Gloria Glam 086
Proljetni broj 2022. Proljetni broj 2022.
GG FUTUROLOGIJA Razgovori o budućnosti ŠTO ZNAMO? ŠTO MOŽEMO PREDVIDJETI? KAKVA SU ZNANSTVENA Kakva je budućnost rada? Kakva je budućnost obrazovanja? Budućnost vladanja? Daniel Susskind i Anna Lise Kjaer futurolozi su koji nude odgovore na ova pitanja, a moći ćete ih uživo vidjeti na Future Tense konferenciji koja će se održati 8. i 9. lipnja u zagrebačkoj Laubi u organizaciji Komunikacijskog laboratorija. U kratkom razgovoru pokušali smo saznati više o njihovim interesima i načinu na koji obrađuju svoje teme FOTOGRAFIJA: SUKI DHANDA DANIEL SUSSKIND Radite stvari koje strojevi ne mogu Dr. Daniel Susskind je futurist, gostujući profesor na King's Collegeu London, koautor iznimno prodavane knjige "Budućnost profesija" (2015.) te autor knjige "Svijet bez posla" (2020.). Obavljao je razne funkcije u britanskoj vladi - od odjela za strategiju premijera, preko odjela za politiku u Downing Streetu 10 te u uredu vlade. Bio je i stipendist na Sveučilištu Harvard. Njegov TED Talk, o budućnosti rada, pregledan je više od 1,6 milijuna puta. Koje je jedno od najvećih pitanja našeg vremena? Zašto ste odabrali baš to specifično pitanje? - Smatram da je jedno od najvećih pitanja današnjice kakav će utjecaj tehnologija imati na svijet rada (engl. world of work). Razlog tome je što svakodnevno svjedočimo kako sustavi i strojevi preuzimaju zadatke i obavljaju aktivnosti za koje smo sve donedavno mislili da ih mogu napraviti isključivo ljudi. Kao primjer navest ću samo neke: postavljanje medicinske dijagnoze, vožnju automobila, sastavljanje pravnih dokumenata poput ugovora ili projektiranja zgrade. S obzirom na budućnost o kojoj ne znamo puno - koji biste put u karijeri preporučili mladima? Ili ljudima koji žele promijeniti profesiju? Kada ste optimistični/pesimistični? - Ja sam definitivno optimist. Ali smatram da je jasan izazov pred nama u sljedećih desetak godina. Ne bojim se da neće biti dovoljno posla za ljude, već smatram da je izazov u tome hoće li ljudi imati vještine i mogućnosti za obavljanje u tom trenutku postojećih poslova. Moja preporuka mladim ljudima i onima koji žele promijeniti karijeru počiva na dvije strategije. Jedna je da pokušaju raditi stvari koje sustavi i strojevi ne mogu, natjecati se s njima na neki način. Druga je da pokušaju i budu sposobni graditi iste te sustave i strojeve te upravljati njima. Smatram da su ova dva puta pred nama. Svijet bez posla je moguć i nije ga potrebno zamišljati - donosi siromaštvo siromašnima. Jesam li u krivu? - Riječ je o velikom izazovu. Tehnološki napredak može nas učiniti prosperitetnijima nego ikada prije. Ključno je pitanje što ako se ne možemo pouzdati u svijet rada da će svima osigurati primanja kao što je to bilo moguće u prošlosti. Upravo je to bio moj povod za pisanje knjige - "A World Without Work" - jer smatram da je nužno riješiti ovaj izazov koji je zasigurno pred nama. Naša su sadašnja zanimanja zastarjela, neprozirna i više nisu pristupačna? Je li pandemija promijenila vaše poglede na vaše istraživanje? - Pandemija nas je sve ponukala na dodatno promišljanje. Na tom tragu, uskoro će biti objavljeno novo i ažurirano izdanje knjige "The Future of the Professions" u kojem je ključan osvrt na to kako je pandemija utjecala na pojedine profesije. Spomenut ću samo jedno opažanje koje mi se čini svima potpuno jasno kada je riječ o utjecaju pandemije i kako su se profesije bile primorane prilagoditi, a za koje na neki način možemo reći da su bile zastarjele. Riječ je o transformaciji koja se dogodila gotovo preko noći. Odjednom je mnogo stvari počelo funkcionirati u virtualnom svijetu. Virtualni sudovi i online obrazovanje postali su sasvim normalni, iako je to, tehnološki gledano, sve bilo moguće napraviti i prije pandemije. Međutim, te promjene nismo vidjeli prije pandemije, sve do tog trenutka profesije nisu prihvaćale sve mogućnosti koje im tehnologija pruža. Što se tiče budućih poslova, kako će to izgledati u svijetu nakon pandemije? - Pandemija je definitivno ubrzala, a ne usporila, sve tehnološke trendove kojih smo svjesni već neko vrijeme. Ubrzano je donijela sve izazove o kojima smo i prije promišljali, primjerice u knjizi "The Future of the Professions", ali tek sada smo ih spremni prihvatiti, puno ozbiljnije nego prije. 204
azgovarao SRĐAN SANDIĆ PREDVIĐANJA I KOLIKO SU POUZDANA? ANNE LISE KJAER "Uspješna budućnost" za različite ljude znači različite stvari Izvršna direktorica i osnivačica Kjaer Globala, futuristica Anne Lise Kjaer, koristi svoje dizajnersko obrazovanje da predvidi i pojednostavi složene trendove budućnosti, poslovanja i inovacija. Uvrštena je u top 7 futurista, članica je IPE savjetodavnog odbora singapurske URA-e (Uprava za obnovu urbanih područja) i nosi počasnu titulu veleposlanice dobre volje u Kopenhagenu. Što mislite o pojmovima "novo razmišljanje", "učenje u brzom ciklusu" i "agilnost"? - Ti su pojmovi vrlo važni u kontekstu vodstva i razmišljanja o budućnosti i ključnim vještinama za snalaženje među složenim promjenama. Kad sam se počela baviti futurologijom, raznolikost i pusta brojnost trendova, kao i prezasićenost informacijama i bavljenje spoznajama koje su bile oprečne, često su mi bili izazov. Budući da sam se prethodno bavila dizajnom, shvatila sam da mi je potreban sustav za integraciju spoznaja iz "lijeve strane mozga" (opipljivijih i racionalnijih podataka) i trendova iz "desne strane mozga" (blažih i manje opipljivih pokretača u društvu). Primjena dizajnerskog načina razmišljanja pokazala mi se zgodnom kako bih na smislen način povezala konce i razumjela događaje, ljudsko ponašanje, kulturu i svijet oko sebe. Ono što nazivam razmišljanjem cijelim mozgom počelo je rano na mom putu bavljenja futurologijom, a danas sam posvećena cjeloživotnom učenju jer se svijet trendova nikad ne prestaje razvijati. Kako, kao medijska komentatorica, vidite kulturu lažnih vijesti, posebno kad je riječ o informacijama o pandemiji? - Lažne vijesti nisu novost. Neistinite priče ili anegdote postojale su kroz cijelu povijest. Prosvjetiteljski mislioci vjerovali su da mogu stvoriti bolji svijet ako unaprijede ljude i društvo. To je zapravo slično današnjim raspravama o budućnosti. Ono što je relativno novo jest brendiranje lažnih vijesti i način na koji utjecajne osobe (influenceri) upotrebljavaju društvene mreže kako bi sve što im se ne sviđa proglasili lažnim vijestima. Kako sve više ulazimo u informacijsko doba, vjerujem da ljudi postaju svjesniji tog problema. Ne vjerujemo vijestima, a svakako ne propagandi političara. Nove paradigme u komunikaciji mijenjaju naš odnos prema jeziku i stavljaju na kušnju povjerenje koje imamo jedni prema drugima. Kakva je to antropocentrična perspektiva poslovanja koju često spominjete? - Biti antropocentričan znači imati sposobnost razumijevanja ljudi u smislu njihovih istinskih želja i potreba umjesto primjenjivanja skupa vanjskih kriterija i nastojanja da se ljudi uklope među pravila s kojima ne nalaze poveznice. To podrazumijeva razumijevanje ljudi unutar i izvan organizacije bez obzira na vrstu poslovanja ili djelatnosti. Biti antropocentričan znači imati sveobuhvatan i empatičan način razmišljanja. Sposobnost slušanja i prakticiranja onoga što nazivam razmišljanjem cijelim mozgom dobar je početak. Riječ je o upotrebi iste količine racionalnosti i mekih vještina kao što su empatija i kreativnost. Što za vas znači pojam "uspješna budućnost", tj. kako ona zapravo izgleda? - Očito je da "uspješna budućnost" za različite ljude znači različite stvari: postoji politički, gospodarski i kulturni kontekst, demografija i razne druge okolnosti kao što su klima i dobrobit. Iz tog je razloga preispitivanje obrazovanja uz istodobno njegovanje raznolikosti i uključenosti (globalni ciljevi UN-a) ključno za svaku smislenu kartu budućnosti. Ulaganje u čovječanstvo ključno je za "uspješnu budućnost", a obuhvaćat će cjeloživotno učenje, otpornost, dobrobit 4.0 i digitalnu (d) emokraciju. Kako razmišljati o budućnosti nakon ovog neizvjesnog razdoblja pandemije? - Dugoročni utjecaj trenutačne krize teško je predvidjeti, ali ona bi vrlo vjerojatno mogla ubrzati radikalne promjene u našim sklonostima i ponašanju. Nekoliko se trendova ubrzalo, a drugi su u zastoju. Ono što je sigurno jest da kulturne sile i tektonske promjene u tehnologiji, vrijednostima i uvjerenjima zahtijevaju potpuno novu viziju poslovnog i društvenog angažmana. FOTOGRAFIJA: DVORA PHOTOGRAPHY 205
- Page 154: GG STREET STYLE Suknja Max Mara FOT
- Page 157 and 158: FOTOGRAFIJA: PROFIMEDIA Miris dobro
- Page 159 and 160: 3 / 1 / 4 / 2 / 5 Brojni su umjetni
- Page 162 and 163: GG INDUSTRIJA LJEPOTE Novo lice fac
- Page 164 and 165: GG UČINKOVITE FORMULE / 3 / 2 / 5
- Page 166 and 167: GG X POLIKLINIKA ESTERA Tretmani s
- Page 168 and 169: GG ESTETIKA Nikola Milojević Lije
- Page 170 and 171: GG LJEPOTA IZNUTRA Kodovi suplemena
- Page 172 and 173: GG X ONE&ONLY PORTONOVI Razgovarali
- Page 174 and 175: 'Volim način na koji je dizajniran
- Page 176 and 177: GG ODNOSI FOTOGRAFIJA: DEPOSITPHOTO
- Page 179 and 180: FOTOGRAFIJA: FERM LIVING male stvar
- Page 181 and 182: Tongue Kiss - gazpacho od rabarbare
- Page 183 and 184: Kao i kod ostalih jela, tako i kod
- Page 185 and 186: kAntwich - sladoledni mravlji sendv
- Page 187 and 188: 1984 - jelo nazvano po istoimenom z
- Page 189 and 190: MOŽETE LI ZAMISLITI DA KUPITE KUĆ
- Page 191 and 192: "Svako godišnje doba je prekrasno
- Page 193 and 194: Park Place des Vosges Prostrani par
- Page 195 and 196: Osnivanje vlastitog arhitektonskog
- Page 197 and 198: 197
- Page 199 and 200: Nedostajala vam je kvalitetna zabav
- Page 201 and 202: Trgovački lanac Kaufland uspješno
- Page 203: potaknula da se još više trude i
- Page 207 and 208: Kunst Haus Bregenz, Project Native
- Page 209 and 210: JUsprkos brojnim narativnim linijam
- Page 211 and 212: Kratki roman "Štefica Cvek u ralja
- Page 213 and 214: ZELENI POVRATNIK U DIGITALNI SVIJET
- Page 215 and 216: Dakle, ovo je Željkov post. Sharea
- Page 217 and 218: MAČKASTE, OKRUGLE ILI STROGO PRAVO
azgovarao SRĐAN SANDIĆ<br />
PREDVIĐANJA I KOLIKO SU POUZDANA?<br />
ANNE LISE KJAER<br />
"Uspješna budućnost"<br />
za različite ljude<br />
znači različite stvari<br />
Izvršna direktorica i osnivačica Kjaer Globala, futuristica<br />
Anne Lise Kjaer, koristi svoje dizajnersko obrazovanje da<br />
predvidi i pojednostavi složene trendove budućnosti,<br />
poslovanja i inovacija. Uvrštena je u top 7 futurista, članica je<br />
IPE savjetodavnog odbora singapurske URA-e (Uprava za<br />
obnovu urbanih područja) i nosi počasnu titulu veleposlanice<br />
dobre volje u Kopenhagenu.<br />
Što mislite o pojmovima "novo razmišljanje", "učenje u<br />
brzom ciklusu" i "agilnost"?<br />
- Ti su pojmovi vrlo važni u kontekstu vodstva i razmišljanja<br />
o budućnosti i ključnim vještinama za snalaženje među<br />
složenim promjenama. Kad sam se počela baviti futurologijom,<br />
raznolikost i pusta brojnost trendova, kao i prezasićenost<br />
informacijama i bavljenje spoznajama koje su bile oprečne,<br />
često su mi bili izazov. Budući da sam se prethodno bavila<br />
dizajnom, shvatila sam da mi je potreban sustav za integraciju<br />
spoznaja iz "lijeve strane mozga" (opipljivijih i racionalnijih<br />
podataka) i trendova iz "desne strane mozga" (blažih i manje<br />
opipljivih pokretača u društvu). Primjena dizajnerskog načina<br />
razmišljanja pokazala mi se zgodnom kako bih na smislen<br />
način povezala konce i razumjela događaje, ljudsko ponašanje,<br />
kulturu i svijet oko sebe. Ono što nazivam razmišljanjem<br />
cijelim mozgom počelo je rano na mom putu bavljenja<br />
futurologijom, a danas sam posvećena cjeloživotnom učenju<br />
jer se svijet trendova nikad ne prestaje razvijati.<br />
Kako, kao medijska komentatorica, vidite kulturu lažnih<br />
vijesti, posebno kad je riječ o informacijama o pandemiji?<br />
- Lažne vijesti nisu novost. Neistinite priče ili anegdote<br />
postojale su kroz cijelu povijest. Prosvjetiteljski mislioci<br />
vjerovali su da mogu stvoriti bolji svijet ako unaprijede ljude i<br />
društvo. To je zapravo slično današnjim raspravama o<br />
budućnosti. Ono što je relativno novo jest brendiranje lažnih<br />
vijesti i način na koji utjecajne osobe (influenceri)<br />
upotrebljavaju društvene mreže kako bi sve što im se ne sviđa<br />
proglasili lažnim vijestima. Kako sve više ulazimo u<br />
informacijsko doba, vjerujem da ljudi postaju svjesniji tog<br />
problema. Ne vjerujemo vijestima, a svakako ne propagandi<br />
političara. Nove paradigme u komunikaciji mijenjaju naš odnos<br />
prema jeziku i stavljaju na kušnju povjerenje koje imamo jedni<br />
prema drugima.<br />
Kakva je to antropocentrična perspektiva poslovanja<br />
koju često spominjete?<br />
- Biti antropocentričan znači imati sposobnost razumijevanja<br />
ljudi u smislu njihovih istinskih želja i potreba umjesto primjenjivanja<br />
skupa vanjskih kriterija i nastojanja da se<br />
ljudi uklope među pravila s kojima ne nalaze poveznice.<br />
To podrazumijeva razumijevanje ljudi unutar i izvan organizacije<br />
bez obzira na vrstu poslovanja ili djelatnosti.<br />
Biti antropocentričan znači imati sveobuhvatan i empatičan<br />
način razmišljanja. Sposobnost slušanja i prakticiranja onoga<br />
što nazivam razmišljanjem cijelim mozgom dobar je početak.<br />
Riječ je o upotrebi iste količine racionalnosti i mekih vještina<br />
kao što su empatija i kreativnost.<br />
Što za vas znači pojam "uspješna budućnost", tj. kako ona<br />
zapravo izgleda?<br />
- Očito je da "uspješna budućnost" za različite ljude znači<br />
različite stvari: postoji politički, gospodarski i kulturni kontekst,<br />
demografija i razne druge okolnosti kao što su klima i<br />
dobrobit. Iz tog je razloga preispitivanje obrazovanja uz istodobno<br />
njegovanje raznolikosti i uključenosti (globalni ciljevi<br />
UN-a) ključno za svaku smislenu kartu budućnosti. Ulaganje u<br />
čovječanstvo ključno je za "uspješnu budućnost", a obuhvaćat<br />
će cjeloživotno učenje, otpornost, dobrobit 4.0 i digitalnu (d)<br />
emokraciju.<br />
Kako razmišljati o budućnosti nakon ovog neizvjesnog<br />
razdoblja pandemije?<br />
- Dugoročni utjecaj trenutačne krize teško je predvidjeti,<br />
ali ona bi vrlo vjerojatno mogla ubrzati radikalne promjene u<br />
našim sklonostima i ponašanju. Nekoliko se trendova ubrzalo,<br />
a drugi su u zastoju. Ono što je sigurno jest da kulturne sile i<br />
tektonske promjene u tehnologiji, vrijednostima i uvjerenjima<br />
zahtijevaju potpuno novu viziju poslovnog i društvenog<br />
angažmana.<br />
FOTOGRAFIJA: DVORA PHOTOGRAPHY<br />
205
Change language