Gloria Glam 086

Kreacije
britanske
dizajnerice
Stelle
McCartney
napravljene
od tekstilnog
otpada te od
ekoloških i
veganima
prihvatljivih
materijala
Talijanska
kuća Versace
odustala je
od upotrebe
krzna pa su
najčupavije
kreacije one od
vunenog pletiva
i mohera
tržišta denima rasti do 83,2 milijarde dolara, situacija može
biti samo sve gora. Stoga su i u proizvodnji denima u svim
njegovim fazama, od uzgoja biljke pamuka do gotovog
proizvoda, napravljeni značajni pomaci.
Američka marka denima Wrangler,
primjerice, pri otkupu pamuka prednost
daje onom s plantaža s regenerativnim
načinom uzgoja, što znači da
poljoprivrednici ne koriste pesticide i druge
uobičajene metode proizvodnje, već pamuk
sade s biljnim kulturama koje pružaju prirodnu obranu u borbi
s nametnicima na biljci pamuka. Inače, regenerativna
poljoprivreda koja se oslanja na stare i zaboravljene metode
prirodnog uzgoja budućnost je poljoprivrede.
Internacionalna kompanija Lenzing Group lani je pak
predstavila zamjensko vlakno za proizvodnju traperica,
proizvedeno od inovativne vrste viskoze koja se lakše i s
manjom potrošnjom vode od pamučnog vlakna boji u plavo, a
to je vlakno nagrađeno priznanjem Ecolabel Standard za
tekstilne proizvode koju dodjeljuje Europska unija.
Kad je riječ o samoj proizvodnji traperica, belgijska tekstilna
kompanija Devan je u suradnji s tehnološkom kompanijom
Jeanologia nedavno predstavila inovativni način proizvodnje
e-Flow u kojem se koristi neusporedivo manja količina vode i
kemikalija nego u tradicionalnoj metodi pranja, bojenja,
bijeljenja i ispiranja. No, sve to još uvijek ne rješava možda i
najveći problem tekstilne i modne industrije - otpad. Tim se
problemom bavi globalna inicijativa Jeans Redesign koja
okuplja 72 proizvođača, modna dizajnera i trgovca denimom
kako bi se udruženim snagama zalagali za proizvodnju što
kvalitetnijih, a time i dugotrajnijih proizvoda od džinsa, i koja
pritom promovira model kružnog gospodarstva. Taj je model i
inače u fokusu sve većeg broja razvijenih zemalja, pa tako i
Europske unije, a opisuju ga tzv. tri R - reduce, recycle, reuse,
odnosno reduciraj, recikliraj, prenamijeni. Tim se modelom
vodi sve više dizajnera i modnih brendova, naročito malih i
neovisnih kojima je lakše promijeniti poslovanje od tekstilnih
divova duge tradicije, kao i modni debitanti čije je poslovanje od
početka zasnovano na održivom modelu.
Jedan od najvećih inkubatora takvog načina poslovanja
nastao je 2017. u sklopu studija mode na glasovitom
londonskom modnom sveučilištu Central Saint Martins.
Polaznici kolegija Maison/o o održivoj modi posvećeni su
dizajniranju odjeće od ekoloških materijala dobivenih
inovativnim postupcima proizvodnje iz otpadne biomase te od
različitih vrsta otpada koji se, oplemenjen kreativnošću
budućih dizajnera, pretvara u atraktivne odjevne predmete i
modne dodatke. Tako studenti, primjerice, koriste odbačene
elektroničke komponente, električne žice i ribarske mreže,
talogom kave i čajem boje tekstil, ali se udružuju i s
biotehnolozima ne bi li pronašli materijale nove generacije kao
što je bio čipka od korijena povrtnih biljaka uzgojenih
genetskim inženjeringom.
Projekt financijski podupire modna korporacija LVMH, koja
u svom portfelju ima svjetski poznate luksuzne brendove Louis
Vuitton, Christian Dior i Tiffany &Co., što je samo dokaz da je
promjena, bez obzira na tradicionalne stavove još uvijek
znatnog dijela aktera uključenih u modnu industriju, neizbježna
želi li se da ona i dalje postoji.
Francuska
dizajnerica Marine
Serre kreira
kolekcije od
odbačenog tekstila
koji dorađuje i
pretvara u
atraktivne odjevne
predmete
147