Gloria Glam 086
Proljetni broj 2022.
Proljetni broj 2022.
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Kad čujemo riječ "vogue", nekoliko stvari<br />
odmah pada na pamet, a najučestalije su<br />
Madonnin hit iz ranih devedesetih te<br />
istoimeni lifestyle magazin. Međutim, ona<br />
primarno označava vrstu plesa koja sve više i<br />
više ulazi u mainstream, a integralan je dio<br />
ballroom kulture i njezine stoljetne povijesti. Netflixov serijal<br />
"Pose", klasični dokumentarac "Paris Is Burning" te reality<br />
natjecanje u vogueu "Legendary" samo su neki od fenomena<br />
koji su pomogli popularizaciji ballroom kulture i dizanju<br />
svijesti o njezinoj umjetničkoj i političkoj važnosti. Budući da je<br />
ballroom sve veći fenomen čak i u našem kontekstu, odlučili<br />
smo napraviti mali pregled povijesnog razvoja te sadašnje<br />
situacije. U tome nam je pomogao Boris Vrdoljak, voguer i<br />
sveučilišni profesor te jedan od pionira naše lokalne, rastuće<br />
ballroom scene.<br />
Ballroom kultura započela je u New Yorku u kasnom 19.<br />
stoljeću u obliku organiziranih balova koji su bili mnogo sličniji<br />
današnjim maškarama nego suvremenim balovima. Naime,<br />
ondašnji su zakoni zabranjivali oblačenje u odjeću koja asocira<br />
na suprotni spol te su tako kostimirani balovi postali izraz<br />
protesta trans i queer pojedinaca iz crnačkih i latino zajednica.<br />
Harlemska renesansa tijekom dvadesetih godina 20. stoljeća<br />
bila je tu posebno značajan fenomen jer je predstavljala<br />
povratak intelektualnim i kulturnim vrijednostima<br />
afroameričkih zajednica: popularizirala se tradicionalna<br />
crnačka glazba, plesovi, moda, filozofska i politička misao.<br />
Neki umjetnici i kulturni teoretičari tvrde da Harlemska<br />
renesansa zapravo nikad nije završila, s obzirom na to da<br />
umjetnički pokreti nastali tijekom idućih desetljeća ( jazz, rock<br />
'n' roll, disco, house, hip-hop) vuku svoje korijene upravo iz<br />
afroameričkog nasljeđa.<br />
Balovi su se sve ovo vrijeme održavali, ali im se forma počela<br />
mijenjati: kroz natjecanja ljepote za drag umjetnike pa sve do<br />
osamdesetih kad su dobili oblik sličan današnjem. Počeli su<br />
označavati veliko slavlje u kojem se zajednica okuplja i natječe<br />
u brojnim kategorijama - od plesa i poziranja do mode, šminke,<br />
kostimografije i drugih izvedbenih kategorija. Kad kažemo<br />
zajednica, važno je naglasiti da mislimo na crne i latino<br />
LGBTIQ+ zajednice kojima dugujemo ovu kulturu. Balovi<br />
nikad tijekom svoje povijesti nisu izgubili tu značajnu političku<br />
dimenziju: u doba kad je SAD gradio svoju konzumerističku<br />
kulturu opsjednutu filmskim i modnim ikonama i<br />
dekadentnim životnim stilom, cijele su zajednice bile<br />
isključene iz nje. Ondašnjem mladom crnom gej muškarcu ili<br />
trans Hispanoamerikanki bilo je jasno da bez obzira na svoj<br />
talent nikad neće završiti u svijetu poznatih i slavnih ni živjeti<br />
njihove živote. Balovi su, s druge strane, predstavljali mjesto<br />
gdje su oni mogli živjeti svoje snove i biti slavljeni zbog svojih<br />
talenata u sigurnom prostoru. Bilo da su plesali, bavili se<br />
dragom, modelirali odjeću koju su sami izradili ili naprosto<br />
slavili ljepotu svojih tijela, svi su ovi pojedinci mogli biti<br />
zvijezde. Možda ne na velikom platnu, možda ne u cijelom<br />
svijetu, ali u svojoj zajednici mogli su dobiti osjećaj onoga što<br />
slava zapravo znači.<br />
Budući da su brojni mladi queer umjetnici bili izbačeni iz<br />
kuće ili su ih se obitelji odrekle zbog njihovog roda i/ili<br />
seksualnosti, oni su se počeli okupljati u tzv. "houses"<br />
(odnosno kućama), gdje su dijelili smještaj s ostalim<br />
umjetnicima koji su se natjecali na balovima - sa svojom<br />
izabranom obitelji. Majka kuće bila je starija queer osoba,<br />
VOGUE KROZ POKRETE<br />
POSTAVLJA PITANJA O<br />
ŽENSTVENOSTI I MUŽEVNOSTI,<br />
O TOME KAKO TI FENOMENI<br />
UTJEČU NA NAŠE VIĐENJE<br />
SVIJETA TE O SNALAŽENJU NA<br />
NJIHOVOM RAZMEĐU<br />
najčešće trans žena, koja bi ih poučavala o važnosti kulture<br />
kojoj pripadaju te im pružala potporu kroz životne teškoće. U<br />
ballroom kulturi "majke" su uglavnom bile etablirane<br />
"legende", osobe koje su desetljećima dio ballrooma i čija<br />
imena svi znaju. Kuće su se međusobno natjecale na balovima<br />
u raznim kategorijama, od kojih su brojne prisutne i danas:<br />
Face (ljepota lica), Body (ljepota tijela i samopouzdanje),<br />
Runway (hodanje po pisti i modeliranje odjeće), Realness<br />
(umjetnost kamuflaže, odnosno uklapanje u cisrodno<br />
heteroseksualno društvo), Bizarre (vještina izrade kostima na<br />
zadanu temu) te brojne plesne kategorije kojima je zajednička<br />
odrednica - vogue.<br />
Ples vogue nastao je u osamdesetima kao imitacija modela<br />
iz modnih časopisa, egipatskih hijeroglifa i borilačkih<br />
sportova. Pleše se na house glazbu, a karakteriziraju ga brzi<br />
čvrsti pokreti u pravilnim linijama i poziranje. Ta prva forma<br />
voguea danas se naziva The Old Way (dosl. stari način), s<br />
obzirom na to da se u devedesetima razvio u fluidniju formu,<br />
tzv. The New Way (dosl. novi način), u kojem se naglasak<br />
stavlja na komplicirana istezanja i kontorzije udova te<br />
pripovijedanje kroz pokrete rukama i pantomimu.<br />
Najprepoznatljiviji stil voguea zasigurno je Vogue Fem koji su<br />
osmislile trans plesačice u devedesetima, a kombinira klasični<br />
vogue s dramatičnim akrobacijama i elementima baleta i<br />
modernih plesova. Cilj je plesa pretjerano naglašavanje<br />
ženstvenosti, što se postiže kroz specifičan rad ruku, hod po<br />
pisti s izraženim pokretima kukova (tzv. catwalk) i borbenu<br />
energiju koju plesači iznose.<br />
Važno je napomenuti da vogue nije tipičan ples niti se može<br />
svesti samo na ples. Intelektualno nasljeđe Harlemske<br />
renesanse pomoglo je da se unutar crnih i latino LGBTIQ+<br />
zajednica 20. stoljeća dođe do uistinu visoke razine znanja o<br />
performativnosti i društvenoj uvjetovanosti roda, tako da i<br />
plesne i drag prakse žele kroz izvedbu izokrenuti i preispitati<br />
društvene predrasude o rodu i seksualnosti. Jednako tako,<br />
vogue je mnogo više od pokreta koji ga karakteriziraju: on je<br />
iznošenje roda pred povećalo, a kroz pokrete postavlja pitanja<br />
o tome što je ženstvenost, što je muževnost, kako ovi fenomeni<br />
oblikuju način na koji vidimo svijet oko sebe i kako mi<br />
postojimo na njihovom razmeđu. Uvredljivi pojmovi za ženske<br />
genitalije (pussy, cunt) u ballroom kulturi su preuzeti sa<br />
svrhom emancipacije kako bi označili esenciju voguea, a to je<br />
autentičnost i samoekspresija.<br />
Iako su balovi natjecateljske naravi, u svojoj su suštini vrlo<br />
kolektivni i inkluzivni: svi su dobrodošli dok god nisu<br />
homofobni, transfobni ili rasisti, dok god poznaju pravila<br />
ponašanja, etiku ballrooma i znaju svoje mjesto unutar kulture.<br />
72
Change language