć i stručnjaka iz 

Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata 

u lipnju ove godine organizirali smo izbor 

za najljepši park u Hrvatskoj. Najveći boom 

izazvao je, pak, naš izbor za najljepši advent, 

tijekom kojeg je fotografije s prošlogodišnjih 

adventa u gradovima vidjelo više od 1,3 

milijuna ljudi. Vrijednost tog projekta u 

promicanju hrvatskog turizma i adventa 

kao jednog od jačih turističkih događaja u 

zemlji prepoznalo je i Ministarstvo turizma 

i sporta koje će biti službeni pokrovitelj 

ovogodišnjeg izbora za najljepši advent. Na 

ovaj način projekt dižemo na još višu razinu 

i vjerujemo da će nam se ove godine prijaviti 

veći broj gradova i općina koji ulažu trud i 

novac kako bi građanima tijekom adventa 

uljepšali blagdansko doba - ističe urednica 

gradonačelnik.hr-a Marija Pulić Drljača. 

GETTY 

ZDRAVSTVO 

Mursko Središće za zdravstvo je 

iz gradske blagajne izdvojilo najviše novca, 

više od 5 posto svih sredstava 

Mursko Središće, Hvar i Mali Lošinj izdvojili 

su najviše proračunskog novca za 

zdravstvo u odnosu na broj stanovnika u 

pandemijskoj 2020. pokazala je naša analiza 

podataka Ministarstva inancija o izvršenju 

proračuna gradova. Pritom, Mursko Središće se 

potvrdilo kao apsolutni prvak analize jer je 

usporedno, za lokalno zdravstvo, u 2020., imalo i 

najveći prosječni udjel izdvojenih proračunskih 

sredstava. Grad Ogulin je, pak, zabilježio najveći 

postotni porast izdvojenih sredstava u 

promatranoj godini prema izdvajanju za 

zdravstvo u 2019., a Grad Kastav najveće 

postotno povećanje u 2020. u odnosu na tri 

godine prije, odnosno na inancijsku potporu 

zdravstvu u Proračunu 2017… 

Kao i proteklih godina, Gradovi su sudjelovali 

kako u podupiranju zdravstveno edukativnih i 

preventivnih programa i projekata udruga, tako i 

humanitarnih aktivnosti i 

socijalnih mjera pomoći 

sugrađanima. U značajnijoj 

mjeri, naročito u obalnim, 

49 

gradova povećalo 

je izdvajanje 

za zdravstvo u 

2020. godini u 

odnosu na 2019., 

a ako se iznosi 

usporede s onima 

iz 2017., u plusu je 

bio 71 grad 

primorskim i otočnim, 

sredinama, udaljenijim i 

rubnim područjima, 

osiguravali su prostorne 

uvjete za kvalitetan rad i 

stambeno zbrinjavanje 

liječnika i drugog 

medicinskog osoblja, 

inancirali dodatne timove 

Hitne medicinske pomoći ili 

povremene dolaske specijalista zbog obavljanja 

različitih pregleda. Dakako, velik broj njih uložio je 

u 2020. znatna sredstava i za zdravstvene 

aktivnosti vezane uz pandemiju Covida. U 

suradnji s Ministarstvom zdravstva i Civilnom 

zaštitom, pripremali su se punktovi za testiranje, 

priručne ambulante, prihvatni centri za izolirane 

putnike u tranziciji, nabavljali respiratori, 

organizirala dostava za vrijeme lockdowna, 

dijelile zaštitne maske osobama u potrebi i treće 

životne dobi, ali i školarcima… 

Porast izdvajanja u tom segmentu života naših 

gradskih središta pokazuje i statistika. U 

usporedbi s 2019. više je novca za zdravstvo i 

posrednu ili neposrednu zdravstvenu skrb, 

osiguralo 49 gradova, a stavimo li izdvajanja iz 

Proračuna u 2020., u odnos prema onima u 2017.- 

u plusu je bio čak 71 grad. 

Grad 

Grad 

Izdvajanja 

za zdravstvo 

2020. 

Mursko Središće 1,190.118 188,70 

Hvar 789.137 185,64 

Mali Lošinj 1,323.987 163,13 

Novigrad 671.563 154,56 

Korčula 792.000 139,86 

Ilok 872.684 128,96 

Rijeka 16,368.947 127,26 

Pazin 1,023.764 118,52 

Novalja 431.897 117,91 

Cres 314.063 109,09 

Izdvajanja za 

zdravstvo 

2020. 

Izdvajanja za 

zdravstvo po 

stanovniku za 2020. 

Udio izdvajanja 

za zdravstvo u 

proračunu za 

2020. 

Mursko Središće 1,190.118 5,08% 

Orahovica 500.479 2,96% 

Korčula 792.000 2,54% 

Hvar 789.137 2,18% 

Ilok 872.684 2,08% 

Mali Lošinj 1,323.987 1,91% 

Rijeka 16,368.947 1,65% 

Županja 664.856 1,55% 

Slatina 854.420 1,47% 

Vukovar 2,464.446 1,18% 

Tako, u odnosu na broj stanovnika, u analiziranoj 

2020., iza Murskog Središća sa 188.70 kuna, najviše 

je “per capita” za zdravstvo izdvojio Grad Hvar, 

185.64 kuna, Mali Lošinj 163.13 kuna, Novigrad 

154.56 kuna, Korčula 139.86 kuna, pa Ilok 128.96 

kuna, Rijeka 127.96 kuna, Pazin 118.52 kuna, Novalja 

117.91 kuna i Cres 109.09 kuna. U Top 10, zanimljivo, 

čak je polovica, pet, otočkih gradova, što nije ni 

čudno zbog njihove zemljopisne i prometne 

dislociranosti, a time i zahtjeva nužno većeg 

izdvajanja u uspostavi i zadržavanju potrebnog 

zdravstvenog standarda, naročito u turističkim 

mjesecima. Tek 11 gradova je prosječno po 

stanovniku u zdravstvo usmjerilo iznad 100 kuna, 

nitko 200 i više, njih ravno 20 između 50 i 100 kuna, 

točno 60 gradova 1-50 kuna… 

Po ukupnom postotnom izdvajanju za zdravstvo u 

vrhu je Mursko Središće, koje je za tu granu jedino u 

budžetu osiguralo iznad 5 posto sredstava, 


ANALIZE 

Prema podacima FINA-e i na temelju njih 

napravljene analize, 2020. godine je po 

stanovniku najviše povukao iz EU 

fondova Grad Beli Manastir, pa Novalja, 

Supetar, Đurđevac, Opuzen… Najveći udjel 

povučenog novca imali su gradovi 

Rijeka, Zadar, Slavonski Brod, Osijek, 

Beli Manastir… Po trendu rasta 

povučenog novca u četiri godine 

predvode opet Zadar, Rijeka, 

Slavonski Brod, Beli Manastir, Osijek, 

a u postocima najveći su rast imali 

gradovi Solin, Vukovar, Ivanec, Donji 

Miholjac… Ukupno su gradovi lani 

povukli 1,3 milijarde kuna. Kako su 

naše prethodne analize pokazale, 

upravo su iznos od 1,3 milijarde gradovi 

povukli u periodu od 2017. do 2019. godine. 

Naime, 2017. i 2018. godine iznos povučenog 

novca bio je skroman, da bi 2019. se popeo 

na 891,5 milijuna kuna, a lani na spomenutih 

1,3 milijarde kuna. Hrvatskoj je dostupno oko 

FONDOVI EU 

Najviše novca povlače veliki gradovi, 

ali mali i srednji uzimaju sve više 

1,3 

milijarde kuna 

povukli su 

gradovi iz EU 

fondova tijekom 

2020. godine, 

jednako kao od 

2017. do 2019. 

25 milijardi eura, koje će koristiti kroz 

Višegodišnji inancijski okvir 2021.-2027. i 

Nacionalni plan oporavka i otpornosti. 

Analizu o povučenim sredstvima, napravili 

smo na temelju podataka FINA-e, direktne i 

indirektne pomoći, tj. konta 6323 i 

6324 te 638. Po stanovniku u 2020. 

godini najviše je povukao Grad Beli 

Manastir, gotovo 3,6 tisuća kuna, 

oko 3,5 tisuće Novalja, 2,3 tisuće po 

stanovniku Supetar, 2,1 tisuću 

Đurđevac, po 2 tisuće kuna Opuzen i 

Slunj, nešto manje od 2 tisuće Novi 

Vinodolski i Benkovac, gotovo 1,7 

tisuća Pleternica i 1,5 tisuću kuna 

Komiža. Po udjelu povučenog novca 

predvode veliki gradovi i tek jedan srednji – 

Rijeka sa 4,75 posto, Zadar sa 4,48 posto, 

Slavonski Brod 3,64 posto, Osijek 3,04 

posto, Beli Manastir kao jedini srednji grad 

2,72 posto... U postocima, najveći rast imali 

su mali i srednji gradovi. 

Grad 

Ukupno EU 

fondovi 2020. 

Beli Manastir 36,162.761 3.591,85 

Novalja 13,016.565 3.553,53 

Supetar 9,409.255 2.309,59 

Đurđevac 17,428.033 2.108,91 

Opuzen 6,771.542 2.080,99 

Slunj 10,313.425 2.031,80 

Novi Vinodolski 10,207.290 1.996,34 

Benkovac 21,379.256 1.938,99 

Pleternica 19,207.765 1.696,35 

Komiža 2,310.376 1.514,01 

Grad 

Ukupno EU 

fondovi 

2020. 

Rijeka 63,206.278 4,75% 

Zadar 59,561.528 4,48% 

Slavonski Brod 48,466.214 3,64% 

Osijek 40,403.014 3,04% 

Beli Manastir 36,162.761 2,72% 

Split 33,049.630 2,49% 

Virovitica 31,494.115 2,37% 

Šibenik 30,790.405 2,32% 

Bjelovar 28,335.418 2,13% 

Vinkovci 27,296.965 2,05% 

EU fondovi po 


Udio povučenih sredstava 

u ukupno povučenim 

sredstvima 2020. 

Grad 

Usluge unapređenja 

stanovanja i 

zajednice 2020. 

Novigrad 29,653.147 6.824,66 

Novalja 24,689.832 6.740,33 

Supetar 19,173.166 4.706,23 

Beli Manastir 42,755.119 4.246,63 

Komiža 6,465.850 4.237,12 

Benkovac 45,524.690 4.128,85 

Senj 26,590.267 3.702,35 

Mali Lošinj 28,772.257 3.545,13 

Rovinj 50,570.078 3.537,85 

Zlatar 21,084.320 3.458,71 

Grad 

Usluge 

unapređenja 

stanovanja i 

zajednice 2020. 

Ukupni rashodi 

2020. 

Usluge unapređenja 

stanovanja i zajednice po 



usluge 

unapređenja 

stanovanja i 

zajedniceu 

proračunu za 2020. 

Zlatar 21,084.320 32,877.440 64,13% 

Benkovac 45,524.690 78,553.986 57,95% 

Beli Manastir 42,755.119 76,787.003 55,68% 

Skradin 12,083.397 21,723.444 55,62% 

Pleternica 28,744.841 52,364.846 54,89% 

Omiš 47,727.823 87,355.843 54,64% 

Jastrebarsko 46,502.253 86,998.495 53,45% 

Opuzen 9,049.988 17,038.687 53,11% 

Senj 26,590.267 53,394.923 49,80% 

Novigrad 29,653.147 60,640.825 48,90% 

Za usluge unapređenje stanovanja i 

zajednice ili, pojednostavljeno, 

kvalitetu života, a što podrazumijeva 

primjerice ulaganje u javnu rasvjetu, opskrbu 

pitkom vodom, razvoj stanogradnje i sl., u 

2020. godini najviše je sredstava iz 

proračuna izdvojio Zlatar dok prema 

izdvajanju po stanovniku prednjači 

Novigrad. Najviši porast u odnosu na 

godinu ranije za podizanje kvalitete 

života ostvarili su Vinkovci, a u 

odnosu na 2017. Nova Gradiška. 

Rezultati su to analize podataka 

Ministarstva inancija o izvršenju 

proračuna za 2020. 

Stavka u proračunu koju smo ovog 

puta analizirali klasiicira se kao “usluge za 

unapređenje stanovanja i zajednice” te 

obuhvaća praktički sve ono za što gradovi 

osiguravaju sredstva kako bi povećali 

kvalitetu života svojih građana. Uglavnom je 

KVALITETA ŽIVOTA 

Osam gradova izdvojilo je pola 

proračuna za unapređenje stanovanja 

>50 

posto proračunskih 

sredstava za 

kvalitetu života 

2020. izdvojilo je 

osam gradova, a 

godinu prije njihi 

pet 

riječ o EU projektima, održavanju komunalne 

infrastrukture poput odvodnje ili opskrbe 

pitkom vodom, prometnica i javne rasvjete, 

javnih površina, zatim ulaganja u dječje 

vrtiće, igrališta, škole, potom energetske 

obnove javnih zgrada, sportske 

objekte, itd. 

Kvaliteta života izuzetno je širok 

pojam pa manje-više sva ulaganja i 

mjere utječu na uvjete življenja. U 

promatranoj godini osam najbolje 

rangiranih gradova izdvojilo je više 

od 50 posto proračunskih sredstava 

namijenjenih uslugama unapređenja 

stanovanja i zajednice za razliku od 

godine ranije, kada je preko 50 posto 

udjela za ovu namjenu imalo njih pet. 

Grad Zlatar je iz proračuna za usluge 

unapređenja stanovanja i zajednice izdvojio 

čak 64,13 posto, slijedi ga Benkovac s 57,95 

posto, te Beli Manastir s 55,68 posto. 


NAKNADE ZA BEBE 

Ovi gradovi najviše izdvajaju za novorođenčad i brojnim se 

mjerama bore protiv negativnih demografskih trendova 

Grad 

Porodiljne 

naknade i 

oprema za 

novorođenčad 

2020. 

Vrlika 130.000 76,20 

Stari Grad 210.000 75,27 

Otok 

(Vinkovci) 348.000 70,99 

Belišće 622.500 70,07 

Supetar 280.000 64,50 

Drniš 382.000 60,99 

Novalja 220.000 59,99 

Mali Lošinj 442.000 58,43 

Crikvenica 524.000 52,38 

Vodice 448.000 51,47 

Porodiljne naknade i 

oprema za 

novorođenčad po 


Grad 

Broj 

novorođene 

djece 2020. 

Porodiljne 

naknade i 

oprema za 

novorođenčad 

2020. 

Porodiljne naknade 

i oprema za 

novorođenčad po 

djetetu 2020. 

Vrlika 11 130.000 11.818,18 

Stari Grad 24 210.000 8.750,00 

Crikvenica 73 524.000 7.178,08 

Supetar 41 280.000 6.829,27 

Otok 

(Vinkovci) 53 348.000 6.566,04 

Drniš 59 382.000 6.474,58 

Belišće 98 622.500 6.352,04 

Mali Lošinj 71 442.000 6.225,35 

Vodice 87 448.000 5.149,43 

Novalja 43 220.000 5.116,28 

U 

nizu analiza i istraživanja koje 

kontinuirano provodimo kako bismo 

usporedili rad gradskih uprava donosimo i 

analizu podataka izdvajanja gradova za jednu 

od najpopularnijih demografskih mjera - 

naknade za roditelje beba i opremu za 

novorođenčad. Tako smo, dok čekamo rezultate 

za 2021., analizirali dostupne podatke o 

izvršenjima proračuna za 2020. po per capita 

kriteriju, kao i u odnosu na ukupne proračune 

Gradova. Po oba dijela prvog kriterija prednjače 

gradovi iz priobalnih županija, pa se tako kao 

apsolutni prvak na tom polju izračuna u brizi i 

ulaganju u novorođenčad istaknula naročito 

Vrlika, a značajnim izdvajanjima se mogu 

pohvaliti i Stari Grad, Otok, Belišće, Supetar, Mali 

Lošinj, Đakovo, Metković, Crikvenica, Valpovo, 

Obrovac, Krk, Novska, Hrvatska Kostajnica… 

JEDNOKRATNE POMOĆI 

Prvi službeni rezultati Popisa stanovništva 2021. 

izazvali su na lavinu reakcija jer situacija je 

uistinu dramatična. Ukupno nas je u Republici 

Hrvatskoj ispod 3,9 milijuna. U posljednjih 10 

godina ostali smo bez 396.360 ljudi, što je 

gotovo 10 posto stanovništva. Tek tri najveća 

grada - Zagreb, Split i Rijeka - broje iznad 100 

tisuća stanovnika, četvrti najveći grad, Osijek, 

pao je na 96.848, Zadar na 70.829, Velika Gorica 

na 61.198, Pula na 52.411, a Slavonski Brod je 

posljednji u nizu gradova koji imaju preko 50 

tisuća stanovnika. U minusu su sve županije i svi 

gradovi - osim njih osam: Solin, Krk, Dugo Selo, 

Supetar, Sveta Nedelja, Biograd na Moru, Stari 

Grad i Novalja. 

Velik teret u demografskoj obnovi očekivano 

pada na gradove i općine koji svaki na svom 

području kreiraju natalitetne mjere kako bi, ako 

ne potaknuli demografski rast, onda barem 

zaustavile strmoglavi demografski pad. A jedna 

od tih mjera, koja će novopečenim roditeljima 

olakšati život, svakako je novčana naknada za 

rođenje djeteta. 

Jasno je da se demografska politika ne može 

zasnivati na jednokratnim mjerama, no činjenica 

je da je ovaj vid inancijske pomoći roditeljima 

itekako dobrodošao. Naknada za novorođene, 

kako je pokazala analiza Središnjeg državnog 

ureda za demograiju i mlade, samo je jedna od 

13 osnovnih mjera poticanja demografskog 

razvitka, osnivanja obitelji i zaštite mladih. 

Kada je riječ o naknadama za bebe i opremi za 

novorođenčad, analizirali smo dostupne 

podatke za 2020. po per capita kriteriju, kao i u 

odnosu na ukupne proračune gradova. Po oba 

dijela prvog kriterija prednjače oni iz priobalnih 

županija, pa se tako s uloženih 76,20 kuna po 

glavi stanovnika, odnosno čak 11.818,18 kuna po 

djetetu, kao apsolutni prvak na tom polju 

izračuna u brizi i ulaganju u novorođenčad 

S uloženih 76,20 kuna po 

glavi stanovnika, odnosno 

čak 11.818,18 kuna po 

djetetu, kao apsolutni 

prvak u ovoj kategoriji 

istaknula se Vrlika 

istaknula naročito Vrlika. Prema per capita 

izdvajanju po stanovniku slijedi je još jedno 

središte u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Stari 

Grad na Hvaru, sa 75.27 kuna, zatim Otok u 

Vukovarsko-srijemskoj županiji sa 70.99 kuna, a 

među 10 najdarežljivijih u tom segmentu su i 

Belišće (70.07 kn), Supetar (64.50 kn), Drniš 

(60.99 kn), Novalja (59.99 kn), Mali Lošinj (58.43 

kn), Crikvenica (52.38 kn) i Vodice (51.47 kuna). 

Kod svih ostalih izdvajanja za bebe bila su po 

glavi stanovnika ispod 50 kn, njih 47 su izdvajala 

10-50 kuna. 

NAKNADE ZA TREĆE DIJETE 

Prema per capita izdvajanju po djetetu 

dominantnu Vrliku prate u stopu tri jadranska 

središta, među njima dva otočna, Stari Grad s 

8.750 kuna, Crikvenica s 7.178.08 kuna i Supetar 

s 6.829.27 kuna. Tu su onda redom, također, u 

vrhu i Top 10 - Otok, Drniš, Belišće, Mali Lošinj, 

Vodice i Novalja koja je zadnja u nizu s izdvojenih 

za naknadu roditeljima i opremu po bebi preko 

5.000 kuna. Točno 10 gradskih sredina izdvojilo 

je iz Proračuna u tu namjenu po djetetu između 

4.000 i pet tisuća kuna, njih 11 nadalje od 3.000 

do 4.000 kuna… 

Rekorderi po visini naknada i dalje su Opatija i 

Vrlika - za prvo dijete roditeljima isplaćuju po 10 

tisuća kuna, za drugo po 15, a za treće i svako 

iduće po 20 tisuća kuna. Više od ova dva grada 

za 3. dijete isplaćuju Šibenik - po 21 tisuću kuna, 

Labin - 25 tisuća, Crikvenica - 30 tisuća, Imotski - 

50.000, Split - 55.000, Stari Grad na Hvaru - 70 

tisuća kuna, te Vis i Komiža: 176, odnosno 

220.000 kuna! 


ANALIZE 

Vrbovec, Pazin, Kutjevo, Klanjec i 

Bjelovar izdvojili su lani u odnosu na 

ostale gradove najviše za obrazovanje, 

u odnosu na broj stanovnika predvode Pazin, 

Umag, Kutjevo, Novalja i Čakovec. Porast 

izdvojenih sredstava za obrazovanje u 

odnosu na godinu prije imali su gradovi Zadar, 

Vrbovec, Split i Kutjevo, gledaju li se apsolutni 

brojevi, prema relativnom pokazatelju rast su 

imali Kutjevo, Komiža, Rab, Novalja i Obrovac. 

U odnosu na 2017. godinu najviše su sredstva 

povećali gradovi Split, Zadar, Osijek, Vukovar i 

Slavonski Brod, a u postocima rast je bio u 

gradovima Kutjevo, Ogulin, Ilok, Knin i 

Lepoglava. Pokazuje to analiza napravljena 

na temelju podataka o ulaganju u 

obrazovanje u konsolidiranim proračunima. 

Iako su jednosmjenska nastava i produženi 

boravak u većini škola u 

5000 

Hrvatskoj još uvijek 

nedostižan standard, 

planovi za novo inancijsko 

EU razdoblje u kojemu će se 

otvarati natječaji za 

gradnju i dogradnju škola, 

te povećana izdvajanja 

gradova za obrazovanje 

ohrabruju i daju naznake 

da će i ovaj - sada 

nadstandard, uskoro postati uobičajeni 

standard i praksa u većini škola. 

Naša analiza proračunskih izdvajanja gradova 

u 2020. godini pokazuje, naime, nastavak 

trenda rasta izdvajanja za obrazovanje. Za 

razliku od mandata 2013. - 2017., u kojemu su 

gradovi za obrazovanje izdvajali ispod trećine 

ukupnog proračuna, situacija se u prošlome 

mandatu značajno popravila pa je gotovo 

polovica gradova ta izdvajanja podigla na 

razinu iznad 30 posto, devet gradova na iznad 

40 posto, a tri grada čak iznad 50 posto. 

Brojke za prošlu godinu pokazuju nastavak 

trenda pa imamo čak četiri grada koja su za 

obrazovanje izdvojila preko polovice svog 

proračuna, a iznad 40 posto proračuna u 

obrazovanje je uložilo njih 20. 

Apsolutni rekorder po izdvajanju za 

obrazovanje prošle je godine bio Grad 

Vrbovec sa gotovo 60 posto, slijedi Pazin, 

prvak naše analize za razdoblje 2017. - 2019., 

te Kutjevo i Klanjec. 

Po stanovniku, najviše je izdvojio Grad Pazin, 

6.698,92 kune, Umag 5.167,67, Kutjevo 

3.855,81, Novalja 3.779,68 kuna, Čakovec 

OBRAZOVANJE 

Rastu ulaganja u znanje – četiri grada 

ulažu više od polovice proračuna 

posto povećalo 

je Kutjevo sredstva 

izdvojena 

za obrazovanje, 

slijedi Komiža s 

rastom od 620,12 

posto 

Grad 

Izdvajanja za 

obrazovanje 

2020. 

Izdvajanja za 

obrazovanje po 

stanovniku za 

2020. 

Pazin 57,865.304 6.698,92 

Umag 69,593.055 5.167,67 

Kutjevo 24,087.261 3.855,81 

Novalja 13,844.954 3.779,68 

Čakovec 101,582.639 3.747,88 

Poreč 62,000.599 3.713,50 

Vodice 31,287.761 3.525,38 

Komiža 5,269.965 3.453,45 

Rovinj 47,947.960 3.354,41 

Vrbovec 49,444.972 3.341,55 

Grad 

Izdvajanja za 

obrazovanje 

2020. 


za obrazovanje 

u proračunu za 

2020. 

Vrbovec 49,444.972 59,30% 

Pazin 57,865.304 52,14% 

Kutjevo 24,087.261 51,17% 

Klanjec 8,910.616 50,44% 

Bjelovar 117,006.081 49,94% 

Koprivnica 92.270.018 49,27% 

Sl. Brod 163,617.732 49,20% 

Virovitica 68,868.619 48,89% 

Čakovec 101,582.639 47,51% 

Krapina 29,397.011 45,82% 

3.747,88, Poreč 3.713,50 kuna, Vodice 3.525,38, 

Komiža 3.453,45, Rovinj 3.354,41 kunu i 

Vrbovec 3.341,55 kuna. Uz Vrbovec, Pazin, 

Kutjevo i Klanjec, rekorderi proračunskog 

izdvajanja za obrazovanje su Bjelovar, 

Koprivnica, Slavonski Brod, Virovitica, Čakovec 

i Krapina. 

Glavni cilj svih gradova je uvođenje 

jednosmjenske nastave, pa su u planu gradnje i 

dogradnje škola, za što će se u novom EU 

razdoblju otvoriti sredstva. Cilj je i za što više 

djece omogućiti produženi boravak. Svi vodeći 

gradovi po ulaganju u obrazovanje sudjeluju u 

inanciranju nabave radnih materijala, 

prijevozu, a izdašne su i u stipendijama. 

ZAŠTITA OKOLIŠA 

Za ekološke 

projekte 20 je 

gradova izdvojilo 

više od 10 posto 

proračuna 

Obnovljiva energija, održivost, 

reciklažna dvorišta i odvojeno 

prikupljanje otpada sve su učestaliji 

termini u javnom prostoru te pozivaju na 

odgovorno i savjesno ponašanje. Naša 

analiza pokazala je kako je u 2020. godini, za 

koju su obrađeni podaci, 20 gradova iz svog 

proračuna izdvojilo više od 10 posto 

sredstava za zaštitu okoliša dok je u odnosu 

na prijašnje mandatno razdoblje njih 56 

izdvajanja povećalo za preko 100 posto. U 

analiziranoj godini najviše je izdvojio Grad 

Novi Marof. Zaštita okoliša postala je jedna 

od zahtjevnijih proračunskih stavki mnogim 

OBITELJ I DJECA 

Čak 55 gradova 

povećalo je 

davanja, njih 13 za 

više od sto posto 

Usporedimo li analiziranu 2020. s 2017. 

godinom, izdvajanja za obitelj i djecu 

povećalo je ukupno 55 gradova od čega 

njih 13 za više od 100, a Grad Vrgorac za čak 

677,17 posto. Vrgorac je s udjelom od 8,27 posto 

i na čelu liste deset hrvatskih gradova koji su u 

2020. godini iz svog proračuna najviše izdvojili 

za spomenutu namjenu, a prvi je i prema 

izdvajanju po stanovniku. U odnosu pak na 

prošlu godinu sredstva za obitelj i djecu najviše 

je povećao Pakrac izdvojivši 115,68 posto više. 

Kako bi popravili vrlo nezavidnu situaciju po 

pitanju prirodnog prirasta, spriječili ili barem 

umanjili odljev stanovništva te potaknuli želju 

za ostankom kao i rast broja stanovnika, 

hrvatski gradovi služe se, osim napora na 

gospodarskom planu, i brojnim demografskim 


jedinicama lokalne samouprave, a 

buđenje građanske svijesti o važnosti 

življenja u što zelenijem okruženju te 

usmjeravanje javnih politika u tom pravcu 

prioritet odgovornijih političara. Većina 

projekata vezanih uz zaštitu okoliša 

odnosi se na saniranje odlagališta 

neopasnog otpada, izgradnju reciklažnih 

dvorišta, nabavku spremnika za 

odvojeno prikupljanje otpada, 

provođenje raznih edukacija i sl. 

Prema udjelu izdvajanja za zaštitu 

okoliša u proračunu za 2020. 

godinu na prvom mjestu među 

deset najbolje rangiranih gradova 

našao se Novi Marof s 38,36 posto, 

a osim njega, više od 30 posto 

proračuna u ove su svrhe još 

izdvojili gradovi Obrovac i Rab. 

Preko 20 posto izdvojili su Slatina i Delnice, 

a između 15 i 19 posto Trogir, Donja Stubica, 

Valpovo, Varaždinske Toplice i Glina. 

Promatramo li izdvajanja za zaštitu 

okoliša po stanovniku, u 2020. godini 

najbolje je rangiran Obrovac s 4,1 tisuću 

kuna per capita, zatim slijedi Novi Marof 

čiji stanovnici su izdvojili dvije tisuće po 

glavi, a na trećem mjestu je Rab s nešto 

56 

gradova povećalo 

je davanja za 

zaštitu okoliša za 

više od 100 posto 

u odnosu na prethodno 

promatrano 

razdoblje 

malo manje, odnosno 1,9 tisuća kuna. 

Među deset prvih na popisu su još Novi 

Vinodolski, Novalja, Pazin, Nin, Opatija, 

Delnice i Trogir čija izdvajanja per capita 

se kreću između 1,224 i 1,706 tisuća kuna. 

Po trendu povećanja izdvajanja sredstava 

u odnosu na prošlo mandatno razdoblje 

prednjači Grad Slatina, koja je za zaštitu 

okoliša izdvojila čak 15.442,91 

posto više nego u 2017. godini, 

odnosno, umjesto nekadašnjih 

79,3 tisuće kuna dala je 12,2 

milijuna kuna. Preko dvije tisuće 

posto izdvajanja su povećali još i 

Stari Grad, Mali Lošinj, Trogir i 

Garešnica, a između 1,41 i 1,79 

tisuća posto Šibenik, Pazin, Osijek, 

Krapina i Korčula. 

A kad promatramo trend 

povećanja u odnosu na 2019., na vodećoj 

je poziciji Ilok s 5,862 posto više, slijedi 

Korčula koja je izdvajanja povećala za 

4,972 posto, Novi Marof za 1,776 posto te 

Donja Stubica s povećanjem od 1,141 

posto. Više od 500 posto izdvajanja za 

zaštitu okoliša u 2020. godini u odnosu na 

prethodnu povećali su još i Pag, 

Garešnica, Vrlika, Slunj, Trogir i Županja. 

Grad 

Izdvajanja za 

zaštitu okoliša 

2020 

Izdvajanja za 

zaštitu okoliša po 

stanovniku za 

2020 

Obrovac 14.872.099 4.121,98 

Novi Marof 23.860.117 2.009,78 

Rab 14.277.273 1.991,81 

Novi Vinodolski 7.415.719 1.706,72 

Novalja 5.392.040 1.470,42 

Pazin 11.907.824 1.433,64 

Nin 3.758.037 1.384,69 

Opatija 13.637.372 1.279,18 

Delnice 6.343.440 1.229,83 

Trogir 15.213.645 1.224,04 

Grad 

Izdvajanja za 

zaštitu okoliša 

2020 

Novi Marof 23.860.117 38,36% 

Obrovac 14.872.099 32,78% 

Rab 14.277.273 30,47% 

Slatina 12.327.235 21,24% 

Delnice 6.343.440 20,55% 

Trogir 15.213.645 18,45% 

Donja Stubica 4.253.805 18,20% 

Valpovo 9.090.971 17,59% 

Varaždinske Toplice 2.574.486 16,17% 

Glina 5.706.145 15,31% 


zaštitu okoliša u 

proračunu za 2020 

Grad 

Izdvajanja 

za obitelj i 

djecu 2020. 

Vrgorac 2,374.629 415,80 

Novi Vinodolski 842.701 193,95 

Vukovar 4,560.090 193,75 

Crikvenica 1,697.473 169,68 

Bakar 1,213.313 160,05 

Nova Gradiška 1,795.630 153,22 

Knin 1,716.718 146,04 

Cres 394.048 143,92 

Poreč 2,328.500 139,72 

Novska 1,541.613 137,23 

Grad 

Izdvajanja za 

obitelj i djecu 

2020. 

Izdvajanja za 

obitelj i djecu po 

stanovniku za 

2020. 

Vrgorac 2,374.629 8,27% 

Županja 1,265.944 2,95% 

Novska 1,541.613 2,65% 

Nova Gradiška 1,795.630 2,55% 

Knin 1,716.718 2,38% 

Požega 2,866.327 2,26% 

Pregrada 521.281 2,24% 

Pakrac 916.490 2,21% 

Vukovar 4,560.090 2,19% 

Bakar 1,213.313 1,84% 


za obitelj i djecu 

u proračunu za 

2020. 

mjerama. Građanima su tako na raspolaganju 

naknade za novorođenčad, suinanciranje 

boravka u vrtiću i produženog boravka u 

školama, potpore za nabavku školskog 

pribora, učeničke i studentske stipendije, 

subvencije pri kupnji nekretnine i ostale 

pogodnosti zahvaljujući kojima mnoge obitelji 

lakše spajaju kraj s krajem, a značajni resursi 

ulažu se i u gradnju predškolskih ustanova, 

dječjih igrališta, terena za rekreaciju, 

sport i sl. ne bi li se podigao standard 

te osigurali što kvalitetniji uvjeti 

života. 

Što se tiče udjela u proračunu za 

2020. godinu koji se odnosi na 

izdvajanje za obitelj i djecu, čelno 

mjesto na listi deset prvorangiranih 

gradova zauzeo je Vrgorac s 

izdvojenih daleko najviših 8,27 

posto. Podsjetimo kako je Vrgorac 

ujedno i jedan od tek četiri grada u 

zemlji koji su prošle godine imali pozitivan 

prirodni prirast. Slijedi ga Županja s 2,95 

posto, a potom Novska s 2,65 posto. Niz 

nastavljaju Nova Gradiška, Knin, Požega, 

Pregrada, Pakrac i Vukovar s izdvajanjima u 

rasponu od 2,19 do 2,55 posto proračuna, a 

krug zatvara Bakar s izdvojenih 1,84 posto. 

U analiziranoj godini Vrgorčani su najviše 

izdvojili za demografske mjere i gledamo li 

677 

posto povećao je 

ulaganja u obitelj 

i djecu Vrgorac, 

prema čemu je 

apsolutni rekorder 

među analiziranim 

gradovima 

izdvajanje per capita; ovaj mali dalmatinski 

grad za obitelj i djecu dao je tako 415,80 kuna 

po glavi, a slijedi ga Novi Vinodolski sa 193,95 

kuna te Vukovar sa 193,75 kuna. Od 137,23 do 

169,68 kuna izdvojili su još gradovi Crikvenica, 

Bakar, Nova Gradiška, Knin, Cres, Poreč i 

Novska. Uglavnom se, dakle, radi o malim i 

srednjim gradovima s iznimkom Vukovara kao 

jedinog velikog grada na ovoj listi. 

Kad je u pitanju povećanje sredstava 

u odnosu na prethodnu godinu, prvi je 

Pakrac čiji je iznos podebljan za 115,68 

posto. U stopu ga prati Mursko 

Središće s povećanjem od 115,03 

posto, a Gospić, Beli Manastir, Donji 

Miholjac, Imotski i Komiža redom su 

povećali iznos za ravno sto posto u 

odnosu na 2019. godinu. Čakovec, 

Stari Grad i Opuzen uložili su od 55,42 

do 98,15 posto više. 

Promatramo li povećanje u odnosu 

na 2017. godinu, opet prednjači Grad Vrgorac 

koji je izdvojena sredstava za obitelj i djecu 

povisio za 677,17 posto. S 587,70 posto više 

nego u 2017. godini slijedi Pregrada, Metković 

je ulaganje povećao za 478,36 posto, a 

Opuzen za 423,81 posto. Iznad dvjesto posto 

sredstva su povećali Daruvar, Petrinja, Vodice 

i Slatina, a ostatak liste čine još Makarska i 

Slunj s povećanjem iznad 150 posto. 


ANALIZE 

Grad 

Subvencije trgovačkim 

društvima i 

zadrugama izvan 

javnog sektora 

2020. 

Čabar 2,002.988 531,30 

Opatija 2,206.846 189,28 

Valpovo 2,034.233 175,93 

Pula 8,972.070 156,14 

Pleternica 1,760.875 155,51 

Prelog 1,131.823 144,83 

Vukovar 3,795.194 137,09 

Novska 1,620.060 119,84 

Samobor 4,188.810 111,31 

Labin 1,245.690 107,00 

POTPORE PODUZETNICIMA 

Gradovi kontinuirano povećavaju sredstva kojima 

pomažu poduzetnicima u poslovanju 

Podaci FINA-e o konsolidiranim proračunima 

gradova pokazuju da je 2020. godine za 

potpore poduzetnicima iz proračuna 

najviše izdvojio Grad Čabar, a vodeći je i po 

izdvojenim sredstvima za potpore u odnosu na 

broj stanovnika. Gledajući per capita, najveća 

izdvajanja imali su potom Opatija, Valpovo i 

Pula, dok su po udjelu u proračunu slijedili 

Valpovo, Pleternica, Prelog i Novska. U odnosu 

na 2019. godinu najveći rast potpora u 

apsolutnom iznosu imali su Osijek, Opatija, 

Samobor, Vukovar, Požega i Šibenik, a u 

relativnom Garešnica, Sveti Ivan Zelina, Osijek i 

Metković. Oroslavje, Prelog, Osijek, Slatina i 

Novska imale su najveći relativni rast potpora u 

odnosu na 2017. godinu, odnosno Osijek, Opatija, 

Samobor i Pleternica u apsolutnom iznosu. 

Iz podataka je uzeta stavka subvencije 

trgovačkim društvima i zadrugama izvan javnog 

sektora, odnosno riječ je o privatnim tvrtkama 

kojima su gradovi novčano pomogli. U odnosu na 

dobivene podatke u nekim gradovima ima 

odstupanja, pri čemu je najčešća vjerojatnost da 

se dio potpora knjižio na drugom kontu ili da 

nema odvojeno knjiženih potpora za poduzetnike 

i obrtnike.. Mi smo u analizi kroz spomenutu 

stavku analizirali potpore poduzetnicima. 

POTPORE POSLOVANJU 

Kako je vidljivo iz odgovora koje smo dobili u 

gradovima, u 2020. godini, još uvijek pod težim 

uvjetima poslovanja zbog korone, sredstva su u 

velikom dijelu usmjerena za pomoć poslovanja. 

Uz potpore gradovi su ukidali ili odgađali 

plaćanje raznih davanja, poput oslobađanja od 

plaćanja poreza na korištenje javnih površina, 

odgode i oslobađanja plaćanja komunalne 

Subvencije trgovačkim 

društvima i zadrugama 

izvan javnog sektora po 


Grad 

naknade, pa plaćanja naknade za koncesijska 

odobrenja… Dodatno velik broj gradova već u 

suradnji sa županijama nudi beskamatne kredite 

za poduzetnike, a puno ih ulaže i u poduzetničke 

zone. Očekivanja su kako sljedeće godine više 

neće biti potrebno sredstva izdvajati za ‘obranu’ 

od korone, nego će se više potpore dodjeljivati za 

razvojne projekte. 

Poduzetnicima će dodatno biti u ponudi 

sredstva iz EU fondova kroz novi inancijski okvir, 

a većina gradova i po tom pitanju pomaže 

poduzetnicima dajući im savjetodavne usluge. 

Naša analiza pokazuje da je oko trećine gradova 

lani povećalo sredstva za poduzetnike u odnosu 

na godinu ranije pa je 108 gradova izdvojilo do 1 

posto za potpore, u preostalih 20 najveći udio je 

između 1 i 2 posto, njih četiri iznad 2 posto, dva 

iznad 3 posto s izuzetkom Čabra koji je izdvojio 

skoro 13 posto. 

Grad Čabar je najviše izdvojio kroz subvencije u 

2020., 12,95 posto iz proračuna, odnosno 531,30 

per capita. Slijedi Opatija s izdvojenih 189,28 

kuna po stanovniku, Valpovo sa 175,93 kune, 

Pula sa 156,14 kuna, Pleternica 155,51 kunu, 

Prelog 144,83 kune, Vukovar 137,09 kuna, 

Novska 119,84, Samobor 111,31 kunu i Labin 107 

kuna po stanovniku subvencija u 2020. godini. 

U odnosu na 2019. godinu 

najveći rast potpora 2020. 

godine u apsolutnom iznosu 

imali su Osijek, Opatija, 

Samobor, Vukovar, Požega i 

Šibenik 

Ukupni rashodi 

2020. 

Čabar 15,472.637 12,95% 

Valpovo 51,669.085 3,94% 

Pleternica 52,364.846 3,36% 

Prelog 40,678.380 2,78% 

Novska 58,279.354 2,78% 

Slatina 58,026.589 2,50% 

Pula 397,154.803 2,26% 

Požega 127,077.123 1,83% 

Vukovar 208,628.779 1,82% 

Knin 72,201.553 1,76% 


subvencije trgovačkim 

društvima i zadrugama 

izvan javnog sektora u 


Nakon Čabra, najveći udjel sredstava za 

subvencije u proračunu imao je Valpovo sa 3,94 

posto, Pleternica 3,36 posto, Prelog i Novska 

2,78 posto, Slatina 2,50 posto, Pula 2,26, Požega 

1,83 posto, Vukovar 1,82 i Knin 1,76 posto. 

U odnosu na godinu ranije najviše je sredstva za 

subvencije povećao Osijek, za 6,5 milijuna kuna, 

Opatija za 2,2 milijuna, pri čemu 2019. je na toj 

stavci imala nula, Samobor za 1,5 milijun, 

Vukovar 1,2, Požega za milijun, Šibenik za 942,5 

tisuća, Čabar za 926,3 tisuće, Pleternica za 

gotovo 879 kuna, Metković za 594,6 tisuća i 

Garešnica za 497 tisuća kuna. 

TKO JE NAJVIŠE IZDVOJIO 

U relativnom pokazatelju, rast je bio najveći u 

Garešnici, za 241 posto, Svetom Ivanu Zelini 208 

posto, Osijeku 162,54 posto, Metkoviću 146,68 

posto, Senju 112,97 posto te Dugom Selu, 

Varaždinskom Toplicama, Opatiji, Vodicama i 

Iloku 100 posto, iz razloga što su na toj stavci u 

2019. imali nulu. 

U odnosu na 2017. godinu 2020. je vodeći po 

rastu osiguranog novca za subvencije 

poduzetnicima bio Grad Osijek, oko 9,2 milijuna 

kuna više, pa Opatija opet sa 2,2 milijuna, jer ih u 

2017, kao ni u 2019. nije imala, Samobor je imao 

povećanje za 2,2 milijuna, zatim Pleternica sa 

1,76 milijuna pri čemu također u 2017. ta 

izdvajanja nije imala, zatim Čabar s povećanjem 

od 1,7 milijuna, Valpovo 1,4 milijuna više, Novska 

1,4 milijuna, Knin 1,27 milijuna, uz napomenu da i 

taj Grad nije imao stavku subvencija 

poduzetnicima 2017. godine, slijedi Slatina sa 

1,26 milijuna kuna više izdvojenih sredstava za 

subvencije u četiri godine, te Split s povećanjem 

od 1,2 milijuna kuna. 


SPORT 

Malim i srednjim gradovima financiranje sporta veća je 

stavka u proračunu nego velikima 

Naša analiza podataka Ministarstva 

inancija o izvršenju proračuna gradova u 

2020. pokazuje da je najviše proračunskih 

sredstava za sport po stanovniku izdvojila 

Crikvenica pa Varaždin, Novigrad, Petrinja… 

Najvećim udjelom izdvojenih ‘sportskih’ 

sredstava iz proračuna u istoj godini može se 

pohvaliti Sinj, ispred Pakraca i Siska… U odnosu 

na 2019. za sport su 12 mjeseci iza najviše 

sredstva povećali Kastav, Petrinja, Prelog, 

Vinkovci i Orahovica…, a u odnosu na 2017. 

Petrinja, Kastav, Knin, Nin, Pregrada, Crikvenica, 

Metković, Pleternica, Sisak… 

U nizu analiza rada i uspješnosti lokalnih vlasti 

koje provodi portal gradonačelnik.hr, 

rekapitulirajući konkretne učinke i način trošenja 

proračunskog novca, ovaj put smo istražili koliko 

su hrvatski gradovi u 2020. iz ukupne 

proračunske bilance izdvojili na svom području 

za inanciranje sporta. 

Neupitna činjenica kaže kako je sport u RH već 

desetljećima iznimno važan segment 

društvenog života, ali počesto i segment o kojem 

se vrlo rijetko strateški i cjelovito promišlja. No, 

sport deinitivno inspirira pojedince, utječe na 

stvaranje zajedništva i dotiče cijelu naciju 

(osjećamo kolektivni ponos u postignućima 

naših individualnih sportaša i ekipa), bio je i 

ostaje najbolji medij promocije, koji kontinuirano 

osigurava prepoznatljivost cijele zemlje, ali isto 

tako naravno i zasebno njenih administrativnih 

dijelova. Bavljenje sportom ima veliku 

zdravstvenu i odgojnu ulogu, posebno kod 

mladih ljudi, on donosi brojne izičke i mentalne 

prednosti - od prevencije bolesti, unapređenja i 

očuvanja zdravlja do razvijanja raznih osobina 

kod pojedinca poput discipline, kreativnosti, 

komunikacije, samopouzdanja, vodstva, 

odgovornosti, radnih i životnih navika do 

temeljnih ljudskih vrijednosti poput poštenja, 

solidarnosti, tolerancije i uzajamnog 

uvažavanja. 

DRUŠTVENI BOLJITAK 

Uostalom, složit ćemo se kako smo svi u 

današnje doba, a naročito djeca, sve više 

zaokupljeni društvenim mrežama, 

videoigricama i nerijetko preplavljeni radnim i 

školskim obavezama. Stoga napose uključivanje 

djece i mladih u sportske aktivnosti svakim 

danom dobiva na sve većoj važnosti, budući da 

sport nije samo zabavna aktivnost, već potiče i 

psihološki i socijalni razvoj i uči nas vještinama 

koje se mogu primjenjivati i izvan sportskih 

Tek deset gradova za ovu je 

stavku u 2020. izdvojilo više 

od deset posto svog godišnjeg 

proračuna, a niti jedan 

preko dvadeset. Razlog je 

vjerojatno u pandemiji 

terena. Zdrava, okretna, spretna i vješta djeca, 

kao i šira zajednica, mogu se lakše nositi sa svim 

nedaćama i teškoćama života. A da je sport 

važan i za boljitak društva ukazivao je davno i 

Pierre de Coubertin, otac modernih Olimpijskih 

igara. 

Kao u puno navrata prije, analiziramo podatke 

Ministarstva inancija o izvršenju proračuna, pa 

dok čekamo ažuriranje podataka za 2021., naša 

analiza se odnosi na godinu ranije, a navedeni 

podaci pokazuju kako su za sport i rekreaciju 

Grad Sport 2020. 

Izdvajanja za 

sport po 

stanovniku za 

2020. 

Crikvenica 12,704.830 1.142,32 

Varaždin 48,230.183 1.027,35 

Novigrad 4,362.425 1.004,01 

Petrinja 21,899.325 887,65 

Sisak 40,194.398 841,45 

Pakrac 7,078.712 836,73 

Makarska 11,402.239 824,22 

Kastav 7,976.735 764,06 

Poreč 11,173.310 669,22 

Sinj 16,173.686 651,48 

Grad Sport 2020. 

Udio 

izdvajanja za 

sport u 

proračunu za 

2020. 

Sinj 16.173.686 19,19% 

Pakrac 7.078.712 17,05% 

Sisak 40.194.398 14,40% 

Petrinja 21.899.325 14,37% 

Kastav 7.976.735 14,26% 

Varaždin 48.230.183 12,65% 

Prelog 4.971.625 12,22% 

Metković 6.929.805 11,60% 

Orahovica 1.899.453 11,25% 

Crikvenica 12.704.830 10,54% 

svojih građana otprilike podjednako ulagali 

‘morski’ i ‘kontinentalni’ gradovi, pri čemu su 

ipak mali i srednji gradovi u odnosu na velike – 

koji su razumljivo prednjačili u apsolutnim 

iznosima – izdvajali nešto više sredstava prema 

udjelu iz vlastitih proračuna. 

Uz to, zanimljivim se pokazuje i da je tek deset 

gradova za ovu stavku u 2020. uložilo više od 

deset posto svog godišnjeg proračuna, a niti 

jedan preko dvadeset, što se logično može 

tumačiti i aktualnim pandemijskim razlozima 

(manje sportskih aktivnosti i manifestacija, 

preusmjeravanja sredstava iz sporta kao 

potpora za neka druga proračunska područja…). 

Točno dvadeset gradova izdvojilo je 5-10 posto, 

a 44 ispod 2 posto proračuna. Gledajući, pak, 

izdvajanja per capita, dvanaest gradova je 

prosječno po stanovniku u sport usmjerilo 500- 

1000 kuna, njih 33 između 200 i 500, a 29 

gradova čak ispod 100 kuna… 

ULAGANJA SMANJILA 84 GRADA 

U promatranom razdoblju, za sport je po 

stanovniku najviše izdvojio Grad Crikvenica, 1.142 

kune ‘per capita’. Iznad tisuću ‘sportskih’ kuna 

po glavi stanovnika imali su još samo Varaždin 

(1.028 kuna) i Novigrad (1.004 kune), a među 10 

najizdašnijih u toj rubrici su i: Petrinja (888 

kuna), Sisak (842 kune), Pakrac (837 kuna), 

Makarska (824 kune), Kastav (764 kune), Poreč 

(669 kuna) i Sinj (651 kuna). Dvanaest gradova 

je pritom prosječno po stanovniku u sport 

usmjerilo 500-1.000 kuna, njih 33 između 200 i 

500, a 29 gradova čak ispod 100 kuna… 

Po ukupnom postotnom izdvajanju za sport iz 

Proračuna u vrhu se našao Sinj, koji je za tu granu 

osigurao 19.19 posto sredstava, ispred Pakraca 

sa 17.05 posto proračunskog udjela, zatim Sisak 

(14,4 posto), Petrinja (14,37), Kastav (14,26), a 

pozicije u Top 10 zauzimaju i Varaždin, Prelog, 

Metković, Orahovica i Crikvenica. 

Listu onih koji su u 2020. povećali u postotku 

svoja ulaganja u sport u odnosu na 2019. 

predvodi Grad Kastav, jedini preko 500 posto, 

odnosno 557,4 posto rasta proračunskih 

izdvajanja. Nešto niži postotak bilježe za njim 

Petrinja (492,4 posto), Prelog (268,3 posto) i 

Vinkovci (255,4 posto), a pet gradova s preko 

200 posto povećanja (216,6) zaključuje 

Orahovica. U 10 vodećih s iznad 80 posto su isto 

tako i: Pakrac, Zlatar, Valpovo, Pregrada i Sisak. 

Ostalima postotak rasta iznosi ispod 40 posto, a 

ravno 40 gradova uopće nema povećanje, dok su 

s negativnim trendom bila - 84 grada. 


ANALIZE 

Grad 

POLJOPRIVREDA 

U poljoprivredu mnogo više ulažu gradovi 

u kontinentalnim županijama, Kutjevo je rekorder 

Subvencije 

poljoprivrednicima 

2020. 

Kutjevo 942.915 192,98 

Obrovac 524.404 145,34 

Ogulin 1,318.031 107,59 

Ivanić-Grad 1,139.273 87,45 

Vrgorac 372.900 65,30 

Donji Miholjac 439.052 54,45 

Grubišno Polje 271.800 50,44 

Glina 361.081 50,10 

Ozalj 268.300 45,97 

Zlatar 230.416 41,12 

Subvencije 


po stanovniku za 

2020. 

Grad 

Subvencije 


2020. 

Kutjevo 942.915 2,00% 

Ogulin 1,318.031 1,87% 

Ivanić-Grad 1,139.273 1,44% 

Vrgorac 372.900 1,30% 

Obrovac 524.404 1,16% 

Varaždinske Toplice 179.226 1,13% 

Donji Miholjac 439.052 1,06% 

Glina 361.081 0,97% 

Imotski 380.807 0,92% 

Sinj 672.504 0,80% 


subvencije 

poljoprivrednicima u 


Naša analiza podataka Ministarstva 

inancija o izvršenju proračuna gradova u 

2020. pokazuje da je najviše proračunskih 

sredstava za poljoprivredu izdvojio Kutjevo i to 

kao apsolutni pobjednik u oba središnja 

segmenta izračuna, po udjelu izdvajanja iz 

Proračuna, ali i po stanovniku, ‘per capita’. 

Kutjevo prednjači i po porastu novčanih potpora 

poljoprivrednicima u 2020. u odnosu na 2017., a 

tek mu se u jednoj rubrici analize, u izračunu 

trenda izdvajanja u 2020. godini prema 2019., na 

vrhu pridružio Zlatar. 

Proračunskim udjelom poticaja poljoprivredi na 

svom području kroz 2020. mogu se pohvaliti i 

Ogulin, Ivanić-Grad, Vrgorac…, a izdvajanjem po 

stanovniku i Obrovac, Donji Miholjac, Grubišno 

Polje, Glina… U odnosu na 2019. za poljoprivredu 

su 12 mjeseci iza, također, sredstva značajno 

povećali Lepoglava, Vrlika, Stari Grad…, u 

odnosu na 2017., i Zadar, Sinj, Đakovo, Varaždin, 

Bjelovar… 

U nizu analiza rada i uspješnosti lokalnih vlasti 

koje provodi gradonačelnik.hr, rekapitulirajući 

konkretne učinke i način trošenja proračunskog 

novca, ovaj put smo istražili koliko su hrvatski 

gradovi u 2020. iz ukupne proračunske bilance 

izdvojili za subvencije poljoprivrednim dionicima 

unutar svojih područja. 

IZDAŠNIJI SU MANJI GRADOVI 

Kao u puno navrata prije, analiziramo smo 

podatke Ministarstva inancija o izvršenju 

proračuna, pa dok čekamo ažuriranje podataka 

za 2021., naša analiza se odnosi na godinu ranije, 

a navedeni podaci pokazuju kako su za 

poljoprivredu, sasvim razumljivo (ili možda i ne, 

ako u poljoprivredu uvrstimo i ribarstvo), daleko 

više ulagali ‘kontinentalni’ nego ‘morski’ 

gradovi, pri čemu su ipak u najvećem dijelu mali i 

poneki srednji gradovi u odnosu na velike 

izdvajali znatno više sredstava prema udjelu iz 

vlastitih proračuna. Uz to, zanimljivim se 

pokazuje i da je čak 13 gradova u 2020. za 

poljoprivredu uložilo 100 i iznad posto sredstava 

iz svog godišnjeg proračuna više nego u 2019., a 

kada se radi o porastu u odnosu na 2017. brojka 

gradova s pozitivnim trendom 100 ili preko 100 

posto je skoro i trostruko veća (35), što se 

logično može možda tumačiti tada, pa i 

donedavno, aktualnim pandemijskim razlozima 

(veća usmjerenost na poljodjelstvo uslijed 

smanjenja obima posla i posljedično potrebe za 

zaposlenicima, naročito u urbanim sredinama). 

Značaj poljoprivrede proteklih je godina osobito 

došao do izražaja budući je korona kriza dodatno 

poentirala u kojoj mjeri je svakom gospodarstvu 

važna mogućnost da u što većoj mjeri 

samostalno zadovolji prehrambene potrebe 

svojeg stanovništva. Pandemija, uza sve 

negativnosti, ako išta u pozitivnom smislu, 

podigla je svijest o potrebi proizvodnje hrane za 

vlastite potrebe, ali i osvijestila želju potrošača 

da više konzumiraju proizvode domaćih 

proizvođača. 

Deinitivno, upravo analiziranu 2020. najviše je 

obilježila pandemija bolesti COVID-19, koja je 

zaustavljanjem gospodarskih i društvenih 

aktivnosti uzrokovala globalnu krizu većih 

razmjera i od inancijske krize iz 2008. Kriza je 

snažno utjecala na sve segmente gospodarstva, 

Čak je trinaest gradova 

u 2020. za poljoprivredu 

izdvojilo 100 posto više 

sredstava iz svojeg godišnjeg 

proračuna u odnosu na 

2019. godinu 

tako i poljoprivredu, no, kako naglašavaju 

stručnjaci iz Smartera, specijalizirane 

konzultantske tvrtke za poljoprivredu i 

prehrambenu industriju, nakon šoka izazvanog 

zatvaranjem tržnica i raskidom poslovnih 

suradnji u lancima distribucije s djelatnostima 

povezanim s turizmom, opskrbni lanci hranom 

iskazali su otpornost, a iznenadni izazovi 

prepoznati kao prilika. 

VEĆINA IZDVAJA ISPOD 1 POSTO 

Mi smo, pak, provjerili kako, odnosno kojim 

konkretnim mjerama, pojedini gradovi podupiru 

svoje poljoprivrednike i tko za njih najviše 

izdvaja. 

U promatranom razdoblju, za poljoprivredu je po 

stanovniku najviše izdvojio Grad Kutjevo, 192.98 

kuna ‘per capita’. Iznad 100 ‘poljoprivrednih’ 

kuna po glavi stanovnika, naravno kada je riječ o 

subvencijama, imali su još samo Obrovac, kao 

jedini priobalni grad, 145.34 kuna, i Ogulin 

-107.59 kuna, a među 10 najizdašnijih u rubrici su 

i: Ivanić-Grad (87.45 kuna), Vrgorac (65.30 

kuna), Donji Miholjac (54.45 kuna), Grubišno 

Polje (50.44 kuna), Glina (50.10 kuna), Ozalj 

(45.97 kuna) i Zlatar (41.12 kuna). Pet gradova 

izdvojilo je za subvencije poljoprivredi po 

stanovniku 50-100 kuna, njih 34 između 10 i 50 

kuna, a kod 85 su potpore iznosile ispod 10 kuna. 

Po ukupnom postotnom izdvajanju za 

subvencije poljoprivredi iz Proračuna 2020. u 

vrhu se, rekli smo, opet našao Kutjevo, koji je za 

taj podupirući element osigurao ravno 2 posto 

raspoloživih sredstava, u čemu je usamljen, 

budući da su svi ostali u tu svrhu izdvojili ispod 

dva posto ukupnog novca. Laureata prati Ogulin 

s 1.87 posto, zatim Ivanić-Grad, 1.44 posto, 

Vrgorac, 1.30 posto... Usput, tek sedam gradova 

izdvojilo je za subvencije poljoprivrednicima 

iznad 1 posto novca. 



EGIDA - NAVIGACIJA

Issue_2

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?