ZSHB

Tko su žene koje upravljaju najuspješnijim domaćim 

tvrtkama prema prihodu i rezultatima u 2021. godini

ILUSTRACIJA: ISTOCK 

sadržaj 

8PROTIV USPAVANE 

TRADICIJE 

Komentar Viktora 

Vresnika o ženama na 

čelnim pozicijama u 

hrvatskim tvrtkama 

12 

KOLUMNA/TANJA 

PURETA 

Zašto je empatija alfa i 

omega međuljudskih 

odnosa 

14 

MARTINA DALIĆ 

Zajedničkim snagama do 

uspjeha 

16 

ANITA LETICA 

Važnost poslovnih 

odnosa u kojima se svi 

osjećaju partnerski 

20 

JASNA MANDAC 

Prava odluka u pravo 

vrijeme 

22 

SABINA ŠKRTIĆ 

Poslovni sustav nove 

generacije 

26 

IRENA WEBER 

Budućnost je u rukama 

poduzetnika 

28 

KOLUMNA/MARTINA 

VEROVIĆ 

Strast prema poslu je 

zarazna 

30 

VEDRANA JELUŠIĆ KAŠIĆ 

Poslovanje prilagođeno 

potrebama klijenata 

34 

TAMARA KARAGITY 

Ključna vještina lidera 21. 

stoljeća 

36 

JASENKA JOUKHADAR 

Zaposlenici kao najveća snaga 

40 

IVANA MARKOVIĆ 

Treba prihvatiti nove 

izazove 

43 

NATAŠA KRUPLJANIN 

Interes žena za svijet 

tehnologije 

44 

DAJANA MRČELA 

Održivost kao načelo 

poslovanja 

48 

RENATA BERNARDA 

MAREVIĆ 

Za kormilom najbolje 

hrvatske marine 

50 

MARTA BULHAK 

Timsko svladavanje izazova 

56 

KOLUMNA/TAMARA 

SENČAR PERKOV 

Dobrobit kompanije i 

radnika 

60 

VICTORIA ZINCHUK 

Ambicije pretvaramo u 

stvarnost 

64 

IVANA GALIĆ BAKSA 

Njegovo veličanstvo - 

gledatelj 

66 

KOLUMNA/DUBRAVKA 

ŠTEFANAC VINOVRŠKI 

Novo lice empatije 

68 

LANA JURČEVIĆ 

Najbolje od prirode i 

znanosti 

73 

FININA LISTA 

NAJMOĆNIJIH ŽENA 

98 

NAJBOLJI ŽENSKI 

BIZNIS PODCAST 

GLAVNA UREDNICA 

Alenka Ostrihon 

UREDNICA IZDANJA 

Livia Čveljo 

SURADNICI 

Matija Boltižar, Feđa Kalebić, Damir Leljak 

Nevio Pintar, Kristinka Šćavina, Jozo Vrdoljak 

GRAFIČKA REDAKCIJA 

Goran Žunić 

REDAKTURA 

Ana Jelinić, Natalija Štimac 

TAJNICA REDAKCIJE 

Snježana Maretić 

NASLOVNA STRANICA 

Tomislav Botić, Tipometar d.o.o. 

PRODAJA OGLASNOG PROSTORA 

Aleksandra Hrovatin, direktorica marketinga za izdanja Glorije 

aleksandra.hrovatin@hanzamedia.hr, 01/6173-803 

PROMOCIJA 

Zrinka Čeović, 

zrinka.ceovic@hanzamedia.hr; 01/6173-788 

Adresa redakcije: Koranska 2, Zagreb 

Telefon: 01/6103-250, fax: 01/6103-252 

e-mail: gloria@hanzamedia.hr, www.gloria.hr 

NAKLADNIK 

HANZA MEDIA d.o.o., Zagreb, Koranska 2 

UPRAVA 

Ana Hanžeković Krznarić (predsjednica Uprave) 

Zorica Vitez Sever (članica Uprave) 

Igor Cenić (član Uprave) 

PROKURISTI 

Amalija Bilušić (direktorica financija, računovodstva i kontrolinga) 

NADZORNI ODBOR 

Gvozden Srećko Flego, Maja Šilhard, Marijana Raguž, 

Krešimir Ćosić, Ana-Marija Presečan 

IZDAVAČKI SAVJET 

Damir Boras, Petar Miladin, Davor Majetić, Vesna Barić Punda, 

Dragan Ljutić, Mario Zovak 

DIREKTOR IZDAVAŠTVA 

Tomislav Wruss 

DIREKTOR PRODAJE OGLASNOG PROSTORA 

Igor Cenić 

DIREKTOR DIGITALNIH OPERACIJA 

Stipe Grubišić 

DIREKTORICA KORPORATIVNIH 

KOMUNIKACIJA I PROMOCIJE 

Paola Ježić 

DIREKTOR PROIZVODNJE, PRETPLATE I PRODAJE 

Igor Volarević 

SLUŽBENIK ZA ZAŠTITU OSOBNIH PODATAKA 

Adresa: HANZA MEDIA d.o.o. / Koranska 2 / 10000 Zagreb / Za 

službenika za zaštitu osobnih podataka / 

dpo@hanzamedia.hr / 01 617 39 39 

SERVISI I KONTAKTI 

Prodaja novina: 01 617 3870 

Pretplata: 01 225 5374, pretplata@hanzamedia.hr 

CROPIX: 01 610 3117, 01 610 3090 / fax: 01 610 3033, cropix@ 

hanzamedia.hr, www.cropix.hr 

DISTRIBUCIJA ZA INOZEMSTVO 

Uvoznik za Sloveniju: EKDIS d.o.o., Vevška cesta 52, 1260 Ljubljana- 

Polje; Uvoznik za BiH: Ipress d.o.o., Fra. Dominika Mandića 24A, 

88220 Široki Brijeg, tel. 039 706 287; Uvoznik za Srbiju: PRESS 

INTERNATIONAL d.o.o., Prof Grčića 1b, Novi Sad 

Uvoznik za Austriju: Morawa Pressevertrieb GmbH & Co KG, 

Hackinger Strasse 52, 1140, Wien; Uvoznik za Makedoniju: Media 

Print Macedonia, Skupi bb, 1000 Skoplje; Uvoznik za Njemačku: 

W.E.SAARBACH GmbH, Hans Böckler Str. 19, 50354 Hürth 

Hermülheim, Deutschland 

TISAK 

Vjesnik d.d., 10000 Zagreb, Slavonska avenija 4 

© 2022. HANZA MEDIA. Sva prava pridržana. Za umnožavanje u bilo 

kojem obliku, iznajmljivanje, priopćavanje javnosti u bilo kojem 

obliku, uključujući internet, kao i prerađivanje na bilo koji način bilo 

kojeg dijela ili ove publikacije u cijelosti potrebno je zatražiti pisano 

dopuštenje nositelja prava. 

Kontakt: HANZA MEDIA 01/6103-250 

4


uvodnik 

I 

u ovogodišnjem broju magazina Ženska 

snaga hrvatskog biznisa donosimo Fininu 

listu najuspješnijih poslovnih žena te ih 

predstavljamo kroz kolumne i razgovore, a 

lajtmotiv novog broja, ali i naše konferencije 

Gloria Business Talks, jest empatija. 

Većina naših sugovornica slaže se kako je 

to jedna od najvažnijih osobina današnjeg 

lidera i da nije riječ o floskuli, već o zaista važnoj 

temi u poslovnoj zajednici. Empatija se dugo smatrala 

mekom vještinom, a tek je nedavno postala veoma važna 

karakteristika uspješnih lidera. Taj trend potaknut je 

potrebom da se nastavi održavati produktivnost zaposlenika 

tijekom pandemije. Budući da smo se našli u 

veoma nestabilnim vremenima na globalnoj razini, ljudi 

se suočavaju s većim količinama stresa, tjeskobe i 

depresije. To sve rezultira time da klijenti, zaposlenici, 

partneri i kolege trebaju empatičniji pristup i cijenit će 

lidera koji se trudi to i pokazati. I to nisu samo nagađanja. 

Nedavna studija Catalysta provedena na 900 zaposlenika 

otkrila je da nadređeni koji prakticiraju empatiju 

imaju zainteresiranije i učinkovitije ljude, ali i profitabilnije 

poslovanje. Prvi korak prema iskazivanju empatije 

je razumijevanje. To iziskuje aktivno slušanje vezano 

za probleme s kojima se zaposlenik nosi i postavljanje 

pravih pitanja kako bi se stvorilo povjerenje. Takav 

lider odvojit će vrijeme da provjeri kako je njegov tim. 

Pronalaženje vremena za razgovor sa zaposlenicima o 

stvarima koje nisu nužno vezane samo za posao može 

biti poticajno za okolinu, ali nosi i osjećaj inkluzivnosti. 

Lideri koji se vode empatijom stvaraju snažnije veze 

koje će pomoći ljudima i tvrtkama. Uostalom, možda 

će i liderima jednoga dana biti potrebno da netko prema 

njima pokaže empatiju. 

Urednica izdanja 

5

Jake žene protiv 

uspavane tradicije 

Žena na utjecajnim pozicijama ne nedostaje, 

štoviše, sve ih je više i sve su utjecajnije, 

a u većini zemalja danas ih podupire i 

legislativa, koja više ne prepoznaje muškožensku 

različitost u pristupu 

Ktekst VIKTOR VRESNIK 

6 

ažu da se stvari mijenjaju nabolje. Sve donedavno 

vjerojatno su i bili u pravu. Svježa statistika, 

međutim, ukazuje na zaokret prema 

konzervativnoj prošlosti. Dvije publikacije 

Svjetskog gospodarskog foruma koje donose 

analizu jednakosti među spolovima signaliziraju 

zaokret. 

U prvoj, iz 2016., piše: “Proći će još 118 

godina prije nego što žene budu imale jednake 

izglede za karijeru kao muškarci. Ni jedna 

zemlja na svijetu do danas nije smanjila rodni 

jaz. Čak i dok žene na čelu upravljaju multinacionalnim 

kompanijama i velikim gospodarstvima, 

stvarnost je radni svijet koji još uvijek 

isključuje, slabo plaća, previđa i iskorištava 

polovicu svojih dostupnih talenata”. 

Pet godina kasnije istoimeni dokument 

davoških analitičara odgađa zacrtanu granicu 

izjednačavanja: “Još jedna generacija žena 

morat će čekati na ravnopravnost. Kako se i 

dalje osjeća utjecaj pandemije covida-19, rok 

za smanjenje globalnog rodnog jaza povećao 

se na 135,6 godina”. 

U 156 zemalja obuhvaćenih indeksom 

Svjetskog gospodarskog foruma žene zauzimaju 

samo 26,1 posto od oko 35.500 parlamentarnih 

mjesta i samo 22,6 posto od preko 

3400 ministarskih fotelja širom svijeta. U 81 

zemlji nikada žena nije bila na čelu države. 

Uz trenutnu stopu napretka, Svjetski gos- ►Ƌ

7 

ILUSTRACIJA: ISTOCK

‘‘ 

Svim ženama koje su dospjele na ovogodišnju 

ljestvicu treba čestitati dvaput. Prvo zato što 

su se usudile stati za kormilo, drugi put jer 

su kompanije kojima su na čelu dovele do 

željenog rezultata 

8


podarski forum procjenjuje da će trebati još 

145,5 godina da se postigne ravnopravnost 

spolova u politici. 

Europa, pogotovo njezin sjever, dugo je s 

pravom bila ponosna na svoj visoki stupanj 

spolne (i rodne) ravnopravnosti. Na globalnoj 

ljestvici muško-ženske ravnopravnosti Island 

je godinama prvi, a slijede Finska, Norveška, 

Novi Zeland i Švedska. Hrvatska se na toj ljestvici 

izgubila, ali vidljiva je u statistici prihoda, 

koja otkriva da žene u Hrvatskoj zarađuju 

11,2 posto manje nego muškarci, što nije 

dobro, ali bolje je od 13-postotnog negativnog 

prosjeka Europske unije. Loše je što statistika 

pokazuje da se jaz u Hrvatskoj od 2013. do 

danas povećao za 3,5 posto. 

Vratimo se, međutim, europskom sjeveru. 

Island je prije četiri godine aktivirao zakon 

prema kojemu su kompanije dužne dokazati 

da pošteno, bez spolne diskriminacije, plaćaju 

zaposlenike i zaposlenice. Ako to ne učine, 

prijeti im ozbiljna novčana kazna. Novost u 

zakonu nije jednaka plaća za jednaki rad, to 

je na Islandu propisano još 1961., sada, međutim, 

inspektori provjeravaju poslodavce nasumično, 

bez prijava. Statistika Gospodarskog 

foruma pokazuje da Island od svih zemalja na 

svijetu ima najbolji mehanizam zaštite muškoženske 

ravnopravnosti. Inspektori, međutim, i 

dalje svake godine registriraju nepravilnosti. 

Island je još po nečemu bio prvi - Vigdís 

Finnbogadóttir, glumica i umjetnička direktorica 

kazališta u Reykjaviku, postala je 1980. 

prvom demokratski izabranom predsjednicom 

države na svijetu. Njenoj kandidaturi i izborima 

na kojima se suočila s četiri snažna muška 

protivnika prethodio je veliki štrajk Islanđanki 

u kojemu je sudjelovalo 90 posto islandske 

ženske populacije. Islanđanke su zasad jedine 

koje su jednako organizirano štrajkale na 

poslu, ali i kod kuće. Finnbogadóttir je pobijedila 

s razlikom od 1,5 postotnog boda i odradila 

puna tri predsjednička mandata. 

Upravo na tom, političkom terenu stižemo 

do paradoksa. Obrazovana i liberalna Europa 

sve donedavno teško je pristajala na žene u 

izvršnoj političkoj vlasti. Po muško-ženskoj 

ravnopravnosti po mnogočemu nerazvijenija 

Azija tu se pokazala otvorenijom. Republikom 

Tanu Tuvom, državicom koja je postojala od 

1921. do 1944. u razdoblju od osamostaljenja 

od Kine do ulaska u SSSR, predsjedala 

je (prvo parlamentom, a onda i državom) 

Khertek Anchimaa-Toka, supruga stvarnog 

vrhovnog vođe Salchaka Toke. Bila je prva 

žena na vrhu države koja nije imala kraljevsku 

funkciju. Danas bi malo tko znao za Tuvu da 

nema tuvanske grlene glazbe (tuvanska grupa 

Huun Huur Tu nastupila je u zagrebačkom 

Vintage Industrial baru 2019.), u posljednje 

vrijeme spominje se i kao zavičajno mjesto 

ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua. 

Prva prava, znači demokratski izabrana 

predsjednica u Aziji bila je ipak Corazon 

Aquino, 1986., izabrana predsjednica Filipina 

(ipak šest godina nakon Finnbogadóttir). 

Značajno jači je, međutim, bio trio premijerki 

- Sirimavo Bandaranaike na Šri Lanki (prvi 

od tri mandata započela je još 1960.), Indira 

Gandhi u Indiji (1966.) i Benazir Bhutto u 

Pakistanu (prvi mandat 1988.). 

Europa se sa svojom prvom (ali politički 

izuzetno jakom) premijerkom suočila 1979. 

kada je Margaret Thatcher promijenila smjer 

britanske povijesti, a potkraj mandata, u suradnji 

s Ronaldom Reaganom, potaknula raspad 

europskog istočnog “komunističkog bloka”. 

Kada je 2005. Njemačkom zavladala Angela 

Merkel, kancelarka koja je obilježila prva dva 

desetljeća novog milenija, teren je već bio 

pripremljen. Koliko god da joj danas zamjeraju 

održavanje prebliskih veza s Rusijom, 

u velikoj mjeri zaslužna je za dosad najveći 

ekonomski procvat Njemačke, kao i za uspostavljanje 

političke i ekonomske ravnoteže 

u Europskoj uniji. Europa bi danas izgledala 

znatno drukčije da nije bilo Thatcher i Merkel. 

Za današnju EU, kao i za svijet koji živi 

pod prijetnjom nove velike ekonomske krize, 

značajnije su vjerojatno druge dvije žene 

- Christine Lagarde, bivša izvršna direktorica 

Međunarodnog monetarnog fonda, danas 

predsjednica Europske središnje banke, i 

Kristalina Georgieva, njena nasljednica na 

čelu MMF-a. Lagarde, koja je na vrh MMF-a 

stigla nakon velikog seksom obojenog skandala 

francuskog politički lijevo usmjerenog 

“socijalističkog” šefa Dominiquea Strauss- 

Kahna, dosad se uspješno, i u MMF-u gdje je 

pomogla Grčkoj, ali i kreditnim bankama u 

Njemačkoj i Francuskoj, u velikoj krizi 2009., 

i sada u razdoblju prijeteće, ali još, iako teško, 

kontrolirane inflacije, oduprla pritiscima da 

zaoštri monetarnu politiku, čime bi u crno ►Ƌ 

9

zavila većinu europskih siromašnijih dužnika. 

Georgieva, koja je u vrh globalnih financija 

stigla iz posttranzicijske, siromašne Bugarske, 

pokazala je da i MMF može biti socijalno 

odgovorna institucija. 

U razdoblju bez povijesnog presedana, u 

Europskoj uniji, gdje Ursula von der Leyen 

predsjeda Europskom komisijom, žene su premijerke 

u sedam država (u Danskoj, Švedskoj, 

Finskoj, Estoniji, Litvi, Slovačkoj i Grčkoj), a 

njima će se pridružiti i osma, Giorgia Meloni, 

kada uspije sastaviti vladu u Italiji. Žene su na 

čelu vlade i u Ujedinjenom Kraljevstvu i na 

Islandu. 

Jake žene u biznisu davno su pokazale da 

za njih rodna diskriminacija ne vrijedi. Indra 

Nooyi, u Madrasu (danas Chennai) rođena vlasnica 

triju diploma - iz kemije, fizike i matematike 

- vodila je PepsiCo od 2006. do 2018., 

danas je u Nadzornom odboru Amazona. Carly 

Fiorina kao predsjednica tehnološkog konglomerata 

Hewlett Packard bila je prva žena CEO 

na Fortuneovoj ljestvici top 20, ali i republikanska 

protukandidatkinja Hillary Clinton na 

predsjedničkim izborima 2016. (istisnuo ju je 

Donald Trump). Katherine Graham bila je na 

čelu izdavača Washington Posta od 1961. do 

1991. i predsjedala kompanijom u vrijeme afere 

Watergate. Sheryl Sandberg operativno je 

vodila Facebook od 2012. do transformacije u 

Metu u kolovozu ove godine… Mogli bismo 

nabrajati unedogled. 

U Hrvatskoj su Savka Dabčević Kučar i 

Milka Planinc otvorile vrata politički utjecajnim 

ženama još u vrijeme Jugoslavije. 

U kratkoj povijesti samostalne države imali 

smo već premijerku (Jadranka Kosor) i predsjednicu 

(Kolinda Grabar-Kitarović), a snažan 

otisak i u politici i u biznisu već dosad je 

ostavila Martina Dalić, prva na ovogodišnjoj 

ljestvici moćnih predsjednica uprave, prvo 

tijekom ranih pregovora Hrvatske s međunarodnim 

financijskim institucijama, kasnije kao 

ministrica financija u Vladi Jadranke Kosor 

i kao potpredsjednica prve Vlade Andreja 

Plenkovića. Danas vodi Podravku, s vidljivim 

pomakom nabolje. Gordana Kovačević već 18 

godina vodi kompaniju Ericsson Nikola Tesla 

i utjecajna je ne samo u hrvatskim poslovnim 

krugovima nego i u švedskom sjedištu korporacije. 

Vedrana Jelušić-Kašić nakon puna dva 

mandata na vrhu zagrebačkog ureda Europske 

banke danas je u Upravi PBZ-a, Irena Weber 

nova je direktorica Hrvatske udruge poslodavaca… 

Ukratko, žena na utjecajnim pozicijama ne 

nedostaje, štoviše, sve ih je više i sve su utjecajnije. 

U većini zemalja danas ih podupire i 

legislativa, koja više ne prepoznaje muškožensku 

različitost u pristupu. Svugdje, iako 

na sjeveru nešto manje, a na jugu izraženije, 

snažne žene u napredovanju koči tradicija, 

koja teško prihvaća duh vremena. Rezultat: 

‘‘ 

Island je prije četiri 

godine aktivirao 

zakon prema kojemu 

su kompanije 

dužne dokazati da 

pošteno, bez spolne 

diskriminacije, 

plaćaju zaposlenike i 

zaposlenice 

u cijeloj Europskoj uniji zaposleno je više 

muškaraca nego žena. Na razini EU razlika u 

zaposlenosti muškaraca i žena iznosi 11 posto 

- zaposleno je 78 posto muškaraca i 67 posto 

žena. Najveći jaz i dalje je na jugu i jugoistoku 

- u Italiji, Rumunjskoj, Grčkoj, Malti. 

Prilično je loše i u srednjoeuropskom krugu, 

u Mađarskoj, Poljskoj i Češkoj (više od 15 

posto). Hrvatska se smjestila na 12. mjestu 

od 27 zemalja Unije s razlikom od 11,2 posto. 

Najmanji jaz imaju Litva, Finska, Latvija i 

Švedska. I, naravno, Island, kao zemlja najveće 

jednakosti, ali izvan EU. 

Zato svim ženama koje su dospjele na ovogodišnju 

ljestvicu treba čestitati dvaput. Prvo 

zato što su se usudile stati za kormilo, drugi put 

jer su kompanije kojima su na čelu dovele do 

željenog rezultata. Ponekad i više od toga. ■ 

10

11 

ILUSTRACIJA: ISTOCK

FOTOGRAFIJA: JURAJ PODVORAC 

MR. SPEC. TANJA PURETA, MAG. PSYCH., RAMIRO CENTAR 

Empatija - alfa i omega 

međuljudskih odnosa 

Upravo se ova osobina 

smatra najvažnijom 

kod dobrih i 

uspješnih lidera, a 

najvažniji preduvjet 

za nju je istinska 

zainteresiranost za 

sugovornika 

Empatija je pojam koji se često 

koristi u svakodnevnoj komunikaciji. 

Svi je doživljavaju iznimno 

važnom i u privatnom i u 

poslovnom okruženju. Štoviše, 

kad govorimo o empatiji, nekako 

se podrazumijeva da je svima jasno što je 

to i kako se ponašati empatično. U tom kontekstu 

često znamo nekome i prigovoriti da nije 

dovoljno empatičan, a da mu ne objasnimo što 

pod time konkretno mislimo. Međutim, malotko 

uistinu razumije što je zapravo empatija, 

zašto je važna i kako je postići. 

O njoj se ne uči sustavno u školi. Učimo je 

pomoću savjeta koje dobivamo od okoline 

(obitelji, prijatelja, autoriteta, kolega). Ti su 

savjeti ponekad vrlo jasni i korisni, ali ponekad 

zbunjujući, kontradiktorni, pa čak i kontraproduktivni. 

Konkretno, često čujemo savjete 

poput onog da u poslu nema mjesta emocijama, 

da nadređeni treba biti emocionalno distanciran 

od onih kojima rukovodi, da je suosjećanje 

slabost i sl. Iz tih savjeta nije uvijek baš jasno 

kada trebamo biti empatični, s kojim ljudima, u 

kojoj mjeri, koliko često, s kojom svrhom. 

Stoga je najbolje započeti s definicijom 

empatije, koja kaže da je to sposobnost da: 

- emocionalno shvatimo što drugi ljudi osjećaju 

- vidimo stvari s njihova gledišta 

- zamislimo sebe na njihovu mjestu. 

Zašto je važna 

Gledajući ovu definiciju, može nam se činiti 

vremenski prilično zahtjevno svakoj osobi 

pristupati na taj način. Može nam se činiti i 

da tako postajemo emocionalno pristrani prema 

toj osobi, odnosno da ćemo zbog takvog 

povezivanja postati previše blagi, pa čak i 

pasti pod njezin utjecaj. Neki se mogu bojati 

da će na taj način izgubiti vlastitu autentičnost 

i identitet. Međutim, prava empatija 

sigurno neće dovesti ni do jedne od opisanih 

nuspojava. 

Naime, u definicijama empatije često nije 

opisan najvažniji preduvjet za nju, a to je istinska 

zainteresiranost za sugovornika. Ta zainteresiranost 

šalje signal sugovorniku da nam je 

stvarno važno saznati što misli i kako se osjeća, 

odnosno da nam je stalo da ga razumijemo. 

Dakle, tek kad osobu stvarno vidimo, ona 

može vidjeti nas. To nam omogućuje ostvarivanje 

pravog utjecaja na nju zato što zna da joj 

želimo dobro. To je naročito važno za lidere, 

ali i za roditelje, profesore, liječnike te sve druge 

struke i uloge u kojima trebamo potaknuti 

nekoga na suradnju. 

Zašto je ne uspijevamo 

ostvariti 

Četiri su najčešća razloga zbog kojih stupamo 

u komunikaciju s drugima: 

• želja ili potreba da prenesemo neko znanje 

ili informaciju - u fokusu nam je sadržaj, a ne 

sugovornik 

• kad nešto trebamo ili očekujemo od sugovornika, 

npr. da obavi neki zadatak - u fokusu 

nam je neki cilj, a sugovornik je objekt koji će 

nam pomoći da ga ostvarimo 

FOTOGRAFIJA: JURAJ PODVORAC 

• kad želimo da sugovornik promijeni neko 

svoje ponašanje - u fokusu nam je želja da 

vidimo promjenu, a ne sugovornik 

• želja da se izjadamo - u fokusu su nam naše 

brige i nevolje, a ne sugovornik. 

U svim tim slučajevima fokus nam nije na 

sugovorniku nego na nama i našim očekivanjima 

od njega. To sugovornik osjeća i zato pruža 

otpor suradnji. Osjeća da nam nije bitan on, 

nego nešto što treba učiniti za nas. 

Tada naša nastojanja da mu prenesemo poruku 

rezultiraju neuspjehom. Postajemo ljutiti jer 

nas ne sluša ili tužni jer nas ne doživljava, odnosno 

bojimo se da nećemo ostvariti svoje namjere 

u komunikaciji s njim. Zato je važno da u tim 

slučajevima komunikacije sa sugovornikom u 

prvom redu njega stavimo u fokus. 

Jedina situacija komunikacije sa sugovornikom 

u kojoj stavljamo fokus na njega je kad 

mislimo da mu je potrebna pomoć, bilo da je 

osobno traži ili da vidimo da ima neki problem. 

Međutim, i pritom možemo pogriješiti 

tako da mu namećemo svoje rješenje i ljutimo 

se ako ga ne prihvati. Zato je i u takvim situacijama 

najbolje najprije razumjeti što mu je 

potrebno. Ponekad je to samo uho za slušanje, 

rame za plakanje, utjeha, podrška, ohrabrenje, 

a ne savjet ili akcija. Sugovornik može prihvatiti 

savjet tek kada osjeti da ga razumijemo i 

prihvaćamo bez kritiziranja i osuđivanja. 

Kako je razviti 

Postoji jednostavan način da se vrlo brzo 

stavimo u stanje empatije, a to je da sugovorniku 

posvetimo svoju pažnju. Da ga gledamo 

i slušamo kao da je u tom trenutku najvažnija 

osoba na svijetu. To znači da mu trebamo 

pristupiti bez predrasuda, bez paralelnih misli 

o nekim drugim temama, bez potrebe da ga 

kritiziramo, da mu naređujemo, dociramo i 

sl. Naravno da trebamo pristupiti komunikaciji 

s idejom što njome želimo postići, ali ne i 

s gotovim rečenicama u glavi niti s namjerom 

da ih što prije izgovorimo kako bismo iz razgovora 

izašli što brže. Ako se u prvom redu 

usmjerimo na sugovornika kako bismo sagledali 

stvari s njegova gledišta, riječi i rečenice 

već će doći u pravom trenutku te će se odlično 

nadovezivati na njegove. 

Tako ćemo dobiti informaciju i zašto mu 

je ponekad teško surađivati s nama. Tu ćemo 

informaciju dobiti jer će osjećati da nam je 

smije dati bez negativnih posljedica, pa ćemo 

moći s njim otvoreno porazgovarati o tome i 

eventualno mu pomoći. 

Uz to, važno je da s osobama s kojima živimo 

i radimo povremeno pokrenemo razgovor 

s jedinom namjerom da saznamo što rade, 

kako im ide, što ih veseli, motivira, što im 

stvara poteškoće i sl. Tako će dobiti osjećaj da 

ne razgovaramo s njima samo zato što trebamo 

nešto od njih nego i zato što nam je istinski 

stalo do njih. 

Dakle, u ostvarivanju prave suradnje i konstruktivnog 

utjecaja na druge nema prečica. 

Jedini put vodi kroz istinsku empatiju. ■ 

12

‘‘ 

Oni koji su upoznati s 

Podravkinom poviješću 

znaju da svoj današnji uspjeh 

uvelike može zahvaliti 

upravo - ženi. Već i samo ime 

Podravka dobila je po ženi iz 

Podravine. Ali i izum jednog 

od najprepoznatljivijih 

brendova Podravke – Vegete 

možemo zahvaliti 

profesorici Zlati Bartl 

14

MARTINA DALIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE PODRAVKE 

Zajedničkim 

snagama do uspjeha 

Podravku prvenstveno čini kolektiv, a pojedinci, žene 

i muškarci, ti su koji svojim radom, kreativnošću i 

inovativnošću pretvaraju viziju i strategiju čelnika 

kompanije u mjerljive rezultate - i na taj način svi 

skupa pridonose rastu 

B 

Poslovna godina iza 

nas bila je uspješna, 

posebice ako u obzir 

uzmemo izazove koje 

nismo očekivali i koje 

nitko nije mogao 

predvidjeti 

iti na čelu najveće internacionalne prehrambene 

industrije u Hrvatskoj velika je čast i 

još veća odgovornost. Biti žena na čelu najveće 

internacionalne prehrambene industrije 

u Hrvatskoj usputnom promatraču koji našu 

kompaniju poznaje površno ili tek kroz njezine 

proizvode može se pak učiniti izazovnim. No, 

oni koji su upoznati s Podravkinom poviješću 

znaju da svoj današnji uspjeh uvelike može 

zahvaliti upravo - ženi. 

Već i samo ime Podravka dobila je po ženi 

iz Podravine, jer upravo su je žene, u najvećoj 

mjeri, svojim radom stvarale u njezinim začecima. 

Ali i izum jednog od najprepoznatljivijih 

brendova Podravke i Hrvatske općenito možemo 

zahvaliti profesorici Zlati Bartl. Naime, 

ekipa predvođena profesoricom Bartl izumila 

je davne 1958. - Vegetu. Bila je to jedinstvena 

inovacija u prehrambenoj industriji u to vrijeme. 

A ta je inovacija i do danas ostala vjerojatno 

jedini pravi hrvatski prehrambeni proizvod. 

Tako je, i ispred svoga vremena, Zlata Bartl 

na neki način bila predvodnica rodne ravnopravnosti 

za koju se Podravka i danas snažno 

zalaže. Ta se ravnopravnost ne iščitava samo 

kao slovo na papiru, kroz strategije i povelje. 

Ona se u Podravki očituje u brojkama koje 

pokazuju da je u top menadžmentu danas 43 

posto žena. Menadžerica koje su promovirane 

ili odabrane na te pozicije zbog svog znanja, 

iskustva i kompetencija. Nije naodmet napomenuti 

ni da je među zaposlenicima s visokim 

obrazovanjem, s titulom magistra ili doktora 

znanosti, udio žena čak 61 posto. 

No, rekla bih da našu kompaniju prvenstveno 

čini kolektiv, a pojedinci, žene i muškarci, 

ti su koji daju sadržaj njezinim procesima i 

procedurama. Koji svojim radom, kreativnošću, 

inovativnošću pa, ako hoćete, i svojom 

energijom pretvaraju viziju i strategiju čelnika 

kompanije u mjerljive rezultate. I na taj način 

svi zajedno pridonose rastu. Upravo je zato 

važno, i smatram da je to moja velika zadaća, 

znati motivirati ljude, ohrabrivati ih da razmišljaju 

izvan okvira, poticati ih da preispituju 

ideje, projekte i poteze kojima mogu pridonijeti 

ostvarivanju uspjeha cijelog kolektiva. 

Nagrada za poslovnu ženu godine dodjeljuje 

se upravo na osnovi poslovnih rezultata, a 

oni su neosporno rezultat rada kolektiva koji u 

Podravki čini gotovo 6500 ljudi, u 18 različitih 

zemalja. Uvijek volim istaknuti da ni jedan 

čelni čovjek kompanije ne može ništa sam. 

Sveukupna odgovornost za uspjeh na tržištu, 

rast prihoda i dobiti, upravljanje kriznim situacijama 

i sve one stvari o kojima u javnosti često 

pričamo kada govorimo o uspjehu neke kompanije 

ostvaruju se zapravo posredno - vođenjem 

i usmjeravanjem ljudi koji čine kompaniju. 

Vjerujem da u Podravki radimo upravo na 

taj način, a to se vidi i u našim rezultatima. 

Poslovna godina iza nas bila je uspješna, 

posebice ako u obzir uzmemo izazove koje 

nismo očekivali i koje nitko nije mogao predvidjeti. 

Izazovi pred nama još su veći i snažniji. 

Neizvjesnost koju donosi kraj ove, a posebice 

sljedeća godina je velika. Posljedice rata 

u Ukrajini, rast cijena energenata i sirovina, 

inflacija, sve izglednija recesija… sigurno će 

se odraziti i na naše poslovanje. No, Podravka 

ne odustaje od ciljeva koje smo zadali. Da 

bismo ih ostvarili, važno je da oni budu jasno 

zacrtani, da radimo i postupamo promišljeno, 

uporno i dosljedno se držimo kriterija koje 

smo si zadali. Vjerujem da vlastitim snagama 

možemo svladati i najkompliciranije projekte 

i investicije. Zato nastavljamo s intenzivnim 

poslovnim aktivnostima kako bismo zadržali 

svoju poziciju na hrvatskom i inozemnim 

tržištima. U konačnici, kako bismo opravdali 

povjerenje naših potrošača. 

Ove godine Podravka obilježava 75 godina. 

Velika je to obljetnica za kompaniju koja 

je krenula kao radionica za preradu voća u 

Koprivnici i tvornica pekmeza, a danas posluje 

kao uspješna multinacionalna kompanija koja 

svoje proizvode izvozi na sedamdesetak tržišta 

- od Amerike do Australije. Unatoč i krizama 

usprkos. 

Na kraju, u svemu tome bitno je da se svakodnevno 

podsjećamo odakle dolazimo - da 

razvijamo i vodimo poslovanje jedine hrvatske 

multinacionalne kompanije koja posluje u 18 

zemalja, a da se u tome natječemo s najvećim 

svjetskim kompanijama i brendovima. I ne 

postoji ništa što oni mogu, a da mi ne bismo 

mogli jednako dobro ili bolje. 

■ 

15

ANITA LETICA, PREDSJEDNICA UPRAVE TVRTKE 

PHILIP MORRIS ZAGREB D.O.O. 

Ljudi najviše pamte 

kako su se zbog 

nekog osjećali 

Izgradnja odnosa u kojem se svi osjećaju partnerski - slobodni 

iznijeti ideje, argumentirati svoje stajalište, pa i pogriješiti - 

glavna je nit vodilja predsjednice Uprave tvrtke Philip Morris 

Zagreb, jer se mnogo kvalitetnih rješenja i inovativnih ideja rodi 

kad ste spremni slušati i uvažavati te argumentirano diskutirati 

16

Philip Morris Zagreb hrvatsko je povezano društvo 

vodeće duhanske kompanije na svijetu 

Philip Morris International. Riječ je o kompaniji 

koja predvodi povijesnu transformaciju cijele 

duhanske industrije prema razvoju i komercijalizaciji 

bezdimnih proizvoda s potencijalom 

smanjene štetnosti u odnosu na cigarete. Na 

takvom, za mnoge revolucionarnom putu poslovanje 

ove multinacionalke na hrvatskom i slovenskom 

tržištu vodi Anita Letica. Anita Letica 

se Philip Morrisu pridružuje 2008., nakon gotovo 

desetogodišnje karijere u Plivi. Sedam godina 

kasnije postala je predsjednica Uprave tvrtke 

Philip Morris Zagreb, da bi 2018., uz hrvatsko, 

postala odgovorna i za slovensko tržište. Prošle 

je godine Anita Letica u izboru Glorije proglašena 

poslovnom ženom godine. 

Već ste dugo menadžerica, možete li 

prokomentirati kakav je vaš stil vođenja 

kompanije? 

- Prvenstveno se vodim time da kompaniju 

čine upravo njeni ljudi. To podrazumijeva transparentnost, 

uključivost i empatiju, ali i obostrano 

povjerenje koje mi je izuzetno važno. Važno 

mi je i da dijelimo istu viziju, da svi znamo koja 

je svrha onoga što radimo i gdje želimo stići 

pa onda zajedno i nađemo najbolji način kako 

ostvariti svoj cilj. Kad govorimo o stilu vođenja, 

Naša predanost izgradnji budućnosti bez 

dima cigareta nije prolazni hir, već rezultat 

dugogodišnjeg pažljivog promišljanja i 

osluškivanja potreba potrošača 

rekla bih da više naginjem tzv. demokratskom 

nego autokratskom stilu, ali to najbolje može 

ocijeniti moj tim. Naravno, neću u svakoj situaciji 

i prema svakoj osobi uvijek reagirati na isti 

način, već svoj stil prilagođavam situaciji i kontekstu. 

Prilagođavam se po svom osjećaju, kao i 

prema tome što ocijenim da određena situacija 

zahtijeva od mene. Ljudi najviše pamte kako 

su se zbog nekog osjećali i iz tog mi je aspekta 

bitno da sa svojim timom i poslovnim partnerima 

gradim dugoročan odnos, odnos u kojem se 

svi osjećaju partnerski - slobodni iznijeti ideje, 

argumentirati svoje stajalište, pa i pogriješiti. 

Nevjerojatno je koliko se kvalitetnih rješenja i 

inovativnih ideja rodi kad ste spremni slušati i 

uvažavati te argumentirano diskutirati. 

Kako je poslovao Philip Morris Zagreb ove 

godine? 

- Malo je reći da je ova godina puna izazova 

u svim aspektima života, pa tako i poslovanja. 

Posljedice globalne pandemije, međunarodna 

sigurnosna i politička kriza, inflacija, poteškoće 

u opskrbnim lancima, sve je to, kao i na većinu 

drugih kompanija, imalo određenog utjecaja i 

na naše poslovanje. No i u takvim okolnostima 

smo ostali fokusirani na brigu o zaposlenicima, 

na osiguravanje kontinuiteta opskrbe proizvodima 

i na pružanje podrške svojim potrošačima i 

partnerima. Vjerujem da su nas upravo promjene 

koje smo poduzeli u vlastitom poslovanju, i 

to kroz globalnu transformaciju u sklopu koje 

već duži niz godina odgovaramo na promjene u 

preferencijama potrošača razvijajući inovativne 

proizvode s potencijalom smanjene štetnosti u 

odnosu na cigarete, učinile otpornijima na izazove. 

Stoga smo i sve ove krize dočekali spremniji 

od nekih drugih kompanija. Sve je to, ali 

ponajprije posvećenost cijelog tima te izuzetno 

dobra turistička sezona, rezultiralo odličnim 

poslovnim rezultatima. Ponosna sam na cijeli 

Philip Morris Zagreb tim, koji je i u ovoj godini 

uložio veliki trud kako bismo ostali dosljedni 

našoj viziji te pritom ostvarili iznimne rezultate 

i nastavili značajno ulagati u inovacije i stvaranje 

novih radnih mjesta u Hrvatskoj. 

U vašoj industriji, koja se desetljećima 

temeljila na jednom osnovnom proizvodu - 

cigareti, sad se događaju brojne promjene. 

Jesu li se promijenile navike potrošača? 

- Da, duhanska industrija se uvelike mijenja, 

a Philip Morris predvodnik je transformacije 

cijele industrije prema proizvodima smanjenog 

rizika u odnosu na cigarete. Philip Morris 

je već danas puno više od najveće duhanske 

kompanije na svijetu. Zapravo, u potpunosti 

se transformiramo kao kompanija i gradimo 

budućnost u kojoj će alternative bez dima u 

potpunosti zamijeniti cigarete. Zašto to radimo? 

Jer je to jedino ispravno. Naravno, najbolji 

je izbor nikad ne početi pušiti ili potpuno prestati 

pušiti. No, realnost je da više od milijarde 

ljudi diljem svijeta puši cigarete, od kojih ►Ƌ 

17 

FOTOGRAFIJA: DARKO TOMAŠ/CROPIX

Prošle godine 

predsjednica Uprave 

Philip Morris Zagreb 

dobila je Glorijinu 

nagradu za najbolju 

poslovnu ženu 

FOTOGRAFIJA: MARKO TODOROV/CROPIX 

18

‘‘ 

U kategoriji grijanih duhanskih proizvoda trenutačno 

smo najuspješnija kompanija kako na svjetskom, tako 

i na hrvatskom tržištu, što pokazuje koliko potrošači 

cijene inovativnost i kvalitetu proizvoda 

je oko milijun u Hrvatskoj. Prema Svjetskoj 

zdravstvenoj organizaciji, u 2025. na svijetu će 

i dalje biti više od milijarde pušača. Stoga mi 

u Philip Morrisu želimo onima koji ne prestaju 

pušiti ponuditi bolje alternative u odnosu na 

nastavak pušenja cigareta. I sami pušači to sve 

više traže pa je upravo tu prostor za inovacije i 

razvoj takvih alternativa - proizvoda koji imaju 

potencijal znatno smanjiti zdravstvene rizike 

u usporedbi s rizicima kod nastavka pušenja 

cigareta. Naša predanost izgradnji budućnosti 

bez dima cigareta nije prolazni hir, već rezultat 

dugogodišnjeg pažljivog promišljanja i osluškivanja 

potreba potrošača, potkrijepljenog opsežnim 

znanstvenim istraživanjima i snažnim ulaganjima 

u razvoj novih tehnologija baziranih 

na znanstvenim dokazima. 

Što u svemu tome znači pojava vašeg IQOS 

elektroničkog uređaja za grijanje duhana? 

- IQOS je inovativni proizvod kojim smo 

željeli odgovoriti upravo na potrebe potrošača 

za boljim alternativama. Proizvod je to koji se 

temelji na znanstvenim dokazima, iza kojeg stoji 

kvaliteta i poznato porijeklo te koji je proizveden 

po najvišim standardima. U kategoriji proizvoda 

u koju spada IQOS, a to su grijani duhanski proizvodi, 

trenutačno smo najuspješnija kompanija 

kako na svjetskom tako i na hrvatskom tržištu, 

što nam pokazuje koliko potrošači cijene inovativnost 

i kvalitetu proizvoda. Prema posljednjim 

podacima, na svijetu, isključujući Ukrajinu 

i Rusiju, trenutačno je 19 milijuna korisnika 

IQOS-a, od čega se 13,2 milijuna prebacilo 

isključivo na korištenje IQOS-a i prestalo pušiti. 

IQOS je prvi i zasad jedini elektronički uređaj 

za grijanje duhana za koji je Američka agencija 

za hranu i lijekove FDA donijela odluku da se 

može prodavati i komunicirati na tržištu SAD-a 

kao duhanski proizvod modificiranog rizika. 

Ova odluka pokazuje kako je IQOS, iako nije 

bez rizika te isporučuje nikotin koji stvara ovisnost, 

bitno drugačiji proizvod od cigareta i bolji 

izbor za punoljetne pušače koji odlučuju nastavili 

pušiti te pruža važan primjer kako vlade i 

javnozdravstvene organizacije mogu regulirati 

alternativne proizvode razlikujući ih od cigareta 

radi promicanja javnog zdravlja. 

Koji su proizvodi trenutačno dostupni na 

hrvatskom tržištu te planirate li investirati i 

u druge proizvode? 

- Vizija Philip Morrisa je transparentna - 

stvaranje svijeta bez dima cigareta. Zato investiramo 

u razvoj četiri platforme proizvoda 

smanjenog rizika u odnosu na cigarete te kontinuirano 

širimo asortiman takvih proizvoda koje 

komercijaliziramo širom svijeta. U Hrvatskoj 

su trenutačno dostupni uređaj za grijanje duhana 

IQOS te elektronička cigareta VEEV, a 

upravo smo ovih dana asortiman bezdimnih 

proizvoda proširili i novim uređajem za grijanje 

duhana pod imenom lil. Iako naše poslovanje 

u Hrvatskoj još uvijek počiva na cigaretama, 

među kojima su najpoznatiji Marlboro 

i Chesterfield, želja nam je promijeniti zastupljenost 

cigareta u korist inovativnih proizvoda 

kojima možemo odgovoriti upravo na potrebe 

potrošača za boljim alternativama te se tako 

približiti svojoj viziji bolje budućnosti. 

Kakve će utjecaje na javno zdravlje 

stanovnika imati pojava novih proizvoda 

duhanske industrije? 

- Preferencije potrošača se mijenjaju pa očekujemo 

da će sve manje pušača koristiti gorive 

proizvode, a sve više alternativne, što može 

dovesti do unapređenja javnog zdravstva. 

Međutim, unatoč promjenama u preferencijama 

potrošača te ubrzanom razvoju tehnologije 

i znanosti zakonodavstvo se, nažalost, mijenja 

sporije od razvoja inovativnih proizvoda. 

U tom kontekstu, u Hrvatskoj je informiranje 

pušača o postojanju manje štetnih alternativa 

pušenju cigareta krajnje zakonski ograničeno, 

čime se ograničava diferencijacija tih inovativnih 

proizvoda pa onda i potencijal njihova 

pozitivnog učinka na zdravlje cijele populacije. 

Između idealiziranog svijeta u kojemu ne 

postoji konzumacija cigareta i onog realnog u 

kojem živimo - potencijal manje štetnih proizvoda 

jednostavno mora biti iskorišten. Bitno 

je stoga kreirati racionalan zakonodavni okvir 

za manje štetne proizvode, jer je činjenica da 

se promjene na tržištu događaju već neko vrijeme. 

Potrošači sve više traže manje štetne 

alternative cigaretama i najveći problem je da 

se tome kao društvo ne prilagodimo. 

Vaši su proizvodi opterećeni konstantnim 

rastom trošarinama. Kakav to ima utjecaj 

na industriju, ilegalno tržište, zdravlje i 

proračunske prihode? 

- Tako je, u Hrvatskoj su trošarine na duhanske 

proizvode značajno rasle u proteklom desetljeću 

kako bi se dosegle minimalne razine koje 

je propisala EU. Specifičnost tržišta Hrvatske 

je blizina tržišta koja nisu u EU, a imaju znatno 

niže trošarine, što pogoduje ilegalnoj prekograničnoj 

trgovini koja raste i kao posljedica 

rasta opće razine cijena duhanskih proizvoda u 

Hrvatskoj. Učestale i velike promjene trošarina 

imaju utjecaja upravo i na prelijevanje potrošnje 

u ilegalne tokove robe, što ima negativne 

posljedice i za proizvođače i za državni proračun. 

Kao i svakoj kompaniji, predvidljivost 

poslovanja nam je vrlo važna. Stoga je ključno 

uspostaviti postupno i predvidljivo povećanje 

poreznih opterećenja u vidu višegodišnjeg 

kalendara trošarina. Nužno je u obzir uzimati 

i realnosti poput karakteristika proizvoda, njihove 

etabliranosti na tržištu, ilegalnog tržišta 

i dr. U oporezivanju različitih duhanskih proizvoda 

treba imati na umu i oporezivanje koje 

je usklađeno s razinom štetnosti koje konzumacija 

pojedinih proizvoda predstavlja za njihove 

korisnike. Treba vrijediti načelo: manja štetnost, 

manji porezi; veća štetnost, veći porezi. Porezna 

politika treba podržati napredak tehnologije, 

inovacije i znanstvena dostignuća te podržavati 

etabliranje inovativnih rješenja koja mogu unaprijediti 

živote. 

Koliko brzo može doći razdoblje bez dima 

cigareta? 

- Dolazak do takvog cilja zasigurno nije 

sprint, već maraton, a koliko će on biti dug, 

sada kada inovativni proizvodi postoje, ponajviše 

ovisi o zrelosti i racionalnosti zakonodavnih 

i regulatornih vlasti da prepoznaju potencijal 

smanjene štetnosti za javno zdravstvo i 

društvo u cjelini. Važno je inovativne proizvode 

s potencijalom smanjene štete regulirati 

drugačije od cigareta, čime bi se pušačima 

omogućio pristup provjerenim informacijama 

o alternativnim proizvodima temeljenim 

na znanstvenim dokazima. Potrošači su nam 

jasno pokazali da žele manje štetne alternative 

cigaretama. Stoga, osluškujući upravo želje 

potrošača, nastave li kompanije ulagati u inovacije 

kako bi potrošačima pružile manje štetne 

bezdimne proizvode, a zakonodavac prepozna 

važnost drugačijeg regulatornog i poreznog 

tretmana na korist cjelokupne populacije, 

svijet bez dima mogli bismo zajedno ostvariti i 

mnogo prije nego što mislimo. ■ƈ 

19

JASNA MANDAC, ČLANICA UPRAVE 

ZAGREBAČKE BANKE ZADUŽENA ZA FINANCIJE 

Prava odluka u 

pravo vrijeme 

Zagrebačka banka se, prihvaćajući svoju odgovornost i 

ulogu, ove godine fokusirala na projekt uvođenja eura - kako 

bi svi građani i pravne osobe prvog dana 2023. imali na 

raspolaganju likvidna sredstva u novoj valuti 

S 

Jasnom Mandac, članicom Uprave 

zaduženom za financije Zagrebačke 

banke, razgovaramo o izazovnoj godini 

koja je pred njima, načinima upravljanja 

timovima i važnosti brige za zaposlenike. 

Pridružila se Zagrebačkoj banci 

1997., a nakon nekoliko specijalističkih 

i rukovodećih pozicija 2005. je postala 

direktorica financija. U idućih dvanaest 

godina bila je na rukovodećim pozicijama 

kao direktorica nekoliko sektora u 

banci - od Strategija planiranja, proračuna 

i kontrolinga, Upravljanja aktivom i 

pasivom do Tržišnih i operativnih rizika. 

Prilika za stjecanje međunarodnog radnog 

iskustva ukazala joj se 2017., kada 

je u rujnu imenovana članicom Uprave 

za financije u UniCredit Bulbank, najvećoj 

banci u Bugarskoj. Nakon gotovo 

četiri godine rada u Bugarskoj vratila se 

u Hrvatsku, gdje od 2021. obnaša funkciju 

članice Uprave zadužene za financije 

Zagrebačke banke. Studirala je i 

diplomirala na Ekonomskom fakultetu 

Sveučilišta u Zagrebu, a tijekom karijere 

se dodatno usavršavala te posjeduje 

i CFA® charter (Chartered Financial 

Analyst). 

Na što ste trenutačno fokusirani u 

poslu? 

- Iako su pripremne faze počele već 

u prošloj godini, Zagrebačka banka 

fokusirana je na projekt uvođenja eura. 

Proces uvođenja eura istovremeno je 

jedan od najzahtjevnijih projekata s 

kojima su se banke u Hrvatskoj dosad 

susrele. Nacionalni je to projekt u 

kojem postoji velika uloga i odgovornost 

banaka. Prvog siječnja 2023. svim 

građanima i pravnim osobama na raspolaganju 

trebaju biti njihova likvidna 

sredstva u eurima, a platni promet i svakodnevno 

poslovanje trebaju nastaviti 

funkcionirati u novoj valuti. Shvaćajući 

svoju odgovornost i ulogu, Zagrebačka 

banka je projekt uvođenja eura stavila 

na primarno mjesto, odvojivši velike 

tehničke, ljudske i financijske resurse 

kako bi projekt bio uspješno završen, a 

Hrvatska postala 20. članica eurozone. 

Koji je vaš recept za uspješno 

upravljanje timovima? 

- Uspješno upravljanje timovima bitno 

je za postizanje rezultata i uspješno 

poslovanje tvrtke. Da biste uspješno 

upravljali timom, potrebno je imati 

hrabrost i sposobnost za donošenje prave 

odluke u pravo vrijeme. Naravno, 

morate imati strast prema poslu koji 

obavljate i dozu kreativnosti za stvaranje 

novih rješenja ili donošenje novih 

ideja. Istaknula bih tri karakteristike 

koje su bitne u upravljanju timovima: 

integritet, odgovornost i brižnost. 

Integritet se ogleda u transparentnom, 

iskrenom i poštenom pristupu članovima 

tima. Sve što radimo i kako djelujemo 

mora biti u interesu naših kolega 

i naših klijenata. Za sve što radimo 

moramo preuzeti odgovornost, kako 

u donošenju odluka tako i u učenju na 

vlastitim pogreškama. Jednako vrijedna 

karakteristika je i brižnost. Brižnost se 

ogleda u prihvaćanju različitosti, poštovanju 

drugih te pomaganju i poticanju 

kolega da napreduju. To su ujedno vrijednosti 

koje Zagrebačka banka potiče 

kroz svoju korporativnu kulturu. 

U Zagrebačkoj banci dvije trećine 

zaposlenika su žene. Kako se to 

odražava na njezin rad i uspjeh? 

- Uspjehu banke pridonose svi njezini 

zaposlenici koji svojim radom i predanošću 

u svakodnevnom poslu ostvaruju 

ciljeve banke i omogućuju kvalitetna 

poslovna rješenja za naše klijente. Kako 

je u našoj banci još uvijek više žena 

nego muškaraca, i njihov je utjecaj na 

poslovanje znatan te posebno cijenimo 

ulogu žene u poslovnom svijetu, svjesni 

snage i vrijednosti svake naše zaposlenice 

ponaosob. Žene su po prirodi 

predane, organizirane, usredotočene na 

detalje i sklone pažljivo sagledavati prilike, 

predlagati sveobuhvatna rješenja. 

Takav pristup radu osigurava kvalitetu 

i predanost pronalaženju najboljih rješenja 

za naše klijente, izgradnji dobrih 

međuljudskih odnosa unutar timova 

i pozitivnoj radnoj atmosferi u banci. 

Danas je također omjer žena i muškaraca 

na rukovodećim pozicijama u banci 

gotovo izjednačen, što govori o tome 

da smo kao društvo i kao organizacija 

zreliji, svjesniji važnosti ravnopravnosti 

i svih benefita koje ona donosi poslovanju, 

a vjerujemo da će se u godinama 

koje dolaze taj omjer kretati još više u 

korist žena. U svakodnevnom poslovanju 

razumijemo i cijenimo ulogu žene i 

očekujemo da će u budućnosti njezina 

važnost sve više dolaziti do izražaja. 

Na koji način banka izlazi ususret 

svojim zaposlenicama? 

- U Zagrebačkoj banci predano se 

brinemo o zaposlenicima i njihovoj 

dobrobiti, uz razne wellbeing inicijative 

našeg tima Ljudski potencijali i 

korporativna kultura. Brojne pogodnosti 

i aktivnosti posvećene su ostvarenju, 

ravnoteži privatnog i poslovnog 

života, fizičkom i mentalnom zdravlju, 

dobrobitima za obiteljski život i slično. 

Te su pogodnosti namijenjene i dostupne 

svima, no kao banka s većinom 

zaposlenica svjesni smo da su žene te 

koje u najvećoj mjeri koriste te benefite. 

Imamo tako slobodan dan za prvi 

dan polaska djeteta u školu ili vrtić, 

opsežan program za mame (i tate) prilikom 

trudnoće i prvih godina djetetova 

života, slobodan dan za rođendan, klizno 

radno vrijeme te mogućnost rada 

u nepunom radnom vremenu za zaposlenike 

koji to žele. Isto tako, našim su 

zaposlenicima na raspolaganju psihološka 

savjetovanja u okviru programa 

mentalnog zdravlja i teretana u prostoru 

Kampusa Jankomir, a jednom godišnje 

obilježavamo mjesec sporta i rekreacije 

tradicionalnim sportskim programom u 

kojem mogu sudjelovati svi zaposlenici 

i timovi. Zaposlenici imaju pravo na 

besplatne sistematske preglede, dobrovoljno 

mirovinsko osiguranje, kao i 

prigodne godišnje nagrade za djecu, a 

ove smo godine prvi put organizirali i 

Kids Week, edukativno-zabavni tjedan 

za djecu zaposlenika banke u našem 

Kampusu Jankomir. 

■ 

20

‘‘ 

Uspjehu banke 

pridonose svi njezini 

zaposlenici koji svojim 

radom i predanošću u 

svakodnevnom poslu 

ostvaruju ciljeve banke 

i omogućuju kvalitetna 

poslovna rješenja za 

naše klijente 

FOTOGRAFIJA: IVAN LACKOVIĆ 

21

SABINA ŠKRTIĆ, ČLANICA UPRAVE TVRTKE 

ENERGIA NATURALIS D.O.O. 

Poslovni sustav 

nove generacije 

Nedavni događaji na globalnoj sceni povećali su razinu 

razumijevanja zašto je važno ubrzati zelenu tranziciju, pa u 

tvrtki Energia Naturalis vjeruju da će se na svjetskoj razini 

nastaviti povećavanje udjela obnovljivih izvora energije, ali 

i da će električna energija iz nuklearnih elektrana doživjeti 

novu šansu - uz prioritet sprečavanja klimatskih promjena 

Poslovna grupa Energia naturalis 

(ENNA), čiji je vlasnik 

i predsjednik Uprave 

Pavao Vujnovac, slovi za 

jednu od najuspješnijih i 

najbrže rastućih hrvatskih 

tvrtki u energetskom biznisu, 

a među petero vodećih 

ljudi ENNA-e tri su žene. Sabinu Škrtić, članicu 

Uprave ENNA grupe, pitali smo je li taj omjer u 

korist žena slučajan ili postoji neko drugo objašnjenje. 

- Odlično mi je da se, zapravo, takve stvari danas 

zapažaju. I ne, nije slučajno. Struktura svakog tima 

ovisi o onome tko ga vodi. Gospodin Vujnovac 

je godinama gradio tim, ali svi imamo dosta toga 

zajedničkog. Njemu kao lideru je iznimno važan 

sustav vrijednosti kojim se vodimo. Svaki pojedinac 

je važan. Važno je da su pristojnost, ljudska 

korektnost te empatija u svakodnevnom životu 

vrijednosti koje nas vode i, naravno, da smo svi 

eksperti u svom poslu, istodobno uvijek spremni 

razvijati se i učiti. On prvi nema problem s egom, 

tako da “ego priča” nije dobrodošla u našem timu. 

U vrhu grupacije, ali i cijeloj strukturi, nismo složeni 

temeljem ideje “trebaju biti žene”, nego to 

trebaju biti kvalitetni ljudi koji posjeduju znanje, 

ali i visoke vrijednosne karakteristike. To su bitne 

predispozicije za rad u ENNA&PPD grupi, u 

kojoj svi dobivamo jednake šanse. Mi živimo našu 

vrijednosnu misiju GOOD COMPANY - WHERE 

BUSINESS AND PEOPLE GROW TOGETHER. 

To nije samo dobar slogan. U prilog tome govori 

i inicijativa gospodina Vujnovca za osnivanje 

zaklade Novo sutra, koja je u šest godina postojanja 

uložila više od 10 milijuna kuna kroz različite 

projekte koji čine život boljim najugroženijim 

skupinama u društvu, posebno djeci bez odgovarajuće 

roditeljske skrbi. Osim kroz zakladu, 

ENNA&PPD ulažu i izravno, putem stipendija, u 

izvrsnost mladih ljudi. 

Je li, prema vašem iskustvu i spoznajama, više 

žena na upravljačkim pozicijama dobro za 

poslovanje? 

- Osobno ne smatram da nas u poslu određuje 

spol. Točnije, ne bi nas trebao određivati spol, 

nego bismo svi trebali dobiti jednaku priliku da 

svojim znanjem, radom i trudom izgradimo sebe, 

a onda i svoj karijerni put. Jasno je da je u društvu 

u kojem dominiraju predrasude i konzervativni 

stavovi potreban institucionalni poticaj, poput 

promoviranja ideje da se poveća zastupljenost 

žena na upravljačkim pozicijama. U idealnom i 

razvijenom društvu takav poticaj nema smisla, jer 

u takvom društvu svi imaju jednake šanse da se na 

temelju svojih sposobnosti izbore za odgovornije 

pozicije. Upravljanje ni jednim poslovnim sustavom 

ne smije biti vođeno predrasudama, nego 

isključivo i samo idejom održivosti. Osobno bih 

rekla, uvažavajući trenutne okolnosti, povećanje 

broja žena na upravljačkim pozicijama je dobro 

ako je vođeno idejom izbora najboljih osoba za 

obavljanje određenih poslova. 

►Ƌ 

22

‘‘ 

Ne morate biti 

na nekoj visokoj 

upravljačkoj poziciji 

da bi se afirmirao 

i primijetio vaš 

liderski potencijal 

23

‘‘ 

Treba poraditi na smanjivanju administrativnih 

prepreka te pojednostavljivanju zakonskih procedura i 

preduvjeta za ulaganje u izgradnju novih kapaciteta za 

proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora 

Spomenuli ste da je empatija ugrađena 

u sustav vrijednosti vaše kompanije, 

a rašireno je mišljenje da su žene na 

liderskim pozicijama često suosjećajnije 

i empatičnije od muških kolega te da je 

upravo ta osobina njihova komparativna 

prednost. Što vi mislite o tome? 

- Empatija je važna karakteristika svake osobe 

i nije važna samo u poslu. Opterećeni smo 

predrasudama poput one da su žene empatičnije 

od muškaraca. Nikako se ne mogu složiti 

s takvom premisom. U karijeri sam srela 

puno muških kolega koji se vode empatijom i 

mudro balansiraju emocije i ratio, kao i mnoge 

kolegice koje su primarno vođene ratiom. 

Uvjerena sam kako se s liderskim potencijalom 

rađamo. Neki ga prepoznaju i razvijaju 

te afirmiraju, neki ne uspiju u tome. Ono što 

razlikuje lidera od menadžera jest to što ljudi 

intuitivno prepoznaju tu lidersku crtu, vjeruju 

takvim ljudima i spremni su ih slijediti i u 

situacijama u kojima ne postoji puno vidljivih 

argumenata za uspjeh. Dodatno, ne morate biti 

na nekoj visokoj upravljačkoj poziciji da bi se 

afirmirao i primijetio vaš liderski potencijal. 

Pogledajte oko sebe u obitelji, među prijateljima, 

unutar poslovnih sustava - na različitim 

razinama postoje ljudi kojima se većina obraća 

za savjet, za mišljenje… Vjeruju im, a oni 

imaju znanje, strpljivost, sposobnost staviti se 

‘u tuđe cipele’… to su sve mali lideri, posvuda 

oko nas. Empatija je važan dio te osobnosti. 

Kako biste opisali svoj stil upravljanja? 

- To biste trebali pitati ljude koji su dio tima 

kojim načelno upravljam. Kažem načelno, jer 

sebe više doživljavam kao ‘dispečera’ - zajedno 

radimo, zajedno generiramo ideje i zajedno 

ih realiziramo. Rekla bih da sam inkluzivna. 

Više ljudi uvijek je pametnije od jednog. Imam 

sjajan tim sastavljen od karakterno potpuno 

različitih ljudi, ali svi imaju zajedničku crtu - 

empatiju, najviše životne vrijednosti kojima se 

vode i eksperti su u svom poslu. Ljudi iz tima 

kojem pripadam i mene čine boljom. Zajedno 

rastemo, to je sjajan osjećaj. 

24 

Što biste izdvojili kao glavni pokretač 

uspjeha i rasta vaše kompanije? 

- To su znanje, ljudi te kombinacija poduzetničkog 

impulsa i korporativnog ustroja 

koji nam omogućava brzo donošenje odluka. 

I nešto što mislim da je silno važno: svi, baš 

svi smo svjesni da se moramo razvijati, rasti i 

učiti… kontinuirano. 

Koliko su u taj vaš rast ukomponirani 

ekološki održivi izvori energije i briga o 

okolišu općenito? 

- Kao sustav koji se bavi tradeom i koji nema 

proizvodne kapacitete nemamo izazov prilagodbe 

u tom segmentu, ali radimo na podizanju 

svijesti naših zaposlenika u svakodnevnom 

životu o važnosti brige za okoliš. Ne koristimo 

više plastične boce, odvajamo otpad, a vidim 

i da sve više naših kolegica i kolega dolazi 

na posao romobilima i biciklima. Međutim, u 

poslovnoj strategiji smo prije šest godina odredili 

ciljeve diverzificiranja našeg poslovanja iz 

isključivo trgovine plinom prema logistici, primarno 

željezničkom prijevozu robe, ulaganju u 

obnovljive izvore energije i razvoju preduvjeta 

za trade zelenom električnom energijom te 

trade voćem i povrćem. U tim sektorima smo 

prije šest godina procijenili da naše ključne 

kompetencije možemo najbolje iskoristiti za 

rast i održivost ENNA&PPD grupe. Danas u 

sastavu naše grupe imamo četiri divizije: PPD, 

koji je nositelj plinskog poslovanja, ENNA 

Opskrbu, koja je platforma za trade zelenom 

električnom energijom i koja se već ozbiljno 

profilirala u tom segmentu, ENNA Logic i 

ENNA Transport, koji su nositelji našeg logističkog 

dijela poslovanja, i ENNA Fruit, koji 

se pozicionirao kao ozbiljan trader primarno 

domaćim voćem i povrćem. Dodatno, u sastavu 

ENNA&PPD grupe razvijamo i klaster 

za investicije u obnovljive izvore energije. 

Ovakvim poslovnim razvojem transformiramo 

ENNA&PPD grupu u poslovni sustav nove 

generacije koji slijedi smjernice EU i postavljamo 

temelje održivosti u kontekstu razvoja 

poslovanja u smjeru globalne zelene agende. 

Što su u ovom trenutku prioriteti vaše 

kompanije? 

- Danas smo svi svjedoci vrlo nezavidnih 

globalnih gospodarskih okolnosti, kako uslijed 

epidemije covida tako i uslijed ratnih događanja 

u Ukrajini. Osim konsolidacije, pratimo 

sva događanja i trudimo se održati u ovim vrlo 

neizvjesnim okolnostima. Važno nam je zadržati 

našu brzinu prilagodbe i na tome kontinuirano 

radimo. 

Cijela Europa strepi da će ove zime ostati 

bez plina: molim vas vaš komentar o tome. 

- Europa je evidentno zbog posljedica 

lockdowna i rata u Ukrajini ubrzala svoj proces 

smanjivanja ovisnosti o ruskom plinu. 

Za sada su skladišta u EU puna, plinske burze 

su likvidne i dok god bude takva situacija, 

ne bi trebalo strahovati od nedostatka plina. 

Optimizam donosi i činjenica da raste udio 

proizvodnje električne energije iz obnovljivih 

izvora. Treba reći da za sada dostupnost plina 

nije problem, nego je problem njegova cijena. 

Davati bilo kakve procjene o kretanju cijena 

plina u ovom trenutku je nezahvalno jer više 

ne vrijede tržišni zakoni ponude i potražnje. 

Kako vi vidite budućnost energetskog 

sektora u Hrvatskoj i svijetu općenito? 

- Globalno možemo reći da su posljednji 

događaji sigurno povećali razinu razumijevanja 

zašto je važno ubrzati zelenu tranziciju. 

U tom kontekstu vjerujem da će se globalno 

nastaviti povećavanje udjela obnovljivih 

izvora energije, ali očekujem i da će električna 

energija iz nuklearnih elektrana doživjeti 

novu šansu. Prioritet je sprečavanje klimatskih 

promjena uz istovremeno zadovoljavanje 

sve većih potreba za energijom. Po pitanju 

Hrvatske, smatram bitnim strukturirati optimalni 

energetski miks koji bi nam omogućio 

veću otpornost u cjenovnim i drugim tržišnim 

poremećajima. Presudno je poraditi na drastičnom 

smanjivanju administrativnih prepreka, 

ubrzanju odgovora državne administracije 

te pojednostavljivanju zakonskih procedura 

i preduvjeta za ulaganje u izgradnju novih 

kapaciteta za proizvodnju električne energije 

iz obnovljivih izvora. Isto vrijedi i za procese 

istraživanja i eksploatacije ugljikovodika. 

Najbolji savjet koji možete dati ženama na 

menadžerskim pozicijama? 

- Ulaganje u osobni razvoj u kontekstu 

vještina i znanja je investicija koja se uvijek 

isplati. 

■ƈ

‘‘ 

Hrvatska kakvoj 

mi poslodavci 

težimo je tehnološki 

napredna zemlja 

poduzetnika 

i kvalitetnih i 

zadovoljnih radnika 

FOTOGRAFIJA: HUP 

26

IRENA WEBER, GLAVNA DIREKTORICA 

HRVATSKE UDRUGE POSLODAVACA 

Budućnost je u 

rukama poduzetnika 

Donoseći nove ideje, stvarajući radna mjesta, kreirajući 

dodanu vrijednost, puneći proračun - oni su kreatori 

modernijeg društva jer inoviraju tržište i sustav 

Od 1. rujna na čelu 

Hrvatske udruge poslodavaca 

prvi je put 

žena - u financijskom 

sektoru višestruko prokušana 

Irena Weber. 

Karijeru je počela u 

investicijskoj banci CA 

IB d.d., a nastavila u Hypo Alpe-Adria-Bank 

d.d. (danas Addiko bank d.d) i Kent banci. U 

bankarstvu je provela 17 godina, i to na poslovima 

spajanja i preuzimanja tvrtki u Hrvatskoj 

i regiji te privatizacijskim projektima, a kasnije 

i u komercijalnom bankarstvu, u sektorima 

poslovanja s pravnim osobama i građanstvom. 

Potkraj svibnja 2017. bila je angažirana u 

Izvanrednoj upravi grupe Agrokor kao izvršna 

direktorica zadužena za non-core imovinu. 

Od ožujka 2018., kao zamjenica izvanrednog 

povjerenika, aktivno je sudjelovala u procesu 

pregovora i implementacije nagodbe te pregovora 

s vjerovnicima Agrokora. Bio je to ogroman 

projekt, u koji su bili uključeni gotovo svi 

sudionici tržišta, i za gospođu Weber neprocjenjivo 

poslovno iskustvo. 

- Iza mene je 25 godina kontinuiranog i 

zahtjevnog rada. Nerijetko mi je radni dan 

započinjao u 8 sati ujutro, a završavao tek oko 

ponoći. Malcolm Gladwell u bestselleru New 

York Timesa tvrdi da je potrebno 10.000 radnih 

sati da biste svladali neku vještinu i bili 

bolji od drugih. To je točno. Kada radite na 

sebi, unapređujete svoje znanje i gurate granice, 

poslovne prilike dolaze, a s njima i odgovorne 

pozicije. Zato, kad se osvrnem na dosadašnju 

karijeru, ne mogu izdvojiti prijelomne 

trenutke ili najveće uspjehe, već iza sebe vidim 

samo puno rada - kaže Irena Weber. 

HUP je osnovan još 1993., a vi ste prva žena 

na čelu HUP-a: je li to još jedna pobjeda u 

vječitoj borbi za ravnopravnost spolova? 

- U povijesti HUP-a bilo je žena na vodećim 

funkcijama, ali da, u pravu ste kad kažete da sam 

prva glavna direktorica HUP-a. Ne bih to pozi- 

cionirala kao pobjedu u ravnopravnosti spolova, 

već bih istaknula da se društvo razvija i da smo 

zakoračili prema društvu jednakih mogućnosti 

za oba spola. To je proces koji se više ne može 

zaustaviti, ali ja se uistinu nadam da će trajati što 

kraće. Daleko smo još od situacije koja bi bila 

zadovoljavajuća i stoga pozivam žene, a prije 

svega mlade djevojke, da se jače zauzimaju za 

sebe i prihvaćaju prilike koje im se ponude. 

Kakve promjene i poboljšanja želite uvesti 

u HUP? 

- Hrvatska kakvoj mi poslodavci težimo je 

tehnološki napredna zemlja poduzetnika i kvalitetnih 

i zadovoljnih radnika. Poduzetnici su ti 

koji donose nove ideje, stvaraju radna mjesta, 

kreiraju dodanu vrijednost, pune proračun - oni 

su kreatori modernijeg društva, inoviraju tržište 

i sustav… U rukama poduzetnika je budućnost. 

Poduzetnici su u ovoj zemlji napravili velike 

uspjehe i sigurno imamo velik broj pojedinaca 

i kompanija na koje možemo biti jako ponosni. 

Za neke znamo, a za neke nikada nismo 

ni čuli, a rade globalne poslove. Ono što je 

sigurno je da ta jaka poduzetnička snaga često 

ne dobiva dovoljno javnog prostora, a kada bi 

ga dobili, donijeli bi novi veliki val optimizma. 

Otkrivanje tog optimizma moj je glavni zadatak. 

U tom kontekstu izuzetno je bitno i stvoriti 

društvo jednakih mogućnosti za žene i muškarce, 

propulzivno tržište na kojem uspijevaju 

najpametniji i najbolji, bez staklenih stropova i 

ograničenja i rodne diskriminacije. 

Novu funkciju ste preuzeli u vrijeme 

recesije: koliko vam to otežava posao i koji 

je vaš recept kako ostati pribran i pozitivan 

u kriznim situacijama? 

- Iako je na vratima, recesija u Hrvatsku, a 

ni eurozonu, još nije stigla. Nadamo se da ova 

kontrakcija gospodarstva koja se najavljuje neće 

jako pogoditi našu ekonomiju. Hrvatska danas 

ima mnogo bolju bazu nego što ju je imala uoči 

velike financijske krize iz 2008. Pred nama je u 

svakom slučaju izazovna godina, ali meni su te 

okolnosti inspiracija za kreativnost i iznalaženje 

novih rješenja koja mogu zaustaviti negativne 

trendove ili ih barem ublažiti. Osobno sam uvijek 

pribrana i smirena i nisam podložna stresu. 

Što vidite kao najveće probleme s kojima 

se susreću poduzetnice i poslovne žene u 

Hrvatskoj? 

- Žene u poduzetništvu su još u manjini i 

dva je puta više poduzetnika nego poduzetnica. 

Glavne prepreke su i dalje tradicionalna shvaćanja 

uloge žene u društvu, ali ta se prepreka ruši. 

Prema znanstvenim istraživanjima, radno mjesto 

koje otvori poduzetnica je sigurnije, veća je 

briga za zaposlene, kvalitetu i međusobne odnose, 

jer su to aspekti do kojih žene poduzetnice 

drže. Žene više podupiru zaposlene u njihovim 

ambicijama, a uspjeh ne mjere samo profitom 

već i zadovoljstvom kupaca, razvijanjem sposobnosti 

zaposlenih i dobrim međusobnim 

odnosima. Žene razvijaju timski rad i međusobno 

podupiranje i socijalno su osjetljivije. U 

Hrvatskoj postoje kvalitetni programi potpore 

ženskom poduzetništvu pa pozivam žene da 

razvijaju svoje ideje i upuste se u poduzetništvo. 

Je li više žena na upravljačkim pozicijama 

dobro za poslovanje? 

- Apsolutno! Dobar balans između muškog 

i ženskog principa upravljanja rezultira uspjehom 

u svakoj kompaniji. Žene lakše rješavaju 

konflikte, socijalno su osjetljivije i pravilnije 

ocjenjuju i procjenjuju ponašanje zaposlenika 

i općenito ljudi u svom poslovnom okruženju. 

To je izuzetno važno u današnjim postpandemijskim 

vremenima kada zaposlenici traže 

više fleksibilnosti i žele veću posvećenost svojim 

idejama i ambicijama. 

Empatičnost se sve češće ističe kao važna 

osobina dobrog poslovnog liderstva: kakva 

su vaša iskustva s time? 

- Smatram da je izuzetno važna empatičnost, 

ali ne u kontekstu kako se na prvu loptu doživljava 

empatija. To je sposobnost prepoznavanja 

ideja, upravljanje potencijalima i resursima 

na maksimalno efikasan način, pravovremeno 

reagiranje na neki problem... Važno je prepoznati 

kada nekome treba dati prostor za dokazivanje, 

ali i osjetiti probleme u organizacijskoj 

strukturi kako bi se zadržao timski duh i 

kvalitetan odnos među zaposlenicima. 

Najbolji savjet koji možete dati ženama na 

menadžerskim pozicijama? 

- Da prihvate izazove i šansu! Previše sam 

puta svjedočila situacijama da kad se muškim 

kolegama pruži prilika za napredovanje, oni 

bez razmišljanja uzmu stvar u svoje ruke, dok 

žene analiziraju, sumnjaju u svoje mogućnosti 

i pitaju se jesu li sposobne za neku poziciju. 

U tom premišljanju nerijetko ostanu bez 

nje. Neka prihvate priliku, jer su sposobne za 

ključne i najkompleksnije pozicije. ■ 

27 

FOTOGRAFIJA: MARKO TODOROV/CROPIX

MARTINA VEROVIĆ, DIREKTORICA LJUDSKIH RESURSA I 

ČLANICA NADZORNOG ODBORA U RIMAC AUTOMOBILIMA 

Strast prema 

poslu je zarazna 

Tvrtki Rimac, osim rada na važnim projektima, imperativ 

je graditi firmu na zdravim temeljima, na principima 

hrabrosti, poduzetničkog načina razmišljanja te empatije i 

obazrivosti u odnosima s drugim ljudima 

Nema ljepšeg posla od 

zapošljavanja ljudi, a kad 

si svjestan da je riječ o 

važnom kotačiću u dugoročnom 

planu izgradnje 

jedne firme, onda je osjećaj 

ispunjenja još veći. 

Uz to, kad znaš da ono 

što gradiš predvodi potpuno novu i još uvijek 

gotovo nepostojeću industriju, koja će svima biti 

poznata i prisutna u životima ljudi za 10 godina, 

tada je osjećaj smislenosti, svrsishodnosti faktor 

koji nas pokreće. Kao kad je Bill Gates 1980. 

znao da će svako kućanstvo imati jedno računalo 

ili Steve Jobs da će svim korisnicima računalo 

postati važna estetika i korisničko iskustvo. 

Kad znaš da gradiš nešto, daješ svoj maksimum 

i veseliš se tome. A što mi gradimo? Tim. 

Naši novi kolege u timu koji će izgraditi inženjerske 

proizvode, testirati i simulirati prototipna 

rješenja, izgraditi prototipove i proizvodne procese 

za buduću serijsku proizvodnju nekih budućih 

vrlo kul proizvoda, izgraditi cijeli nabavnologistički 

lanac, izgraditi procese u financijama i 

računovodstvu, IT-u, brinuti se o okolišu ili bilo 

kojem drugom segmentu brzorastuće firme. A 

moj najuži tim brine se o svim tim ljudima. 

Uz zapošljavanje važno je pobrinuti se da su 

ljudi zadovoljni, to nam je veoma bitno i jednako 

je težak zadatak kao i zapošljavanje. Primjerice, 

kolegama koji se dosele u našu zemlju pružamo 

podršku čim slete u Hrvatsku - od pronalaska 

stana do obavljanja svih formalnih procedura, 

a povrh toga organiziramo mnogo aktivnosti i 

nudimo benefite za sve zaposlenike. 

Pronaći i zaposliti osobe koje su radile inženjering 

ili su bile na poslovnim funkcijama u 

najvećim kompanijama svijeta kao što su Ferrari, 

Porsche, BMW, Jaguar Land Rover, McLaren, 

Tesla, Apple, Goldman Sachs i sl. posebno je 

teško i svakako poseban uspjeh. Jednom davno 

bila je to bitka Davida protiv Golijata. Događa se 

da nam se jave neki od čelnika navedenih tvrtki 

koje zanima što to nudimo njihovim ljudima da 

se oni odluče doći raditi kod nas. To je bio trenutak 

osvješćivanja da više nismo mali, da smo 

rastom dobili i snagu i utjecaj. Sada smo svjesni 

da, uz želju i strast koje imamo, imamo i obavezu 

graditi velike stvari i utjecati pozitivno na 

lokalnu i širu zajednicu. To znači da želimo graditi 

firmu na zdravim temeljima, na principima 

hrabrosti, poduzetničkog načina razmišljanja te 

empatije i obazrivosti u odnosima. 

Mi smo gatekeeperi koji svu svoju energiju, 

znanje i iskustvo usmjeravaju u pronalazak 

ljudi koji dijele jednaku strast prema ovoj 

industriji. A kako bismo svoj posao uspješno 

radili, moramo biti psiholozi jer nam je važno 

razumjeti ljude, prepoznati kvalitete i pokazati 

empatiju te znati koje kompetencije i vrijednosti 

želimo jačati u kompaniji. Najprije se potrudimo 

pronaći ljude s kvalitetnim znanjem i 

kompetencijama. Onda među njima biramo one 

koji se uklapaju u našu kulturu i imaju prijateljski 

pristup kolegama. I na kraju - u svemu tome 

imamo ljudski pristup te im iskreno kažemo 

kakva je situacija - sa svim prednostima i manama. 

I ono najvažnije, dopustimo im da osjete 

našu strast. A znamo da je to zarazno. Zaraznije 

od najbolje osmišljenog marketinga. 

Od 2012. zaposlili smo 1750 ljudi, većinu u 

posljednjih nekoliko godina. Impresivno je kad 

pomislimo što smo uspjeli. Budući da stvaramo 

proizvod, naši inženjeri uglavnom rade blizu proizvoda, 

jer je važno da ga vide i da su u kontaktu 

s kolegama koji rade na njemu. To naš posao čini 

još zahtjevnijim jer nam je zadatak pronaći inženjere 

s često specifičnim automobilskim ili baterijskim 

znanjem, bilo gdje na svijetu, i dovesti ih 

u Zagreb, Split, Osijek ili Svetu Nedelju. 

”Close to the croatian capital city Zagreb, 

which is a lovely city.” Tako govorimo kad im 

objašnjavamo gdje gradimo električni automobil 

s najbržim ubrzanjem na svijetu. A doveli smo 

ih 400, iz više od 35 zemalja. Što znači da smo 

veoma često ne samo zapošljavali nego smo bili 

ambasadori naše zemlje, Zagreba i ostalih mjesta. 

Zahvaljujući našem marketinškom timu snimili 

smo sjajan video o životu u Hrvatskoj. Uz 

velik broj stranaca, tu je i mnogo više naših kolega 

iz Hrvatske. Njih više od 1400, koji imaju priliku 

graditi uspješnu firmu koristeći svoja znanja 

i kompetencije u internacionalnom okruženju, a 

blizu svog doma i svoje obitelji. Oni imaju priliku 

učiti od svih kolega koji u Hrvatsku donose 

znanja iz svjetskih kompanija iz automobilske 

industrije. Oni koji učenje od drugih, kako bi bili 

još bolji, vide kao dobrobit, dobit će vrhunsku 

priliku naučiti nešto što su ranije morali tražiti u 

drugoj zemlji. Kolege koji rade kod nas ujedno 

su najbolji ambasadori firme u Hrvatskoj. Oni 

će svojim ukućanima, prijateljima, poznanicima 

ispričati kako je (teško i lijepo) sudjelovati u 

izgradnji tvrtke. Oni ponosno nose naše majice 

i jakne po gradu i slušaju pitanja drugih o tome 

kako im je u Rimcu. A mi želimo i brinemo se da 

im bude lijepo i uzbudljivo. 

Zapošljavati je lijepo, ali nije romantično 

lijepo. Znaju to svi koji zapošljavaju. Znatno 

nam je lakše jer su naši proizvodi, a prvi Rimac 

proizvod u svijetu je Nevera, prepoznati u svijetu 

kao vrhunski, najbolji po nekim od karakteristika 

i samim time privlače ljude koji žele 

“više, brže, jače”. Kada ponedjeljkom na ulazu 

u firmu vidimo dvadeset, trideset ili čak pedeset 

novih kolega na “onboardingu”, shvaćamo 

koliko firma raste. 

Da ne djeluje sve ružičasto, izgradnja firme 

zvuči lijepo. No, u stvarnosti je to često poput 

rada na gradilištu. Ponekad je kaotično i nije za 

svakoga. I to je faza u kojoj smo svjesni da se 

trenutno nalazimo. Trebat će nam dosta vremena 

dok sve ne posložimo. Ali, važnije od toga je 

da smo sretni što uza sav kaos i prašinu našeg 

“gradilišta” već sada imamo autentičan, nekorporativni 

prijateljski i ljudski pristup ljudima. 

Osobno smatram da će u budućnosti u biznisu 

prevladati firme/kulture koje budu njegovale 

ljudskost u odnosima, što novije generacije 

i potvrđuju u svakodnevnoj interakciji - a to je 

budućnost koja se čini iznimno svijetla. I kojoj 

se veselimo. 

■ 

28

FOTOGRAFIJA: VEDRAN PETEH/CROPIX 

30

VEDRANA JELUŠIĆ KAŠIĆ, ČLANICA UPRAVE PRIVREDNE BANKE 

ZAGREB D.D. ZA PODRUČJE POSLOVANJA SA SREDNJIM I 

VELIKIM PODUZEĆIMA I INVESTICIJSKO BANKARSTVO 

Poslovanje prilagođeno 

potrebama klijenata 

Jedan od najvećih izazova poslovanja PBZ-a sa srednjim i velikim 

tvrtkama trenutačno je makroekonomsko i geopolitičko okružje koje 

je povezano s tržišnim rizikom i niskom razinom predvidljivosti 

budućih trendova, posebno onih vezanih uz rast cijena energije, hrane i 

građevinskog materijala 

P 

rije nego što je u rujnu prošle godine postala 

članicom Uprave PBZ-a, Vedrana Jelušić 

Kašić ostvarila je zavidnu međunarodnu karijeru 

u financijskom sektoru od čega preko 20 

godina u Europskoj banci za obnovu i razvoj 

(EBRD). Od 2013. do 2018. bila je regionalna 

direktorica Europske banke za obnovu 

i razvoj (EBRD) za Hrvatsku, Sloveniju, 

Mađarsku i Slovačku te partnerica odgovorna 

za financijsko savjetovanje u konzultantskorevizorskoj 

tvrtki Deloitte, odakle je prešla u 

PBZ, gdje također obnaša funkciju predsjednice 

Nadzornog odbora PBZ Leasinga d.o.o. 

U svojoj ranoj karijeri bila je zaposlena u 

HNB-u, Raiffeisen banci te je dodatna poslovna 

iskustva stekla u klirinško depozitarnom 

društvu Monte Titoli, u Milanu i Merrill Lynch 

u Bostonu. S financijskom stručnjakinjom razgovarali 

smo o unapređenju odnosa s klijentima, 

poslovnim izazovima, održivom poslovanju, 

motivaciji zaposlenika te o empatiji - osobini 

o kojoj se danas sve više govori. 

Koliko je prošla godina bila izazovna u 

poslovnom smislu? 

- Trenutačno makroekonomsko okružje u 

cijeloj Europi još je izazovnije nego u prošloj 

godini. Osim još uvijek prisutnog utjecaja pandemije 

na gospodarstvo, posebno u području 

narušenih lanaca dobave, povećanih zdravstvenih 

rizika i rastućih cijena razne robe, 

ruska invazija na Ukrajinu, zajedno sa sankcijama, 

poslovno je okružje učinila još složenijim. 

Posebice su cijene energije i inflatorni 

pritisci dosegli dosad nezabilježene razine. 

Kao odraz ovih poremećaja na tržištu, i izvori 

financiranja su poskupjeli potaknuti politikama 

središnjih banaka, posebice ECB-a i 

FED-a. U ovim okolnostima procjene isplativosti 

pojedinih projekata se mijenjaju te je i 

procjena rizika otežana. 

Što je posebno važno u radu s velikim 

klijentima? 

- Uzajamno povjerenje i redovita komunikacija 

nužni su za razumijevanje izazova s kojima 

se pojedina poduzeća suočavaju kako bismo 

reagirali na odgovarajući način i pružili im 

podršku. U okružju povećanih ulaznih troškova, 

posebice vezano za povećane cijene sirovina, 

mnogi naši klijenti imaju povećane potrebe 

za obrtnim kapitalom. Vezano za financiranje 

kapitalnih projekata, olakotna okolnost našim 

privrednicima je i pristup EU fondovima, kao 

i sredstvima osiguranim Nacionalnim planom 

oporavka i otpornosti pri čemu mi, zajedno s 

našim klijentima, istražujemo najbolje moguće 

financijske opcije koje su im dostupne za 

financiranje projekata, polazeći od dugoročnih 

kredita, jamstava, kredita za premošćivanje pa 

sve do instrumenata tržišta kapitala. 

Kako unapređujete odnose s klijentima? 

- Poslovne odnose s našim klijentima stalno 

unapređujemo diverzifikacijom dostupnih 

financijskih proizvoda prilagođenih njihovim 

potrebama te razvojem novih digitalnih ponuda 

i jačanjem naših digitalnih platformi koje 

njihovo poslovanje čine učinkovitijim i otpornijim. 

Na koji način motivirate svoje zaposlenike? 

- Moj stil upravljanja potiče raznolikost i 

inkluziju. Raznolikost se odnosi na upravljanje 

timom tako da spajamo naša iskustva, poglede 

i pristupe kako bi oni služili zajedničkom 

strateškom cilju. Raznolikost znači pluralizam, 

debatu, međusobno slušanje, a znači i biti spreman 

učiti jedan od drugoga. Raznolikost može 

donijeti rezultate samo ako se stvori ozračje u 

kojem rukovoditelji dopuštaju da ih se preispituje 

i gdje se nitko ne mora suzdržavati reći što 

misli. Raznoliki su timovi učinkovitiji jer ►Ƌ 

31 

ŠMINKA: MATEA VISKOVIĆ NOVOSEL/JL STYLE AGENCY

oni različito analiziraju informacije, preispituju 

ortodoksne pristupe i šire vidike. Zaposlenici 

u inkluzivnom okružju angažiraniji su i sretniji 

na radnome mjestu jer je njihov glas važan, 

a njihov doprinos vidljiv široj skupini uključenih 

dionika. Osobni razvoj zaposlenika od 

iznimne je važnosti te se banka posebno trudi 

da se zaposlenicima omogući pristup željenim 

edukacijama i raznolikim radnim situacijama 

u kojima mogu doživjeti nova iskustva, a time 

se i poslovno razvijati i napredovati. Posebno u 

našem okružju velike prekogranične mobilnosti 

i padajućih demografskih trendova, upravljanje 

talentima, privlačenje talenata i zadržavanje 

postojećih od ključne je važnosti. 

Vedrana Jelušić Kašić je 

ove godine bila 

ambasadorica EBRD 

inicijative ‘Breaking the 

Bias’ (‘Razbijanje 

predrasuda’) u povodu 

Međunarodnog 

dana žena 

Koji su najveći izazovi vezani za sektor koji 

pokrivate u PBZ-u? 

- S obzirom na makroekonomsko i geopolitičko 

okružje koje je bez presedana, najveći 

izazovi povezani su s tržišnim rizikom i 

niskom razinom predvidljivosti budućih trendova, 

posebice onih vezanih uz volatilnost 

cijena energije, hrane i građevinskog materijala. 

Također, s obzirom na sankcije vezane 

na rat u Ukrajini važno je kontinuirano pratiti 

usklađenost poslovanja naše banke i klijenata s 

važećim sankcijama. 

Je li održivi razvoj jedna od najvažnijih 

stvari u današnjem poslovanju? 

- Održivi razvoj doista je iznimno važan za 

lokalne ekonomije kao i za nas kao kreditnu 

instituciju. Smanjenje emisija ugljičnog dioksida, 

učinkovitija uporaba dostupnih resursa, 

manja ovisnost o fosilnim gorivima, kao i 

bolje upravljanje i društvena inkluzija naša će 

gospodarstva učiniti otpornijima na vanjske 

udare. PBZ kao dio Intesa Sanpaolo Grupe 

smatra da je integracija ESG aspekata, koji se 

odnose na zaštitu okoliša, socijalnu zaštitu i 

upravljanje, u procese financiranja od temeljne 

važnosti za jačanje otpornosti cijelog gospodarstva. 

Promicanjem gospodarski i društveno 

održivog razvoja kroz redovno poslovanje 

i banke i naših klijenata ne samo da se jačaju 

financijski rezultati i smanjuju određeni rizici 

u poslovanju nego se stvara širi pozitivan utjecaj 

na okružje u kojem djelujemo, poput povećanja 

kvalitete zraka i ušteda raznih resursa 

koji su inače vrlo ograničeni. 

‘‘ 

Nedavno je magazin Fortune objavio kako 

je empatija jedna od najpoželjnijih osobina 

modernog lidera. Koliko je vama ona 

važna u odnosu s okolinom (klijentima i 

suradnicima)? 

- U mnogim situacijama primjenjujem empatični 

stil upravljanja jer mi on omogućuje bolje 

razumijevanje sugovornika. Empatija nam 

omogućava da pokažemo i svoje osjećaje, podijelimo 

i strast, i entuzijazam pa i poneko razočaranje. 

Empatični stil upravljanja je inkluzivan. 

Raznolikost može donijeti rezultate samo ako 

se stvori ozračje u kojem rukovoditelji dopuštaju 

da ih se preispituje i gdje se nitko ne mora 

suzdržavati reći što misli 

Nastojim razumjeti misli, osjećaje i emocije članova 

svojega tima, a oni zauzvrat osjećaju da ih 

bolje razumijem i da nisu sami u suočavanju s 

poslovnim izazovima. Mnogo je još koristi koje 

proizlaze iz empatičnog vodstva, na primjer 

mogućnost boljeg motiviranja i poticanja zaposlenika, 

jer za mene je empatija na poslu vezana 

uz razumijevanje, kombiniranje gledišta i vještina 

uz dijeljenje strateške vizije. Empatično 

vodstvo također pomaže u smanjenju stresa na 

poslu i fluktuacije radne snage zato što zaposlenici 

cijene sigurno radno okružje u kojem 

osjećaju da je njihov doprinos važan. Nadalje, 

empatični će rukovoditelj stvoriti okružje koje 

je otvorenije za inovacije, a kada se ljudi potiču 

na inovacije, osjećaju se bolje i povezaniji su 

sa strategijom banke. Ipak, nema ničeg lošeg ni 

u asertivnosti kada je ona potrebna, posebno u 

kriznim situacijama kada je vremena za odluke 

malo. Dobro rukovođenje po meni predstavlja 

balans mnogih stilova upravljanja. Određena 

situacija, kao i sugovornici, određuju koji je stil 

potrebno primijeniti. 

■ 

FOTOGRAFIJA: SAŠA ĆETKOVIĆ 

32

THE NEW 

Tomić & Co. d.o.o. Generalni zastupnik za BMW za Republiku Hrvatsku

TAMARA KARAGITY, DIREKTORICA KORPORATIVNIH 

KOMUNIKACIJA I MARKETINGA U INI 

Empatija je ključna vještina 

lidera 21. stoljeća 

Osim što svoje poslovanje sve više okreće prema 

obnovljivim izvorima energije, Ina je prepoznata i 

kao tvrtka predvodnica korporativnog volontiranja 

u Hrvatskoj i ta je aktivnost jedna od ključnih 

sastavnica korporativne kulture kompanije 

Tamara Karagity, direktorica 

Korporativnih komunikacija 

i marketinga u 

Ini, na čelu je tima od 

19 predanih i iznimnih 

profesionalaca s kojima, 

34 

oslanjajući se na vlastito 

znanje i iskustvo, planira i 

provodi brojne komunikacijske i marketinške 

aktivnosti, uključujući sponzorstva, donacije i 

korporativna volontiranja te programe kao što 

su Zeleni pojas, kojim je zazelenjeno 90 tisuća 

četvornih metara Hrvatske, kao i pomoć SOS 

Dječjem selu. 

Kakav je bio vaš poslovni put u Ini? 

- Nakon završetka studija marketinga na 

Ekonomskom fakultetu Sveučilišta Pecs u 

Mađarskoj, 2008. pridružila sam se MOL 

Grupi u Budimpešti kao pripravnica, da 

bih nakon godinu dana postala stručnjak za 

odnose s javnošću i marketing i koordinirala 

komunikacijske aktivnosti grupe u Hrvatskoj, 

Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Srbiji. U rujnu 

2012. postala sam glasnogovornicom za 

aktivnosti grupe u Hrvatskoj. U Inu sam došla 

2013. na mjesto direktorice Odnosa s javnošću. 

U osam godina na toj zahtjevnoj poziciji 

moj tim i ja definirali smo i provodili komunikacijsku 

strategiju i pritom uspješno prevladali 

nekoliko značajnih komunikacijskih kriza. 

Pritom smo odradili dvjestotinjak intervjua, 

oko 800 objava za medije, odgovorili na otprilike 

2600 novinarskih upita i proizveli stotine 

članaka za naše interne komunikacijske kanale. 

Istovremeno smo modernizirali i digitalizirali 

naše online platforme i časopis za radnike. 

Slijedeći suvremene komunikacijske trendove 

značajno smo unaprijedili našu poziciju na 

društvenim mrežama. Bio je to vrlo dinamično 

razdoblje, s obzirom na to da sam se uz 

sve poslovne izazove susrela i s izazovima 

majčinstva te mogu reći da nijedan poslovni 

uspjeh nije mjerljiv s radošću osnivanja obi-

Trudim se razumjeti svoje 

kolegice i kolege te stvoriti radno 

okruženje koje će im omogućiti 

da ostvare puni potencijal u 

svim životnim ulogama 

telji i rođenjem kćeri i sina. U međuvremenu 

sam u Ini preuzela još odgovorniju dužnost, 

onu direktorice Korporativnih komunikacija i 

marketinga. Danas moj tim čini 19 predanih i 

iznimnih profesionalaca. Ono što je specifično 

za Inu jest da se oslanjamo na svoje znanje i 

iskustvo pa moj tim interno planira i provodi 

veliku većinu komunikacijskih i marketinških 

aktivnosti, uključujući i aktivnosti sponzorstava 

i donacija te korporativnog volontiranja. 

Koliko kao direktorica Korporativnih 

komunikacija i marketinga polažete na 

snagu empatije kao jednu od najvažnijih 

osobina lidera? 

- Složila bih se sa stručnjacima koji za 

empatiju kao vrlinu spoznaje tuđih razmišljanja 

i osjećaja kažu da je ključna vještina 21. 

stoljeća i jedna od najvažnijih osobina dobrih 

lidera. Iz desetogodišnjeg menadžerskog iskustva 

mogu zaključiti da se na razvoju empatije 

kao socijalne vještine može i treba kontinuirano 

raditi. Osobno se trudim razumjeti svoje 

kolegice i kolege te stvoriti radno okruženje 

koje će im omogućiti da ostvare puni potencijal 

u svim životnim ulogama. 

Što je prema vašem mišljenju bitno kod 

stvaranja optimalnog okružja za rad? 

- Prije svega kvalitetno strukturirano poslovno 

okruženje, u kojem je jasno definirana uloga 

svih članova tima i način njihove međusobne 

suradnje, a zatim i stvaranje ugodne radne 

atmosfere, njegovanje dobrog timskog duha i 

nagrađivanje uspjeha. 

‘‘ 

Gotovo 400 volonterskih akcija, 

više od 40 tisuća sati korporativnog 

volontiranja i 4803 volontera koji su 

dosad dali svoj obol društvenoj zajednici 

proizišlo je iz Ina Kluba volontera 

I vi osobno, a i Ina u cjelini, aktivno 

sudjelujete u društveno korisnim akcijama, 

primjerice, pomažete SOS Dječje selo i 

imate program Zeleni pojas, da spomenemo 

samo u javnosti najpoznatije. Koliko vam je 

važna podrška društvene zajednice i na što 

ste najviše ponosni? 

- Kompanija smo s dugom tradicijom dobre 

suradnje sa zajednicama u kojima poslujemo. 

Iznimno sam ponosna na mnoštvo projekata 

i sponzorsko-donacijskih aktivnosti koje smo 

udruženim snagama proveli posljednjih godina. 

I sami pokrećemo zajedničke projekte s lokalnim 

zajednicama, poput spomenutog Zelenog 

pojasa čiji deseti rođendan slavimo nagodinu, 

a dosad smo zazelenjeli 90 tisuća četvornih 

metara Hrvatske. Prijateljstvo i potpora 

Ine SOS Dječjem selu Hrvatska traju dulje od 

desetljeća, a tu su i naše godišnje donacije dječjim 

odjelima bolnica diljem Hrvatske. U većini 

naših akcija svojim vremenom, radom i trudom 

najviše doprinose naši radnici, Inini volonteri. 

I osobno volontiram nekoliko puta godišnje jer 

mi je važno da dam vlastiti doprinos. Gotovo 

400 volonterskih akcija, više od 40 tisuća sati 

korporativnog volontiranja i 4803 volontera koji 

su dosad dali svoj obol široj društvenoj zajednici 

proizišlo je iz Ina Kluba volontera, koji je 

u rujnu obilježio 11. rođendan. Ina je prepoznata 

kao predvodnica korporativnog volontiranja 

u Hrvatskoj te je ta aktivnost jedna od ključnih 

sastavnica korporativne kulture kompanije. 

Na koje sve načine ulažete u zdravlje, 

znanje i dobrobit zaposlenika? 

- Naš beneFIT je strategija cjelovite dobrobiti 

kojom radnicima pružamo podršku u svim 

životnim ulogama. Podrazumijeva cijeli niz 

aktivnosti, od fleksibilnih oblika rada i dvjestotinjak 

materijalnih pogodnosti u dvadeset 

kategorija, do naše biciklističke zone, online 

učenja i usavršavanja putem Ina Akademije te 

kulturnih i sportskih događanja koje organiziraju 

naši ambasadori. S druge strane, kolege iz 

naše službe za zaštitu zdravlja i zaštitu na radu 

već desetu godinu provode projekt Zdravlje+, 

koji radnicima omogućava niz aktivnosti za 

očuvanje njihova zdravlja, poput savjeta o 

zdravoj prehrani, vježbanja s poznatim kineziolozima 

i online edukacija o različitim temama. 

Upravo smo prije nekoliko dana povodom 

Svjetskog dana mentalnog zdravlja radnicima 

predstavili vlastitu brošuru o mentalnom 

zdravlju djece i mladih, koju smo svjesni važnosti 

ove teme rado podijelili s javnošću putem 

našeg LinkedIn kanala. 

Koliko kao tvrtka vodite računa o ekologiji 

i o održivom razvoju? Zašto je to važno 

za tvrtku, ali i za pojedinca te za društvo 

uopće? 

- Održivost je jedna od temeljnih odrednica 

Ininog poslovanja. Ona je utkana u sve što 

radimo, od digitalizacije poslovnih procesa, 

pri čemu smo značajno smanjili količine papirnatog 

i plastičnog otpada, provođenja politike 

učinkovitog upravljanja energijom, do inovativnih 

i nagrađivanih projekata poput EOR-a 

u kojem trajno skladištimo ugljični dioksid u 

iscrpljena naftna ležišta. Isto tako, diversificiramo 

portfelj i okrećemo se i obnovljivim 

izvorima energije. U Sisku i Molvama gradimo 

solarne elektrane, ispitujemo potencijal za 

izgradnju vjetroparka na plinskim platformama 

u Jadranu, a zainteresirani smo i za potencijale 

korištenja geotermalne energije i proizvodnju 

zelenog vodika. Naš dugoročni poslovni 

uspjeh moguć je samo u uvjetima društveno 

odgovornog poslovanja, zaštite zdravlja i 

sigurnosti naših radnika te brige prema okolišu 

u kojem radimo i živimo. 

■ 

35 

FOTOGRAFIJA: BORIS KOVAČEV/CROPIX

JASENKA JOUKHADAR, PREDSJEDNICA UPRAVE 

MEDICAL INTERTRADEA 

Naša najveća snaga 

su zaposlenici 

Jedina veledrogerija u isključivo hrvatskom vlasništvu 

kojom upravljaju čvrste ženske ruke od prvog dana 

gradi sustav u kojem svaki djelatnik ima svoju ulogu, a 

istovremeno nijedna tvrtka ni proces ne ovise o pojedincu 

M 

edical Intertrade iz Svete Nedelje jedina je od četiri najveće veledrogerije 

na području Hrvatske isključivo u domaćem vlasništvu - i 

još k tome od lani u čvrstim ženskim rukama. Prošlu godinu završili 

su s rekordnim prihodom i imaju velike planove za budućnost 

koji ne uključuju prodaju kompanije, iako zainteresiranih za kupnju 

ne nedostaje. Zadnja je ponuda pristigla nekoliko mjeseci nakon 

odlaska Mohameda Radwana Joukhadara u rujnu 2021., koji je do 

tada vodio tvrtku. Prodaja bi izgledala kao izdaja naših zaposlenika, 

kaže nova predsjednica Uprave Jasenka Joukhadar, koja čvrsto 

nastavlja suprugovu misiju, zajednički započetu prije tri desetljeća 

u Vukovaru. S njom smo razgovarali o najtežoj godini u njenom 

životu - i privatno i poslovno - te o liderstvu i vještinama na temelju 

kojih kompanija gradi odnos pun povjerenja i empatije sa svojim 

zaposlenicima i kupcima. 

Kakva je bila poslovna 2021. za tvrtke kojima upravljate - 

Medical Intertrade, tvornicu lijekova Yasenka u Vukovaru i 

ljekarne Joukhadar? 

- Bila je to izuzetno teška godina, kako za mene osobno tako i 

za moje djelatnike. Uz sve neizvjesnosti koje su uzrokovane pandemijom 

i teškoće kojima je bilo izloženo gospodarstvo, bili smo 

dodatno pogođeni teškom dijagnozom, bolešću i, nažalost, gubitkom 

mog supruga, koji je bio spiritus movens za sve naše tvrtke. 

Usprkos teškim okolnostima, sve tri tvrtke su ostvarile iznimno 

dobre poslovne rezultate. 

Ovih dana navršila se godišnjica otkako ste ostali bez svog 

životnog i poslovnog partnera, no tvrtka je zadržala stabilnost i 

povećala prihode. Kako to komentirate? 

- Stabilnost tvrtke, dobri poslovni rezultati, uključujući povećanje 

prihoda, rezultat su kontinuiteta u načinu upravljanja tvrtkama 

proteklih 30 godina. Od prvog dana smo gradili sustav u kojem svaki 

djelatnik ima svoju ulogu, a istovremeno nijedna tvrtka ni proces 

ne ovise o pojedincu. Moj suprug je, kao veliki lider i vizionar, sam 

mentorirao mlade ljude kako voditi posao i upravljati. Uvijek ►Ƌ 


36

Jasenka Joukhadar dugi 

niz godina radila je kao 

oralna kirurginja, a sada 

vodi tvrtke koje 

zapošljavaju više od 

800 ljudi 

37

je govorio da su nebrušeni dijamanti i on ih je 

“brusio” u skladu sa svojim iskustvom, vizijom 

i svjetonazorom. Članovi uprave došli su 

u Medical Intertrade nakon završetka fakulteta. 

Radwan ih je odabrao, učio i danas vode 

sve tri kompanije. Blistaju kao brušeni dijamanti 

i to je naš uspjeh. 

Na koga ste se tijekom tog razdoblja najviše 

oslanjali? 

- Najviše na svoje djelatnike, prije svega 

na članove uprave, ali i na direktore, voditelje 

odjela i sve ostale, od kuhara, vozača, spremačica, 

djelatnika u ljekarnama i tvornici jer su 

svi oni dio naše velike obitelji. Kada je Radwan 

otišao, sazvala sam zbor djelatnika. Rekla sam 

im da samo zajedno, ako si budemo pomagali 

te uvažavali jedni druge, možemo opstati u 

ovim izazovnim vremenima i dalje prosperirati. 

U međuvremenu ste dobili i 

ponudu za prodaju tvrtke, no 

niste pristali. Zašto? 

- I prije smo imali ponude za 

prodaju tvrtke, ali nikad nismo 

razmišljali o toj opciji. Kad ulazite 

u poduzetništvo, jedan od motiva 

je razviti posao, zaposliti što 

više djelatnika i pružiti im sigurnost. 

Radwan je uvijek govorio 

da ne može ljudima koji su vjerovali 

u nas i ukrcali se na naš 

brod na pola puta do kopna reći: 

nemam više snage i volje pa vas 

prepuštam nekom drugom. Naši 

djelatnici su prekrasni ljudi koji 

svojim radom i lojalnošću čine 

najveću snagu i najveći kapital tvrtke. Velik 

broj njih je dobivao ponude od drugih kompanija 

s uvjetima koje mi nismo mogli pružiti, ali 

nisu otišli. Prodaja kompanije izgledala bi mi 

kao izdaja tih ljudi. 

Vaša tvrtka slovi kao ugodno mjesto za rad, 

kako objašnjavate to da rijetki napuštaju 

Medical Intertrade? 

- Prvenstveno poštujemo ljude. Nismo idealni, 

ali pokušavamo biti maksimalno korektni. 

Osluškujemo njihove želje i pokušavamo 

ih ispuniti kada je to moguće. Nastojimo im 

osigurati ugodne uvjete za rad. Djelatnicima 

plaćamo školovanja koja su u interesu razvoja 

kompanije, potičemo ih na inovativnost, ali im 

i pomažemo kada su u nevolji. 

Iako smo u djelatnosti koja ima mnogo 

poteškoća (duga i nepredvidiva naplata potraživanja, 

cijene lijekova koje unaprijed određuju 

državne institucije, rast ulaznih troškova 

koje nemamo mogućnost kompenzirati 

povećanjem cijena lijekova itd.), maksimalno 

nastojimo zaštititi svoje djelatnike od posljedica 

takvih okolnosti. U prošlosti smo bili 

prisiljeni donositi i neke nepopularne mjere, 

ali kad steknete povjerenje, zaposlenici su ih 

spremni prihvatiti jer su svjesni da takve mjere 

nisu usmjerene na oduzimanje nagrade za trud 

i doprinos, nego s ciljem da tvrtka bude stabilna 

i postojana. 

Koje benefite nudite svojim zaposlenicima? 

- Od prvog dana svim djelatnicima osiguravamo 

besplatan topli obrok. Do prije par godina 

to je bio oporezivi dohodak, što je poskupljivalo 

trošak, ali nismo razmišljali o trošku, 

nego o zdravlju i zadovoljstvu naših djelatnika. 

Nastojimo svake godine isplatiti božićnicu, 

uskrsnicu, bajramicu, ovisno o rezultatu poslovanja 

te nagraditi pojedine službe ili djelatnike 

kroz stimulacije za poseban doprinos u radu 

tvrtke. Uvijek smo uz svoje djelatnike ako se 

nađu u teškim životnim situacijama. Također 

organiziramo sistematske preglede koje plaća 

tvrtka. Mnogi se tome čude jer ih smatraju 

‘‘ 

Moj suprug je običavao 

govoriti zaposlenima: vi ne 

radite za mene, vi radite za 

sebe. Kada tako osvijestite 

ljude u kompaniji imate 

dobrog radnika 

skupima. Moram naglasiti da smo dosadašnjim 

pregledima prevenirali nekoliko loših ishoda, a 

to nema cijene. 

Kolika je prosječna dob zaposlenih u vašoj 

kompaniji i kakav je njihov profil? 

- Nastojimo zapošljavati mlade ljude. 

Yasenka je najmlađa tvrtka, a prosječna dob 

njenih djelatnika je 36 godina. 66% njih su ženskog 

spola, a 57% visoke i više stručne spreme. 

U grupaciji ljekarni, dominantno ženskoj 

struci, 92% djelatnika ženskog je spola, a 41% 

visoke stručne spreme, dok je prosječna dob 

40 godina. Iste prosječne dobi su i djelatnici 

Medical Intertradea od kojih je 53% muškog 

spola, a 32% visoke i više stručne spreme. S 

time da oko 20% djelatnika rade u Medical 

Intertradeu 20 i više godina. 

Prema vašem iskustvu, što je ključno u 

izboru dobrog zaposlenika? 

- Prvenstveno nam je važno jesu li kandidati 

spremni prihvatiti temeljne vrijednosti koje 

njegujemo i uklapaju li se u tim. Moj suprug 

im je običavao govoriti: vi ne radite za mene, 

vi radite za sebe. Kad tako osvijestite ljude, 

imate dobrog zaposlenika. 

Poznati ste po tome da mnogo ulažete u 

stipendije studenata. Zašto? 

- Davanje stipendija mladim ljudima je ulaganje 

u budućnost. U 32 godine poslovanja 

dobili smo bezbroj nagrada i priznanja, ali 

Zlatni indeks je nagrada koja mi je posebno 

draga. Dodjeljuju je studenti gospodarskoj 

zajednici za ulaganje i stručno usavršavanje 

studenata. Želim istaknuti primjer djevojčice 

iz dječjeg doma kojoj smo dali stipendiju kad 

je pohađala srednju školu. Nastavili smo je 

stipendirati kad je upisala studij. Nakon završetka 

školovanja zaposlila se, udala, rodila 

sina i došla je zahvaliti ovim riječima: da nije 

bilo vas, ja ne znam što bi bilo sa mnom. To 

je samo jedan primjer koji vam daje poticaj da 

pomažete još više. 

Sa suprugom ste 1990. podignuli biznis u 

Vukovaru, s ratom napustili taj grad i sve 

počeli iznova u Zagrebu. Što vas je na tom 

putu motiviralo? 

- Bila su to teška vremena, kad smo bili prisiljeni 

napustiti svoj grad, svoj dom i u četrdesetima 

ostali bez posla i svega što smo imali. 

Motivirala nas je borba za opstanak. Zaista 

nije bilo lako krenuti od početka, ali smo bili 

odlučni pomoći što više našim Vukovarcima i 

zapošljavati ih koliko god su to prilike dopuštale. 

Osiguravajući nam svima egzistenciju, 

manje se mislilo na proživljene strahote i motiviralo 

nas još više. 

Koji vam je bio najteži trenutak u karijeri? 

- Najteži trenutak u karijeri i životu je odlazak 

mog supruga. On je bio izuzetan. Bio je 

moj muž, moj prijatelj, moja ljubav. 

Neplaćanje bolnica je najveći problem 

u poslovanju veledrogerija. Kako je 

trenutačno situacija s dugovima? 

- Dugovanja bolnica su, nažalost, konstantna 

tema i problem koji se periodički rješava 

sanacijama. No, nama treba financijski održiv 

zdravstveni sustav u kojem bi, vjerujem, svi 

bili zadovoljniji: pacijenti zbog kojih sustav 

postoji, a svi smo mi u nekom trenutku života 

korisnici zdravstvenih usluga i zdravstveni 

djelatnici, koji rade u tom sustavu, a i mi kao 

dobavljači. Nažalost, trenutačno ne vidim 

dovoljno političke volje za velikim promjenama 

i uređenjem zdravstvenog sustava. 

Koliko ste zadovoljni poslovanjem tvornice 

Yasenka i kakvi su vam planovi za iduću 

godinu? 

- Radwan je oduvijek želio pokrenuti vlastitu 

proizvodnju i izvoziti na druga tržišta. 

Sad se to realizira i žao mi je što nije s nama 

da svjedoči tome jer se tvornica razvija jako 

dobrim tempom. Trenutačno izvozimo u 

27 zemalja i imamo 67 vlastitih proizvoda. 

Nositelj smo EU GMP certifikata za proizvodnju 

lijekova, a tu kvalitetu prepoznali su 

38

i inozemni partneri, kojima pružamo usluge 

ugovorne proizvodnje te kontrolu kvalitete i 

puštanja lijekova u promet. Planovi za iduću 

godinu su jako ambiciozni jer u tvornici imamo 

tim mladih i stručnih entuzijasta koji su na 

hrvatsko tržište donijeli inovativne proizvode 

u kategoriji očuvanja zdravlja i prevencije 

bolesti, ali i u kategoriji ljepote. Imaju još 

mnogo ideja, a dosadašnji rezultati potvrđuju 

da smo ih sposobni realizirati. 

Koje proizvode Yasenka vi osobno koristite 

u svojoj svakodnevici? 

- Skinage collagen Elegance je postao dio 

moje rutine jer se pokazao kao fenomenalan 

proizvod, ne samo za kožu već i zglobove i sve 

sluznice. Jedan od novijih proizvoda, koji me 

osvojio, je Skinage Active body za detoksikaciju 

organizma koja nam je potrebna uz svakodnevni 

tempo života. Izuzetno mi je važno 

očuvanje zdravlja i izbjegavanje bolovanja. 

Zbog toga se pripremam za zimu s Imuno beta 

glukan 700. U slučaju pada energije uzimam 

Imuno boost koji je već postao sastavni dio 

kućnih ljekarni. Ostale Yasenkine proizvode 

koristim po potrebi za sebe, ali i kao poklon za 

sve one do kojih mi je stalo. 

FOTOGRAFIJA: MARKO TODOROV 

Koliko je korona promijenila navike 

potrošača i što kupci u vašim ljekarnama 

trenutačno najviše traže? 

- Narasla je svijest o preventivi i jačanju 

imuniteta kako bi organizam bio spremniji 

boriti se s virusima, alergenima, pesticidima i 

svime čemu smo danas izloženi. Stoga vidimo 

porast u segmentu proizvoda za jačanje i održavanje 

imuniteta. Pri tome je ključno povjerenje 

pacijenata u farmaceutsku struku i savjet 

koji možete dobiti u ljekarni. Nastojimo u 

svim našim ljekarnama izgraditi odnos povjerenja 

između pacijenata i naših magistri farmacije 

te farmaceutskih tehničara. 


Budući da ste dugo u zdravstvenom 

biznisu, a i po struci ste stomatologinja, 

koliko vi osobno polažete pažnje na svoje 

zdravlje? 

- Oralni sam kirurg i dugo sam radila u struci. 

To je vrlo zahtjevan i naporan posao. Radi 

očuvanja zdravlja vježbam Pet Tibetanaca, 

posebne vježbe za kralježnicu, zatim jogu, 

a volim ići na Medvednicu, ili šetati po 

Maksimiru ili Dotrščini. 

U odnosu na supruga, razlikuje li se i u 

kojoj mjeri vaš način vođenja tvrtke od 

njegovog? 

- Možemo razgovarati o ženskom ili muškom 

stilu vođenja, ali Radwan i ja smo zajedno 

proveli više od 40 godina. Vezale su nas 

brojne vrijednosti, pogled na život i svjetonazor. 

Sve što vidite danas rezultat je našeg 

zajedništva i načina na koji smo poticali jedno 

drugo. 

■ƈ 

39

IVANA MARKOVIĆ, ČLANICA UPRAVE I GLAVNA DIREKTORICA 

ZA SEGMENT PRIVATNIH KORISNIKA A1 HRVATSKA 

Treba prihvatiti 

nove izazove 

A1 Hrvatska uspjeh duguje okretanju 

održivosti u svim sferama poslovanja, 

uvođenju novih i modernih usluga, 

kvalitetnom odnosu s korisnicima te pružanju 

jednakih mogućnosti razvoja svim svojim 

zaposlenicima - od kojih su 45 posto žene 

S 

Ivanom Marković, članicom Uprave i glavnom direktoricom 

za segment privatnih korisnika A1 Hrvatska, 

razgovarali smo o poslovnim rezultatima, prednostima 

ženskog pristupa poslu, načinima na koje tvrtka 

olakšava balans između privatnog i poslovnog života 

zaposlenika te o tome zašto su mentoriranje i empatija 

ključni za uspješno funkcioniranje timova. Ivana 

Marković ističe kako su, s obzirom na okolnosti, 

zadovoljni poslovanjem: tijekom prvih šest mjeseci 

prihodi kompanije porasli su 2,9 posto u odnosu na 

godinu ranije, a čak 23,8 posto više su investirali u 

izgradnju i modernizaciju mreže. 

Što su ove godine bile najveće novosti u 

poslovanju? 

- Okrenuli smo se održivosti u svim sferama našeg 

poslovanja. Nije da se do sada njome nismo bavili, 

ali smo veći fokus stavili na održive proizvode za 

korisnike. Pokrenuli smo program u kojem korisnici 

ostvaruju popust na kupnju novog uređaja ako donesu 

stari. Prikupljene uređaje recikliramo ili ih obnavljamo 

kako bi se ponovno koristili. Privatnim korisnicima 

ponudili smo i dodatne pogodnosti koje im 

olakšavaju održavanje doma te smo proširili digitalni 

pristup uslugama. Primjerice A1 Pomoć u kući, koju 

korisnik može jednostavno aktivirati u MojA1 aplikaciji 

i biti siguran da će u hitnim situacijama u svom 

domu dobiti pomoć u bilo koje doba dana ili noći. 

Jedina ste žena u šestočlanoj Upravi A1 

Hrvatska. U čemu se sastoji vaš ženski pristup 

poslu i koje su njegove prednosti? 

- Mislim da je u svakom timu ključno povjerenje 

i ako ono postoji, preduvjeti za uspješno funkcioniranje 

tima su stvoreni. Zbog potrebe balansiranja 

privatnog i poslovnog života ženama je silom prilika 

prirodniji multitasking, što pomaže i u poslu, posebice 

u dinamičnom okruženju kao što je telekom industrija. 

Žene češće preispituju svoje mogućnosti, pitaju 

se mogu li nešto napraviti bolje, ali isto tako češće 

uključuju članove svog tima u donošenje odluka, što 

je iznimno važno za izgradnju povjerenja i lojalnost. 

Muškarci su sigurniji u sebe i prihvaćaju svaku priliku 

koja im se nudi, a možda bismo u tom pogledu 

ponešto mogle naučiti od njih - više vjerovati u sebe 

i svoje mogućnosti i jasno izraziti želju za vođenjem. 

Što je za vas ključno u vođenju tima? 

- Da radimo kao tim, svakodnevno si podižemo 

ljestvicu, dijelimo iste poslovne ciljeve, kao i zadovoljstvo 

koje proizlazi iz poslovnih postignuća. 

Nove izazove treba prihvatiti, isporučiti dogovoreno, 

a tek onda prelaziti na sljedeću razinu. Tako 

gradite reputaciju koja vam u ostatku karijere može 

samo biti od koristi. 

Koliko su za razvoj timova važni mentoriranje i 

empatija? 

- Da bi tim bio uspješan, lider mora puno vremena 

uložiti u usklađivanje timskih i individualnih potreba 

članova tima te tako balansirati u radu s različitim 

ljudima, za što je ključna empatija. Većina žena 

je tu u prednosti jer im je empatija obično urođena 

ili je s godinama bolje razvijaju nego većina muškaraca. 

Dobar lider može ujedno biti i mentor, ali 

za razliku od lidera uloga mentora nije upravljačka, 

nego upravo u prepoznavanju, poticanju i razvoju 

individualnih talenata i prijenosu vještina. 

U A1 ste fokusirani na pružanje jednakih 

mogućnosti zapošljavanja i razvoja. Kako se to 

očituje? 

- Promičemo raznolikost i jednake prilike za razvoj 

karijera unutar kompanije. Ulažemo u društvo znanja 

s naglaskom na digitalne vještine te veću uključenost 

žena u STEM. Manjak žena u STEM-u nije problem 

samo IT industrije nego cijelog društva. Još imamo 

premali broj žena na IT fakultetima. Vjerujem da je 

razlog tome i što mi žene uvijek razmišljamo previše 

‘‘ 

Promičemo raznolikost i jednake 

prilike za razvoj karijera unutar 

kompanije. Ulažemo u društvo znanja 

s naglaskom na digitalne vještine te 

veću uključenost žena u STEM 

40

Da bi tim bio uspješan, lider 

mora mnogo vremena uložiti 

u usklađivanje timskih i 

individualnih potreba 

članova tima 

unaprijed pa pri upisu na fakultet, osim utjecaja okoline 

koja nas uči da postoji podjela na muške i ženske 

poslove, razmišljamo kako se jednako ostvariti i 

u poslovnom i u privatnom životu. Prošle godine smo 

pokrenuli A1 STEMfemme program namijenjen studenticama 

završnih godina STEM fakulteta. Pružamo 

im priliku za rad u kreativnom, međunarodnom okruženju 

na konkretnim projektima uz primjenu najnovijih 

tehnologija i podršku mentora. Nakon toga imaju 

priliku nastaviti raditi i kroz A1 Start program, što je 

još godinu dana radnog iskustva, a i prilika za trajno 

zaposlenje u A1 Hrvatska. Istraživanja pokazuju da 

djevojčice u dobi od 7 do 10 godina pokazuju jednak 

interes za STEM kao i dječaci, ali u pubertetskoj 

dobi taj interes pada. Želimo znati koji je uzrok tome i 

osnažiti djevojke da se više uključuju u STEM. Stoga 

uskoro pokrećemo i STEMfemme Junior program, što 

je još jedna od inicijativa našeg održivog poslovanja. 

Koliki je postotak žena zaposlenih u A1 

Hrvatska i kako im olakšavate? 

- Trenutačno je u kompaniji 45 posto žena, ali 

trudimo se kroz razne pogodnosti olakšati razvoj 

karijere i balans između privatnog i poslovnog života. 

Osim fleksibilnih oblika rada, na kampusu imamo 

dječji vrtić, a o školskoj djeci brinemo tijekom 

praznika kroz projekt Leteće dadilje. Dok roditelji 

rade, za njih organiziramo razne edukacije pa čak 

i školu skijanja. Naš program Flexi baby usmjeren 

je novim roditeljima da nakon povratka s rodiljnog 

dopusta prva tri mjeseca rade šest sati dnevno 

uz punu plaću. Nismo fokusirani samo na roditelje, 

nudimo razne pogodnosti, od onih financijskih do 

polica zdravstvenog i drugih osiguranja. Također 

subvencioniramo sportske aktivnosti naših zaposlenika 

te edukacije usmjerene na osobni i profesionalni 

razvoj s naglaskom na digitalne vještine. 

Koja se usluga ove godine pokazala kao iznimno 

popularna i uspješna? 

- I dalje je korisnicima najatraktivniji naš 

MOZAIK kroz koji mogu dobiti sve fiksne i mobilne 

usluge uz dodatne popuste. Čak 80 posto korisnika 

koristi naše usluge kroz MOZAIK. Osim toga, korisnici 

su odlično prihvatili uslugu osiguranja ekrana 

mobilnog uređaja, uz koju za 9 kuna mjesečno mogu 

osigurati svoj ekran u slučaju pada ili bilo kakvog 

oštećenja. U tom slučaju naša korisnička služba preuzima 

uređaj, popravlja ekran bez dodatnih naknada te 

ga u najkraćem mogućem roku vraća korisniku. 

Kakvi su planovi za razvoj za iduću godinu? 

- Kvalitetan odnos s korisnicima gradimo od početka 

i oni to prepoznaju, ali ne želimo na tome stati, 

nego ćemo i dalje ulagati u unapređenje korisničkog 

iskustva i u personalizaciju usluga. Pripremamo 

napredna AI rješenja za savjetovanje korisnika u 

pojedinim situacijama. Ulazimo i u područja fintecha, 

insurtecha i povećanja sigurnosti poslovanja za 

poslovne subjekte. Naravno, nastavljamo s ulaganjem 

u 5G i ultra-brzu optičku mrežu, kako bismo gigabitni 

internet doveli do što većeg broja korisnika, što će 

unaprijediti poslovanje poslovnim, ali i olakšati komunikaciju 

i entertainment privatnim korisnicima. ■ 

FOTOGRAFIJA: NEJA MARKIČEVIĆ/CROPIX 

41

NATAŠA KRUPLJANIN, FINANCIJSKA I 

OPERATIVNA DIREKTORICA IBM-A HRVATSKA 

Interes žena za 

svijet tehnologije 

Prema mišljenju financijske i operativne 

direktorice tvrtke IBM Hrvatska, ako mlade 

rano počnemo izlagati informacijama i 

praktičnim stvarima iz STEM područja, 

povećat ćemo njihovo zanimanje, a kasnije i 

usmjerenje u IT sektor 

- Mojih favoriti su umjetna inteligencija, 

cloud, automatizacija i digitalizacija, pametni 

uređaji, zadovoljstvo korisnika i zaposlenika i 

rad na daljinu. 

FOTOGRAFIJE: VEDRAN PETEH/CROPIX 

Nataša Krupljanin u jednoj 

od najvećih i najstarijih 

IT tvrtki na svijetu 

- IBM-u radi desetljeće i 

pol. Nakon brojnih pozicija, 

u travnju je postala 

financijska i operativna 

direktorica IBM-a 

Hrvatska. S njom smo razgovarali o tome kako 

povećati interes žena za svijet tehnologije, o globalnim 

trendovima u IT industriji i empatiji, za 

koju kaže da je njezin poslodavac odavno spoznao 

važnost te osobine u poslovnom svijetu. 

Koliko ste u IBM-u i što ste sve radili? 

- U IBM-u sam 15 godina. Počelo je već 

nakon druge godine studija, sasvim slučajno, 

s administrativnim ljetnim poslom u nabavi. 

Nakon tog ljeta sam samo ostala i danas sam 

na jednoj od vodećih pozicija. Nakon godine 

i pol u nabavi prešla sam u financije, gdje 

sam se zadržala četiri i pol godine, počevši na 

poziciji financijskog specijalista, nakon čega 

sam brzo prešla na poziciju financijskog kontrolora 

za Hrvatsku i Sloveniju. Nakon financija 

usmjerila sam se malo više prema biznisu, 

konkretno odjelu globalnih tehnoloških usluga, 

gdje sam četiri godine radila kao compliance 

lider za srednju i istočnu Europu. Nakon 

toga prešla sam u korporativni interni audit i 

istrage za Europu, Srednji istok i Afriku. Četiri 

godine putovanja po svijetu rezultirale su 

malom nostalgijom i povratkom kući, na trenutnu 

poziciju financijske i operativne direktorice 

IBM-a Hrvatska. 

Koji su najvažniji globalni trendovi u 

tehnologiji i biznisu? 

Što bi po vašem mišljenju moglo povećati 

interes žena za svijet tehnologije? 

- Moj osobni stav je da, o čemu god da se 

radilo, slab interes proizlazi iz neznanja i 

neinformiranosti. Dodala bih tome i izloženost. 

Povući ću paralelu s glazbom - npr. ako 

je dijete od malih nogu izloženo rock glazbi, 

velika je vjerojatnost da će njegove glazbene 

preferencije biti slične. Isto vrijedi u drugim 

područjima, uključujući i tehnologiju. Ako 

mlade (žene) rano počnemo izlagati informacijama 

i praktičnim, zanimljivim stvarima iz 

STEM područja, povećat ćemo njihov interes i 

kasnije usmjerenje u tehnološki sektor. 

Koliko je empatija važna u poslu? Mnoga 

istraživanja pokazuju da je upravo to jedna 

od najvažnijih osobina modernog lidera. 

- Empatija, kao i emocionalna inteligencija, 

izrazito su važne u poslu. IBM je to odavno 

spoznao i gradi svoje zaposlenike i lidere od 

njihovih prvih dana s naglaskom na upravo 

te osobine. Svake godine odradim nekoliko 

edukacija vezanih na tu temu i uvijek naučim 

nešto novo. Kako biste uspješno vodili ljude, 

bitno ih je razumjeti i moći se staviti ‘u njihove 

cipele’. Preduvjet za sve je, naravno, dobra 

komunikacija i slušanje. Time gradite odnos 

sa zaposlenicima, stvarate povjerenje i razumijete 

situaciju u kojoj se nalaze, što vam u 

konačnici pomaže u odabiru načina komunikacije 

i individualnog pristupa svakom zaposleniku. 

Rezultat je dobra suradnja i zadovoljni 

zaposlenici (posljedično i bolja produktivnost 

i poslovni rezultati), što bi trebao biti cilj 

svakog lidera. 

■ 

43

FOTOGRAFIJE: DUBRAVKA PETRIĆ/PIXSELL 

Kako bi naši proizvodi bili u trendu, 

moramo stalno pratiti životne navike 

potrošača, demografsku sliku, modu, 

tehnologiju i drugo, ali i predviđati u 

kojem će smjeru ići određeni trend 

44

DAJANA MRČELA, PREDSJEDNICA UPRAVE SAPONIJE 

Održivost kao 

načelo poslovanja 

Vodeća deterdžentsko-toaletna tvrtka u regiji u realizaciji 

je projekta vrijednog 62 milijuna kuna, čiji je cilj ušteda 

energije, smanjenje emisije ugljikova dioksida te 

proizvodnja zelene energije zahvaljujući solarnim panelima 

FOTOGRAFIJA: DUBRAVKA PETRIĆ/PIXSELL 

Dajana Mrčela prva je žena 

u 128 godina dugoj povijesti 

Saponije koja je postala 

predsjednica uprave. Osim 

što je predsjednica uprave 

Saponije i članica uprave 

Kandita, tvrtke također 

članice Mepas Grupe, 

od lipnja je i predsjednica Udruge prerađivačke 

industrije i djelatnosti u tehnologiji. U Saponiji se 

Dajana Mrčela zaposlila nakon što je diplomirala 

na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Potom je u 

Saponiji izgradila zavidnu menadžersku karijeru - 

već 2006. postala je članica Uprave, a 2019. imenovana 

je na čelo najveće deterdžentske industrije 

u Hrvatskoj. Nije zapostavila ni znanstvenu karijeru 

pa je 2018. doktorirala na Ekonomskom fakultetu 

u Osijeku iz područja Menadžmenta. Dobitnica 

je nagrade MBA Croatia za poslovnu ženu godine 

2021. Stručni međunarodni ocjenjivački sud proglasio 

je Dajanu Mrčelu za UN Global Compact 

Network Croatia SDG Pioneer 2022. 

Saponia je jedna od najvećih kemijskih industrija 

u regiji, koja svojim potrošačima nudi 

visoke standarde higijene, ali i proizvode koji 

su u skladu s najnovijim svjetskim trendovima i 

ekološkim zahtjevima. Mrčela naglašava kako 

Saponia ima poslovnu filozofiju koja se bazira na 

optimizmu, a na izazove u poslovanju gleda kao 

na mogućnost za unapređenje poslovanja i povećanje 

prihoda, ali i povećanja zadovoljstva krajnjih 

korisnika i zaposlenika tvrtke u isto vrijeme. 

U tijeku su veliki radovi u proizvodnom 

kompleksu Saponije. O čemu je riječ? 

- Ako ovih dana dođete u Saponiju, vidjet ćete 

da smo veliko gradilište jer je u tijeku realizacija 

projekta vrijednog 62 milijuna kuna. Projekt 

“Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja 

obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama”, 

za koji je Saponiji odobrena potpora od 19,9 

milijuna kuna, započet je prošle godine i bit će završen 

sredinom 2023. Konačni rezultat bit će značajna 

ušteda energije, smanjenje emisije CO² od 1250 T/ 

godišnje i proizvodnja 659.000 kWh zelene energije 

godišnje. Nakon puštanja u rad solarnih panela 

smanjit ćemo potrošnju električne energije iz distribucijske 

mreže i ostvariti uštedu električne energije 

u dijelu proizvodnje plastične ambalaže za 40 posto 

te 63 posto uštede energije za grijanje i hlađenje. 

Kako ste organizirali proizvodnju u takvim 

uvjetima? 

- Projekt treba biti završen do polovine sljedeće 

godine, a uključuje energetsku obnovu svih 

šest proizvodnih pogona. To znači da u određenom 

razdoblju nije moguće istodobno organizirati 

normalno odvijanje proizvodnje i zahtjevne 

građevinske radove. Najvažnija je koordinacija 

svih koji su uključeni u radove, a još je važnije 

osigurati dovoljnu zalihu gotovih proizvoda. U 

nekoliko navrata smo zaustavljali proizvodnju 

na par tjedana, a najveći izazov je bio u ljetnim 

mjesecima kad je i prodaja naših proizvoda najveća. 

Turistička sezona je bila bolja nego ikada, 

ali smo uz dobru organizaciju uspješno premostili 

i taj izazov. Jedva čekamo vidjeli krajnji rezultat 

radova projekta jer će on puno značiti za budućnost 

Saponije i vizualni identitet grada Osijeka. 

Što će ta investicija značiti za buduće 

poslovanje Saponije? 

- Naš osnovni zadatak je stvoriti ekonomski 

uspješnu, ekološki prihvatljivu i društveno odgovornu 

tvrtku. Stoga ovaj investicijski projekt 

ima višestruko značenje za Saponiju. Energetska 

obnova proizvodnih pogona dovest će do smanjenja 

buke i utroška energenata te značajnog poboljšanja 

radnih uvjeta za zaposlenike. U ovo izazovno 

vrijeme od posebnog značaja je prelazak na 

obnovljive izvore energije. O prelasku na solarnu 

energiju u Saponiji smo razmišljali već ►Ƌ 

45

dosta dugo, kako zbog smanjenja troška, tako 

i zbog smanjenja negativnog učinka na okoliš. 

Briga o zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti 

jedan je od prioriteta Saponije. Kao takva, 

ugrađena je u sve razine poslovanja tvrtke te se 

provodi primjenom načela održivog razvoja. 

Kakav odnos imate s radnicima? 

- Saponia je oduvijek bila sinonim za family 

friendly poduzeće, ne samo zbog proizvoda 

koji se na dnevnoj bazi upotrebljavaju u gotovo 

svakoj obitelji u regiji već i zbog brige koju 

pružamo zaposlenicima. Brinemo o njihovoj 

sigurnosti, zdravlju, kvaliteti života, na koju 

smo utjecali kroz različite sadržaje baš za njih 

- jubilarne nagrade, božićnica, regres, kvartalno 

osiguravamo bon s proizvodima Saponije i 

Kandita za potrebe zaposlenika i njihovih obitelji. 

Zahvaljujući korporacijskoj odgovornosti 

spram sveukupnog okruženja pridonosimo 

prosperitetu naših zaposlenika. Ništa bez ljudi, 

a da to nije floskula, možda najviše govori 

činjenica da su mnogi naši zaposlenici gotovo 

‘‘ 

cijeli radni vijek proveli upravo u Saponiji! 

Fluktuacija, koja je nekim tvrtkama veliki problem, 

u Saponiji je minimalna. 

Što cijenite kod radnika i suradnika? 

- Jedan od projekata koji bih izdvojila bio 

je onaj u kojem su zaposleni mogli predložiti 

svoje ideje za poboljšanje poslovnih procesa. 

Na taj način zaposlenici su dodatno pridonijeli 

poduzeću pa se tako i sami osjećali uključeni 

u rad. Tijekom cijele pandemijske krize, dok su 

gotovo sva poduzeća kreirala okruženja rada 

od kuće, naše zajedništvo je postalo naš zaštitni 

znak. Kako smo mi u tom periodu imali veliku 

potražnju za našim proizvodima, tako je i zaposlenicima 

bio zajamčen posao, ali posao se morao 

odraditi na njihovim radnim mjestima. Osobno 

cijenim lojalnost i povjerenje koje imamo jedni 

u druge, ali i osjećaj solidarnosti, što potvrđuju 

brojne donacije Saponije potrebitima, pa tako i 

izbjeglicama iz Ukrajine. Posebno se zauzimamo 

za poslovnu izvrsnost i etičnost u poslovanju te se 

ističemo kao društveno odgovorna tvrtka u regiji. 

Kakve je rezultate ostvarila Saponia prošle 

i kakva je ova godina? 

- Posljednjih godina, a i ove 2022., na 

poslovne planove Saponije utjecalo je nepovoljno 

globalno okruženje, ali smo zahvaljujući 

fokusiranju na kvalitetne projekte i investicije 

ostvarili rast prihoda. Godinu 2021. završili 

smo s rastom prihoda od prodaje za 139,1 

milijun kuna u odnosu na prethodnu godinu, 

koji su ukupno iznosili 664,4 milijuna kuna. U 

prvoj polovini ove godine Saponia je ostvarila 

rast poslovnih prihoda od četiri posto u odnosu 

na isto razdoblje prošle godine, unatoč značajnom 

povećanju cijena sirovina, ambalaže i 

energenata te daljnjem povećanju plaća našim 

zaposlenicima. Naime, isplaćena masa bruto 

plaća ove godine veća je za 19 posto u odnosu 

na 2021. 

Kakva je pozicija Saponije u odnosu na 

globalne i regionalne brendove? 

- Saponia ima nekoliko izuzetno jakih 

brendova koji su ili lideri u kategoriji ili su 

u samom vrhu po prodaji kako u Hrvatskoj, 

tako i na našim izvoznim tržištima. Saponia 

ostvaruje gotovo 50 posto prihoda od prodaje 

u izvozu, i to zahvaljujući snazi brendova 

Kod nas u Saponiji je značajan udio žena na 

upravljačkim pozicijama, više od 50 posto, 

ali i ukupno gledajući u Saponiji je udio 

zaposlenih žena 46 posto 

i njihovoj kvaliteti. Naš portfolio čine proizvodi 

koji ulaze u kategoriju neophodnih za 

održavanje osobne higijene i čistoće domaćinstva 

i s obzirom na inflatorna kretanja 

na tržištu potrošači su posebno osjetljivi na 

njihov cjenovni nivo. Unatoč snažnoj konkurenciji 

globalnih brendova, koji su na tržištima 

na kojima poslujemo prisutni već niz 

godina, naši rezultati prodaje potvrđuju da 

imamo dobro kreiranu prodajno-marketinšku 

strategiju. 

Saponiju, kao i niz proizvodnih tvrtki, 

pogađa rast cijena energenata. Možete li 

nešto reći o tome? 

- Prerađivačkim tvrtkama poput naše povećanje 

troškova za plin broji se u desecima milijuna 

kuna, a takvo poskupljenje ne možete kao 

tvrtka niti financirati niti ćete takav trošak prebaciti 

na cijenu proizvoda. To kako će se premostiti 

ova neizvjesna zima najviše će ovisiti 

o podršci države jer prerađivačka industrija, 

koja je dosta pogođena ovom energetskom krizom, 

čini četvrtinu realnog sektora Hrvatske, a 

zapošljava i toliko radnika te sudjeluje s čak 80 

posto u hrvatskom izvozu. Moramo se zajedno 

potruditi da ne izgubimo konkurentnost u ovim 

vremenima. 

Na koji način se u ovakvoj energetskoj 

krizi mogu ostvariti zacrtani ciljevi 

vezani uz zelenu tranziciju i klimatsku 

neutralnost? 

- Usprkos izazovima, energetskoj krizi i 

rastu cijena energenata ne odustajemo od 

zacrtanih ciljeva vezanih uz zelenu tranziciju 

jer nam njihovo ostvarenje donosi neovisnost 

o tržištu energenata. Nakon puštanja u rad 

solarnih panela tijekom sljedeće godine smanjit 

ćemo potrošnju električne energije iz distribucijske 

mreže, a novi projekti za nastavak 

zelene tranzicije su već pripremljeni, kao i projekti 

za tehnološku transformaciju Saponije. 

Cirkularna ekonomija kojoj težimo nije izvediva 

bez inovativnih rješenja koja se temelje 

na digitalnim tehnologijama i rješenjima. Čitav 

niz trenutačno energetski i okolišno zahtjevnih 

procesa se mijenja, koriste se nove sirovine i 

razmišlja se o dodatnim koracima kako bismo 

bili još učinkovitiji. 

Jeste li zadovoljni zastupljenosti žena na 

upravljačkim pozicijama? 

- Vidljiv je pozitivan trend u zadnje vrijeme, 

no još je vrlo mali postotak žena na vodećim 

pozicijama. U upravama tvrtki u Hrvatskoj 

tek je 26,2 posto žena. Osim iz ekonomskih i 

financijskih razloga, veća zastupljenost žena 

na upravljačkim pozicijama ruši stereotipe 

s kojima se, nažalost, još susrećemo. Stoga 

ćemo se i kroz UPIDuT zalagati da se na 

upravljačkim pozicijama u hrvatskoj industriji 

otvore prilike vrhunskim stručnim menadžericama. 

Kod nas u Saponiji je značajan udio 

žena na upravljačkim pozicijama, više od 50 

posto, ali i ukupno gledajući, u Saponiji je 

udio zaposlenih žena 46 posto. Kako bismo 

dodatno kreirali radnu klimu podrške, suradnje 

i povjerenja te time privukli i zadržali najbolje 

u timu Saponije, odlučili smo se na certifikaciju 

u skladu s Mamforce standardom, za 

stvaranje radnog okruženja koje je poticajno i 

usmjereno na maksimalno ostvarivanje ravnoteže 

poslovnog i privatnog. 

Kako se prilagođavate trendovima i 

navikama potrošača? 

- Kako bi naši proizvodi bili u trendu moramo 

stalno pratiti životne navike potrošača, 

demografsku sliku, modu, tehnologiju i drugo, 

ali i predviđati u kojem smjeru će određeni 

trend ići. Ponekad treba brzo reagirati na 

izvanredne situacije, kao što je bila epidemija 

koronavirusa, kad smo u roku od nekoliko dana 

preokrenuli proizvodne procese i proizveli tada 

najtraženiji proizvod - dezinficijens. Dinamika 

u odlučivanju i fleksibilnost bitne su odlike 

našeg poslovnog modela. Cilj nam je osigurati 

sve preduvjete kako bismo zadržali i dalje 

unaprjeđivali kvalitetu naših proizvoda, posebno 

jer je današnji potrošač ekološki osviješten, 

vodi računa o sastavu proizvoda koji koristi i 

želi što veću dodanu vrijednost proizvoda. ■ƈ 

46

47

Sposobnost razumijevanja 

tuđe pozicije i empatičnog 

izražavanja vrlo je važna 

osobina koju bi trebao 

posjedovati svaki menadžer, 

bez obzira na spol 

RENATA BERNARDA MAREVIĆ, 

DIREKTORICA MARINE PUNAT 

Žena za kormilom 

najbolje hrvatske 

marine 

Marina Punat može se pohvaliti izvrsnim 

rezultatima, pogotovo za ovu turističku sezonu, 

a na globalnoj razini ovaj je nautički resort 

prepoznat kao sinonim održivog razvoja i 

digitalizacije usluga 

48

Marina Punat je 

prva i najnagrađivanija 

marina 

na istočnoj 

strani Jadrana, 

a osnovana je 

1964. u okrilju 

brodogradilišta. 

Na nedavno održanim Danima 

hrvatskog turizma primila je prestižno 

priznanje za najbolju marinu u kategoriji 

velikih u akciji Turistički cvijet - kvaliteta 

za Hrvatsku. Rezultati ispitivanja tržišta u 

okviru akcije Nautičko jedro u organizaciji 

Jutarnjeg lista pokazali su da je Marina 

Punat zaslužila prestižno mjesto u galeriji 

ponuđača nautičkih usluga. The Yacht 

Harbour Association procijenio je kvalitetu 

usluge marine Punat s čak pet zlatnih 

sidara. Ovaj nautički resort poznat je po 

kontinuiranom, održivom razvoju i inovativnim 

tehnološkim rješenjima u upravljanju 

marinom, brizi za gosta i brodove 

i, prije svega, po opsežnim ulaganjima u 

sigurnost i zaštitu okoliša. 

Tijekom cijele godine je u marini moguće 

dobiti sve potrebne servisne i nautičke 

usluge za plovilo, ali i za goste, dok se u 

servisnoj zoni Marina Punat Grupe - brodogradilištu 

Punat plovila pripremaju za 

nadolazeće zimsko razdoblje. Nautičari 

i gosti vrijeme mogu provoditi smješteni 

u luksuznom malom hotelu Kanajt i 

pripadajućim bungalovima u hladovini 

maslinika, uz bazen ili se odmarati u 

wellness i spa zoni hotela. Tu je i ugostiteljska 

ponuda. Za skipere članove kluba 

ADAC iz Njemačke, Marina Punat prva 

je adresa u Hrvatskoj kojoj se obraćaju 

u slučaju potrebe za informacijama ili 

za pomoć. ADAC koji okuplja više od 

21 milijuna članova preporučuje Marinu 

Punat svojim članovima s čak pet zlatnih 

kormila. Marina Punat stalna je luka za 

više od 1400 brodica i jahti. Ime Marine 

Punat odavno je prešlo granice Hrvatske i 

poznato je na globalnoj razini kao sinonim 

održivog razvoja i digitalizacije usluga. 

Direktorica Marine Punat Renata 

Marević ima preko 30 godina iskustva 

u struci, od toga više od desetljeća 

upravlja Marinom Punat. Aktivni je 

član vijeća Grupacije Marina u okviru 

Udruženja nautičkog turizma pri 

Hrvatskoj gospodarskoj komori; član 

je odbora TransEurope Marinas, udruženja 

koje umrežuje 80-ak europskih 

marina. Renata Marević je pri ICOMIA 

Marinas Group imala priliku predstavljati 

Grupaciju marina Hrvatske. U dva navrata 

je bila govornik na svjetskim konferencijama 

marina ICOMIA WMC. Krajem 

kolovoza je sudjelovala na panelu Blue 

Innovation Dock koji je doživio premijeru 

u Düsseldorfu, u organizaciji sajma Boot 

Düsseldorf i European Boating Industry 

i okupio poznata imena iz struke i europske 

politike na temu Marina of the Future, 

pri čemu je prezentirala inovativna i kreativna 

postignuća Marine Punat. Renata 

Marević je u svojoj 13. godini stekla prva 

iskustva u turizmu. 

- Otočani vrlo rano usmjeravaju svoju 

djecu u rad tijekom sezone. To je za mlade 

ljude najbolji način stjecanja prakse i novih 

znanja tijekom školovanja, a osim toga, 

mladi na taj način lakše grade sebe, svoje 

samopouzdanje, komunikativne vještine i 

općenito im to pomaže u sazrijevanju, prihvaćanju 

odgovornosti i shvaćanja obveza. 

Mladi ljudi kroz sezonski rad imaju priliku 

stvoriti o sebi dobar, pozitivan dojam i može 

biti od pomoći pri kasnijem zapošljavanju, 

ako odluče graditi svoju budućnost ovdje 

gdje su odrastali. A i džeparac dobro dođe - 

pojašnjava Renata Bernarda Marević. 

Prije dolaska u Marinu Punat Renata 

Marević nekoliko je sezona radila u mjesnoj 

ispostavi agencije Kvarner-Express, 

potom i jednu sezonu u kampu Pila u 

Puntu. U Marini Punat počela je raditi kao 

recepcionar i prevoditelj, skupila dobrih 

petnaest godina iskustva u upravljanju 

i vođenju tima recepcije, koji se ujedno 

bavi i prodajom i marketingom. Kada se 

otvorio natječaj za radno mjesto direktora 

marine, konkurirala je te je pred stručnom 

komisijom s prijedlogom Programa rada za 

Marinu Punat zadovoljila stroge zahtjeve u 

odabiru direktora. 

- Smatram da je presudna bila velika 

količina osobne pozitivne energije i 

strasti prema poslu i spremnost slušanja 

i rješavanja problema naših gostiju. U 

obitelj Žic, članove društva Marina Punat 

Grupa, imam potpuno povjerenje i ono je 

uzajamno, izgrađeno otvorenom komunikacijom 

i razmjenom stavova i mišljenja 

tijekom dugog razdoblja zajedničkog rada 

i stvaranja. Uvijek sam se osjećala prihvaćeno 

i cijenjeno. Najveći uzor u upornosti, 

trudu i fokusiranosti na cilj radi postizanja 

rezultata na mene je imao Dragutin 

Žic, osoba koja je svojom golemom radnom 

energijom ostvarila svoju viziju i 

sagradila marinu na izniman, kreativan i 

inovativan način, usmjerivši marinu i sve 

‘‘ 

nas prema budućnosti. Svoju ustrajnost, 

strpljivost i golemu volju za stvaranjem 

prenio je i na svoju obitelj i na nas, svoje 

suradnike. Vjernost marini je ključna - 

ističe Renata Marević. 

Što se tiče ovogodišnje sezone, Renata 

Marević otkriva da je 2021. bila rekordna, 

a već sada može utvrditi da su rezultati 

poslovne 2022. potukli sve dosadašnje 

rekorde. 

- Potražnja je izvrsna, a financijski 

rezultati bolji nego ikad. Marina već godinama 

ima potpuno rasprodane kapacitete 

stalnih, godišnjih vezova. Prihod od dnevnog 

najma vezova i usluga pruženih za 

brodove u tranzitu za 10 posto je premašio 

prošlogodišnji. Prihod od ugostiteljskih 

usluga već u kolovozu je premašio 

cjelogodišnji rezultat 2021., ali i 2019. 

Brojke dolazaka i noćenja u Marina Punat 

Hotel & Resort premašile su 2019. za više 

od 10 posto. Povećan je i obim poslova 

u našem brodogradilištu, broj narudžbi 

radova na plovilima i opremi raste - otkriva 

Renata Marević. 

Grupacija Marina Punat zapošljava više 

od 150 radnika tijekom ljetne sezone, dok 

kontinuirano tijekom godine ovdje radi najmanje 

njih 130. Uz grupaciju je ugovorom 

vezano i gotovo četrdesetak ugovornih partnera 

i kooperanata te desetak čarter baza s 

oko 150 brodova u svojim flotama, što sve 

skupa broj zaposlenih na području ovog 

nautičkog resorta povećava za još 140 djelatnika. 

- Mi smo mala sredina i gotovo svatko 

zna svakog, službeno i privatno. Dugo 

radimo na uzajamnom povjerenju, lako 

i u trenutku može biti narušeno. Volim 

otvoren razgovor. Smatram da su dobra 

komunikacija, informiranost i razumijevanje 

ciljeva ključni. A nije nam lako uvijek 

ostati dosljednima. Sposobnost razumijevanja 

tuđe pozicije i empatičnog izražavanja 

je vrlo važna osobina koju bi trebao 

posjedovati svaki menadžer, bez obzira 

na spol. Na razliku gledam kroz prizmu 

osobnosti, a ne spola ili roda. Vjerujem da 

razliku stvaraju i očekivanja koje radnici, 

odnosno okolina imaju od ženskih, a koje 

od menadžera muškog spola - pojašnjava 

Renata Marević te naglašava da u Marini 

Punat rade izvrsni radnici. ■ 

Grupacija Marina Punat zapošljava više 

od 150 radnika u ljetnoj sezoni, dok ih 

kontinuirano tijekom godine ovdje radi 

najmanje 130 

49 

FOTOGRAFIJA: JOSIP ČEKADA/CROPIX

MARTA BULHAK, PREDSJEDNICA UPRAVE 

HEINEKENA HRVATSKA 

Timski svladavamo 

sve izazove 

Utjecaj pandemije i nestabilne prilike na globalnoj 

razini pogađaju sve tvrtke, ali u kompaniji 

HEINEKEN Hrvatska na vrijeme su započeli s 

pripremom planova za nepredviđene situacije kako bi 

maksimalno ublažili moguće poremećaje 

M 

arta Bulhak na čelo tvrtke Heineken Hrvatska došla je 

u listopadu 2020., u vrijeme pandemije covida, što je 

svakako bio velik poslovni izazov. Oporavak turističkog 

sektora i event industrije pridonijeli su pozitivnom 

pomaku u poslovanju, a najavljeno poskupljenje energenata 

pokušat će ublažiti svojim zelenim projektima 

u koje su u posljednjih deset godina uložili oko 10 

milijuna eura kako bi povećali cirkularnost i smanjili 

potrebe iz vanjskih izvora energije. Bulhak ističe da su 

u tvrtki, među ostalim, ponosni na 1380 solarnih panela 

koji pokrivaju sedam posto potreba za električnom 

energijom. Predsjednica Uprave osvrnula se i na buduće 

projekte, konkurenciju te njihove društveno korisne 

projekte. 

Kakav je vaš pristup poslu? 

- U poslu cijenim otvoreni dijalog, a moja su vrata 

svima otvorena. Smatram da uvažavanje različitih 

mišljenja i razmjena iskustava dovode do kvalitetnijih 

odluka te cijenim i potičem doprinos svih kolega. 

U HEINEKENU Hrvatska želimo stvoriti okruženje u 

kojem su svi svjesni svog doprinosa i u kojem se on 

cijeni. U takvom je okruženju ugodnije raditi i vjerujem 

da su tada i zaposlenici angažiraniji. To je moguće 

samo ako u kompaniji postoji transparentnost - ona 

pomaže u izgradnji povjerenja i samim time omogućava 

donošenje boljih poslovnih odluka. 

Koji su vam najveći poslovni izazovi otkako ste 

na mjestu predsjednice Uprave HEINEKENA 

Hrvatska? 

- Vremena u kojima živimo obilježena su izazovima. 

Preuzela sam kompaniju u prilično teškom trenutku 

- bilo je to krajem 2020., na vrhuncu pandemije covida-19. 

Moj ključni fokus tada je bio osigurati kon- ►Ƌ 

50

Smatram da 

uvažavanje različitih 

mišljenja i razmjena 

iskustava dovode do 

kvalitetnijih odluka te 

cijenim i potičem 

doprinos svih kolega 

FOTOGRAFIJA: JOSIP REGOVIĆ/PIXSELL 

51

tinuitet poslovanja i umanjiti mogući negativan 

utjecaj na poslovanje i zaposlenike, a kasnije 

iskoristiti sve prilike na donekle promijenjenom 

i destabiliziranom tržištu. Sada razmatramo 

kako se nositi s rastućim cijenama energije, 

sirovina i inflacijom. Ipak, koliko god situacija 

bila izazovna, uvijek je savladamo zajedno kao 

tim i vjerujem da će tako biti i dalje. 

Jeste li zadovoljni kako je završila 

poslovna 2021. i je li pandemija utjecala na 

poslovanje tvrtke? 

- Industriju piva u Hrvatskoj karakterizira 

jaka sezonalnost zbog turizma. Od svibnja 

do rujna ostvaruje se većina prodaje. 

Primjećujemo da se ugostiteljski kanal nije 

dokraja uspio vratiti na stanje prije pandemije. 

Ondje primjećujemo strukturne promjene 

te veću potražnju za pristupačnijim opcijama. 

Zbog značajnog pritiska uzrokovanog povećanim 

ulaznim troškovima odlične financijske 

rezultate danas je sve zahtjevnije postići. No, 

pozitivan pomak vidljiv je zahvaljujući povratku 

na “normalne okolnosti”, one na kakve smo 

bili naviknuti prije pandemije - oporavak turističkog 

sektora te event industrije koja nam je 

vratila festivale, koncerte i slične manifestacije. 

Dobra turistička sezona trebala bi se odraziti 

i na naše konačne rezultate. 

U tvrtki HEINEKEN Hrvatska možete 

se pohvaliti s čak 60 posto žena u 

upravljačkom tijelu kompanije, dok ih je 

u visokom menadžmentu 45 posto. To je 

impozantan udio žena u odnosu na neke 

druge kompanije. 

- Zapravo, naš menadžment tim - najviše 

upravljačko tijelo u organizaciji - čini 70 posto 

žena. Tu svakako treba spomenuti i 48 posto 

u visokom menadžmentu, na što sam posebno 

ponosna. Vjerujem u jednake mogućnosti i 

znam da uz mnogo sjajnih muškaraca u poslu 

ima i puno sjajnih žena. Naši su potrošači i 

muškarci i žene te smatram da je važno da i 

u kompaniji stvorimo svojevrsnu ravnotežu. 

Također, raznolikost omogućuje postizanje 

boljih rezultata, mnoga istraživanja to dokazuju. 

Veseli me svaki pomak u tom smjeru u 

industriji i šire. 

Koji su preduvjeti da žena dođe na visoku i 

odgovornu poziciju i opstane na njoj? 

- Rekla bih da su preduvjeti za žene jednaki 

kao i za muškarce. Osim očitih elemenata kao 

što su predan rad, malo sreće i kompetencije, 

vjerujem da je otpornost vrlo važna kvaliteta. 

Morate biti izdržljivi i otporni na stres, ali i 

uživati u onome što radite. Jednako je važno da 

osoba uživa u razvoju i osnaživanju drugih ljudi. 

Što biste istaknuli kao kompetitivnu 

prednost vaše kompanije? 

- U usporedbi s ostalim multinacionalnim 

kompanijama, u HEINEKENU postoji posebna 

povezanost s lokalnim brendovima i lokalnom 

zajednicom. Karlovačko pivo dio je povijesti 

grada Karlovca već gotovo 170 godina pa 

ne čudi što su građani Karlovca i naši zaposlenici 

emotivno vezani uz sve što je lokalno. 

Ljudi ovdje rade dugi niz godina, među ostalim 

i zato što se identificiraju s brendovima, 

tradicijom i vrijednostima. Tu je i činjenica da 

smo još uvijek u obiteljskom vlasništvu, što 

svakako daje drukčiju perspektivu. 

Kakvi su vam planovi za budućnost? 

- Koliko god to zvučalo jednostavno i koliko 

god to bilo zahtjevno, želimo i dalje nastaviti 

oduševljavati naše potrošače. 

Po čemu se izdvajate od svoje konkurencije 

i koliko vam je važno na tržištu imati 

ravnopravnog konkurenta? Tjera li vas to 

da radite još bolje? 

- Vjerujem da je natjecateljski duh u poslovanju 

važan kao i u sportu. Potiče nas da budemo 

bolji. Tržište piva u Hrvatskoj izrazito je 

dinamično i konkurentno, ali to mi se sviđa jer 

nas motivira da se trudimo još više. 

‘‘ 

Ponosni na svoja ulaganja u zelenu tranziciju 

- koristimo obnovljive izvore energije, želimo 

postići ugljičnu neutralnost te inzistiramo na 

kružnom gospodarstvu i čistim izvorima vode 

Je li vas strah poskupljenja energenata i 

hoće li to utjecati na poslovanje? 

- Rekla bih da se tu ne radi o strahu nego o 

zabrinutosti. Svjesni smo da će poskupljenje 

energenata, ali i sirovina i pakirnog materijala, 

donijeti srednjoročne posljedice s kojima 

se moramo nositi i na vrijeme smo započeli s 

pripremom planova za nepredviđene situacije 

kako bismo maksimalno ublažili moguće poremećaje. 

HEINEKEN Hrvatska samo je u zelene 

projekte u posljednjih deset godina uložio 

oko 10 milijuna eura kako bismo povećali cirkularnost 

i smanjili potrebe iz vanjskih izvora 

energije. Posebno smo ponosni što 1380 solarnih 

panela postavljenih na krovu našeg zelenog 

skladišta pokriva sedam posto naših potreba za 

električnom energijom. Zajedno s električnom 

energijom koju nabavljamo iz HEP-ove mreže 

ZelEn tako postižemo sto posto električne 

energije iz obnovljivih izvora, dok bioplin kao 

nusprodukt pročišćavanja vode koristimo za 

dobivanje toplinske energije. 

Koliko su vam važni društveno korisni 

projekti i na koje ste posebno ponosni? 

- Vjerujemo da su ulaganja u dobrobit i 

razvoj zaposlenika i lokalne zajednice ključna 

za održivi rast poslovanja. Raznolikost, pravednost 

i sigurnost na radnom mjestu glavna 

su nam područja u fokusu kada je riječ o zaposlenicima, 

dok je naša globalna strategija održivosti 

“Stvaramo bolji svijet” strateški okvir 

za brojne inovacije i suradnju u zaštiti okoliša, 

52

Za uspjeh je važno biti 

izdržljiv i otporan na 

stres, ali i uživati u 

onome što radite 

FOTOGRAFIJA: JOSIP REGOVIĆ/PIXSELL 

pomaganju lokalnim zajednicama te davanju 

pozitivnog doprinosa društvu. Već gotovo 170 

godina dijelimo isti cilj s našim karlovačkim 

susjedima - da grad učinimo boljim, ljepšim 

i održivijim mjestom za život i rad. Odličan 

primjer za to je jedinstveni projekt KAKvart, 

u sklopu kojeg smo, u suradnji s Gradom 

Karlovcem, realizirali više od 145 projekata, od 

uređenja parkova i postavljanja pametnih klupa 

do podržavanja kulturno-umjetničkih programa, 

edukacija, sportskih i zabavnih događanja. 

Jako sam ponosna i na naše aktivnosti vezane 

za sprečavanje maloljetničke konzumacije. U 

sklopu dugogodišnjeg projekta “Za odgovorno 

odrastanje mladih” uz pomoć psihologa provodimo 

edukaciju roditelja o štetnim posljedicama 

maloljetničke konzumacije te pružamo 

podršku u postavljanju granica i uspostavljanju 

dobre komunikacije roditelja i djece. 

Koliko je tvrtki koju vodite važna održivost 

i ekologija? 

- Prošla su vremena u kojima je odgovornost 

bila samo na zakonodavcima. Danas je odgovornost 

prema okolišu tema važna za sve, nas 

kao pojedince, ali i za kompanije. Odgovornost 

je na svima nama i mi kao kompanija imamo 

važnu ulogu u stvaranju održivije budućnosti. 

Želimo budućim generacijama ostaviti planet 

na kojem će biti moguć dostojan život, i to 

ispunjavanjem konkretnih ciljeva. Zato smo 

ponosni na svoja ulaganja u zelenu tranziciju 

- koristimo obnovljive izvore energije, želimo 

postići ugljičnu neutralnost te inzistiramo na 

kružnom gospodarstvu i čistim izvorima vode. 

Pozitivni učinci i potvrda da idemo u pravom 

smjeru itekako su vidljivi. Na tom putu imamo 

veliku podršku naših zaposlenika, potrošača, 

lokalne zajednice i ostalih dionika koji nam 

olakšavaju nastavak stvaranja boljeg i održivijeg 

svijeta - za sve. 

Slažete li se s tvrdnjom da je empatija jedna 

od najvažnijih osobina modernog lidera i koliko 

vam je bitna u međuljudskim odnosima? 

- Smatram da su empatija i aktivno slušanje 

ključni za postizanje povezanosti kompanije 

i njenih zaposlenika, ali samo empatija nije 

dovoljna. Jednako je važno poticati otvoren 

i iskren razgovor sa zaposlenicima i stvoriti 

okruženje u kojem se svi osjećaju ugodno dati 

i primiti povratnu informaciju. Tako se grade 

istinske veze među ljudima temeljene na poštovanju. 

Modernim liderima ide u prilog kad imaju 

malo više zrelosti te koriste uravnoteženi pristup 

koji uključuje sposobnost aktivnog slušanja, 

promišljanja, učenja iz prijašnjih iskustava, 

ali i otvorenost prema novim iskustvima. ■ƈ 

53

PPD & GLORIA PARTNERSTVO 

Za uspješnije i 

humanije društvo 

Od stipendiranja mladih i pomaganja 

nezbrinutoj djeci do pomoći ukrajinskim 

izbjeglicama, Antonija Glavaš i Ivana 

Ivančić, članice Upravnog vijeća Zaklade 

Novo sutra osnovane prije šest godina, ističu 

kako je rad ove neprofitne organizacije 

usmjeren na pojedince i udruge koji svojim 

djelovanjem mogu učiniti razliku 

Domovi za nezbrinutu 

djecu brinu o posebno 

ranjivoj skupini društva 

koja se iz godine 

u godinu povećava. U 

posljednjem Izvješću 

o radu pravobraniteljice 

za djecu u 2021. 

stoji da se na dan 31. prosinca 2021. u domovima 

za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi 

i centrima za pružanje usluga u zajednici nalazilo 

806 djece, što je 76 više nego u 2020. Ove 

brojke samo pokazuju kako je rad domova izuzetno 

bitan za živote stotine djece u Hrvatskoj, 

no i oni se, kao i većina građana, suočavaju s 

visokom inflacijom, odnosno enormnim porastom 

svakodnevnih troškova. No, na sreću, 

ove zime dobit će značajnu pomoć jer će im 

troškove režija za struju i plin platiti Zaklada 

Novo sutra, neprofitna organizacija koju je 

2016. u Vukovaru osnovao Pavao Vujnovac, 

vlasnik kompanija ENNA i PPD. Upravo je 

ova hvalevrijedna akcija otvorila naš razgovor 

s Antonijom Glavaš, članicom Upravnog vijeća 

Zaklade Novo sutra, te Ivanom Ivančić, članicom 

uprave PPD-a i uprave Zaklade Novo 

sutra. 

- Kako naše kompanije ENNA i PPD djeluju 

većinom u energetskom sektoru, odlučili 

smo ove zime platiti troškove režija za struju 

i plin svim domovima za nezbrinutu djecu u 

Hrvatskoj. Budući da smo ovu odluku donijeli 

i prije nego što je Vlada ograničila cijene struje 

i plina, naša donacija bit će veća od samih troškova 

grijanja. Domovima će to omogućiti bezbrižnu 

zimu, a nadam se da ćemo barem malo 

zagrijati i dječja srca. U Zakladi, ali i našim 

54 

kompanijama, izrazito smo osjetljivi na problematiku 

djece bez odgovarajuće roditeljske 

skrbi, kojoj je potrebno najviše naše empatije 

- istaknula je Glavaš te nam pomnije objasnila 

funkcioniranje Zaklade Novo sutra. 

Riječ je, dakle, o neprofitnoj organizaciji 

čiji je cilj stvaranje uspješnijeg, obrazovanijeg 

i humanijeg društva. Ona prije svega djeluje 

putem natječaja kroz koje potiče izvrsnost 

i dobra djela te pomaže potrebitima. Glavaš 

napominje da je sve što rade unutar Zaklade 

usmjereno na pojedince i udruge koji svojim 

djelovanjem mogu učiniti razliku te im pomažu 

da ostvare svoj puni potencijal, bez obzira 

na je li riječ o studentskim stipendijama ili 

velikim projektima. 

- Cilj je ostaviti u naslijeđe društvo u kojem 

se mladi ljudi obrazuju bez obzira na mate- 

‘‘ 

U Zakladi, ali i našim 

kompanijama, izrazito 

smo osjetljivi na 

problematiku djece 

bez odgovarajuće 

roditeljske skrbi, kojoj 

je potrebno najviše 

naše empatije

‘‘ 

Naš je poslovni tempo izrazito dinamičan i 

zato nam je veliko zadovoljstvo posvetiti se 

ovakvim projektima u kojima možemo dio 

sebe dati društvu u kojem živimo i radimo 

rijalni status, daroviti stvaraju, a nezaštićeni 

i potrebiti dobivaju svu potrebnu pažnju i 

pomoć - navodi Glavaš. 

Ova akcija nije prvi projekt u kojem je 

Zaklada Novo sutra pomagala nezbrinutoj djeci. 

Prošle godine, nakon razornog potresa u 

Petrinji i Sisku, odlučili su odmah reagirati, no, 

umjesto u građevine, odlučili su ulagati u ljude. 

Tako je nastao projekt višegodišnje pomoći 

pri školovanju 53 djece s područja Banovine. 

Riječ je o djeci bez roditelja ili adekvatne roditeljske 

skrbi, udomljenoj, kao i djeci slabijeg 

imovinskog stanja iz Dječjeg doma Vrbina te s 

područja Siska, Gline i Petrinje. 

- S obzirom na to da zakon sprječava isplaćivanje 

mjesečne stipendije djeci osnovnoškolske 

dobi, odlučili smo im kroz osnovnoškolsko 

obrazovanje osigurati svu potrebnu 

informatičku opremu, ali da ih i svake godine 

vodimo na more i priuštimo im nezaboravno 

ljeto. Djeci srednjoškolske dobi isplaćivat 

ćemo mjesečnu stipendiju sve do kraja njihova 

redovitog obrazovanja, što znači da će se 

stipendije nastaviti isplaćivati u slučaju upisa 

u višu školu ili fakultet. Kada sva djeca navrše 

dovoljan broj godina, financirat će im se i 

polaganje vozačkog ispita. Tako, primjerice, 

djeca koja su u program ušla u osnovnoj školi, 

mogu računati na našu podršku sve do kraja 

svog fakultetskog obrazovanja, ako se na njega 

odluče - objasnila je Ivančić. 

Glavaš se pritom nadovezala i dodala da 

žele pokazati toj djeci da nisu sami te da žive 

u svijetu u kojem postoje prilike i nada u bolje 

sutra. Tom su se logikom vodili i prilikom 

odabira njihovih stipendista, kojih je više od 

60. Bilo da se radi o mladim znanstvenicima 

ili umjetnicima, bitno im je, kažu, da znaju da 

se na njih mogu osloniti, pogotovo jer neki 

od studenata studiraju na fakultetima u New 

Yorku, Budimpešti, gradovima koji su daleko 

od njihovih obitelji. Nekoliko se mladih stipendista 

u konačnici zaposlilo u tvrtkama iz 

njihove grupacije i grade svoje karijere u energetici, 

na što su, ističu, izrazito ponosni. 

Antonija i Ivana također navode kako su se 

aktivirali i po pitanju rata u Ukrajini. 

- Kako je PPD-ov poslovni put krenuo iz 

Vukovara, rat u Ukrajini posebno nas je pogodio 

jer nas je podsjetio na razaranja koja je 

pretrpjela i naša država. Stoga smo u Osijeku 

osigurali smještaj za više od 70 izbjeglica 

iz Ukrajine, među kojima je tridesetak djece. 

Riječ je o obiteljima ukrajinske državne 

energetske kompanije Naftogaz s kojom PPD 

poslovno surađuje. Uz plaćeni smještaj i režije, 

one najmlađe trudimo se što bolje integrirati u 

naše društvo - kaže Glavaš. 

Većina njihovih projekata usmjerena je na 

djecu i obrazovanje, područje u koje, kažu, 

ima najviše smisla ulagati jer na mladima svijet 

počiva. Opremili su tako nekoliko STEM 

labosa u osnovnim i srednjim školama, osigurali 

vrijednu asistivnu opremu učenicima s 

intelektualnim, motoričkim i govornim teškoćama, 

opremali senzorne sobe, a sve kako bi 

djeci, većinom s područja Slavonije, osigurali 

mogućnosti da napreduju i razvijaju svoje 

potencijale. 

U moru humanitarnih projekata bilo je tu i 

zabavnih priča koje su im izmamile osmijeh na 

lice. S udrugom Zamisli realizirali su odličan 

projekt “Da bi kotač bolje LEGO”, u kojem su 

slaganjem Lego kockica izrađivali rampe na 

objektima poput knjižnica za pristup osobama 

u invalidskim kolicima. 

- Sve što radimo, radimo sa srcem. Naš 

je poslovni tempo izrazito dinamičan i zato 

nam je veliko zadovoljstvo posvetiti se ovakvim 

projektima u kojima možemo dio sebe 

dati društvu u kojem živimo i radimo. Ekipa 

iz naše zaklade uvijek je puna ideja, tako da 

vjerujemo kako ćemo se još više razvijati, 

realizirati mnoge divne projekte i učiniti život 

oko nas, pogotovo djeci, barem malo sretniji - 

zaključuju Glavaš i Ivančić. 

■ 


55

VLADIMIRA SENČAR PERKOV, 

DIREKTORICA LJUDSKIH RESURSA U INI 

Dobrobit kompanije 

i radnika 

Ina je među prvim tvrtkama u Hrvatskoj uvela fleksibilne 

oblike rada, a osigurava, među ostalim, pravične uvjete 

zapošljavanja, razvoja karijere i napredovanja uz 

nepostojanje razlika u plaćama po spolu, pa je tvrtka nositelj 

nagrade ‘Najbolja kompanija za žene’ 

U 

siječnju iduće godine 

obilježit ću svoj veliki 

jubilej - 10 godina na 

čelu Ljudskih resursa Ine, 

rukovodeći timom od 

50-ak predanih kolegica i 

kolega. U tih deset godina 

i kompanija i ja prošli 

smo mnogo toga, mijenjali se i zajedno rasli. 

Danas s ponosom mogu reći da radim u jednoj 

od najboljih kompanija u Hrvatskoj, pa i regiji. 

Toliko je pozitivnih primjera naših naprednih 

praksa u upravljanju ljudima, međutim, odlučila 

sam se fokusirati na najbolje primjere koji nadilaze 

standardne prakse i po kojima već godinama 

odskačemo od drugih kompanija na tržištu. 

Radnicima omogućujemo 

harmoniju svih životnih uloga 

Inu pokreću ljudi različitih generacija, interesa 

i profila i svjesni smo da naša snaga leži u 

našim različitostima. Uvažavanje činjenice da 

smo svi više od zaposlenika te da imamo različite 

i mnogobrojne uloge pruža nam prostor da 

svakog pojedinca podržimo u postizanju životne 

ravnoteže. Upravo zato u Ini nam je važna 

cjelovita dobrobit radnika kojoj smo pristupili 

na sveobuhvatan način. Od 2016. radnicima je 

na raspolaganju naš beneFIT program, strategija 

cjelovite dobrobiti kojom našim radnicima 

pružamo podršku u svim životnim ulogama. 

Naša platforma za zaposlenike konkretno 

podrazumijeva cijeli niz aktivnosti koje se 

provode u suradnji ljudskih resursa i drugih 

timova unutar naše kompanije - od fleksibilnih 

oblika rada i dvjestotinjak materijalnih pogodnosti 

u dvadeset kategorija, do naše bike zone, 

redovnih predavanja na temu cjelovite dobrobiti, 

online učenja i usavršavanja, druženja s 

djecom u prostorijama tvrtke, redovnih wellbeing 

novosti te kulturnih i sportskih događanja 

koje organiziraju naši ambasadori. Ina je među 

prvim kompanijama u Hrvatskoj uvela fleksibilne 

oblike rada, koji su postali vrlo važan i 

neizostavan dio današnjeg modernog poslova- 

Vladimira Senčar Perkov deset 

godina je na čelu Ljudskih resursa Ine 

nja. Treba naglasiti da Ina osigurava pravične 

uvjete zapošljavanja, razvoja karijere i napredovanja 

uz nepostojanje razlika u plaćama po 

spolu, pa smo tako i nositelji nagrade Najbolja 

kompanija za žene. Razvijamo pozitivne međuljudske 

odnose, osiguravamo poticajno radno 

okruženje, učinkovito organiziramo radno vrijeme 

te njegujemo kulturu nagrađivanja prema 

individualnoj učinkovitosti, a ne prisutnosti na 

radnom mjestu i zbog toga smo nositelji brojnih 

nagrada i certifikata, poput Najbolje kompanije 

za dobrobit radnika, certifikata MAMFORCE, 

DADFORCE i Poslodavac prijatelj obitelji. 

Predvodnici u korištenju 

tehnologije u upravljanju 

ljudskim resursima 

Druga tema koju bih istaknula je neophodnost 

tehnologije u upravljanju ljudskim resursima. 

Svijet oko nas mijenja se munjevitom 

brzinom. Ubrzani razvoj tehnologije i disruptivne 

promjene utječu na sve aspekte poslova- 

FOTOGRAFIJA: BORIS KOVAČEV/CROPIX 

nja neke kompanije, pa tako i na upravljanje 

ljudskim resursima. Praćenje i brza reakcija 

na promjene, strateško promišljanje o učinkovitom 

korištenju tehnologije i kvalitetno 

upravljanje informacijama danas su ključni 

preduvjeti za uspješno poslovanje. Digitalna 

transformacija već je godinama dio strategije 

ljudskih resursa Ina Grupe, a njezin je glavni 

cilj digitalizirati poslovne procese u ljudskim 

resursima kako bi se povećala ukupna kvaliteta, 

smanjila količina papirnatog poslovanja 

i administrativnog rada, pridonijelo očuvanju 

okoliša, smanjilo troškove poslovanja i vrijeme 

potrebno za provođenje procesa. Na taj 

način osiguravamo proaktivniji pristup donošenju 

odluka i povećavamo fleksibilnost i 

učinkovitost. Naravno, u svemu što radimo 

polazimo od osnovnog cilja, a to je povećanje 

pozitivnih iskustava naših radnika. Osim 

postojećih komercijalnih digitalnih rješenja 

kojima znatno unapređujemo naše procese, 

razlikujući pritom solidnu od vrhunske izvedbe, 

kao što je aplikacija SAP Success Factors, 

interno smo razvili različite, prema našim 

potrebama skrojene digitalne alate te dodatno 

pojednostavili procese uz povećanje kvalitete 

rada. Ključne procese ljudskih resursa digitalizirali 

smo aplikacijom EHO, koja omogućava 

potpuno digitalno odobravanje svih ključnih 

kadrovskih promjena. Tu je i aplikacija EPMS 

koja jamči sigurno i kvalitetno upravljanje radnim 

učinkom, podržavajući različite sustave 

prilagođene i usklađene s poslovnim potrebama. 

Aplikacija FORa osigurava našim radnicima 

upravljanje svojim vremenom kroz korištenje 

fleksibilnih oblika rada. Taleo koristimo 

kao digitalni alat u procesu zapošljavanja. Ina 

Akademija osigurava e-učenje i e-testiranje te 

interni prijenos znanja, ali i organizaciju raznih 

edukacija s vanjskim trenerima. Za digitalni 

udaljeni potpis dokumenata uveli smo e-Sign 

koji je zaslužan za značajne uštede u svim 

dijelovima poslovanja. Budući da digitalizacija 

nije proces koji će ikada završiti, kontinuirano 

promišljamo o novim rješenjima. Trenutačno 

radimo na razvoju nekoliko novih, vrhunskih 

digitalnih rješenja koja će nam osigurati dodatnu 

agilnost i učinkovitost. I, na kraju, ne mogu 

biti ponosnija na svoj tim i cijelu kompaniju 

jer smo upravo prošli prestižnu certifikaciju 

CEP Above and Beyond, pri čemu smo ostvarili 

čak četiri od pet standarda, više nego bilo 

koja druga kompanija u Hrvatskoj! Ne samo 

da smo se svrstali među 10 posto najboljih 

Poslodavaca Partnera već smo se ujedno pozicionirali 

kao predvodnici u praksama raznolikosti 

i inkluzije, inicijativama koje gledaju u 

budućnost i inovacijama koje prožimaju sve 

korake radničkog ciklusa u našoj organizaciji. 

Time smo dokazali da procese razvijamo 

imajući na umu učinak na dobrobit radnika i 

ostvarenje poslovnih rezultata, a to će nam, u 

konačnici, osigurati održivost poslovanja na 

duge staze. 

■ 

56

MODERNO POSLOVANJE 

Nikad lakše do 

svog paketa 

Zahvaljujući Hrvatskoj pošti, koja se prilagođava navikama 

potrošača i očuvanju okoliša, odsad svoju pošiljku možete 

podići na jednom od brojnih paketomata diljem zemlje - u 

vrijeme kada vam to najviše odgovara 

Za dostavu na paketomate brine se 

Paket24, jedina usluga brze paketne 

dostave koja ravnomjerno pokriva 

cijelu Hrvatsku 

58

Jeste li ikad razmišljali o svojim 

kupovnim navikama i koliko 

su se uopće promijenile u 

posljednje dvije godine? Ako 

ih usporedite s navikama otprije 

dvije-tri godine, vjerojatno 

ćete zaključiti da danas više 

kupujete online nego prije. 

Dapače, online trgovine postale su nezaobilazna 

mjesta na koja svraćamo barem da provjerimo 

ponudu i proizvode koje planiramo kupiti. 

Naruku nam ide i to što većina modnih e-trgovina 

i brendova danas nudi besplatan povrat 

naručenih proizvoda, zbog čega imamo još 

manje potrebe za odlaskom u fizičku trgovinu. 

Veći broj naručenih proizvoda s interneta 

podrazumijeva i veći broj paketa koje trebamo 

preuzeti na adresi ili u poštanskom uredu. 

U oba slučaja trebamo barem malo prilagoditi 

svoje vrijeme i raspored kako bismo mogli 

preuzeti naručeno, što nam uz gomilu obaveza 

ponekad može biti pravi izazov. Neke mame 

poslije posla jure u park, dok druge praktički 

žive svoj posao. No, zahvaljujući razvoju 

novih trendova i tehnologije preuzimanje 

paketa više nije izazov, a naš životni balans 

može ostati netaknut. Hrvatska pošta prošle 

je godine predstavila paketomate, automatizirane 

uređaje s pretincima različitih dimenzija 

koji se nalaze na frekventnim i lako dostupnim 

lokacijama do kojih možemo doći pješice, 

biciklom ili javnim prijevozom. Većina lokacija 

nam je usput kojom god rutom se kretali, 

neki paketomati postavljeni su uz trgovačke 

centre i trgovačke lance, dok se drugi nalaze 

na benzinskim postajama ili u kvartovima. 

Sami biramo kad ćemo 

preuzeti paket 

Paketomati su dostupni svaki dan u tjednu, 

od 0 do 24 sata, a omogućuju beskontaktno 

preuzimanje i slanje paketa u vrijeme kada 

vama to najviše odgovara. Primjerice, ako vaš 

kućni ljubimac dobije neodoljivu želju za šetnjom 

u tri sata ujutro, dizanje iz kreveta usred 

noći možete iskoristiti za preuzimanje paketa 

naručenog iz vašeg omiljenog webshopa. 

Onog trenutka kad vam pošiljka pristigne u 

paketomat, dobit ćete elektroničku poruku sa 

šesteroznamenkastim kodom. Na paketomatu 

unesete taj kod, otvara se pretinac i paket je u 

vašim rukama za nekoliko sekundi. Paketomati 

se već nalaze na 170 lokacija diljem Hrvatske, 

uključujući i otoke Brač, Lošinj, Korčulu, 

Krk i Pag, a mreža će biti kompletirana nakon 

postavljanja tristotog uređaja. 

Paketomati su, uz rastući vozni park električnih 

vozila, jedna od okosnica Hrvatske pošte 

u smanjenju emisija štetnih plinova i s razlogom 

se nazivaju zelenim dostavnim kanalom. 

Naime, paketomati povećavaju postotak uručenja 

u prvom pokušaju, a dostavna vozila trebaju 

obići manje lokacija, čime se znatno smanjuje 

emisija stakleničkih plinova. Korištenje novog 

dostavnog kanala jedan je od načina na koji i 

sami možemo pridonijeti smanjenju emisija 

štetnih plinova, a na paketomatima možemo 

preuzeti pošiljke naručene u brojnim hrvatskim 

i međunarodnim trgovinama. 

”Zelena” pošta 

Za dostavu na paketomate brine se Paket24, 

jedina usluga brze paketne dostave koja ravnomjerno 

pokriva cijeli teritorij Republike 

Hrvatske, a u pozadini stoje radnice Hrvatske 

pošte koje su dio cijelog procesa - od sortiranja, 

prijevoza do dostave paketa. Žene 

u Hrvatskoj pošti danas upravljaju viličarima, 

teretnim kamionima prevoze pošiljke u 

sve krajeve Hrvatske, a vožnjom električnih 

dostavnih vozila promoviraju novi smjer tvrtke 

- zeleno i održivo poslovanje. Smanjenje štetnih 

utjecaja na okoliš postao je ključni izazov 

‘‘ 

Hrvatska pošta 

priključila se inicijativi 

The Climate Pledge s 

ciljem postizanja nulte 

stope emisije ugljika do 

2040. - deset godina 

prije cilja postavljenog 

Pariškim sporazumom 

u našem društvu i odgovornost više nije samo 

na tvrtkama nego i na pojedincima, odnosno 

svima nama. Štoviše, u pitanju je izazov koji 

će sljedećih godina odrediti smjer čitavog 

gospodarstva i načina života. Hrvatska pošta 

zeleno poslovanje planira uvesti u sve segmente 

svojeg djelovanja, a ove godine učinjeni su 

veliki koraci u tom smjeru. 

Pošta je u ožujku 2022. pristupila inicijativi 

The Climate Pledge - međunarodnoj, 

međusektorskoj zajednici tvrtki i organizacija 

koju su osnovali Amazon i Global Optimism. 

Uz Finsku poštu, Hrvatska pošta tek je drugi 

poštanski operator koji se priključivanjem ovoj 

inicijativi posvetio postizanju nulte stope emisije 

ugljika do 2040. - deset godina prije cilja 

postavljenog Pariškim sporazumom. 

Pozitivan utjecaj na 

lokalnu zajednicu 

Kako bi se postigli ciljevi i transformiralo 

poslovanje, u Pošti se sve više oslanjaju na 

rastući broj električnih vozila. U voznom parku 

Hrvatske pošte više je od 200 električnih vozila 

koja uključuju kombije, laka dostavna vozila, 

četverocikle i mopede. Ove godine Pošta će 

nabaviti dodatnih 168 električnih vozila, a prvi 

su se put u vozni park uključila teretna i laka 

dostavna električna vozila, kojih je u poštanskoj 

floti već 40. Kako bi se osigurali preduvjeti 

za svakodnevno korištenje tih vozila, bit 

će postavljeno i 90 punionica za električna 

vozila na lokacijama diljem Hrvatske. 

Pošta svojim primjerom želi pozitivno utjecati 

na lokalnu zajednicu, a malim doprinosima 

i mi možemo učiniti razliku. Možemo birati 

održivi način primanja i slanja paketa, reciklirati 

ambalažu pakiranja kad je to moguće ili 

je iskoristiti za neku drugu prigodu. ■ 

59

VICTORIA ZINCHUK, DIREKTORICA HRVATSKOG UREDA 

EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ 

Ambicije pretvaramo u stvarnost 

Zahvaljujući programu Programu za poduzetnice, koji se u našoj zemlji provodi već 11 

godina, vlasnicama i menadžericama tvrtki do 250 zaposlenika koje žele unaprijediti svoj 

biznis dostupne su usluge savjetovanja, edukacije, mentoringa i poslovnog umrežavanja 

T 

60 

eško je i zamisliti kako bi danas izgledalo žensko poduzetništvo 

u Hrvatskoj da prije 11 godina nije pokrenut specijalni 

program Europske banke za obnovu i razvoj namijenjen 

isključivo ženama koje upravljaju mikro, malim i srednjim 

poduzećima. Iako je situacija i dalje daleko od idealne, 

zahvaljujući njihovom Programu za poduzetnice mnoge tvrtke 

koje vode žene danas su uspješni akteri domaće poslovne 

scene s ambicijama za novo širenje poslovanja. O preprekama 

s kojima se suočavaju poduzetnice, kao i o tome u kolikoj 

mjeri ženski biznisi izravno utječu na gospodarski rast svake 

države, razgovarali smo s Victorijom Zinchuk, direktoricom 

hrvatskog ureda EBRD-a. 

Što je bio motiv za pokretanje EBRD-ov Program za 

poduzetnice u Hrvatskoj? 

- Program za poduzetnice cjeloviti je program podrške - od 

savjetodavnog dijela do edukacija i networkinga - koji smo 

u Hrvatskoj počeli provoditi prije 11 godina. Pokrenuli smo 

ga jer je uključenost žena u poduzetništvo i biznis važna iz 

više razloga. To nije samo pitanje pravednosti i rodne jednakosti 

nego i pitanje uspješnog ekonomskog razvoja. Uvjereni 

smo da žene mogu biti pokretači gospodarskog rasta i stvaranja 

novih poslova na tržištu rada. A svjesni smo i prepreka s 

kojima se susreću poduzetnice, ne samo u Hrvatskoj: žene su 

manje zastupljene u poduzetništvu, imaju teži pristup financiranju, 

stvaranju kontakata... Također moraju balansirati 

između obiteljskih i poslovnih obaveza. 

Kakvi su rezultati tog programa? 

- Mi u EBRD-u volimo reći da stvaramo uvjete za uspjeh 

žena u biznisu i pretvaramo njihove ambicije u stvarnost. 

Proveli smo savjetodavne projekte u više od 160 tvrtki 

kojima upravljaju žene. Više od 400 žena pohađalo je naše 

poslovne treninge. S lokalnim bankama omogućili smo 

financiranje za gotovo 500 malih i srednjih poduzeća koje 

vode žene. Najveći dokaz uspješnosti je kada vidimo koliko 

je neka tvrtka u vlasništvu žene narasla zahvaljujući našoj 

suradnji. U prosjeku 77 posto poduzetnica koje podržimo 

poveća prihode godinu dana nakon završetka suradnje, dok 

47 posto kompanija poveća broj zaposlenika. 

Tko se sve može uključiti u program? 

- Sve tvrtke kojima rukovode žene, a pripadaju u kategoriju 

mikro, malih i srednjih poduzeća (imaju manje od 250 

zaposlenih i manje od 50 milijuna eura godišnjeg prihoda). 

Glavni preduvjeti su da žena upravlja tvrtkom te da je većinsko 

vlasništvo kompanije hrvatsko i privatno. 

Koliko ste prilagodljivi situaciji na tržištu? 

- U vrijeme pandemije pokrenuli smo besplatnu online platformu 

učenja EBRD Know How Academy, koja je dostup- 

na na našim web stranicama. Pristup platformi je besplatan i 

svatko može odslušati online predavanje, primjerice o digitalnom 

marketingu ili povećanju izvoza. Također smo partneri 

inicijative Odvažna, koju je pokrenula zaklada Solidarna s 

ciljem gospodarskog osnaživanja žena u ruralnim dijelovima 

Hrvatske. Nedavno smo pokrenuli i nove aktivnosti za žene 

u nadzornim i upravljačkim odborima. Naime, u odborima 

ima najviše muškaraca, a s druge strane postoji prilično interesa 

i ambicija da žene budu nominirane na te pozicije. Stoga 

smo u suradnji s Deloitte Hrvatska razvili i održali online 

treninge na temu korporativnog upravljanja i rodne jednakosti 

u nadzornim odborima. Odaziv je bio iznad očekivanja. 

Više žena na visokim pozicijama pridonosi donošenju boljih 

poslovnih odluka, širenju perspektiva te čak mogu pridonijeti 

povećanju BDP-a i do tri milijarde eura na razini Europske 

unije. Nedavno smo se uključili i u podršku start-up zajednici 

u Hrvatskoj kroz edukacijski program Strategic Compass u 

suradnji sa Sveučilištem Cambridge, a voljeli bismo i uskoro 

vidjeti više žena u tom programu. Drago nam je što podržavamo 

inicijativu Women in Tech, koju je ove godine pokrenuo 

Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije. 

U odnosu na početak provođenja programa, jesu li se 

poduzetnice u Hrvatskoj promijenile? 

- Prije 11 godina bili smo gotovo jedini koji smo se organizirano 

bavili ovim temama. Čak su do nas dolazili i komentari 

poput “Zašto je to program samo za žene, to je diskriminacija” 

i slično. No, stvari su se, srećom, promijenile nabolje - 

raste broj tvrtki u vlasništvu žena, postoji više lokalnih inicijativa, 

udruga i programa za podršku poduzetnicama, društvo 

je puno svjesnije s kakvim se sve preprekama žene susreću... 

Zapravo, poduzetnice se nisu promijenile, već su se promijenile 

mogućnosti podrške poduzetnicama. Što više pričamo 

o uspješnim biznis pričama, ohrabrujemo i druge žene da se 

odvaže na biznis avanturu. 

►Ƌ 

‘‘ 

U prosjeku 77 posto 

poduzetnica koje podržimo 

poveća prihode godinu dana 

nakon završetka suradnje, a 

47 posto kompanija poveća 

broj zaposlenika

61 

FOTOGRAFIJA: BILJANA BLIVAJS/CROPIX

Tko su zapravo žene koje potičete na 

unapređenje vlastitog biznisa? 

- Prilično su raznolike. Imamo odvjetnice, 

slastičarke, dizajnerice, IT stručnjakinje... no 

svima je zajedničko to što su imale hrabrosti 

i odvažnosti napraviti prvi korak te što imaju 

velike apetite za poslovnim rastom. Taj lajtmotiv 

je isti za sve žene iz sve 24 zemlje u kojima 

EBRD provodi program za poduzetnice. 

Kada govorimo o odvažnosti, odličan primjer 

je naša klijentica Ivana Žorž, koja je napustila 

“siguran” posao u državnoj upravi i krenula u 

najizazovniji dio poduzetništva - u proizvodnju. 

Danas upravlja brendom Moje malo zlato 

koji je diljem Hrvatske poznat po bezglutenskim 

prehrambenim proizvodima. Za to je 

trebalo hrabrosti, a uz našu podršku njezin je 

biznis postao još uspješniji. 

Volimo istaknuti i Žakline Troskot, vlasnicu 

zagrebačke slastičarnice Amelie, koju 

smo podržali u izradi web-stranice i kreiranju 

vizualnog rješenja za novu liniju proizvoda, te 

čakovečku dizajnericu Kseniju Vrbanić, čija 

je tvrtka Xenia Design uspješno prebrodila 

lockdown zahvaljujući web-shopu čiju smo 

realizaciju podržali. 

‘‘ 

Žene nikada ne bi smjele podcijeniti osjećaj 

krivnje koji može biti ozbiljna kočnica u njihovoj 

karijeri. Ova emocija nije ni korisna ni zdrava 

Zašto se smatra da su žene neiskorišten 

generator ekonomskog rasta? 

- Da bi se kotačići ekonomskog rasta okretali, 

uključenost žena je jako važna. Stvar je 

zapravo jednostavna - što imamo više poduzetnica 

i žena u biznisu, imamo ekonomski 

uspješniju državu. Poduzetnice mogu pridonijeti 

gospodarskom rastu otvaranjem novih 

radnih mjesta, a najnoviji podaci govore i 

kako su tvrtke s više žena u upravi profitabilnije. 

Poznato je da žene pridonose uravnoteženijim 

odlukama i širenju perspektiva. 

Zamislite koliko bi gospodarstvo profitiralo 

da se zatvori jaz između plaća žena i muškaraca, 

da na tržištu zaposlimo više žena, damo 

više prilika ženskim start-upovima i poduzećima. 

To je budućnost koju želimo vidjeti u 

Hrvatskoj. 

Kojim se sve aktivnostima služite da žene 

ohrabrite na njihovu poduzetničkom putu? 

- Nudimo savjetodavnu podršku, edukaciju i 

razvoj vještina, mentorstvo te poslovno umrežavanje. 

U praksi su to najčešće individualni 

savjetodavni projekti iz područja marketinga, 

poslovne strategije, digitalizacije i ostalih 

poslovnih područja. Neke od popularnijih edukacija 

koje provodimo su digitalni marketing, 

upravljanje financijama, digitalizacija poslovanja 

i vještine vođenja. Također imamo lokalni 

program za mentoriranje žena koji provodimo 

s lokalnim partnerima u Hrvatskoj. 

FOTOGRAFIJA: BILJANA BLIVAJS/CROPIX (2), ANA MIHALIĆ/CROPIX (1) I VEDRAN PETEH/CROPIX (1) 

62 

ŽAKLINE TROSKOT 

Vlasnicu zagrebačke 

slastičarnice Amelie 

podržali su u izradi web 

stranice i kreiranju 

vizualnog identiteta za 

novu liniju proizvoda 

VLASTA POJATINA 

Osnivačica tvrtke Olival 

za proizvodnju prirodne 

kozmetike bila je 2012. 

jedna od prvih njihovih 

korisnica, kada su je 

podržali savjetodavnim 

projektom na području 

digitalnog marketinga 

KSENIJA VRBANIĆ 

Čakovečka modna 

dizajnerica i vlasnica brenda 

Xenia Design uspješno je 

prebrodila lockdown zbog 

pandemije zahvaljujući 

otvaranju web-shopa čiju su 

realizaciju podržali 

Kako EBRD-ov program mentorstva za 

žene izgleda u praksi? 

- Kaže se da se na greškama najbolje uči - pa 

zašto ih ne podijeliti s drugima? Htjeli smo to 

omogućiti u Hrvatskoj pa smo prvo u suradnji 

sa Zakladom Cherie Blaire (koju je pokrenula 

supruga bivšeg britanskog premijera Tonyja 

Blaira) provodili online program mentorstva, 

a trenutno provodimo lokalni mentorski program 

za poduzetnice u suradnji s časopisom 

Zaposlena. U sklopu ovog programa poduzetnice 

imaju osobnu mentoricu na period od šest 

mjeseci i pristup bogatoj mreži za networking. 

Kako se uspješno osobno brendirati i koliko 

je to važno za uspjeh kompanije kojom 

upravlja žena? 

- Osobno brendiranje je jako važno i čak 

ponekad ključno. Kada imamo snažan osobni 

brend, otvaraju nam se nove poslovne prilike, ali 

i lakše podnosimo moguće krize jer smo otporniji. 

Vidimo kako je ženama nekad teško izaći iz 

tzv. zone komfora i progovoriti naglas o svojim 

kvalitetama i uspjesima, bore se sa “sindromom 

varalice”, odnosno s osjećajem da zapravo nisu 

zaslužile svoj uspjeh, već je on rezultat puke sreće. 

Zašto je tako? U našem društvu još su prisutni 

rodni stereotipi, no jednom kada se probije 

led, biznis može procvjetati. Danas, u vrijeme 

društvenih mreža, prilike za osobni brending su 

lako dostupne i treba ih iskoristiti. 

Trebaju li žene u biznisu voditi muškom 

rukom da bi bile uspješne? 

- Često čujemo kako su vještine poput snage, 

hrabrosti za preuzimanje rizika, samopouzdanja 

ili autoritativnosti tzv. muške osobine. Isto

Victoria Zinchuk vodi hrvatski 

ured Europske banke za 

obnovu i razvoj od 2018. 

tako uspješnim ženama društvo često nalijepi 

etikete tih istih osobina kako bi se “opravdao” 

njihov uspjeh. Naravno, takvi stereotipi nisu 

utemeljeni i moramo ih se što prije riješiti da 

bismo napredovali. Svi poduzetnici dijele slične 

osobine, ali one nikako nisu rodno uvjetovane. 

Postoje žene koje su avanturistice i izgrađuju 

milijunske biznise jednako kao što postoje 

muškarci koji su se odlučili posvetiti djeci i 

održavanju domaćinstva umjesto karijeri. 

Koje biste uspješne ženske priče izdvojili? 

- Ima ih mnogo, no moj tim se uvijek voli 

prisjetiti Vlaste Pojatine, osnivačice tvrtke za 

proizvodnju prirodne kozmetike Olival. Bio je 

to jedan od prvih projekata u sklopu programa, 

još 2012. na području digitalnog marketinga. A 

kako je firma rasla, rasle su i njihove potrebe 

za kompleksnijim savjetovanjem pa smo tako 

podržali implementaciju GMP standarda u njihovoj 

novoj suvremenoj proizvodnji. Danas 

Olival ima više od 40 zaposlenih, odlične 

poslovne rezultate i sigurna sam da svi znaju 

za njihove proizvode. Nevjerojatno me veseli 

kada vidim koliko su daleko dogurali. 

Druga priča koju pamtimo je ona Marijane 

Birkić-Lovegrove, koja je također bila među 

pionirkama programa. Prvi put je došla poslušati 

edukaciju o digitalnom marketingu prije 

deset godina. Godinama je uporno dolazila 

na razne radionice, a nešto kasnije smo ju 

i podržali savjetodavnim projektom za izradu 

web-shopa za igračke Lafaboo. Oni su kroz 

taj kanal povećali prodaju, a roditeljima su 

tijekom lockdowna omogućili da s djecom 

provedu kvalitetno vrijeme kod kuće. Jako me 

inspiriraju žene poput Marijane - žene koje su 

željne učenja, koje stalno rastu i razvijaju se. 

Kako ste vi prevladali prepreke i 

predrasude tijekom svoje karijere? 

- Kao i mnoge druge poslovne žene, morala 

sam se suočiti s raznim izborima u životu, 

posebice dok su moja djeca bila još mala. No, 

danas sam sretna kada mi kćeri kažu da sam 

im uzor i da su ponosne na mene iako nikad 

nisam bila savršena mama, pa sam uvjerena da 

sam napravila ispravne izbore. Ovo su najizazovnija 

vremena za sve žene koje žele imati 

uspješnu poslovnu perspektivu i to kombinirati 

s majčinstvom, tu nažalost nema čarobnog 

rješenja. No, važno je raditi ono što smatramo 

ispravnim i vjerovati unutarnjem instinktu. Ja 

konkretno vjerujem u naporan rad, ustrajnost, 

držanje do svojih principa i vrijednosti, konstantno 

učenje i preuzimanje rizika. Ne vjerujem 

u perfekcionizam jer svijet nije savršen. 

Drugo, za žene je važno da vjeruju u sebe od 

najranije dobi i cijeli život. Svaki novi neuspjeh 

može stvoriti novu priliku, to je važno shvatiti. 

Također, važno je razumjeti što nas pokreće, 

a što unazađuje. Jesu li neke prepreke stvarne 

ili nas koči samo naše viđenje takvih prepreka? 

Na temelju brojnih razgovora s uspješnim 

ženama zaključila sam kako nikada ne bismo 

smjeli podcijeniti osjećaj krivnje koji može 

biti ozbiljna kočnica karijernom napretku. 

Stoga uvijek potičem sve žene koje se bore s 

osjećajem krivnje da počnu time upravljati. 

Ova emocija nije ni korisna ni zdrava. 

Vaš savjet poduzetnicama? 

- Vjerujte u sebe i svoje sposobnosti, iskoristite 

prilike koje vam se pružaju i nemojte se 

bojati tražiti pomoć i podršku! ■ 

* EBRD-ov Program za poduzetnice u Hrvatskoj 

financira Small Business Impact Fund (donatori uključuju 

Italiju, Japan, Koreju, Luksemburg, Norvešku, 

Švedsku, Švicarsku, TaiwanBusiness - EBRD 

Technical Cooperation Fund i SAD). 

63


United Media prisutna je u osam 

zemalja jugoistočne Europe, ima više 

od 50 pay TV kanala, šest kanala s 

nacionalnom pokrivenošću, 30 web 

portala, šest novina, dva časopisa i 

pet radijskih postaja 

IVANA GALIĆ BAKSA, DIREKTORICA 

MARKETINGA I KOMUNIKACIJA UNITED MEDIJE 

Njegovo veličanstvo 

- gledatelj 

Vodeća televizijska kuća u bitku za nove konzumente 

kreće iz novog studija, no vođena starim i 

provjerenim adutima - kvalitetnim sadržajem, 

ulaganjem u ljude i u razvoj tehnologije 

Osim na zdravstveni bilten 

nacije, dvije pandemijske 

godine utjecale 

su i na porast konzumacije 

televizijskih sadržaja: 

Hrvati u prosjeku 

gledaju TV programe 

više od četiri sata dnevno, 

pri čemu žene pred malim ekranima provode 

gotovo sat vremena više od svojih muževa, 

braće, prijatelja... Podaci su to Udruge za 

mjerenje televizijske gledanosti, koji također 

otkrivaju to da TV sadržaje najviše konzumiraju 

stariji, a najmanje mladi ljudi, no zanimljivo 

je da kako starimo, sa svakih pet godina više 

vrijeme koje provodimo pred malim ekranima 

64

povećava se za 20 minuta. Za tako veliki broj 

gledatelja bore se tri nacionalne televizije koje 

su se nedavno upustile u nesvakidašnji okršaj - 

svi su krenuli s Dnevnikom u isto vrijeme, pri 

čemu je Nova TV to učinila iz novog studija. 

O izazovima i planovima te budućim ulaganjima, 

kao i o vrijednostima koje podržavaju kod 

svojih zaposlenika, razgovarali smo s Ivanom 

Galić Baksa, direktoricom marketinga i komunikacija 

United Medije, u čijem je portfelju od 

2017. i Nova TV. 

Kakva je ova poslovna godina za Novu TV, 

a kakva za United Mediju? 

- Iznimno uspješna kako na Novoj TV tako 

i u grupaciji United Media čiji smo dio; 2022. 

je u znaku rasta. Obilježili su je mnogi uspjesi, 

od kojih bih istaknula projekt preseljenja 

i izgradnju novog studija Informativnog programa 

Nove TV. Idemo opet korak dalje, kroz 

novi studio donosimo najmoderniji grafički 

prikaz i novi vizualni identitet koji pokazuje 

našu osobnost i snagu, a sve s ciljem da nam 

gledatelj uvijek bude u središtu interesa. 

United Media je u posljednje dvije godine 

uložila više od 50 milijuna eura u naprednu TV 

opremu i studijske kapacitete. Planira se uložiti 

više od 500 milijuna eura u domaću produkciju 

u sljedećih pet godina te više od milijarde 

eura u sadržaj do 2027. 

Jeste li zadovoljni rezultatima? 

- Jesmo! Zadovoljni i ponosni na sve što 

smo postigli u ovoj godini. Pred nama je još 

mnogo izazova i divnih projekata, tako da vjerujem 

da ćemo i nastaviti u tom ritmu. 

Što smatrate najvećim uspjehom i 

izazovom za kompaniju i vas osobno u tom 

razdoblju? 

- Nakon izgradnje novog studija, očekuje 

nas i preseljenje svih zaposlenika Nove TV u 

nove urede. Selimo i produkciju u nove studije, 

tako da ćemo napokon svi biti na istoj 

lokaciji. Vjerujem da će nam to olakšati radne 

procese kako bismo ostali na vrhu. Nova TV 

je i dalje najgledaniji kanal u Hrvatskoj, Doma 

TV je najgledaniji specijalizirani kanal, a naš 

Dnevnik.hr najčitaniji je portal u Hrvatskoj. 

Lideri smo već godinama i tu poziciju planiramo 

zadržati. Iako je konkurencija jaka, ona 

nas motivira i podsjeća da moramo biti bolji. 

Natječemo se sami sa sobom, zato je kod nas 

uvijek uzbudljivo i dinamično. Osobno mogu 

reći da se veselim izazovima koji predstoje, s 

obzirom na to da sam početkom veljače preuzela 

poziciju direktora marketinga United 

Medije, odnosno odgovornost za sve marketinške 

projekte i komunikaciju 80-ak tvrtki 

koje su dio grupacije. 

Kakva je struktura vašeg gledateljstva? 

- Kao multimedijalna kompanija Nova 

TV doseže gotovo cijelu hrvatsku populaci- 

ju. Godinama radimo na kvalitetnoj sinergiji 

TV & digital portfolija i kreiramo sadržaje 

za različite skupine. Preko naših proizvoda i 

programa ulazimo u domove velikog dijela 

Hrvatske, ako ne i u sve. Prema neovisnom 

Reuters istraživanju, Nova TV je već godinama 

prvi odabir građana Hrvatske. Brojke kažu 

i da je naš informativni program najgledaniji 

trinaestu godinu za redom. 

Kako su se promijenili medijski trendovi 

i publika u odnosu na razdoblje prije 

pandemije? 

- Tijekom pandemije porasla je konzumacija 

medija općenito, pogotovo informativnog 

i zabavnog programa, koji su naše perjanice i 

mi smo uvijek i bez iznimke bili lideri u pre- 

‘‘ 

Dolazak globalnih 

streaming servisa na 

nova tržišta, bez ikakvih 

troškova ulaganja 

u infrastrukturu, 

predstavlja izazov za 

broadcastere 

nošenju objektivne i vjerodostojne informacije. 

Sada se situacija polako vraća na “staro 

normalno” i publika se ponaša kao prije pandemije. 

Nadam se da će se taj trend nastaviti i 

u drugim aspektima naših života. 

Koje promjene očekujete na medijskom 

tržištu u idućim godinama? 

- Medijska industrija mijenja se strelovitom 

brzinom, stoga su ključ uspjeha brzina prilagodbe, 

poznavanje svojih gledatelja i, naravno, 

relevantan sadržaj. Dolazak globalnih 

streaming servisa na nova tržišta, bez ikakvih 

troškova ulaganja u infrastrukturu, predstavlja 

ogroman izazov za broadcastere. Zbog ograničavajućih 

regulativa i nameta domaćih jurisdikcija, 

kojima streaming servisi ne podliježu, 

izazovno je pronaći modele daljnjeg rasta. Zato 

smo oduvijek posvećeni vlastitoj proizvodnji i 

osluškujemo potrebe gledatelja te nastavljamo 

proizvoditi najbolji mogući sadržaj. 

U kojem smjeru će ići vaše buduće 

investicije? 

- Temeljni sastojak svakog uspjeha su ljudi. 

Ulaganja će ići u smjeru zaposlenika, tehnologije, 

u domaću produkciju, koja je naša ključna 

strateška odrednica. 

Što najviše cijenite kod svojih suradnika i 

zaposlenika? 

- Iznimno mi je važno da u timu imam ljude 

koji, osim visoke razine ekspertize, imaju 

visoke moralne vrijednosti, poštovanje prema 

drugima, da uvažavaju različitosti, pristojni 

su u komunikaciji te da imaju dobre namjere 

i zdravu ljubav prema onome što rade. Trudim 

se odabrati suradnike koji su u svojim područjima 

bolji od mene, tako i ja učim i napredujem. 

Volim poticati različitost u karakterima i 

pristupu, to je važno kako bismo bili kreativni, 

inovativni i uvijek propitivali možemo li 

napraviti korak više. Sretna sam jer radim s 

odličnim timom profesionalaca dobrog srca - 

to je najveća vrijednost koju menadžer može 

imati u svojoj poslovnoj svakodnevici. 

Koje biste trenutke izdvojili kao prijelomne 

u svojoj karijeri? 

- Ključan trenutak za mene je onaj kad sam 

shvatila da su hrabrost i samopouzdanje prednost, 

a ne slabost. Tada sam se prestala bojati 

pogriješiti. Uz to, važno je osvijestiti da je trenutak 

u kojem shvatiš da ne daješ sve od sebe 

onaj kada nešto trebaš promijeniti. 

S kakvim ste se predrasudama suočavali na 

vlastitom poslovnom putu? 

- Sporo napredujemo kao društvo. Iako u 

teoriji i formalno pokušavamo mnogo toga 

promijeniti, žene su daleko od ravnopravnosti 

u puno područja. I dalje zarađujemo manje na 

istim pozicijama, a muškarci još nemaju jednak 

i obvezan porodiljni dopust. Dok god je to tako, 

neka žena će negdje biti premlada ili prestara, 

previše glasna ili tiha, previše agresivna, previše 

empatična ili preambiciozna i tako unedogled. 

No, nakon toliko godina iskustva više me 

to ne boli kao kad sam bila mlađa i ne bojim 

se reći otvoreno što mislim, pogotovo ako se 

nešto kosi s mojim osnovnim uvjerenjima. 

Vaš savjet ženama na menadžerskim 

pozicijama? 

- Zapošljavajte pametnije, spretnije i hrabrije 

ljude od sebe. Učite od njih i osnažujte svoje 

timove znanjima i osobnostima koje konkurencija 

može teško pratiti i sustići. Kreirajte 

okruženje u kojem vaši kolege dolaze nasmijani 

na posao, osmišljavajte projekte koji osim 

što ostvaruju poslovne ciljeve, inspiriraju i 

pokreću. Odaberite okruženje kompanije koja 

ocrtava vaše osobne vrijednosti. Ako to nije 

moguće, promijenite kompaniju ili okruženje 

unutar kojeg radite promovirajući pozitivan 

stav, pravo na izbor i slobodu, predan rad, kvalitetu 

i međusobno uvažavanje. Budite pokretač 

pozitivnih promjena, bez obzira što vam se 

čini da one ne donose direktnu korist kompaniji 

ni vama osobno. Dugoročno, kad utječete 

pozitivno i pokretački, vrlo brzo ćete vidjeti 

promjene koje rezultiraju poslovnim rezultatima 

i boljim radnim okruženjem. ■ 

65

FOTOGRAFIJA: A1 

DUBRAVKA ŠTEFANAC VINOVRŠKI, DIREKTORICA 

KORPORATIVNIH KOMUNIKACIJA, A1 HRVATSKA 

Novo lice empatije 

Iako je vještina vodstva uvijek bila važna, u vremenima zdravstvene, 

ekonomske i društvene krize ona dobiva novu težinu te otvara 

put redefiniranju pojma dobrog vođenja koje se od lidera očekuje 

Prvo na što pomislimo na 

spomen ženskog vodstva 

su karakteristike koje 

ženu čine dobrim liderom 

- možemo istovremeno 

obavljati više zadataka 

i raditi pod pritiskom, 

fokusiranije smo, imamo 

dobru intuiciju, stručnjakinje smo za neverbalnu 

komunikaciju, sklonije smo nagrađivati svoje 

timove i nastojimo ih uključiti u donošenje odluka. 

Ali, ono što nas istinski razlikuje od muških 

lidera je sposobnost empatije, koja nam omogućuje 

da se identificiramo s drugima i razumijemo 

njihove osjećaje, misli, potrebe i gledišta. 

Poznato je da pokazivanje empatije pozitivno 

utječe na ljude, no istraživanja su pokazala da 

je njezina važnost mnogo šira kad govorimo o 

vođenju kompanije i njezinih ljudi. Ona može 

transformirati odnose, timove i organizacije. 

Prije svega empatični vođe potiču inovativnost 

i produktivnost, a češće će i zadržati zaposlenika 

u kompaniji jer poštuju, razumiju i suosjećaju 

sa životnim okolnostima svojih zaposlenika. 

Kompanija koju vodi empatičan lider obično je 

i inkluzivnija, u njoj je lakše balansirati između 

osobnih i radnih obveza, a povećava i suradnju 

potičući druge da budu empatičniji. Tako empatija 

vođe potiče više empatije u ostatku organizacije. 

Ne zaboravimo pritom na utjecaj koji 

empatija ima i na mentalno zdravlje, pa tako 

istraživanja kažu da u kompanijama koje vode 

66 

empatični lideri zaposlenici navode višu razinu 

mentalnog zdravlja. To ne znači da lider mora 

biti stručnjak za mentalno zdravlje. Dovoljno 

je zanimati se, pokazati da mu je stalo, slušati 

zaposlenike, razumjeti njihove probleme i ponuditi 

pomoć. To je zapravo empatija na djelu. 

Koliko je empatija važna vještina jednog 

lidera više no ikad prije, mogli smo se uvjeriti 

tijekom pandemije, kao i nakon potresa te rata u 

Ukrajini koji još traje. Ovi su događaji izokrenuli 

naše privatne i poslovne živote unoseći neizvjesnost, 

strah i nemir. Dok prolaze kroz izazovne 

trenutke, bore se s burnoutom ili im je teško 

pronaći zadovoljstvo na poslu, empatija lidera 

može imati snažan učinak u ublažavanju ovih 

emocija i unošenju pozitivne atmosfere među 

ljude i timove. Ovakve krizne situacije ujedno 

su prilika ženama, koje u odnosu na muške kolege 

prirodno posjeduju ili je s godinama bolje 

razvijaju, da iskoriste empatiju kako bi se i same 

nametnule kao dobre liderice. Iako je empatija 

uvijek bila kritična vještina vodstva, u vremenima 

zdravstvene, ekonomske i društvene krize 

ona dobiva novu težinu te otvara put redefiniranju 

pojma dobrog vođenja koji se od lidera očekuje. 

Ako je netko ikad sumnjao da je empatija u 

poslovnom svijetu znak slabosti, sada se mogao 

uvjeriti da je, upravo suprotno, to vještina snažnog, 

pronicljivog i odlučnog lidera. 

Iako je empatija ženama prirodno urođena vještina 

koja se u liderstvu pokazuje sve važnijom te 

se pod utjecajem spomenutih kriza mijenja način 

na koji se percipira, čini se da ju je pri uspinjanju 

korporativnom ljestvicom ipak teže zadržati 

ili je nastojimo suzdržati jer imamo dojam da nije 

poželjna. Muški stil vođenja nameće se svakome 

tko se probija do vodeće pozicije, zbog čega se 

od žena još uvijek očekuje da pokazuju one tradicionalno 

muške karakteristike lidera kao što su 

usmjerenost na zadatke, promicanje svojih sposobnosti 

i konačnih rezultata te racionalna distanca 

od potreba i očekivanja zaposlenika. Iako 

postoji određeni napredak, muškarci još uvijek 

drže većinu položaja moći i utjecaja u korporativnom 

svijetu pa je ženama potrebna podrška 

muškaraca da bi došle do upravljačke pozicije 

koju zaslužuju. A da bi oni mogli biti i bolji saveznici, 

pokazalo je istraživanje koje je ove godine 

provela zaklada Integrating Women Leaders 

(IWL). Ova benchmark studija bavila se rodnim 

savezništvom, odnosno suradnjom muškaraca sa 

ženama u svrhu promicanja rodne ravnopravnosti 

i jednakosti na radnome mjestu kroz pružanje 

podrške i poticanje suradnje te javno zagovaranje. 

Iz nje je vidljivo da postoji jaz između percepcije 

koju o napredovanju žena i podršci muškaraca 

u kompaniji imaju same žene u odnosu na svoje 

muške kolege. Na svim razinama menadžmenta 

muškarci su većinu muškaraca u svojoj kompaniji 

smatrali “aktivnim saveznicima” ili “javnim 

zagovornicima”, gotovo dvostruko češće od žena. 

Žene u ovoj studiji također navode da im se uvijek 

ili često događaju situacije koje ih obezvređuju, 

obeshrabruju ili narušavaju njihov učinak na 

radnome mjestu, primjerice češće ih prekidaju 

u govoru, dovode u pitanje njihovu prosudbu u 

području njihove stručnosti, ne odaje im se priznanje 

za njihov doprinos, zanemaruju ih kod 

promaknuća i slično. Dok je percepcija muških 

ispitanika da im se ovakve situacije događaju 

otprilike onoliko često koliko i ženama, ispitanice 

su percipirale da im se događaju tri do četiri puta 

češće nego muškim ispitanicima, a njima osobno 

dva do tri puta češće nego što su muškarci prijavili 

da im se to događa. Rodno savezništvo ključno 

je za napredak na polju rodne jednakosti, a sadašnje 

stanje pokazuje da još mnogo toga treba učiniti 

kako bi muškarci bili bolji saveznici ženama 

u njihovu usponu na upravljačke pozicije. 

Svaka promjena kreće od vrha pa je ključno 

da vodstvo kompanije prepozna važnost pružanja 

podrške ženama na njihovu karijernom putu 

do najviših pozicija. U A1 Hrvatska takav je stav 

menadžmenta otpočetka doveo do toga da danas 

imamo 45 posto žena u kompaniji i 37 posto na 

vodećim pozicijama, iako je u IT i ICT sektoru 

udio muškaraca i dalje triput veći nego žena. 

Promičemo raznolikost i rodnu ravnopravnost te 

stvaramo tolerantno, kreativno i poticajno okruženje 

za rad u kojem žene mogu uskladiti obitelj 

i karijeru. Tako privlačimo i nove talente, osobito 

žene iz područja IT-a i STEM-a, provodeći program 

A1 STEMfemme, u okviru kojeg zapošljavamo 

studentice tehnoloških fakulteta nastojeći 

ohrabriti buduće generacije talentiranih žena da 

se odluče za karijeru u STEM-u. ■

LANA JURČEVIĆ, VLASNICA KOZMETIČKOG BRENDA La PIEL 

Samo najbolje od 

prirode i znanosti 

Kozmetički brend La PIEL probio se na vrlo zahtjevnom i 

zasićenom beauty tržištu, a tajna je u tome što njegova pokretačica 

bira najkvalitetnije sastojke i pomno bdije nad razvojem svakog 

proizvoda - a pokazalo se da žene to znaju cijeniti 

KKad je prije četiri godine uplovila u poduzetničke vode pokrenuvši brend 

prirodne kozmetike La PIEL, pjevačica Lana Jurčević nije očekivala tako 

brz i velik uspjeh. Rukovodila se time da, u suradnji sa stručnjacima, osmisli 

proizvode vrhunske kvalitete koji bi i sama rado koristila - što redovito i radi. 

Prepoznali su ih i publika i stručnjaci, a dokaz tome su brojne beauty nagrade. 

Danas kaže da se njezin recept za uspjeh, između ostalog, sastoji od čistih 

i iskrenih namjera te vrlo otvorene, prijateljske komunikacije na društvenim 

mrežama. Ponosna je jer La PIEL na njima ima više od 200 tisuća pratitelja, 

za koje svakodnevno kreiraju koristan, edukativan i zanimljiv sadržaj. 

68 

Kako ste došli na ideju da pokrenete kozmetički brend? 

- Kao i sve ostalo u mom životu, bez kalkulacije. Strast je ta koja me uvijek 

dovela do nekih “visina”, odnosno, dovele su me reakcije ljudi i koliko su se 

povezali s nečim što sam radila, što kroz glazbu, što kroz proizvode. Oni su 

zapravo moja odskočna daska u svemu. Svaki put su odlučivali hoće li neki 

moj poduhvat imati budućnost. Mogu reći da je posljednjih nekoliko godina 

bilo jako intenzivno i zahtjevno, ali i itekako prekrasno, inspirativno, motivirajuće 

- ne bih ih mijenjala nizašto. Toliko toga sam naučila, toliko toga prošla, 

unaprijedila, shvatila... Ali najljepši osjećaj mi je ipak kad vidimo kolike 

smo žene razveselili, usrećili, kolike komplimente nam svaki dan pišu i šalju. 

Brend je dobio mnoge beauty nagrade, od početka je dosegao status 

najbrže rastućeg brenda u regiji. Kako to komentirate? 

- Mislim da je do toga da su ljudi na mene navikli da govorim što 

mislim, da dijelim s njima one teme koje nisu vezane uz glazbu i da su mi 

s te strane uvijek vjerovali. Mislim da bez kredibiliteta nijedan posao nije 

održiv. U vrlo kratkom roku su počele pristizati mnogo veće narudžbe 

nego što smo planirali proizvodne količine, i to od velikih lanaca dućana, 

distributera, kao i drugih web shopova u Europi. Ali isto tako, ne bih rekla 

da nam je palo s neba, jednostavno se poklopilo da smo napravili dobar 

prvi proizvod i da smo ga na pravi način plasirali i organizirali posao. 

Mislim da su ljudi odmah osjetili da tu nisam “lice s naslovnice” koje se 

samo fotografira kad je nešto važno, nego da sam inicijator i uključena 

u razvoj, proizvodnju, dizajn, komunikaciju, koncept, odnosno da sam 

zadužena za cijeli kreativni dio, kao i za sve krucijalne odluke oko poslovanja 

koje donosim zajedno sa svojim partnerom Filipom Kratofilom. 

Njemu ide velika zasluga zašto je La PIEL-ovo operativno poslovanje 

stabilno i uspješno. Dobra smo kombinacija i odlično se nadopunjujemo. 

Što je bio najveći poslovni izazov s kojim ste se dosad suočili? 

- Možda su ljudi najviše zapamtili poplavu koju smo imali, ali iskreno, to 

je nešto što se sanira u nekoliko dana, a najteži izazovi su velika ulaganja i 

veliki projekti u koje se ulazi. Tu je i financijska strana - kada ti netko od partnera 

kod kojih je ogromna količina proizvoda ne podmiruje svoj dio, koči i 

onemogućuje daljnji razvoj. To su nekee prepreke na koje nemate mnogo 

utjecaja, ali svako razdoblje je prilika za učenje, a kasnije i unapređenje. 

Zašto ste se odlučili baš za prirodnu 

kozmetiku? 

- Zato što je to dio mojih vrijednosti i uvjerenja. 

Na sebe ne želim stavljati pročišćenu naftu 

u obliku parafina, petroleja, teških i diskutabilnih 

konzervansa, a kamoli kancerogene sastojke. 

Priroda nam je toliko toga omogućila i dala, 

čovjek bi trebao biti slijepac da pored toga konzumira 

druge stvari. Htjela sam taj “mir” pružiti 

i ostalim ženama. Dobivamo jako puno poruka 

na društvenim mrežama i mailova od naših kupaca 

čije su reakcije jako pozitivne i dosta je onih 

lojalnih klijentica koje su godinama vjerne samo 

La PIEL-u i već na neviđeno kupuju nove proizvode 

kada izađu. 

Što je ključno kod La PIEL proizvoda i zašto 

ih žene vole? 

- Znam da će ovo zvučati kao neko uljepšavanje, 

ali mislim da se osjeti naša posvećenost svakom 

sastojku, teksturi, namjeni i rezultatima. Ja 

nad svim tim “bdijem” i razvijam svaki proizvod, 

a LAB liniju i nekih godinu dana s našim farmaceutskim 

timom u laboratoriju i tvornici. Volim kozmetičku 

industriju i općenito dosta znam o sastojcima, 

učincima i zaista bez problema mogu sjesti i 

pričati s dermatolozima i farmaceutima o temama 

njege kože - što često i radim, jer je to tema koja 

me osobno veoma zanima. Prije otprilike osam 

godina se dogodio “switch” u mojoj glavi i bacila 

sam iz kupaonice i kuće 97% proizvoda koje sam 

imala, krenula sam čitati deklaracije, educirati se 

o značenjima sastojaka i potpuno drugačije birati 

proizvode za sebe - prije nego što je La PIEL uopće 

nastao. 

Koja je misija vašeg brenda? 

- Učiniti ženu zadovoljnom, pružiti joj iskustvo 

i poseban osjećaj kroz mirise, sastojke i proizvode. 

Pritom želimo da njezin organizam bude siguran, 

jer dobar dio sastojaka koje stavimo na kožu, 

ulazi direktno u naš krvotok. Važno mi je da u formulacijama 

nema “toksičnih” sastojaka, već samo 

najbolje od prirode i znanosti. 

Koji su La PIEL bestseleri? 

- Gotovo svaki je imao svoj vrhunac i najintenzivniji 

period, ali rekla bih da je LAB linija za lice 

podigla letvicu i u La PIEL-u, ali i tržišno, barem 

što se tiče kombinacije aktivnih sastojaka, mnoštva 

biljnih ekstrakata i njihovih koncentracija. Ona je 

ujedno i bestseler linija, za koju smo dobili i nagrade. 

I stručnjaci ju dosta hvale, što nam je zaista 

veliki kompliment. Teško mi je reći koji mi je najdraži, 

jer kad radim na proizvodima, radim ih tako 

kao da ih radim za sebe. Znači samo najbolje i ne 

štedim ni na čemu. 

Kako spajate glazbenu i poduzetničku 

karijeru? 

- Nekako idu jedna s drugom. Znam iz skladišta 

i ureda juriti na koncerte i obrnuto, ali sam 

navikla na pomalo kaotičan tempo i uvijek puno 

stvari radim odjednom. 

■

‘‘ 

Naša LAB linija podigla 

je letvicu i u La PIEL-u, 

ali i tržišno, jer smo 

koristili originalne 

kombinacije sastojaka 

i formulacije 

FOTOGRAFIJE: LANA PRESS (2) 

Misija brenda La PIEL je 

učiniti ženu zadovoljnom, 

pružiti joj iskustvo i poseban 

osjećaj kroz mirise, sastojke i 

proizvode 

69

Tvrtka osnovana 1947. u 

Koprivnici danas ima 

gotovo 6500 zaposlenih 

T 

e davne 1947. izumljen je tranzistor, rođene 

su glazbene zvijezde poput Eltona 

Johna i Davida Bowieja, britanska kraljica 

Elizabeta II. udala se za vojvodu od 

Edinburgha, a u Hrvatskoj je - osnovana 

Podravka. I premda je u tih 75 godina na 

društveno-političkoj sceni bilo vrlo turbulentno, 

pa su s tržišta nestajali i najveći, 

Podravka je opstala. I narasla. Iz malene 

radionice za preradu voća u Koprivnici, 

gdje se proizvodio samo pekmez, razvila 

se uspješna multinacionalna kompanija 

koja je uvelike proširila asortiman i danas 

zapošljava gotovo 6500 ljudi. Uz to, svoje 

proizvode izvozi na sedamdesetak tržišta 

i pet kontinenata - uključujući Sjedinjene 

Države i Australiju - šireći tako okuse 

Hrvatske diljem svijeta. Dolcela, Lino, 

Lino Lada, Eva, Fant, Kviki, Žito... neki 

su od mnogobrojnih Podravkinih brendova 

bez kojih je nemoguće zamisliti današnju 

kuhinju, no “kraljica okusa” je ostala 

- Vegeta. A za tu jedinstvenu mješavinu 

začina, koja svako jelo čini ukusnijim, 

zaslužna je jedna žena - profesorica Zlata 

Bartl. Rođena je 1920. u mjestu Slimena 

pokraj Travnika, a kako je bila emancipirana 

i ispred svog vremena, na tadašnjem 

Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu stekla 

je zvanje profesorice kemije, fizike, matematike, 

meteorologije i mineralogije. Bila 

je i poliglotkinja pa je uz materinji jezik 

govorila i engleski, njemački, španjolski, 

talijanski te francuski. Nakon studija se 

vratila u Bosnu i Hercegovinu, gdje je 

radila kao profesorica u školi i u Zavodu 

za industrijska istraživanja, a život joj se 

iz temelja promijenio kad je 1955. otišla 

na službeni put u Zagreb. Zapao je snijeg 

pa se zadržala dulje od planiranog 

i u tom razdoblju se javila na oglas za 

posao kemijskog tehničara u laboratoriju 

Podravke u Koprivnici. Dobila ga je samo 

dva dana nakon prijave. 

- Za vrlo kratko vrijeme shvatila sam 

što i kako treba raditi i počela se osjećati 

dijelom tih ljudi i sredine koja me izuzetno 

lijepo primila. Zaljubila sam se u Podravku 

i njene ljude na prvi pogled - rekla je tada 

Zlata Bartl, i ne sluteći da će ulaskom u 

Podravku ući i u povijest gastronomije. 

Podravka je u to vrijeme osim sušenog 

povrća i pekmeza počela proizvoditi i 

četiri vrste dehidratiziranih juha, koje su 

zbog brze pripreme i domaćeg okusa ubrzo 

osvojile potrošače. A ubrzo nakon juha, 

čije su se vrećice zbog nedostatka strojeva 

isprva zatvarale glačalima, stigla je i glasovita 

Vegeta. Zlata Bartl je taj univerzalni 

dodatak jelima sa svojim timom razvila 

1958. i izazvala “bum” u cijeloj regiji, ali 

i šire. Izvoz na mađarsko i rusko tržište 

je počeo 1967., kasnije je Vegeta osvojila 

Austriju, Švedsku, Njemačku i tadašnju 

Čehoslovačku, a 1972. je stigla čak i u 

daleku Australiju. 

- Možda ta ekipa bez mene u to doba 

ne bi napravila to što smo napravili, ali to 

ne bih mogla niti ja bez njih - skromno 

je izjavila profesorica Zlata Bartl, koja je 

zbog najznačajnijeg, najpoznatijeg i najprepoznatljivijeg 

Podravkinog proizvoda 

dobila nadimak “teta Vegeta”. Kako bi 

se potrošači upoznali s brojnim mogućnostima 

primjene Vegete u pripremi jela, 

70

VELIKA POSLOVNA OBLJETNICA 

Više od sedam desetljeća 

tradicije i kvalitete 

Podravka, jedna od najuspješnijih hrvatskih tvrtki, osim po svojim 

brendovima kao što su Vegeta, Dolcela i Lino Lada, ističe se i po poticanju 

rodne ravnopravnosti, pa tako u koprivničkoj kompaniji radi 46 posto 

žena, a među visokoobrazovanim zaposlenicima - ima ih čak 61 posto 

1 2 

FOTOGRAFIJA: MARIO TOPIĆ 

Podravka je 1974. pokrenula i 

TV emisiju “Male tajne velikih 

majstora kuhinje”, gdje je 

uz voditelja Olivera Mlakara 

zvijezda bio i legendarni kuhar Stevo 

Karapandža. Osim toga, redovito su se 

izdavale i knjige recepata. 

Zlata Bartl na neki je način bila predvodnica 

rodne ravnopravnosti za koju se 

Podravka (čije je i ime ženskog roda) i 

dalje snažno i beskompromisno zalaže. 

Toliko da bi mogla biti uzor i mnogima 

u svijetu. Reorganizacija koju je koprivnička 

kompanija provela još u proljeće 

povećala je udio žena u top menadžmentu 

gotovo dvostruko - s 24 na 43 posto. 

Ukupno je u Podravci 46 posto žena, 

a zanimljivo je da ih među visokoobrazovanim 

zaposlenicima - s titulama 

magistara ili doktora znanosti - ima čak 

61 posto. U Upravi Podravke je pak 40 

posto žena, što je u skladu sa Strategijom 

EU za rodnu ravnopravnost do 2025. Taj 

je broj viši od hrvatskog prosjeka, ali i od 

prosjeka gotovo 90 posto zemalja članica 

OECD-a i G20. S udjelom od 33 posto 

kompanija je iznad hrvatskog prosjeka 

i po zastupljenosti žena u Nadzornom 

odboru, a prvi put u povijesti i na čelu 

Podravke je žena - dr. sc. Martina Dalić. 

Autorica je brojnih stručnih i znanstvenih 

radova te ima bogato iskustvo u javnom 

i privatnom sektoru, kao i u međunarodnim 

institucijama. Uz ostalo je bila potpredsjednica 

Vlade RH, ministrica gospodarstva 

i financija, državna tajnica te 

zastupnica u Hrvatskom saboru, a radila 

je i kao zamjenica glavnog pregovarača 

i pregovaračica u timu za pristupanje 

Hrvatske u članstvo EU za četiri poglavlja. 

Martina Dalić je i u bankarskom sektoru 

radila na važnim pozicijama te je bila 

i stalna savjetnica za upravljanje javnim 

financijama u MMF-u u Washingtonu. 

Predsjednicom Uprave Podravke imenovana 

je u veljači 2021. 

Dr. sc. Martina Dalić 

na čelo Podravke 

došla je prošle 

godine (1). U 

povodu 75 godina 

tvrtke snimljena je 

videokampanja (2). 

Zlata Bartl, jedno od 

zaštitnih lica 

Podravke, zaslužna 

je za Vegetu (3) 

3 Kompanija je još prošle 

godine pokrenula snažan 

investicijski ciklus, čija je 

prva faza okončana nedavnim 

završetkom radova na 

energetskoj i informatičkoj 

obnovi sjedišta Podravke 

u Koprivnici. Isto tako, 

Podravkinim zaposlenicima 

posljednjih su godinu dana 

u dva navrata povećane plaće, 

a realizirane su i ostale 

investicije koje su dovele do 

poboljšanja radnih uvjeta i 

unapređenja proizvodnje. 

Njeguju tradiciju, a u kombinaciji 

s najsuvremenijim kreativnim 

metodama, tehnološkim dostignućima i 

inovacijama postavljaju standarde i stvaraju 

trendove na tržištu. Pritom slijede 

načela održivog razvoja: optimalno koriste 

resurse uz što manje otpada i vode 

računa o očuvanju okoliša. Najvećim 

uspjehom u Podravci, jednoj od vodećih 

kompanija u jugoistočnoj, srednjoj i istočnoj 

Europi, smatraju povjerenje potrošača, 

koje nazivaju gostima za stolom. I 

zajedno s njima, uvijek sa srcem, već 75 

godina stvaraju ukusniji svijet! ■ 

71

72

RANG LISTA 

Predsjednice 

uprave 


73

PREDSJEDNICE UPRAVE 

Rang Ime Prezime Kompanija Grad Konsolidirano Ukupni prihod tvrtke u 2021. 

1 Martina Dalić PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D., KOPRIVNICA Koprivnica DA 4.668.284.239 

2 Anita Letica PHILIP MORRIS D.O.O Zagreb NE 3.534.150.516 

3 Jasenka Joukhadar MEDICAL INTERTRADE D.O.O. Sveta Nedelja DA 2.478.519.901 

4 Liana Keserić RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB Zagreb DA 2.116.288.057 

5 Daliborka Kranjčić KTC D.D. Križevci DA 1.705.183.436 

6 Jasminka Horvat Martinović WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP D.D. Zagreb NE 1.194.710.035 

7 Sanja Burić ENNA FRUIT D.O.O. Zagreb NE 889.099.384 

8 Sara Del Fabbro IKEA HRVATSKA D.O.O. Sesvete-Kraljevec NE 872.629.221 

9 Dajana Mrčela SAPONIA D.D. Osijek DA 776.635.555 

10 Jankica Hacek ELKA D.O.O. Zagreb NE 712.020.639 

11 Marta Natalia Bułhak HEINEKEN HRVATSKA D.O.O. Karlovac NE 648.036.657 

12 Sabine Usaty UNIQA OSIGURANJE D.D. Zagreb NE 584.145.951 

13 Nataša Kapetanović GRAWE HRVATSKA DD Zagreb NE 577.566.407 

14 Virna Višković Agušaj HOLCIM (HRVATSKA) D.O.O. Koromačno DA 516.186.434 

15 Renata Gecan Milek HRVATSKO MIROVINSKO OSIGURAVAJUĆE DRUŠTVO D.D. Zagreb NE 402.833.688 

16 Tanja Miljanić Presečki B2 KAPITAL D.O.O. Zagreb NE 364.016.574 

17 Gordana Martinović UNICREDIT LEASING CROATIA D.O.O. Zagreb NE 355.095.889 

18 Tajana Tomašević METIS D.D. Kukuljanovo NE 341.817.163 

19 Tanja Bandić RADIN D.O.O. Sveta Nedelja DA 290.887.516 

20 Tina Buhin SCOTT BADER D.O.O. Zagreb NE 287.882.904 

21 Darija Prša NARODNE NOVINE D.D. Zagreb DA 274.285.613 

22 Nada Biloš AMPLITUDO DD Osijek NE 268.203.990 

23 Aleksandra Ilišković ABB D.O.O. Pešćenica NE 257.934.777 

24 Meri Matešić Sičić TURISTHOTEL D.D. Zadar DA 255.314.394 

25 Medeja Lončar SIEMENS D.D. Zagreb NE 246.789.509 

26 Davorka Mađerić MODEL PAKIRANJA D.D. Zagreb NE 240.094.892 

27 Gordana Jung MEDIC D.O.O. Zagreb NE 229.533.348 

28 Martina Puljić PLETER-USLUGE D.O.O. Zagreb NE 228.635.079 

29 Kristina Prokš FILIR D.O.O. Vukovar DA 224.753.848 

30 Adrijana Vinter SELVITA D.O.O. Zagreb NE 212.509.844 

31 Zrinka Bokulić AMINESS D.D. Novigrad - 

Cittanova 

NE 210.131.968 

32 Spomenka Bilić MERCATOR - H D.O.O. Sesvete NE 195.386.485 

33 Jasminka Benjak ZAGORJE-TEHNOBETON D.D. Varaždin DA 190.465.924 

34 Gordana Deranja TEHNOMONT BRODOGRADILIŠTE PULA D.O.O. Pula DA 186.750.903 

35 Renata Pondeljak OTP LEASING D.D. Zagreb NE 179.976.152 

36 Ana Soldo BILOKALNIK-IPA D.D. Koprivnica NE 167.666.445 

37 Maja Paškvalin CHROMOS AGRO D.O.O. Zagreb DA 149.019.291 

38 Gordana Gregurić Čičak OPTIMAPHARM D.O.O. Zagreb NE 145.205.770 

39 Annette Candreia SYNGENTA AGRO D.O.O. Zagreb NE 144.505.796 

40 Gordana Tomičić SUNČANI HVAR D.D. Hvar NE 138.735.868 

41 Nerina Zec AGROLAGUNA Poreč NE 126.629.269 

42 Mirjana Vidaković Orečić PROSTORIA D.O.O. Sveti Križ Začretje NE 120.480.255 

43 Zrinka Čorak INETEC - INSTITUT ZA NUKLEARNU TEHNOLOGIJU D.O.O. Lučko NE 106.347.401 

44 Ksenija Pašalić MUNDUS VIRIDIS D.O.O. Vrbovec NE 100.776.351 

45 Gordana Odor BOROVO D.D. Vukovar NE 96.873.471 

46 Željka Surač KARLOVAČKA BANKA DD Karlovac NE 95.089.807 

47 Nives Vreto PBZ-LEASING D.O.O. Zagreb NE 90.712.356 

48 Zrinka Bokulić HOTELI NJIVICE D.O.O. Njivice NE 90.233.637 

74

RANG LISTA 

Članice 

uprave 


75

ČLANICE UPRAVE 


1 Sabina Škrtić ENERGIA NATURALIS D.O.O. Vukovar DA 37.614.666.189 

2 Barbara Dorić INA-INDUSTRIJA NAFTE, D.D. Zagreb DA 23.366.000.000 

3 Antonija Glavaš PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. Vukovar NE 21.057.081.936 

3 Ivana Ivančić PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. Vukovar NE 21.057.081.936 

5 Nataša Rapaić HRVATSKI TELEKOM D.D. Zagreb DA 7.518.946.246 

6 Jasna Mandac ZAGREBAČKA BANKA D.D. Zagreb DA 5.755.215.835 

6 Tatjana Antolić Jasnić ZAGREBAČKA BANKA D.D. Zagreb DA 5.755.215.835 

8 Andrea Pavlović PRIVREDNA BANKA ZAGREB D.D. Zagreb DA 5.278.079.683 

8 Vedrana Jelušić Kašić PRIVREDNA BANKA ZAGREB D.D. Zagreb DA 5.278.079.683 

10 Đozi Heberling PLODINE D.D. Rijeka NE 5.184.523.673 

10 Mirjana Palada Kmetović PLODINE D.D. Rijeka NE 5.184.523.673 

12 Nikolina Dizdar Čehulić PLIVA HRVATSKA D.O.O. Zagreb NE 4.709.246.405 

12 Romana Šantar PLIVA HRVATSKA D.O.O. Zagreb NE 4.709.246.405 

14 Ljiljana Šapina PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D., KOPRIVNICA Koprivnica DA 4.668.284.239 

15 Matija Subašić-Maras ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O. Zagreb DA 4.146.686.729 

16 Marijana Bubalo PHILIP MORRIS D.O.O Zagreb NE 3.534.150.516 

17 Dubravka Drk-Mravlinčić VINDIJA D.D. Varaždin DA 3.479.431.202 

17 Tamara Drk-Vojnović VINDIJA D.D. Varaždin DA 3.479.431.202 

19 Irena Langer-Breznik M SAN GRUPA D.O.O. Zagreb DA 2.728.634.855 

20 Renata Duka PEVEX D.D. Sesvete DA 2.516.601.343 

21 Anita Brakus Vučković MEDICAL INTERTRADE D.O.O. Sveta Nedelja DA 2.478.519.901 

21 Diana Percač MEDICAL INTERTRADE D.O.O. Sveta Nedelja DA 2.478.519.901 

21 Dubravka Dabčević MEDICAL INTERTRADE D.O.O. Sveta Nedelja DA 2.478.519.901 

21 Kristina Šoljak MEDICAL INTERTRADE D.O.O. Sveta Nedelja DA 2.478.519.901 

25 Višnja Božinović RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB Zagreb DA 2.116.288.057 

26 Irena Jendriš PIK VRBOVEC PLUS D.O.O. Vrbovec NE 1.825.012.874 

27 Anita Brkanić Debelić METRO CASH & CARRY D.O.O. Zagreb NE 1.803.760.656 

28 Ivana Mrkonjić HP - HRVATSKA POŠTA D.D. Zagreb DA 1.776.130.814 

29 Ivana Pavić KTC D.D. Križevci DA 1.705.183.436 

30 Mihaela-Claudia Dumitrescu TDR D.O.O. Rovinj DA 1.681.595.423 

30 Zora Ilić TDR D.O.O. Rovinj DA 1.681.595.423 

32 Ivana Budin Arhanić VALAMAR RIVIERA D.D. Buići DA 1.679.909.675 

33 Ana Lokas TIFON D.O.O. Zagreb NE 1.553.797.424 

34 Slavica Kozina CERVESIA ZAGREB D.O.O. Zagreb DA 1.544.080.610 

35 Martina Mikulić KONČAR DISTRIBUTIVNI I SPECIJALNI TRANSFORMATORI 

DD 

36 Tamara Drk-Vojnović KOKA PERADARSKO PREHRAMBENA INDUSTRIJA DIONIČKO 

DRUŠTVO 

Zagreb DA 1.470.720.106 

Varaždin NE 1.387.746.887 

37 Ivana Čehulić NEXE D.D. Našice DA 1.308.388.585 

38 Marijana Jakovac ALLIANZ HRVATSKA D.D. Zagreb NE 1.276.692.886 

39 Tamara Rendić WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP D.D. Zagreb NE 1.194.710.035 

40 Alina Ružić ZAGREBAČKA PIVOVARA D.O.O. Zagreb NE 1.182.951.343 

40 Slavica Kozina ZAGREBAČKA PIVOVARA D.O.O. Zagreb NE 1.182.951.343 

41 Mirjam Marasović Ćurčić JAMNICA PLUS D.O.O. Zagreb NE 1.140.015.857 

42 Karmen Rosan ZVIJEZDA PLUS D.O.O. Zagreb NE 1.088.468.836 

43 Ana Žabčić HS PRODUKT D.O.O. Karlovac NE 1.074.576.100 

44 Ana Soldo DS SMITH BELIŠĆE CROATIA D.O.O. Belišće NE 1.072.961.965 

45 Natalija Šulentić KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI D.O.O. Zagreb NE 1.041.973.558 

46 Danira Rančić PLAVA LAGUNA D.D. Poreč DA 1.017.470.963 

47 Vinka Ilak FINANCIJSKA AGENCIJA Zagreb NE 990.351.071 

48 Kristina Buzov CEMEX HRVATSKA D.D. Kaštel Sućurac DA 881.774.671 

48 Mirela Kotarac CEMEX HRVATSKA D.D. Kaštel Sućurac DA 881.774.671 

50 Aleksandra Triantafyllidou IKEA HRVATSKA D.O.O. Sesvete-Kraljevec NE 872.629.221 

51 Ana Habijanec RADNIK DD KONSOLIDIRANO Križevci DA 842.939.674 

76



51 Jelena Habijanec Smuđ RADNIK DD KONSOLIDIRANO Križevci DA 842.939.674 

53 Vanya Boykova Panayotova LOREAL ADRIA D.O.O. Zagreb NE 836.086.356 

54 Đurđica Vlahović GENERALI OSIGURANJE D.D. Zagreb NE 827.411.747 

55 Kristina Alebić KING ICT D.O.O. Zagreb DA 821.352.007 

56 Jadranka Mitrović FERO-TERM D.O.O. Donji Stupnik DA 819.080.063 

56 Jelena Gudeljević Hruškar FERO-TERM D.O.O. Donji Stupnik DA 819.080.063 

56 Marija Gudeljević FERO-TERM D.O.O. Donji Stupnik DA 819.080.063 

59 Anita Markota Štriga ERSTE CARD CLUB D.O.O. Zagreb NE 806.371.363 

60 Žaklina Trbović ZUBAK GRUPA D.O.O. Velika Gorica DA 806.210.675 

61 Andrea Galli ŽITNI TERMINAL D.O.O. Vranjic NE 781.407.329 

61 Lada Jurišić Vukorepa ŽITNI TERMINAL D.O.O. Vranjic NE 781.407.329 

63 Antonija Kapović SPAN D.D. Zagreb DA 780.237.413 

64 Marijana Murr Aračić AGRONOM D.O.O. Požega NE 769.430.002 

65 Ana Nemet ROTO DINAMIC D.O.O. Samobor NE 754.706.065 

66 Ida Laić CENTAR ZA VOZILA HRVATSKE D.D. Zagreb DA 694.771.976 

67 Nikolina Klaić HRVATSKA LUTRIJA D.O.O. Zagreb NE 661.050.033 

68 Daria Krstičević PLINACRO D.O.O. Zagreb DA 641.808.970 

69 Biserka Žalac RAIFFEISEN MIROVINSKO OSIGURAVAJUĆE DRUŠTVO D.D. Zagreb NE 639.422.829 

70 Shonna L. Koch LPT D.O.O. Prelog NE 634.969.171 

71 Adriana Tomić GRAWE HRVATSKA DD Zagreb NE 577.566.407 

72 Ivana Majić ĐURO ĐAKOVIĆ MONTAŽA D.O.O. Slavonski Brod DA 577.293.708 

73 Diana Sorić Hictaler GRAND AUTO D.O.O. Zagreb Jankomir NE 547.352.005 

74 Ana Sučić RWA HRVATSKA D.O.O. Osijek NE 531.865.808 

75 Ivana Matić RIBOLA D.O.O. Kaštel Lukšić NE 528.010.073 

75 Marija Kapural RIBOLA D.O.O. Kaštel Lukšić NE 528.010.073 

77 Denis Zupičić HOLCIM (HRVATSKA) D.O.O. Koromačno DA 516.186.434 

78 Lada Tedeschi Fiorio ATLANTIC GRUPA D.D. Zagreb NE 501.306.872 

79 Maja Škrtić AGRAM LIFE OSIGURANJE D.D. Zagreb NE 479.405.332 

80 Manuela Kraljević ARENA HOSPITALITY GROUP D.D. Pula DA 471.065.890 

81 Diana Roginić NOVA TV D.D. Zagreb NE 470.929.268 

82 Irena Langer-Breznik EKUPI D.O.O. Zagreb DA 460.610.283 

83 Minna Kristina Carlberg H&M HENNES & MAURITZ D.O.O. Zagreb NE 441.602.781 

84 Sanja Radas CAREL ADRIATIC D.O.O. Labin NE 435.224.352 

85 Blaženka Križanac HRVATSKO MIROVINSKO OSIGURAVAJUĆE DRUŠTVO D.D. Zagreb NE 402.833.688 

86 Diana Sorić Hictaler HYUNDAI HRVATSKA D.O.O. Jankomir NE 399.282.123 

87 Anđelka Dessardo AURO DOMUS D.O.O. Opatija DA 395.993.218 

88 Ana Gongola SANDOZ D.O.O. Zagreb NE 379.643.384 

89 Daniela Marelić LUKA PLOČE D.D. Ploče NE 366.973.887 

90 Bernarda Kramar TP VARAŽDIN D.O.O. Varaždin DA 359.974.903 

90 Branka Bralić TP VARAŽDIN D.O.O. Varaždin DA 359.974.903 

92 Ivana Mihelčić RTL HRVATSKA D.O.O. Zagreb NE 355.164.892 

93 Nikolina Žganec UNICREDIT LEASING CROATIA D.O.O. Zagreb NE 355.095.889 

94 Ivana Gudelj Tičak APIS IT D.O.O. Zagreb NE 348.637.272 

95 Ljudmila Bogdanić ACG EUROPE D.O.O. Ludbreg NE 327.389.257 

95 Snježana Sirovec ACG EUROPE D.O.O. Ludbreg NE 327.389.257 

97 Paulina Agnieszka Wiedl PEEK&CLOPPENBURG D.O.O. Zagreb NE 325.466.733 

98 Katija Jerković JADRANSKI LUKSUZNI HOTELI D.D. Dubrovnik NE 312.295.208 

99 Tea Martinčić ZAGREB-MONTAŽA D.O.O. GRUPA Grad Zagreb DA 305.510.728 

100 Antonija Ćoran PEMO D.O.O. Dubrovnik NE 305.216.634 

101 Laura Musić SIEMENS ENERGY D.O.O. Zagreb NE 304.834.601 

102 Sandra Uzelac BRODOGRADILIŠTE VIKTOR LENAC D.D. Rijeka DA 302.025.896 

103 Diana Sorić Hictaler GRAND DALEWEST D.O.O. Zagreb NE 297.055.471 

104 Nensi Hrgar Drenški RADIN D.O.O. Sveta Nedelja DA 290.887.516 

77



105 Irena Križan PAN-PEK D.O.O. Zagreb NE 290.494.069 

106 Sandra Vojković PAN-PEK D.O.O. Zagreb NE 290.494.069 

107 Jasna Čurković PUNTA SKALA D.O.O Zadar NE 289.145.585 

108 Đurđa Marš SCOTT BADER D.O.O. Zagreb NE 287.882.904 

109 Ana Hanžeković Krznarić HANZA MEDIA D.O.O. Zagreb DA 278.811.092 

110 Željana Šikić HRVATSKE CESTE D.O.O. Zagreb DA 275.500.675 

111 Jelena Baronik ČISTA VODA PROJEKT D.O.O. Savudrija NE 274.665.046 

112 Silvija Žužul NARODNE NOVINE D.D. Zagreb DA 274.285.613 

113 Vanesa Vidačak MARITIMAE REGIONIS D.O.O. Split NE 273.486.068 

114 Tanja Kragulj Mežnarić AMPLITUDO DD Osijek NE 268.203.990 

115 Ivana Ravlić Devald MESNA INDUSTRIJA RAVLIĆ D.O.O. Osijek NE 265.472.405 

116 Lucija Slamić DJELO D.O.O. Ljubostinje NE 263.248.144 

117 Danka Nekić TURISTHOTEL D.D. Zadar DA 255.314.394 

118 Dajana Mrčela KANDIT D.O.O. Osijek NE 246.812.994 

119 Sandra Žilić SIEMENS D.D. Zagreb NE 246.789.509 

120 Jasmina Segetlija OLIMPIAS TEKSTIL D.O.O. Osijek NE 246.183.361 

121 Ljilja Vasilj-Starčić HOK OSIGURANJE D.D. Zagreb NE 245.793.904 

122 Ana-Katharina 

Marie Editha 

De Tourtier NORDEX ELEKTRANE D.O.O. Zagreb NE 244.027.543 

123 Tihana Stupnišek EUROCABLE GROUP D.O.O. Jakovlje NE 234.689.503 

124 Marija Štajduhar INTEREUROPA D.O.O. Zagreb NE 233.678.662 

125 Darka Pirnat MEDIC D.O.O. Zagreb NE 229.533.348 

126 Mirjana Puača TIA PARTNER D.O.O. Kukuljanovo NE 227.410.775 

126 Vlasta Nesek TIA PARTNER D.O.O. Kukuljanovo NE 227.410.775 

128 Duška Stanišić BOEHRINGER INGELHEIM ZAGREB D.O.O. Zagreb NE 222.086.759 

128 Lea Glažar BOEHRINGER INGELHEIM ZAGREB D.O.O. Zagreb NE 222.086.759 

130 Bosiljka Krepelnik HERMES D.O.O. Kukuljanovo NE 215.036.759 

131 Marija Gradečak Galović SELVITA D.O.O. Zagreb NE 212.509.844 

132 Silvija Kolmanić TEGRA D.O.O. Čakovec NE 211.222.112 

133 Petra Tomić MONDELEZ ZAGREB D.O.O. Zagreb NE 207.058.398 

133 Snježana Svečak MONDELEZ ZAGREB D.O.O. Zagreb NE 207.058.398 

135 Marela Barać ALD AUTOMOTIVE D.O.O. Veliko Polje, Zagreb NE 202.926.071 

136 Tanja Bilić RURIS D.O.O. Županja NE 202.845.211 

137 Gabriele Will-Ramljak AUTOWILL D.O.O. Vukovar DA 199.545.292 

138 Gordana Vrdoljak RICARDO D.O.O. Darda NE 197.067.328 

139 Ružica Petričec Fabijanec RASCO D.O.O. - KONSOLIDIRANO Kalinovac DA 193.161.401 

140 Majda Uremović AMEC RIJEKATEKSTIL D.O.O. Rijeka DA 189.560.197 

141 Ivana Uvodić BAUERFEIND D.O.O. Zagreb NE 188.888.263 

142 Vedrana Tudor INSTITUT IGH D.D. Zagreb DA 183.993.336 

143 Martina Dobranović CS COMPUTER SYSTEMS D.O.O. Zagreb NE 180.890.951 

144 Klaudija Karabuva Vidas OTP LEASING D.D. Zagreb NE 179.976.152 

145 Štefanija Kušen IVANČICA D.D. Ivanec DA 176.488.042 

145 Tajana Gotal IVANČICA D.D. Ivanec DA 176.488.042 

147 Isabel Louise Staton MARS HRVATSKA D.O.O. Zagreb NE 171.587.293 

148 Julia Kišpal FERMOPROMET GRUPA Jagodnjak DA 170.979.371 

148 Lina Kišpal FERMOPROMET GRUPA Jagodnjak DA 170.979.371 

150 Milica Blečić ALARM AUTOMATIKA D.O.O. RIJEKA Rijeka DA 167.667.119 

150 Renata Dončević ALARM AUTOMATIKA D.O.O. RIJEKA Rijeka DA 167.667.119 

152 Danijela Predović BILOKALNIK-IPA D.D. Koprivnica NE 167.666.445 

153 Lana Hanžel-Češković LANA-KARLOVAČKA TISKARA D.D. Karlovac NE 165.056.987 

154 Danira Bundara UNCONDITIONAL D.O.O. Split NE 164.551.964 

155 Sanja Svilokos IN2 D.O.O. Zagreb NE 163.279.910 

155 Snježana Stanković IN2 D.O.O. Zagreb NE 163.279.910 

157 Renata Vinković PODRAVSKA BANKA D.D. Koprivnica NE 162.817.489 

78



158 Toni Martine Izard HRVATSKI DUHANI D.D. Virovitica NE 161.376.698 

159 Ankica Pleša LIPAPROMET D.O.O. Zagreb NE 160.862.844 

160 Nataša Jakić Felić AGRAM BANKA D.D. Zagreb NE 160.168.999 

161 Mirela Olujić STORM COMPUTERS D.O.O. Zagreb NE 157.785.350 

162 Iva Brajević EUROPAPIER ADRIA D.O.O Sesvete NE 155.791.654 

162 Marijana Nedić Pleteš EUROPAPIER ADRIA D.O.O Sesvete NE 155.791.654 

164 Valentina Koprivnjak NOGOMETNI KLUB OSIJEK S.D.D. Osijek NE 155.646.343 

165 Adrijana Bokan DOUGLAS PARFUMERIJE D.O.O. Zagreb NE 152.628.828 

165 Agnieszka Violetta Mosurek-Zava DOUGLAS PARFUMERIJE D.O.O. Zagreb NE 152.628.828 

165 Sandy Vrbetić Matika DOUGLAS PARFUMERIJE D.O.O. Zagreb NE 152.628.828 

168 Marija Ratkić PLINARA ISTOČNE SLAVONIJE D.O.O. Vinkovci NE 152.389.239 

169 Gordana Naglić TRCZ AUTOMOBILI D.O.O. Zagreb NE 151.560.855 

170 Tatjana Dimitrijević FASHION COMPANY D.O.O. Zagreb NE 151.265.295 

171 Vesna Butorac RB AUTO D.O.O. Rijeka NE 150.774.676 

172 Darija Kregar BOVIS D.O.O. Viškovci NE 149.950.808 

173 Rajka Navojec ŠPAR D.O.O. Bjelovar NE 149.029.982 

174 Iva Sakač CHROMOS AGRO D.O.O. Zagreb DA 149.019.291 

175 Jasmina Tomić VIS PROMOTEX D.O.O. Varaždin NE 147.322.683 

176 Iśabelle Marie 

Andree 

Mońtfort Garcia ALTRAD LIMEX D.O.O. Donji Miholjac NE 146.312.530 

177 Ivona Tenžera DHL INTERNATIONAL D.O.O. Zagreb NE 146.098.947 

177 Srebrenka Saks DHL INTERNATIONAL D.O.O. Zagreb NE 146.098.947 

180 Helena Pavačić SYNGENTA AGRO D.O.O. Zagreb NE 144.505.796 

181 Natalija Galzina SYNGENTA AGRO D.O.O. Zagreb NE 144.505.796 

182 Sandra Gobin UNILINE D.O.O. Pula DA 142.025.645 

183 Jadranka Islamović BLITZ-CINESTAR D.O.O. Zagreb NE 141.986.129 

184 Barbara Vuković METAL PRODUCT D.O.O. Zagreb NE 140.543.906 

185 Marina Marjanović NAMJEŠTAJ MIMA D.O.O. Pula NE 138.305.681 

186 Aleksandra Cvetković KENTBANK DD ZAGREB Zagreb NE 138.091.203 

187 Carolina Photiadou PPD CROATIA D.O.O. Zagreb NE 137.244.060 

187 Renata Šobak PPD CROATIA D.O.O. Zagreb NE 137.244.060 

189 Marijana Krivičić ADRIATEH D.O.O. Sveta Nedjelja, 

Novaki 

NE 137.111.542 

190 Aida Hodžić EUROTRADE D.O.O. Rovinj DA 136.396.961 

190 Sonja Božac EUROTRADE D.O.O. Rovinj DA 136.396.961 

192 Eva Horvat RAIFFEISEN DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM I 

DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA D.D. 

Zagreb NE 136.347.307 

193 Andrea Borovac SERVUS D.O.O. Split NE 134.894.176 

193 Nina Banović SERVUS D.O.O. Split NE 134.894.176 

195 Neda Buljević Vlačić KAUFMANN I HOFMANN D.O.O. Zagreb NE 133.747.465 

196 Martina Maričić Meić ROCA CROATIA D.D. Zaprešić NE 133.505.776 

197 Andreja Bračun SCHACHERMAYER D.O.O. Zagreb NE 133.363.767 

198 Vesna Tomac Vukmanović STUDENAC D.O.O. Lipik NE 133.325.681 

199 Lara Mariaš JADRAN-IMPEX D.O.O. Kastav NE 133.142.020 

200 Roberta Rudan Buršić RUDAN D.O.O. Žminj DA 132.313.235 

201 Tamara Vukušić TTO THERMOTECHNIK D.O.O. Dražice NE 131.146.284 

202 Emanuela Vukadinović ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG DIONIČKO DRUŠTVO Umag NE 130.011.229 

202 Klaudija Paljuh ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG DIONIČKO DRUŠTVO Umag NE 130.011.229 

204 Džulija Mijolović COMPANY MARITIME ADRIATIC J.D.O.O. Rijeka NE 129.430.195 

205 Jasna Čurković BORIK D.O.O. Zadar NE 129.320.414 

206 Danijela Kontić AGROLAGUNA Poreč NE 126.629.269 

207 Maja Smetiško GK GRUPA D.O.O. Varaždin NE 123.541.131 

208 Valerija Vedriš HIDROCOM D.O.O. Pitomača NE 123.156.739 

209 Sandra Dadić CONEX TRADE D.O.O. Čaporice NE 122.038.847 

210 Marinka Akrap HAJDUK GRUPA Split DA 121.734.911 

79



211 Katarina Kecko KPMG CROATIA D.O.O. ZA REVIZIJU Zagreb NE 121.472.061 

212 Helena Popović Petrušić PROSTORIA D.O.O. Sveti Križ Začretje NE 120.480.255 

212 Martina Kobilar Kantoci PROSTORIA D.O.O. Sveti Križ Začretje NE 120.480.255 

214 Divna Krekić KREKIĆ AVANGARD D.O.O. Zadar NE 119.297.975 

215 Elena Kanardova JULIUS MEINL BONFANTI D.O.O. Sveta Nedelja NE 118.129.692 

215 Katarina Zekić JULIUS MEINL BONFANTI D.O.O. Sveta Nedelja NE 118.129.692 

217 Dijana Vujević GRAND HOTEL LAV D.O.O. Podstrana NE 113.072.347 

218 Anđelka Dessardo AURO DOMUS BULLION MARKET D.O.O. Opatija NE 112.493.156 

219 Martina Nojić INTESA SANPAOLO INTERNATIONAL VALUE SERVICES D.O.O. Zagreb NE 111.356.477 

220 Majda Pavleković ERNST & YOUNG SAVJETOVANJE D.O.O. Zagreb NE 108.746.614 

220 Maša Šarić Lenardić ERNST & YOUNG SAVJETOVANJE D.O.O. Zagreb NE 108.746.614 

222 Božena Kačanić PELAGOS NET FARMA D.O.O. Zadar NE 108.173.744 

222 Dunja Zloić Gotovina PELAGOS NET FARMA D.O.O. Zadar NE 108.173.744 

224 Tamara Jurić FARMA TOMAŠANCI D.O.O. Semeljci NE 107.079.617 

225 Jasna Vukelić AGRIA D.O.O. Karanac NE 106.842.490 

226 Suzana Bernhard DEKRA ZA PRIVREMENO ZAPOŠLJAVANJE D.O.O. Zagreb NE 105.041.670 

227 Flora Frčko Z-EL D.O.O. Sesvete NE 104.989.990 

228 Silverija Prodan AUTOMATIC SERVIS D.O.O. Buzet NE 104.884.964 

229 Karolina Marković TPZ LINDE VILIČARI HRVATSKA DO.O.O Zagreb NE 102.660.443 

229 Marija Ćurković TPZ LINDE VILIČARI HRVATSKA DO.O.O Zagreb NE 102.660.443 

231 Stefánia Szőnyi TAKKO FASHION CROATIA D.O.O. Zagreb NE 101.589.726 

232 Danira Rančić TRAVEL D.O.O. Poreč NE 98.651.343 

233 Nevena Antonini HOTEL SPLIT D.D. Split NE 98.604.344 

234 Ines Knapić RAIFFEISEN LEASING D.O.O. Zagreb NE 98.285.094 

235 Ivana Katić AUTO ZA TREĆE TISUĆLJEĆE D.O.O. Split NE 97.943.349 

236 Ingrid Ćosić NAUTIKA CENTAR NAVA D.O.O. Split NE 97.806.875 

237 Jelena Baronik SKIPER HOTELI D.O.O. Savudrija NE 97.471.124 

238 Marijana Grubišić BOROVO D.D. Vukovar NE 96.873.471 

239 Silvija Strunjak Ergotić NOVARTIS HRVATSKA D.O.O. Zagreb NE 96.162.666 

240 Corinne Marie Reynaud MARINA DALMACIJA D.O.O. Sukošan NE 96.157.625 

240 Sevinç Karpuz MARINA DALMACIJA D.O.O. Sukošan NE 96.157.625 

242 Željka Furlić XEDRA D.O.O. Vinkovci NE 96.016.073 

243 Silva Sekulo SVPETRVS HOTELI D.D. Supetar NE 95.258.052 

244 Jagoda Berber Torbarac POLIKLINIKA RIDENT D.O.O. Rijeka NE 93.975.447 

244 Nataša Rubeša POLIKLINIKA RIDENT D.O.O. Rijeka NE 93.975.447 

246 Nina Gajšek BARILLA HRVATSKA D.O.O. Zagreb NE 92.446.213 

247 Tea Meštrović Pleština INTIS D.O.O. Zagreb NE 92.215.952 

248 Marija Halić MEĐIMURJE GRADITELJSTVO D.O.O. Čakovec NE 91.435.630 

249 Diana Bartolić JAN-SPIDER D.O.O. Pitomača NE 91.173.193 

249 Jasna Nemčević JAN-SPIDER D.O.O. Pitomača NE 91.173.193 

251 Ivka Čavar AGRO-ČEPIN D.O.O. Osijek NE 89.992.480 

251 Ljiljana Barišić AGRO-ČEPIN D.O.O. Osijek NE 89.992.480 

253 Diana Ilić LEDVANCE D.O.O. Zagreb NE 89.722.690 

254 Martina Humić FEROS D.O.O. Hrušćica NE 89.467.104 

255 Anka Franjić ISTRAŽIVAČ BENZ D.O.O. Nuštar NE 87.520.271 

256 Danka Marinković VINKA PLUS D.O.O. Vinkovci NE 85.320.754 

257 Marija Horvatić OMV INDOIL D.O.O. Donji Stupnik NE 84.760.771 

258 Sandra Fonović MCZ D.O.O Labin NE 83.606.610 

259 Ana Kuvačić SJEME D.O.O. Split NE 82.038.402 

260 Ljiljana Klasan TROHA-DIL D.O.O. Severin NE 81.313.960 

261 Lucija Ercegović Lauš FUZIJA D.O.O. SPLIT Split NE 80.750.376 

262 Petra Pahljina Stojnšek MALI PALIT D.O.O. Rab NE 78.669.389 

80

RANG LISTA 

Direktorice 


81

DIREKTORICE 


1 Romina Orešković 

Cvetanović 

ORBICO D.O.O. Zagreb NE 3.810.753.281 

1 Vesna Rendulić ORBICO D.O.O. Zagreb NE 3.810.753.281 

3 Slađana Bastašić ATLANTIC TRADE D.O.O. Zagreb NE 2.484.173.010 

4 Gordana Kovačević ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB Zagreb DA 2.239.463.148 

5 Mirjana Igrec KAMGRAD D.O.O. Zagreb DA 1.751.746.574 

6 Ruža Tomić Fontana COCA COLA HBC HRVATSKA D.O.O. Zagreb NE 1.072.622.951 

7 Zrinka Fadini E.ON ENERGIJA D.O.O. Zagreb NE 1.066.512.452 

8 Vesna Butorac MLIN I PEKARE GRUPA Sisak DA 1.000.317.544 

9 Vesna Ramljak SANCTA DOMENICA D.O.O. Sveta Nedelja DA 916.142.157 

10 Zdenka Firšt OMCO CROATIA D.O.O. Hum Na Sutli NE 814.567.493 

11 Matea Borković PEPCO CROATIA D.O.O. Zagreb NE 734.589.606 

12 Katica Miholić EMPWR D.O.O. Nova Gradiška NE 571.462.700 

13 Melita Stublić Šokec MAKROMIKRO GRUPA D.O.O. Velika Gorica DA 540.412.475 

14 Ana Sučić RWA HRVATSKA D.O.O. Osijek NE 531.865.808 

15 Danijela Nofta YTRES D.O.O. Donji Kneginec NE 523.809.122 

15 Tamara Prešnjak YTRES D.O.O. Donji Kneginec NE 523.809.122 

17 Milka Gavranović GAVRANOVIĆ D.O.O. Zagreb NE 479.551.915 

18 Zrinka Fadini E.ON PLIN D.O.O. Zagreb NE 469.197.920 

19 Verena Schimka-Gohn MAUTHNER D.O.O. Koprivnica NE 454.670.155 

20 Ana Pinezić Obuljen MOBIS-ELECTRONIC D.O.O. Zagreb DA 433.459.793 

21 Nikolina Silov Konjevoda PROCTER & GAMBLE D.O.O. Buzin NE 426.120.888 

22 Antonija Stojić SPORT VISION D.O.O. Zagreb NE 403.168.915 

23 Tamara Prešnjak TUBLA D.O.O. Čakovec NE 398.847.823 

24 Ulrike Schrott-Kostwein KOSTWEIN- PROIZVODNJA STROJEVA D.O.O Varaždin NE 378.914.604 

25 Jasminka Vlašić Ivasović LINKS D.O.O. Sveta Nedjelja NE 368.249.145 

26 Simona Zavratnik PETROKOV D.O.O. Zagreb NE 367.876.986 

27 Vesna Josipović VULKAL D.O.O. Zagreb NE 364.506.338 

28 Helene Steiner NEW YORKER CROATIA D.O.O. Zagreb NE 360.104.088 

29 Andrea Bušić KIM MLJEKARA KARLOVAC D.O.O. Karlovac NE 356.620.547 

30 Irina Bručić NETS CEE D.O.O. Trnje NE 351.382.720 

31 Marijana Bašić C.E.M.P. D.O.O. Donji Stupnik NE 344.323.811 

32 Mirna Despot IGEPA PLANA D.O.O. Zagreb DA 335.831.894 

33 Nevenka Benčić INTINOVA D.O.O. Petrijanec NE 324.555.941 

34 Snježana Jarnjak FANON D.O.O. Petrijanec NE 320.198.052 

35 Dijana Baraković ŠERIF EXPORT-IMPORT D.O.O. Zagreb NE 313.420.855 

36 Ana Blažinić INGRAM MICRO D.O.O. Zagreb NE 311.863.855 

37 Patricia Stock INTERIGRE D.O.O. Zagreb NE 300.818.117 

38 Mara Krasniqi TEHNIKAGRADNJA D.O.O. Zagreb DA 299.743.658 

39 Krisztina Éva Tarnóczi GENERAL LOGISTICS SYSTEMS CROATIA D.O.O. Donji Stupnik NE 298.442.522 

40 Mara Krasniqi PARON.D.O.O. Zagreb DA 287.726.283 

41 Marija Pavelić ASBISC-CR D.O.O. Zagreb NE 284.550.655 

42 Ana Pinezić Obuljen EKO ELEKTRONIKA D.O.O. Zagreb NE 278.175.476 

43 Ljiljana Markov Međugorac PET NETWORK INTERNARTIONAL D.O.O. Zagreb NE 270.821.198 

43 Martina Babić PET NETWORK INTERNARTIONAL D.O.O. Zagreb NE 270.821.198 

45 Jožica Turk VOLVO GROUP CROATIA D.O.O. Zagreb-Lučko NE 264.559.854 

46 Biljana Stojanova DEICHMANN TRGOVINA OBUĆOM D.O.O. Zagreb NE 264.249.361 

47 Nataša Krupljanin IBM HRVATSKA D.O.O. Zagreb NE 261.197.815 

48 Sanja Tadijan KRNJAK GRUPA KONSOLIDIRANO Donji Miholjac DA 260.904.511 

49 Kristina Pijović H-ABDUCO D.O.O. Grad Zagreb NE 259.335.561 

50 Tatjana Labor BEST CAR D.O.O. Šibenik NE 252.028.680 

51 Melissa Jane Wilson HARVEY NORMAN CROATIA D.O.O Jankomir NE 251.510.055 

52 Rabia Shihab MANTA D.O.O. Zagreb NE 250.691.227 

82

DIREKTORICE 


53 Ivana Vurić SALVUS D.O.O. Donja Stubica DA 247.427.956 

54 Ana Orehovec STUDIO MODERNA - TV PRODAJA D.O.O Zagreb NE 246.920.349 

55 Vlatka Jukić KUEHNE & NAGEL D.O.O. Velika Gorica 

(Vukovina) 

NE 245.964.443 

56 Danijela Cigić OFFERTISSIMA D.O.O. Sveta Nedjelja NE 244.062.931 

57 Željka Jesenović AC JESENOVIĆ DOO Čakovec NE 234.108.211 

58 Nevenka Grbac TERMOPLIN D.D.VARAŽDIN Varaždin DA 230.628.071 

59 Olga Nejašmić WÜRTH-HRVATSKA D.O.O. Veliko Trgovišće NE 228.715.506 

60 Andrejka Smolnikar Prah BAYER D.O.O. Zageb NE 227.741.031 

61 Sanja Pušec Mukavec GRUPA RADIN PRINT Sveta Nedjelja DA 225.490.110 

62 Ivanka Mabić Gagić NOOVO INTERNET D.O.O. ZA RACUNALNE I SRODNE 

DJELATNOSTI 

63 Martina Ravlić SLAVONIJA DRVNA INDUSTRIJA,TRGOVINA,IZVOZ-UVOZ 

D.O.O. 

Zagreb NE 223.533.569 

Slavonski Brod DA 221.707.182 

64 Marija Golomeić Staniša TERI-TRGOVINA D.O.O. Zagreb DA 220.854.023 

65 Ida Mejaški ZAGREBTRANS D.O.O. Zagreb DA 220.697.290 

65 Roža Matovina ZAGREBTRANS D.O.O. Zagreb DA 220.697.290 

67 Marija Janžetić AB GRADNJA D.O.O. Karlovac NE 220.035.977 

68 Danijela Baotić AUTOKUĆA BAOTIĆ D.O.O. Zagreb NE 219.007.996 

69 Renata Jagetić MAZDA MOTOR CROATIA D.O.O. Zagreb NE 217.719.239 

70 Sonja-Kristin Ungewitter BEIERSDORF D.O.O. Grad Zagreb NE 213.937.885 

71 Antonia Marodi Medvedec TONI D.O.O. Donji Kraljevec NE 212.138.634 

72 Barbara Bujačić GEBRUDER WEISS D.O.O. Sveta Nedelja NE 207.282.442 

72 Bettina Schrotzhammer GEBRUDER WEISS D.O.O. Sveta Nedelja NE 207.282.442 

74 Stana Boltužić AGROMAIS D.O.O. Sesvete NE 207.218.126 

74 Tanja Ivančić AGROMAIS D.O.O. Sesvete NE 207.218.126 

76 Ines Glavan LA LOG D.O.O. Zagreb, Sesvete NE 206.318.171 

77 Aleksandra Krebel Kostrenčić KAMEN DD Pazin NE 201.915.134 

78 Andrea Valacsay EFT-USLUGE D.O.O. Zagreb NE 200.647.491 

79 Ivana Šola SMART TRADE D.O.O. Sesvete NE 200.269.306 

80 Dubravka Hoić CALZEDONIA CROATIA D.O.O. Jalžabet NE 197.206.286 

81 Martina Vrcan DODIR PRIRODE D.O.O. Zagreb NE 195.805.422 

82 Katja Milharčič Potužák INTERNET MALL D.O.O. Zagreb NE 191.763.776 

83 Draženka Kos KOS TRANSPORTI D.O.O. Varaždin NE 191.726.692 

84 Marijana Bašić LAGER BAŠIĆ, D.O.O. ZA PROIZVODNJU, TRGOVINU I USLUGE Donji Stupnik NE 189.245.874 

85 Rajna Cuculić MEDIACOM CENTRAL EUROPE ZAGREB D.O.O. Trnje NE 188.966.263 

86 Josipa Širjan Paček ŠIRJAN D.O.O. Sveti Petar 

Orehovec 

NE 188.186.136 

87 Iuliia Iakovleva TETRA PAK D.O.O. Buzin, Zagreb NE 181.638.691 

87 Lyndsey Jane Loyden-Edwards TETRA PAK D.O.O. Buzin, Zagreb NE 181.638.691 

89 Marijana Černetić EUROPA 92 D.O.O Sveta Nedelja NE 180.192.181 

90 Gordana Hren KRKA-FARMA D.O.O. Grad Zagreb NE 179.474.802 

91 Tsolaire Arslanian ISTYLE D.O.O. Zagreb NE 177.514.534 

92 Ana Soldo QUEHENBERGER LOGISTICS D.O.O. Zagreb NE 176.929.925 

93 Marina Kopjar Žanetić COMET D.O.O. Novi Marof NE 175.339.567 

94 Nera Levič BRENNTAG HRVATSKA DOO Zagreb NE 174.624.449 

95 Nada Hanžel LANA COMMERCE D.O.O. Karlovac DA 173.059.246 

96 Elida Čavić AIR BP CROATIA D.O.O. Zagreb NE 170.121.157 

97 Barbara Sabljić CANDY HOOVER ZAGREB D.O.O. Zagreb NE 166.404.254 

98 Klara Arbutina SANO D.O.O., POPOVAČA Popovača NE 164.344.624 

99 Mirjana Ljubić KATAPULT D.O.O. Zagreb NE 162.169.545 

100 Božica Mikulić JOHNSON & JOHNSON S.E. D.O.O. Zagreb NE 161.593.959 

101 Vesna Suvajac HEPLAST-PIPE D.O.O. Prelog NE 159.123.422 

102 Anna Pajuk-Kasprzak MEDTRONIC ADRIATIC D.O.O. Zagreb NE 156.944.250 

83

DIREKTORICE 


103 Branka Čergar-Efendić AGRAGOLD D.O.O. Zagreb NE 156.901.271 

104 Đurđica Kelečić AGMAR D.O.O. Zagreb NE 153.066.980 

105 Ivana Košak INSTAR CENTER D.O.O. Velika Gorica NE 152.431.299 

106 Ivana Obajdin MANA MODA D.O.O. Zagreb NE 151.286.069 

107 Anica Radenović FASHION COMPANY D.O.O. Zagreb NE 151.265.295 

108 Darija Kregar BOVIS D.O.O. Viškovci NE 149.950.808 

109 Jasna Kukuljan KD ČISTOĆA D.O.O. Rijeka NE 148.888.898 

110 Mirta Macanga MELTAL SL D.O.O. Veliko Trgovišće NE 148.815.006 

111 Tatjana Skoko MICROSOFT HRVATSKA D.O.O. Zagreb NE 148.460.771 

112 Ana Prpić MEETING POINT CROATIA D.O.O. Rijeka NE 148.051.859 

113 Marijana Palijan EKO-FLOR PLUS D.O.O. Oroslavje NE 147.547.791 

114 Katarina Robeli UNIVERSAL MEDIA D.O.O. Zagreb NE 146.995.405 

115 Branka Medjugorac DIRUS PROJEKT D.O.O. Zagreb NE 142.541.979 

116 Lana Gašparić AUTO GAŠPARIĆ D.O.O. Velika Gorica NE 140.682.842 

117 Vlasta Pandžić ALLES D.O.O. Požega NE 140.300.391 

118 Jelena Samardžić AKIDS HR D.O.O. Zagreb NE 139.316.322 

118 Tadeja Šteharnik AKIDS HR D.O.O. Zagreb NE 139.316.322 

120 Orjena Trbović CORTEVA AGRISCIENCES CROATIA Zagreb NE 138.429.205 

121 Maja Đurkin Međimurec ĐURKIN D.O.O. Čakovec NE 138.338.028 

122 Nina Rakovac KODEKS D.O.O. Zagreb NE 137.290.256 

123 Cemile Banu Hizli M PLUS CROATIA D.O.O. Zagreb NE 134.933.756 

124 Anita Međeral-Petek LIM - MONT D.O.O. D. Martijanec NE 134.749.667 

125 Jadranka Boban Pejić BIOVEGA D.O.O. Zagreb DA 134.415.319 

126 Anita Obradović Grijak DRVONA D.O.O. Karlovac NE 132.900.165 

127 Suzana Kovač VLADO DOO Domašinec NE 132.818.967 

128 Klementina Kranjčec-Bujanec TTI D.O.O. Varaždinske Toplice NE 129.708.140 

129 Jadranka Laketa-Župančić S.C.A.N. D.O.O. Zagreb NE 128.045.224 

130 Jelka Tomše TM ZAGREB D.O.O. Zagreb NE 128.043.437 

131 Snježana Dubravka Petrovečki SIEMENS HEALTHCARE D.O.O. Zagreb NE 126.413.991 

132 Antonija Jurjević CIPRIJANOVIĆ D.O.O. Orahovica NE 126.208.201 

132 Karla Ciprijanović CIPRIJANOVIĆ D.O.O. Orahovica NE 126.208.201 

132 Marika Ciprijanović-Klanac CIPRIJANOVIĆ D.O.O. Orahovica NE 126.208.201 

135 Biljana Čolić BIT PROMET D.O.O. Zagreb, Odra NE 126.171.784 

136 Marija Perković-Kurtović DUPIN D.O.O. Zagreb NE 124.925.124 

136 Vedrana Kurtović DUPIN D.O.O. Zagreb NE 124.925.124 

138 Jasna Prapotnik COMPROM PLUS DOO Varaždin NE 124.394.137 

138 Tamara Prešnjak COMPROM PLUS DOO Varaždin NE 124.394.137 

140 Lazarela Komlen MILENIJ HOTELI D.O.O. Opatija NE 123.955.157 

141 Valentina Pečenec STOLARIJA-PILANA ANTUN PEČENEC D.O.O. Mali Bukovec NE 120.881.870 

142 Antonija Glavaš ENNA OPSKRBA D.O.O. Vukovar NE 119.112.840 

143 Mari Johanna Laatsalo WOLT ZAGREB D.O.O. Zagreb NE 118.507.662 

144 Josipa Jurić VEMO TRADE D.O.O. Koprivnica NE 118.420.492 

145 Ivka Mrvelj FDS-TRGOVINA D.O.O. Zagreb NE 117.788.317 

146 Aleksandra Dilevska Simova PUBLICIS D.O.O. Zagreb NE 116.376.663 

146 Joana Da Cunha Costa 

Andrade 

PUBLICIS D.O.O. Zagreb NE 116.376.663 

148 Mirela Habijanec DRŽAVNE NEKRETNINE D.O.O. Zagreb NE 115.305.263 

149 Blaženka Repnjak FIBA PROM D.O.O. Zagreb NE 114.884.455 

150 Danijela Pervan AXILIS D.O.O. Bregana NE 114.806.670 

151 Helena Ljubić VIVIANI D.O.O. Zagreb DA 113.484.078 

152 Anđela Mlinarić DUCAL D.O.O. Jalžabet NE 113.273.678 

152 Anita Čretni DUCAL D.O.O. Jalžabet NE 113.273.678 

154 Petra Maria Michelatsch SUPERNOVA ZADAR D.O.O. Zagreb NE 112.961.355 

155 Ivana Lovrić IKOM D.D. Zagreb NE 112.499.549 

84

DIREKTORICE 


156 Ivana Repalust MAGMA D.O.O. Jalkovec NE 112.124.011 

157 Željka Borota TALENT SHOW D.O.O. Rijeka NE 111.733.783 

158 Karolina Cigula Božičević SAMER&CO. SHIPPING D.O.O. Velika Gorica NE 110.823.206 

159 Sanja Tadijan ŽITAR D.O.O. Donji Miholjac NE 110.488.724 

160 Ksenija Mesarić IM-COMP D.O.O. Čakovec NE 109.717.261 

161 Zrinka Janković MERKUR-VETERINARSKA AMBULANTA D.O.O. Slavonski Brod NE 105.975.377 

162 Nevia Straga STRAGA TRANS D.O.O. Lipik NE 105.886.978 

163 Bente Schmidt Nielsen XELLIA D.O.O. Zagreb NE 105.679.645 

164 Margarita Salvans Puigbo MANGO MODA D.O.O. Zagreb NE 105.359.253 

165 Petra Maria Michelatsch SUPERNOVA BUZIN D.O.O. Zagreb NE 104.646.538 

166 Adriana Ritoša BRATI RITOŠA D.O.O. Pazin DA 104.298.208 

167 Željka Jesenović CENTAR AUTO DOO Čakovec NE 103.966.878 

168 Draženka Kos AUTO CENTAR KOS D.O.O. Varaždin NE 103.042.131 

169 Renata Horvat RETA D.O.O. Karlovac NE 102.666.832 

170 Anita Lacmanović SAP D.O.O. Zagreb NE 102.520.725 

170 Tadeja Pačnik Sajovic SAP D.O.O. Zagreb NE 102.520.725 

172 Maja Nojkova Belevska ALKALOID DOO Zagreb NE 102.362.271 

173 Mirta Kolesarić BIOSISTEMI GRUPA D.O.O. Zagreb DA 102.171.400 

174 Željka Filipaj SATO D.O.O. Zagreb NE 101.797.469 

175 Gordana Puhelek MIKRONIS D.O.O. Zagreb NE 101.558.974 

176 Natalija Šoša EKOS PEKARNICA D.O.O. Varaždin NE 101.510.431 

177 Vesna Barišić ATLANTIC MEDIA D.O.O. Zagreb NE 100.748.580 

178 Matea Šutalo COLOR TRGOVINA D.O.O. Požega NE 100.474.583 

179 Gordana Ereš SCHMITZ CARGOBULL D.O.O. Zagreb-Sesvete NE 99.245.316 

180 Ivana Radman ERSTE GROUP IT HR D.O.O. Bjelovar NE 98.909.233 

181 Jasna Vovk MEDMAR D.O.O. Rijeka NE 98.587.768 

182 Ana Vugrinec Kuhada GOLUBOVEČKI KAMENOLOMI D.O.O. Novi Golubovec NE 98.375.201 

182 Marija Vugrinec Frkanec GOLUBOVEČKI KAMENOLOMI D.O.O. Novi Golubovec NE 98.375.201 

184 Ivana Barić CITY CONNECT DRUŠTVO S OGRANIČENOM 

ODGOVORNOŠĆU 

184 Magdalena Đerek CITY CONNECT DRUŠTVO S OGRANIČENOM 


184 Violetta Petrović-Pilipović CITY CONNECT DRUŠTVO S OGRANIČENOM 


Varaždin NE 96.509.759 



187 Tana Zimmermann PRATI ME D.O.O. Zagreb DA 96.177.708 

188 Željkica Rauš MARLEX INVEST D.O.O. Varaždin NE 95.181.436 

189 Sanela Ćorković DINOVA-DIONA D.O.O Zagreb NE 94.032.081 

190 Draga Kretić SONIMED D.O.O. Zagreb NE 92.611.059 

191 Marijana Trušček Benković MONOLITINVEST D.O.O. Križevci, Kloštar 

Vojakovački 

NE 91.341.001 

192 Tajana Sokler TECH DATA DISTRIBUTION CROATIA D.O.O. Zagreb NE 91.126.365 

193 Katarina Škrinjarić SHOEBOX ADRIA D.O.O. Buzin NE 90.411.700 

194 Ester Weingartner GLOVOAPP TECHNOLOGY D.O.O. Zagreb NE 89.080.468 

195 Darija Malnar DOKA HRVATSKA D.O.O. Zagreb NE 88.885.219 

196 Arijana Drezga DREZGA D.O.O. Bestovje, Rakitje NE 88.801.970 

196 Katica Kovač Vrabec DREZGA D.O.O. Bestovje, Rakitje NE 88.801.970 

196 Martina Drezga DREZGA D.O.O. Bestovje, Rakitje NE 88.801.970 

199 Marija Vincek VINCEK D.O.O. Jalkovec NE 88.746.482 

199 Martina Čumbrek VINCEK D.O.O. Jalkovec NE 88.746.482 

201 Ana Martinović Kurjak H.K.O. D.O.O. Zagreb NE 88.144.802 

202 Sandra Šilec-Kukec MATREX D.O.O. Varaždin NE 88.112.356 

203 Ankica Vidaković AUTODOM VIDAKOVIĆ D.O.O. Slavonski Brod NE 86.533.358 

204 Ruža Vučkovac ANAMARIJA COMPANY D.O.O. Sesvete NE 85.836.320 

205 Jelena Šurbek MINI MLJEKARA-VERONIKA D.O.O. Desinić NE 85.759.383 

206 Božica Kekez GRUPA KEFO Sisak DA 84.839.859 

85

DIREKTORICE 


207 Ivana Hitrec EURO STRUCTOR D.O.O. Zagreb NE 84.490.022 

208 Paula Troha SETCOR D.O.O. Jastrebarsko NE 83.969.739 

209 Milena Kostelac ZAK D.O.O. Karlovac NE 83.187.777 

210 Maja Đurkin Međimurec BAT D.O.O. Čakovec NE 83.155.799 

211 Edita Blažević ABBOTT LABORATORIES D.O.O. Zagreb NE 82.232.570 

212 Ljiljana Jaćimović J. M. D.O.O. Pula NE 82.025.669 

212 Stela Jaćimović J. M. D.O.O. Pula NE 82.025.669 

214 Ana Popović FURNITURE1 D.O.O. Kerestinec, Sveta 

Nedjelja 

NE 80.028.606 

215 Biserka Petek PIB EXTRA D.O.O. Čakovec NE 79.803.793 

216 Mirta Flanjak Laklija MOSLAVINA VOĆE D.O.O. Dugo Selo NE 79.303.511 

216 Sanja Burić MOSLAVINA VOĆE D.O.O. Dugo Selo NE 79.303.511 

218 Mirjana Krnjaja PALCO D.O.O. Velika Gorica NE 79.186.368 

86

RANG LISTA 

Predsjednice 

nadzornog 

odbora 


87

PREDSJEDNICE NADZORNOG ODBORA 


1 Suzana Brenko ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O. Zagreb DA 4.146.686.729 

2 Ružica Vađić MEDIKA D.D. Zagreb DA 4.145.312.030 

3 Vanja Varda HEP ELEKTRA D.O.O. Zagreb NE 3.112.592.460 

4 Kristina Prokš PEVEX D.D. Sesvete DA 2.516.601.343 

5 Bernarda Jelovac MEDICAL INTERTRADE D.O.O. Sveta Nedelja DA 2.478.519.901 

6 Ivančica Urh HP - HRVATSKA POŠTA D.D. Zagreb DA 1.776.130.814 

7 Mladenka Grgić EUROHERC OSIGURANJE DD Zagreb NE 1.512.876.797 

8 Viktorija Boklag TELEMACH HRVATSKA D.O.O. Zagreb NE 1.450.088.231 

9 Jasna Divić HŽ INFRASTRUKTURA D.O.O. Zagreb DA 1.425.085.851 

10 Sviatlana Bondarava LUKOIL CROATIA D.O.O. Zagreb NE 1.284.760.599 

11 Marijana Miličević HRVATSKA POŠTANSKA BANKA, DIONIČKO DRUŠTVO Zagreb DA 1.167.658.260 

12 Martina Dalić BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA, D.D. Koprivnica DA 1.047.288.224 

13 Ivana Radeljak Novaković FINANCIJSKA AGENCIJA Zagreb NE 990.351.071 

14 Carla De Colle ABS SISAK D.O.O. Sisak NE 873.393.440 

15 Belen Frau Uriarte IKEA HRVATSKA D.O.O. Sesvete-Kraljevec NE 872.629.221 

16 Irena Gerovac Zrnić HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ D.O.O. Zagreb DA 810.649.021 

17 Nina Ban Glasnović JANAF GRUPA Zagreb DA 793.479.384 

18 Vanja Varda HEP-TOPLINARSTVO D.O.O. Zagreb NE 783.789.383 

19 Gordana Kovačević ERICSSON NIKOLA TESLA SERVISI D.O.O. ZAGREB Zagreb NE 656.826.066 

20 Vildana Megla HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE PLOVIDBE D.O.O. Velika Gorica NE 597.612.814 

21 Danijela Debeljak DIV GRUPA D.O.O Samobor NE 580.082.890 

22 Kornelija Knez METEOR GRUPA -LABUD D.O.O. - BADEL 1862 D.D. Zagreb DA 541.661.874 

23 Nataša Stavljenić GAVRANOVIĆ D.O.O. Zagreb NE 479.551.915 

24 Maria Buljan AGRAM LIFE OSIGURANJE D.D. Zagreb NE 479.405.332 

25 Viktorija Boklag NOVA TV D.D. Zagreb NE 470.929.268 

26 Mirela Lisičar LAVČEVIĆ D.D. Split DA 438.352.749 

27 Ditka Maučec OT-OPTIMA TELEKOM D.D. Bani NE 435.423.763 

28 Dora Matošić HRVATSKO MIROVINSKO OSIGURAVAJUĆE DRUŠTVO D.D. Zagreb NE 402.833.688 

29 Nataša Rapaić ISKON INTERNET D.D. Zagreb NE 399.949.311 

30 Tea Plešić KUTJEVO D.D. Kutjevo DA 383.100.116 

31 Natalija Kalečak Radovanović VULKAL D.O.O. Zagreb NE 364.506.338 

32 Barbara Kapun IMPOL-TLM D.O.O. Šibenik NE 354.280.305 

33 Tihana Zidarić Posavec CENTROMETAL D.O.O. Macinec NE 351.600.349 

34 Slavica Pezer Blečić APIS IT D.O.O. Zagreb NE 348.637.272 

35 Iva Pripuz Špekuljuk METIS D.D. Kukuljanovo NE 341.817.163 

36 Irena Ažbe INTERSPORT H D.O.O. Sesvete NE 333.984.316 

37 Mirjana Bakmaz BAKMAZ D.O.O. Zadar NE 322.659.615 

38 Amra Pende ALPHA ADRIATIC D.D. Pula DA 321.166.809 

39 Vesnica Petek ELEKTROCENTAR PETEK D.O.O. Ivanić - Grad NE 306.465.860 

40 Katija Križan EURO DAUS D.D. Split NE 291.504.509 

41 Jelena Raičević VELETABAK D.O.O. Zagreb NE 271.548.883 

42 Marija Medić VALALTA D.O.O. ROVINJ ( GRUPA VALALTA ) Rovinj DA 264.220.195 

43 Božena Rakitić OLIMPIAS TEKSTIL D.O.O. Osijek NE 246.183.361 

44 Tamara Drk-Vojnović VINDON D.O.O. Slavonski Brod NE 235.474.193 

45 Klaudija Čikada CESTA DOO Pula DA 209.215.967 

46 Morana Grgić ATALIAN GLOBAL SERVICES CROATIA D.O.O. Zagreb NE 206.060.264 

47 Mirela Lisičar LAVČEVIĆ-INŽENJERING D.O.O. Split NE 197.986.209 

48 Mirjana Beser GRAFIČAR DD Ludbreg DA 192.868.122 

49 Martina Ravlić STRIZIVOJNA HRAST D.O.O. Strizivojna DA 191.280.662 

50 Ivanka Pavičić AMEC RIJEKATEKSTIL D.O.O. Rijeka DA 189.560.197 

51 Vesna Butorac PAPUK D.O.O. Našice DA 184.810.456 

52 Alenka Jerman KRKA-FARMA D.O.O. Grad Zagreb NE 179.474.802 

88

PREDSJEDNICE NADZORNOG ODBORA 


53 Teresa Margarida Tudela De Mira 

Godinho 

ALLIANZ ZB D.O.O. DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM I 

DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA 

Zagreb NE 177.160.518 

54 Nadica Zver IVANČICA D.D. Ivanec DA 176.488.042 

55 Snježana Štruk KOSTEL PROMET D.O.O. Pregrada DA 170.743.390 

56 Marijana Belančić BRODOKOMERC NOVA D.O.O. Rijeka NE 170.592.289 

57 Štefica Jandri LANA-KARLOVAČKA TISKARA D.D. Karlovac NE 165.056.987 

58 Gordana Kokanović GHETALDUS OPTIKA D.D. Zagreb DA 162.778.236 

59 Marijanka Prosen BIFIX D.O.O. Buje NE 159.068.617 

60 Petra Karanikić KD ČISTOĆA D.O.O. Rijeka NE 148.888.898 

61 Melita Groza UNIKOMERC-UVOZ D.O.O. Zagreb NE 148.819.895 

62 Anamaria Klemm KLEMM SIGURNOST D.O.O. Zagreb DA 146.488.985 

63 Mirjana Oštrec Bosak ŽUPANIJSKE CESTE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE D.O.O. Donja Zelina - 

Goričica 

NE 126.403.145 

64 Zlata Tumbri WULF SPORT D.D. Gornji Stupnik NE 119.780.384 

65 Tomislava Mihaljević IKOM D.D. Zagreb NE 112.499.549 

66 Mirjana Vampovac TVIN DOO Virovitica NE 111.284.036 

67 Susanne Riess WÜSTENROT STAMBENA ŠTEDIONICA D.D. Zagreb NE 101.246.262 

68 Irena Papić Kvesić CESTORAD D.D. Vinkovci NE 101.070.249 

69 Tea Martinčić ZM-VIKOM D.O.O. Danilo Biranj- 

Šibenik 

NE 99.418.034 

70 Lili Bao DUBROVAČKI VRTOVI SUNCA D.O.O Orašac NE 97.310.253 

71 Marijana Buterin BOROVO D.D. Vukovar NE 96.873.471 

72 Diane Farley Duzich SVPETRVS HOTELI D.D. Supetar NE 95.258.052 

73 Bojana Poljak MEĐIMURJE GRADITELJSTVO D.O.O. Čakovec NE 91.435.630 

74 Vildana Megla ZRAKOPLOVNO-TEHNIČKI CENTAR DD Velika Gorica NE 90.688.578 

75 Angelika Brnada INA VATROGASNI SERVISI D.O.O. ZA VATROGASTVO Sisak NE 88.122.171 

76 Marija Griparić JEDINSTVO D.O.O. Starci NE 82.569.596 

77 Marija Bervida ALMOS D.O.O. KUTINA Kutina NE 82.559.010 

78 Eleonora Kralj-Hezonja PGM RAGUSA D.D. Dubrovnik NE 81.429.463 

89

RANG LISTA 

Članice 

nadzornog 

odbora 

90

ČLANICE NADZORNOG ODBORA 


1 Jasna Pipunić INA-INDUSTRIJA NAFTE, D.D. Zagreb DA 23.366.000.000 

1 Zsuzsanna Eva Ortutay INA-INDUSTRIJA NAFTE, D.D. Zagreb DA 23.366.000.000 

3 Jelena Zrinski Berger HEP GRUPA Zagreb DA 16.338.644.015 

3 Meri Uvodić HEP GRUPA Zagreb DA 16.338.644.015 

5 Dolly Predovic HRVATSKI TELEKOM D.D. Zagreb DA 7.518.946.246 

5 Eirini Nikolaidi HRVATSKI TELEKOM D.D. Zagreb DA 7.518.946.246 

5 Éva Somorjai-Tamássy HRVATSKI TELEKOM D.D. Zagreb DA 7.518.946.246 

5 Vesna Mamić HRVATSKI TELEKOM D.D. Zagreb DA 7.518.946.246 

9 Daniela Croitoru ZAGREBAČKA BANKA D.D. Zagreb DA 5.755.215.835 

9 Mirjana Hladika ZAGREBAČKA BANKA D.D. Zagreb DA 5.755.215.835 

9 Savoula Demetriou ZAGREBAČKA BANKA D.D. Zagreb DA 5.755.215.835 

12 Beáta Kissné Földi PRIVREDNA BANKA ZAGREB D.D. Zagreb DA 5.278.079.683 

13 Elizabeta Balić HEP-PROIZVODNJA D.O.O. Zagreb NE 5.190.092.654 

14 Dajana Milodanović PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D., KOPRIVNICA Koprivnica DA 4.668.284.239 

14 Ksenija Horvat PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D., KOPRIVNICA Koprivnica DA 4.668.284.239 

14 Marina Dabić PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D., KOPRIVNICA Koprivnica DA 4.668.284.239 

17 Snježana Barbarić HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. Zagreb NE 3.912.485.122 

18 Vlasta Pavličević CROATIA OSIGURANJE D.D. Zagreb DA 3.832.385.351 

19 Maja Roglić ORBICO D.O.O. Zagreb NE 3.810.753.281 

19 Vjekica Roglić ORBICO D.O.O. Zagreb NE 3.810.753.281 

21 Judit Ágnes Havasi ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK DD Rijeka DA 3.706.498.617 

21 Walburga Seidl ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK DD Rijeka DA 3.706.498.617 

23 Maja Martinović KONČAR - ELEKTROINDUSTRIJA D.D. Zagreb DA 3.602.679.461 

23 Ruža Podborkić KONČAR - ELEKTROINDUSTRIJA D.D. Zagreb DA 3.602.679.461 

25 Zsuzsanna Kém MVM CEENERGY CROATIA D.O.O. Zagreb NE 3.594.669.980 

26 Ivanka Kukec VINDIJA D.D. Varaždin DA 3.479.431.202 

27 Dubravka Radić HEP ELEKTRA D.O.O. Zagreb NE 3.112.592.460 

27 Svjetlana Nijemčević- 

Todorović 

HEP ELEKTRA D.O.O. Zagreb NE 3.112.592.460 

29 Snježana Matić M SAN GRUPA D.O.O. Zagreb DA 2.728.634.855 

30 Željka Šikić HRVATSKE ŠUME DRUŠTVO SA OGRANIČENOM 


Zagreb DA 2.570.651.860 

31 Antonija Glavaš PEVEX D.D. Sesvete DA 2.516.601.343 

32 Gordana Vučemilović ATLANTIC TRADE D.O.O. Zagreb NE 2.484.173.010 

32 Katarina Mindoljević ATLANTIC TRADE D.O.O. Zagreb NE 2.484.173.010 

32 Lada Tedeschi Fiorio ATLANTIC TRADE D.O.O. Zagreb NE 2.484.173.010 

32 Maja Krakar Lugonjić ATLANTIC TRADE D.O.O. Zagreb NE 2.484.173.010 

36 Ana Vrsaljko Metelko ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB Zagreb DA 2.239.463.148 

36 Petra Vranjes ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB Zagreb DA 2.239.463.148 

38 Ibolya Rajmonné Veres OTP BANKA DD Split DA 2.218.517.898 

39 Iryna Arzner RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB Zagreb DA 2.116.288.057 

39 Lovorka Penavić RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB Zagreb DA 2.116.288.057 

39 Sabine Zucker RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB Zagreb DA 2.116.288.057 

42 Vesna Mikulin DM-DROGERIE MARKT D.O.O. Zagreb NE 2.030.703.449 

43 Gordana Fabris TISAK PLUS D.O.O. Zagreb NE 2.008.605.201 

44 Gordana Fabris PIK VRBOVEC PLUS D.O.O. Vrbovec NE 1.825.012.874 

45 Marica Potnar KAMGRAD D.O.O. Zagreb DA 1.751.746.574 

46 Ankica Kolonić KTC D.D. Križevci DA 1.705.183.436 

47 Gordana Fabris BELJE PLUS D.O.O. Darda NE 1.565.480.483 

47 Silvana Hodak BELJE PLUS D.O.O. Darda NE 1.565.480.483 

49 Mirjana Đuretić TIFON D.O.O. Zagreb NE 1.553.797.424 

50 Ana-Marija Markoč KONČAR DISTRIBUTIVNI I SPECIJALNI TRANSFORMATORI 

DD 

Zagreb DA 1.470.720.106 

51 Irena Gerovac Zrnić HŽ INFRASTRUKTURA D.O.O. Zagreb DA 1.425.085.851 

91



52 Katarina Varga ČAKOVEČKI MLINOVI D.D. Čakovec DA 1.402.830.009 

52 Lidija Posavec ČAKOVEČKI MLINOVI D.D. Čakovec DA 1.402.830.009 

52 Marija Drvoderić ČAKOVEČKI MLINOVI D.D. Čakovec DA 1.402.830.009 

55 Ana Galeković KOKA PERADARSKO PREHRAMBENA INDUSTRIJA DIONIČKO 

DRUŠTVO 

55 Dubravka Drk - Mravlinčić KOKA PERADARSKO PREHRAMBENA INDUSTRIJA DIONIČKO 

DRUŠTVO 

55 Karmen Bosilj KOKA PERADARSKO PREHRAMBENA INDUSTRIJA DIONIČKO 

DRUŠTVO 

55 Mirjana Runjak KOKA PERADARSKO PREHRAMBENA INDUSTRIJA DIONIČKO 

DRUŠTVO 

Varaždin NE 1.387.746.887 

Varaždin NE 1.387.746.887 

Varaždin NE 1.387.746.887 

Varaždin NE 1.387.746.887 

59 Renate Krenn ALUFLEXPACK NOVI D.O.O. Poličnik NE 1.375.156.249 

60 Nena Pivac PPK KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA DD Karlovac NE 1.342.977.451 

60 Ruža Pivac PPK KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA DD Karlovac NE 1.342.977.451 

62 Ksenija Strunjak GRADSKA PLINARA ZAGREB-OPSKRBA D.O.O. Zagreb (Grad 

Zagreb) 

62 Tatjana Operta GRADSKA PLINARA ZAGREB-OPSKRBA D.O.O. Zagreb (Grad 

Zagreb) 

62 Vlatka Smolković GRADSKA PLINARA ZAGREB-OPSKRBA D.O.O. Zagreb (Grad 

Zagreb) 

NE 1.240.581.815 

NE 1.240.581.815 

NE 1.240.581.815 

65 Ruža Tokić TOKIĆ D.O.O. Zagreb - Sesvete DA 1.196.250.632 

66 Katarina Kraljević WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP D.D. Zagreb NE 1.194.710.035 

67 Anita Kučić ZAGREBAČKA PIVOVARA D.O.O. Zagreb NE 1.182.951.343 

67 Mirjana Vuk ZAGREBAČKA PIVOVARA D.O.O. Zagreb NE 1.182.951.343 

69 Marijana Vuraić Kudeljan HRVATSKA POŠTANSKA BANKA, DIONIČKO DRUŠTVO Zagreb DA 1.167.658.260 

70 Anđelka Čulo AD PLASTIK D.D. Solin DA 1.146.288.506 

70 Ivka Bogdan AD PLASTIK D.D. Solin DA 1.146.288.506 

70 Koreckaja Alina Viktorovna AD PLASTIK D.D. Solin DA 1.146.288.506 

73 Gordana Fabris JAMNICA PLUS D.O.O. Zagreb NE 1.140.015.857 

74 Nataša Stavljenić NARODNI TRGOVAČKI LANAC D.O.O. Sesvete NE 1.125.943.397 

74 Vanja Goltes NARODNI TRGOVAČKI LANAC D.O.O. Sesvete NE 1.125.943.397 

76 Martina Matešić ZVIJEZDA PLUS D.O.O. Zagreb NE 1.088.468.836 

77 Ana Mikuš Beban KRAŠ D.D. Zagreb DA 1.085.250.326 

77 Nevena Pivac KRAŠ D.D. Zagreb DA 1.085.250.326 

79 Beata Adrianna Glinska FLIBA D.O.O. Donji Stupnik NE 1.081.639.597 

80 Iva Borić HS PRODUKT D.O.O. Karlovac NE 1.074.576.100 

81 Branka Miljan VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA D.D. Hum Na Sutli NE 1.056.007.117 

82 Jelena Lukić Chetcuti LEDO PLUS D.O.O. Zagreb NE 1.045.091.464 

83 Marica Kurtek PLAVA LAGUNA D.D. Poreč DA 1.017.470.963 

84 Anica Leitner STRABAG D.O.O. Zagreb NE 1.008.753.535 

85 Grozdana Perić FINANCIJSKA AGENCIJA Zagreb NE 990.351.071 

86 Snježana Ceković BINA-ISTRA D.D. Lupoglav DA 963.385.408 

87 Radka Blažková SUPER SPORT D.O.O. Zagreb NE 950.922.430 

87 Sandra Ivanović SUPER SPORT D.O.O. Zagreb NE 950.922.430 

89 Mirta Lozančić JADROLINIJA Rijeka NE 913.019.348 

90 Anica Đurinec BOXMARK LEATHER D.O.O. Trnovec 

Bartolovečki 

NE 901.400.764 

91 Ines Matijević ENNA FRUIT D.O.O. Zagreb NE 889.099.384 

92 Cristina Stampa Sebastian 

De Erice 

CEMEX HRVATSKA D.D. Kaštel Sućurac DA 881.774.671 

93 Gladys Codarini ABS SISAK D.O.O. Sisak NE 873.393.440 

94 Anna Louise Bergstrand IKEA HRVATSKA D.O.O. Sesvete-Kraljevec NE 872.629.221 

95 Slađana Tubanović RADNIK DD KONSOLIDIRANO Križevci DA 842.939.674 

96 Snježana Matić KING ICT D.O.O. Zagreb DA 821.352.007 

97 Blanka Špalj FERO-TERM D.O.O. Donji Stupnik DA 819.080.063 

98 Mima Zelinčević-Papež ZUBAK GRUPA D.O.O. Velika Gorica DA 806.210.675 

99 Andrea Pavlović PBZ CARD D.O.O. Zagreb NE 801.061.076 

92



100 Jadranka Čengija Šarić JANAF GRUPA Zagreb DA 793.479.384 

100 Melita Madžo JANAF GRUPA Zagreb DA 793.479.384 

102 Lidija Lovrić Andrijašević HEP-TOPLINARSTVO D.O.O. Zagreb NE 783.789.383 

103 Martina Kolundžić AGRONOM D.O.O. Požega NE 769.430.002 

104 Matea Jaram LONIA TRGOVINA D.O.O. Kutina NE 768.026.414 

105 Martina Matešić ROTO DINAMIC D.O.O. Samobor NE 754.706.065 

105 Vanja Vukelić ROTO DINAMIC D.O.O. Samobor NE 754.706.065 

107 Sanela Pašić ADDIKO BANK D.D. Zagreb NE 753.293.215 

108 Giovanna Moschetto VERTIV CROATIA D.O.O. Sloboština NE 716.788.114 

109 Sanja Lozić CENTAR ZA VOZILA HRVATSKE D.D. Zagreb DA 694.771.976 

110 Jaroslava Hirschová HATTRICK-PSK D.O.O. Dugopolje NE 664.934.105 

111 Jasminka Lojen HRVATSKA LUTRIJA D.O.O. Zagreb NE 661.050.033 

112 Branka Balen HEINEKEN HRVATSKA D.O.O. Karlovac NE 648.036.657 

113 Ilijana Krešić Rajič PLINACRO D.O.O. Zagreb DA 641.808.970 

113 Melia Bičanić PLINACRO D.O.O. Zagreb DA 641.808.970 

115 Gordana Berović Baketić CROMARIS D.D. Zadar DA 640.479.609 

115 Marica Šorak-Pokrajac CROMARIS D.D. Zadar DA 640.479.609 

117 Marijana Bačić COMBIS D.O.O. Zagreb DA 599.223.883 

118 Andreea Stoica UNIQA OSIGURANJE D.D. Zagreb NE 584.145.951 

119 Maja Petriček GRAWE HRVATSKA DD Zagreb NE 577.566.407 

120 Pave Srezović-Pušić TRIGLAV OSIGURANJE D.D. Zagreb NE 572.516.271 

121 Gordana Buturajac VODOOPSKRBA I ODVODNJA D.O.O. Zagreb NE 568.575.518 

121 Tatjana Operta VODOOPSKRBA I ODVODNJA D.O.O. Zagreb NE 568.575.518 

123 Danijela Bedi MESNA INDUSTRIJA VAJDA D.D. - ČAKOVEC Čakovec NE 552.418.158 

123 Danijela Jurčević MESNA INDUSTRIJA VAJDA D.D. - ČAKOVEC Čakovec NE 552.418.158 

123 Mira Žnidarić MESNA INDUSTRIJA VAJDA D.D. - ČAKOVEC Čakovec NE 552.418.158 

126 Ana Celjak HEP PLIN D.O.O. Osijek NE 546.027.072 

127 Diana Lukšić HŽ CARGO D.O.O. Zagreb DA 545.253.326 

128 Korina Knez METEOR GRUPA -LABUD D.O.O. - BADEL 1862 D.D. Zagreb DA 541.661.874 

129 Vesna Ivančević RIBOLA D.O.O. Kaštel Lukšić NE 528.010.073 

130 Kornelija Vojvoda MURAPLAST D.O.O. Kotoriba NE 525.892.843 

131 Marina Cvitić HOLCIM (HRVATSKA) D.O.O. Koromačno DA 516.186.434 

132 Anja Svetina Nabergoj ATLANTIC GRUPA D.D. Zagreb NE 501.306.872 

132 Monika Elisabeth Schulze ATLANTIC GRUPA D.D. Zagreb NE 501.306.872 

132 Vesna Nevistić ATLANTIC GRUPA D.D. Zagreb NE 501.306.872 

135 Višnja Octenjak GAVRANOVIĆ D.O.O. Zagreb NE 479.551.915 

135 Željka Vojnović GAVRANOVIĆ D.O.O. Zagreb NE 479.551.915 

137 Eva Jendriš Škrljak AGRAM LIFE OSIGURANJE D.D. Zagreb NE 479.405.332 

138 Amra Pende ARENA HOSPITALITY GROUP D.D. Pula DA 471.065.890 

138 Lorena Škuflić ARENA HOSPITALITY GROUP D.D. Pula DA 471.065.890 

140 Aleksandra Subotić NOVA TV D.D. Zagreb NE 470.929.268 

141 Vanja Vukelić PIK VINKOVCI PLUS D.O.O. Vinkovci NE 463.467.930 

141 Vlasta Babić Kolar PIK VINKOVCI PLUS D.O.O. Vinkovci NE 463.467.930 

143 Hanna Maria Andersson H&M HENNES & MAURITZ D.O.O. Zagreb NE 441.602.781 

144 Davorka Bratković TRGOCENTAR D.O.O. Zabok DA 437.059.010 

145 Dina Salapić OT-OPTIMA TELEKOM D.D. Bani NE 435.423.763 

145 Suzana Čepl OT-OPTIMA TELEKOM D.D. Bani NE 435.423.763 

147 Ivana Gilić GRAĐA D.D. Solin NE 432.227.606 

148 Nikolina Perković ĐURO ĐAKOVIĆ TERMOENERGETSKA POSTROJENJA D.O.O. Slavonski Brod NE 428.931.143 

149 Ksenija Miloš INOVINE D.D. ZA TRGOVINU Zagreb NE 413.683.444 

149 Mihaela-Claudia Dumitrescu INOVINE D.D. ZA TRGOVINU Zagreb NE 413.683.444 

151 Dragica Plodinec ZAGREBAČKE PEKARNE KLARA D.D. Zagreb DA 406.326.651 

151 Ljerka Miletić ZAGREBAČKE PEKARNE KLARA D.D. Zagreb DA 406.326.651 

93



151 Marinka Balen ZAGREBAČKE PEKARNE KLARA D.D. Zagreb DA 406.326.651 

151 Vesna Butorac ZAGREBAČKE PEKARNE KLARA D.D. Zagreb DA 406.326.651 

155 Julijana Vuko SPORT VISION D.O.O. Zagreb NE 403.168.915 

156 Ivana Džeko Palibrk C&A MODA TRGOVINA D.O.O. Zagreb NE 396.100.336 

157 Tatjana Košir AURO DOMUS D.O.O. Opatija DA 395.993.218 

158 Lada Tedeschi Fiorio ATLANTIC CEDEVITA D.O.O. Zagreb NE 395.454.041 

159 Tanja Herceg PERUTNINA PTUJ - PIPO D.O.O. Čakovec NE 384.519.759 

160 Vanja Vukelić VUPIK PLUS D.O.O. Vukovar NE 369.887.628 

161 Ana Marinović LUKA PLOČE D.D. Ploče NE 366.973.887 

162 Biljana Jagarčec ELGRAD D.O.O. Zagreb DA 366.444.043 

163 Aida Hrnčić VULKAL D.O.O. Zagreb NE 364.506.338 

163 Kaja Kalečak VULKAL D.O.O. Zagreb NE 364.506.338 

165 Lidija Lovrić Andrijašević HEP OPSKRBA D.O.O. Zagreb NE 356.631.803 

166 Jasna Mandac UNICREDIT LEASING CROATIA D.O.O. Zagreb NE 355.095.889 

166 Jelena Smuk Vukušić UNICREDIT LEASING CROATIA D.O.O. Zagreb NE 355.095.889 

166 Mirela Budojević Čulo UNICREDIT LEASING CROATIA D.O.O. Zagreb NE 355.095.889 

169 Štefica Mesaroš RALU LOGISTIKA D.D. Dugo Selo, Rugvica DA 353.001.084 

170 Gordana Razum APIS IT D.O.O. Zagreb NE 348.637.272 

170 Tatjana Gruber APIS IT D.O.O. Zagreb NE 348.637.272 

172 Marija Vučić METIS D.D. Kukuljanovo NE 341.817.163 

172 Sanja Babić METIS D.D. Kukuljanovo NE 341.817.163 

174 Stela Medved PRESS GLASS D.O.O. Jalžabet NE 327.701.336 

175 Gordana Buturajac GRADSKA PLINARA ZAGREB D.O.O. Zagreb DA 327.502.853 

175 Romina Benčić Škrinjar GRADSKA PLINARA ZAGREB D.O.O. Zagreb DA 327.502.853 

177 Jelena Penava INA MALOPRODAJNI SERVISI D.O.O Zagreb NE 326.679.416 

177 Vedrana Janjić INA MALOPRODAJNI SERVISI D.O.O Zagreb NE 326.679.416 

179 Ping Low SUNCE HOTELI D.D. Zagreb NE 326.538.155 

180 Vesna Štager GEOPLIN D.O.O. Zagreb NE 326.397.820 

181 Anamarija Adamović BAKMAZ D.O.O. Zadar NE 322.659.615 

182 Miroslava Kulaga EXPORTDRVO D.D. Zagreb NE 313.196.671 

183 Ivana Novak TEHNIKA D.D. Zagreb DA 306.260.890 

184 Lazarela Komlen SOLARIS D.D. Šibenik DA 303.097.593 

185 Ana Hanžeković Krznarić GENERA D.D. Rakov Potok DA 301.272.569 

185 Melanie Jane Hall GENERA D.D. Rakov Potok DA 301.272.569 

187 Ivana Gažić PAN-PEK D.O.O. Zagreb NE 290.494.069 

187 Marta Barbara Pogroszewska PAN-PEK D.O.O. Zagreb NE 290.494.069 

189 Dantea Krnčević Šarac JADROPLOV D.D. Split DA 285.729.788 

189 Jasmina Dužević Đonlagić JADROPLOV D.D. Split DA 285.729.788 

191 Marijana Raguž HANZA MEDIA D.O.O. Zagreb DA 278.811.092 

192 Mirjana Čagalj HRVATSKE CESTE D.O.O. Zagreb DA 275.500.675 

193 Kristina Šulj NARODNE NOVINE D.D. Zagreb DA 274.285.613 

193 Magda Ivančić NARODNE NOVINE D.D. Zagreb DA 274.285.613 

195 Sanda Vujkov Mustedanagić POLJOPRIVREDNO PODUZEĆE ORAHOVICA Zdenci DA 273.773.377 

196 Liljana Perić KONČAR - GENERATORI I MOTORI D.O.O. - ZA PROIZVODNJU Trešnjevka NE 273.065.678 

197 Jadranka Leško LNG HRVATSKA D.O.O. Zagreb NE 270.007.527 

198 Vladimira Lacković-Hrebak AMPLITUDO DD Osijek NE 268.203.990 

199 Danica Mihaljević PHARMA NET .O.O. Zagreb NE 267.102.804 

199 Jadranka Filipović PHARMA NET .O.O. Zagreb NE 267.102.804 

199 Nada Vrebčević PHARMA NET .O.O. Zagreb NE 267.102.804 

199 Zora Šeremet PHARMA NET .O.O. Zagreb NE 267.102.804 

199 Zrinka Akrap PHARMA NET .O.O. Zagreb NE 267.102.804 

199 Zrinka Vrkljan PHARMA NET .O.O. Zagreb NE 267.102.804 

205 Sanela Kučar MESNA INDUSTRIJA RAVLIĆ D.O.O. Osijek NE 265.472.405 

206 Đovana Precali VALALTA D.O.O. ROVINJ ( GRUPA VALALTA ) Rovinj DA 264.220.195 

94



207 Ljiljana Furdek PRUŽNE GRAĐEVINE D.O.O. Zagreb NE 262.312.672 

207 Mira Grbac Kovač PRUŽNE GRAĐEVINE D.O.O. Zagreb NE 262.312.672 

209 Marija Fuđak MESSER CROATIA PLIN D.O.O. Zaprešić NE 261.274.828 

210 Petra Lalić Bitunjac IBM HRVATSKA D.O.O. Zagreb NE 261.197.815 

211 Dragica Plodinec PREHRANA TRGOVINA D.D. Zagreb NE 257.351.201 

211 Jasna Pogačić PREHRANA TRGOVINA D.D. Zagreb NE 257.351.201 

213 Martina Verović RIMAC AUTOMOBILI D.O.O. Sveta Nedelja NE 255.631.373 

214 Irena Gerovac Zrnić ZRAČNA LUKA DUBROVNIK D.O.O. Čilipi NE 255.421.409 

214 Ivana Vićan ZRAČNA LUKA DUBROVNIK D.O.O. Čilipi NE 255.421.409 

216 Katja Bašura VODOVOD I KANALIZACIJA, D.O.O. Split NE 249.463.653 

216 Sanja Prijić VODOVOD I KANALIZACIJA, D.O.O. Split NE 249.463.653 

218 Ana Odak LIBURNIA RIVIERA HOTELI D.D OPATIJA Opatija NE 249.345.981 

218 Helena Masarić LIBURNIA RIVIERA HOTELI D.D OPATIJA Opatija NE 249.345.981 

220 Ana Križarić EKO MEĐIMURJE D.D. Čakovec NE 246.535.932 

221 Danijela Kralik OLIMPIAS TEKSTIL D.O.O. Osijek NE 246.183.361 

221 Snježana Lukač OLIMPIAS TEKSTIL D.O.O. Osijek NE 246.183.361 

223 Maja Mihelja Žaja HOK OSIGURANJE D.D. Zagreb NE 245.793.904 

224 Vlasta Kodrić SAMOBORKA D.D. Samobor DA 236.850.372 

224 Vlatka Trčak SAMOBORKA D.D. Samobor DA 236.850.372 

226 Nada Pristavec VINDON D.O.O. Slavonski Brod NE 235.474.193 

226 Nada Zadravec VINDON D.O.O. Slavonski Brod NE 235.474.193 

228 Ana Kralj GERMANIA SPORT D.O.O. Zagreb NE 221.896.727 

228 Velimira Božinović GERMANIA SPORT D.O.O. Zagreb NE 221.896.727 

230 Marijeta Hladilo ADRIATIC CROATIA INTERNATIONAL CLUB, ZA DJELATNOST 

MARINA, D.D. 

Rijeka NE 215.626.530 

231 Marina Škiljan ADRIA GRUPA D.O.O. Zagreb DA 213.114.247 

232 Edyta Barbara Jaworska SELVITA D.O.O. Zagreb NE 212.509.844 

232 Mirosława Monika Zydroń SELVITA D.O.O. Zagreb NE 212.509.844 

234 Sanja Lalić KONČAR - METALNE KONSTRUKCIJE D.O.O. Zagreb NE 211.252.569 

235 Miroslava Goričnik-Gojsalić AMINESS D.D. Novigrad - 

Cittanova 

NE 210.131.968 

236 Marta Marinović ATALIAN GLOBAL SERVICES CROATIA D.O.O. Zagreb NE 206.060.264 

237 Gordana Fabris MSTART PLUS D.O.O. Zagreb NE 205.022.569 

237 Vanja Vukelić MSTART PLUS D.O.O. Zagreb NE 205.022.569 

239 Klaudija Časar Torkar ALD AUTOMOTIVE D.O.O. Veliko Polje, Zagreb NE 202.926.071 

240 Mirjana Suton BC INSTITUT, D.D. Rugvica DA 195.958.543 

241 Andreja Stjepić Mavrek GRAFIČAR DD Ludbreg DA 192.868.122 

241 Daliborka Kraus GRAFIČAR DD Ludbreg DA 192.868.122 

241 Katarina Kišiček GRAFIČAR DD Ludbreg DA 192.868.122 

241 Senka Ciler GRAFIČAR DD Ludbreg DA 192.868.122 

241 Viktorija Horg GRAFIČAR DD Ludbreg DA 192.868.122 

246 Marijana Ravlić STRIZIVOJNA HRAST D.O.O. Strizivojna DA 191.280.662 

247 Nevenka Težak ZAGORJE-TEHNOBETON D.D. Varaždin DA 190.465.924 

247 Željka Filipović-Aralica ZAGORJE-TEHNOBETON D.D. Varaždin DA 190.465.924 

249 Martina Pavičić Jugovac AMEC RIJEKATEKSTIL D.O.O. Rijeka DA 189.560.197 

250 Janja Tikvić TEKSTILPROMET D.D. Zagreb NE 185.393.625 

250 Mara Hrgović TEKSTILPROMET D.D. Zagreb NE 185.393.625 

251 Anita Lukin ERSTE & STEIERMAERKISCHE S-LEASING D.O.O. Zagreb NE 184.088.456 

252 Anita Knežević JADRANKA TRGOVINA D.O.O. Mali Lošinj NE 180.927.152 

252 Biserka Težak JADRANKA TRGOVINA D.O.O. Mali Lošinj NE 180.927.152 

254 Valentina Zaletel Mišmaš KRKA-FARMA D.O.O. Grad Zagreb NE 179.474.802 

255 Vesna Žmak SIPRO D.O.O. Umag NE 178.404.799 

256 Branka Vladetić ALLIANZ ZB D.O.O. DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM I 

DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA 

Zagreb NE 177.160.518 

257 Ljiljana Hlevnjak IVANČICA D.D. Ivanec DA 176.488.042 

95



258 Snježana Gajšak KOSTEL PROMET D.O.O. Pregrada DA 170.743.390 

259 Romina Švast Rakamarić BRODOKOMERC NOVA D.O.O. Rijeka NE 170.592.289 

259 Sanja Dokozić BRODOKOMERC NOVA D.O.O. Rijeka NE 170.592.289 

261 Ljiljana Stanta-Liker DRVENJAČA D.D. FUŽINE Fužine NE 170.193.622 

262 Maria Concepción Ortuno Sierra BILOKALNIK-IPA D.D. Koprivnica NE 167.666.445 

263 Federica Guidi DUCATI KOMPONENTI D.O.O. Ludbreg NE 166.651.737 

264 Mateja Čolović VODOVOD-OSIJEK D.O.O. Osijek DA 165.538.546 

265 Lorna Lisjak Makin ISTARSKI VODOVOD D.O.O. Buzet DA 163.400.266 

266 Dolly Predovic PODRAVSKA BANKA D.D. Koprivnica NE 162.817.489 

267 Darja Maoduš Palić GHETALDUS OPTIKA D.D. Zagreb DA 162.778.236 

268 Zora Ilić HRVATSKI DUHANI D.D. Virovitica NE 161.376.698 

269 Branka Klopović AGRAM BANKA D.D. Zagreb NE 160.168.999 

270 Božica Čićek-Mutavdžić VARTEKS D.D. Varaždin DA 159.958.376 

270 Mirjana Droptina VARTEKS D.D. Varaždin DA 159.958.376 

272 Bojana Srhoj PROMET D.O.O. Split NE 157.072.683 

272 Darija Najev Jurač PROMET D.O.O. Split NE 157.072.683 

272 Ivana Sorić PROMET D.O.O. Split NE 157.072.683 

272 Sanela Antonia Šegvić PROMET D.O.O. Split NE 157.072.683 

276 Zdravka Vicencinović 

Hergouth 

SELK D.D. Kutina NE 154.191.529 

277 Željana Kljaić PLINARA ISTOČNE SLAVONIJE D.O.O. Vinkovci NE 152.389.239 

278 Marta Čović CHROMOS AGRO D.O.O. Zagreb DA 149.019.291 

279 Mia Mihelčić KD ČISTOĆA D.O.O. Rijeka NE 148.888.898 

280 Ana Vedrina UNIKOMERC-UVOZ D.O.O. Zagreb NE 148.819.895 

281 Sanja Švelec-Marković NOVI DOMIL D.O.O. Županja NE 148.613.835 

282 Alenka Mijatović VODOPRIVREDA VINKOVCI D.D. Vinkovci NE 147.815.852 

282 Danijela Kuduz VODOPRIVREDA VINKOVCI D.D. Vinkovci NE 147.815.852 

284 Petra Frankol EKO-FLOR PLUS D.O.O. Oroslavje NE 147.547.791 

285 Darija Kapelina FINA GOTOVINSKI SERVISI D.O.O. Zagreb DA 146.860.368 

286 Marina Bošnjaković KLEMM SIGURNOST D.O.O. Zagreb DA 146.488.985 

287 Višnja Roić SUNČANI HVAR D.D. Hvar NE 138.735.868 

288 Daniela Roguljić Novak KENTBANK DD ZAGREB Zagreb NE 138.091.203 

289 Margareta Brezovec OPREMA DD Ludbreg DA 134.580.149 

289 Tea-Terezija Cvetko OPREMA DD Ludbreg DA 134.580.149 

291 Dora Narančić OV-ODRŽAVANJE VAGONA D.O.O. Zagreb NE 132.437.974 

292 Mirjana Štor LIPIK GLAS D.O.O. Lipik NE 132.321.850 

293 Anica Đurina ZVEČEVO D.D. Požega NE 131.388.266 

294 Marina Vidič ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG DIONIČKO DRUŠTVO Umag NE 130.011.229 

295 Ljubica Ujlaki KOMET D.O.O. PRELOG Prelog NE 129.248.350 

296 Jelena Potočki AGROLAGUNA Poreč NE 126.629.269 

296 Vanja Vukelić AGROLAGUNA Poreč NE 126.629.269 

298 Ivančica Poljanica STRAŽAPLASTIKA D.D. Hum Na Suti NE 126.288.255 

298 Katica Oraić STRAŽAPLASTIKA D.D. Hum Na Suti NE 126.288.255 

300 Jadranka Rožić PREHRAMBENO INDUSTRIJSKI KOMBINAT D.D. Rijeka NE 123.994.281 

301 Branka Vitas SCHRACK TECHNIK D.O.O. Zagreb NE 123.574.886 

302 Kornelija-Marija Adrović ETF AIRWAYS D.O.O. Stupnik, Stupnički 

Obrež 

303 Marina Abramić VARKOM DIONIČKO DRUŠTVO ZA OPSKRBU VODOM I 

ODVODNJU OTPADNIH VODA 

303 Renata Potočnik VARKOM DIONIČKO DRUŠTVO ZA OPSKRBU VODOM I 

ODVODNJU OTPADNIH VODA 

NE 122.508.145 



305 Sanja Knezović PROSTORIA D.O.O. Sveti Križ Začretje NE 120.480.255 

306 Vlasta Mezga PRIMABIRO D.O.O. Čakovec NE 119.509.754 

307 Nataša Rapaić HT HOLDING D.O.O. Zagreb NE 118.346.465 

308 Minja Posavac GRADNJA D.O.O. OSIJEK Osijek NE 117.905.148 

96



309 Gordana Nedeljko ČATEKS D.D. Čakovec NE 116.667.094 

310 Romina Benčić Škrinjar GRADSKO STAMBENO KOMUNALNO GOSPODARSTVO D.O.O. Zagreb NE 114.404.114 

310 Sandra Crnković GRADSKO STAMBENO KOMUNALNO GOSPODARSTVO D.O.O. Zagreb NE 114.404.114 

310 Vlatka Smolković GRADSKO STAMBENO KOMUNALNO GOSPODARSTVO D.O.O. Zagreb NE 114.404.114 

313 Draginja Đurić INTESA SANPAOLO INTERNATIONAL VALUE SERVICES D.O.O. Zagreb NE 111.356.477 

314 Julka Bandić TVIN DOO Virovitica NE 111.284.036 

315 Laura Musliu PZC VARAŽDIN D.D. Varaždin NE 110.624.588 

316 Nada Jelinić-Starčević ENERGO D.O.O. Rijeka NE 108.588.709 

317 Kleida Farago EURCO D.D. Vinkovci NE 105.996.602 

318 Katia Cantarutti DI KLANA D.D. Klana NE 105.049.183 

319 Antonia Cvitanović DEKRA ZA PRIVREMENO ZAPOŠLJAVANJE D.O.O. Zagreb NE 105.041.670 

320 Ana Pejić NAPREDAK POLJOPRIVREDNA ZADRUGA Županja NE 103.653.280 

320 Fina Jankek NAPREDAK POLJOPRIVREDNA ZADRUGA Županja NE 103.653.280 

322 Goranka Janić AKD-ZAŠTITA D.O.O. Zagreb NE 103.058.454 

323 Silvana Zanini Ilić DURAN DD Pula NE 102.439.131 

324 Katija Favro RADEŽ D.D. Blato NE 102.265.547 

324 Tanja Juretić RADEŽ D.D. Blato NE 102.265.547 

326 Margareta Dukarić CESTORAD D.D. Vinkovci NE 101.070.249 

326 Vesna Pajić CESTORAD D.D. Vinkovci NE 101.070.249 

328 Lido Hadjiloizou HOTEL SPLIT D.D. Split NE 98.604.344 

328 Stella Timotheou HOTEL SPLIT D.D. Split NE 98.604.344 

330 Jelica Katić BROD-PLIN D.O.O. Slavonski Brod NE 97.547.198 

330 Martina Kraljević BROD-PLIN D.O.O. Slavonski Brod NE 97.547.198 

332 Chi Ma DUBROVAČKI VRTOVI SUNCA D.O.O Orašac NE 97.310.253 

332 Susanne Elisabeth Haas DUBROVAČKI VRTOVI SUNCA D.O.O Orašac NE 97.310.253 

334 Antonija Rimac Gelo BOROVO D.D. Vukovar NE 96.873.471 

334 Miroslava Miličević BOROVO D.D. Vukovar NE 96.873.471 

336 Vlatka Miloš CESTE KARLOVAC D.D. Duga Resa NE 95.790.305 

337 Martina Vrankić Zovko CESTING D.O.O. Osijek NE 95.738.058 

338 Ana Žabčić KARLOVAČKA BANKA DD Karlovac NE 95.089.807 

339 Nikolina Barta BAKROTISAK D.D. Garešnica NE 95.063.602 

340 Lucija Toprek VODOVOD I ODVODNJA D.O.O. Šibenik NE 94.963.150 

341 Marija Višnjarić MEĐIMURJE GRADITELJSTVO D.O.O. Čakovec NE 91.435.630 

341 Marina Lajtman MEĐIMURJE GRADITELJSTVO D.O.O. Čakovec NE 91.435.630 

343 Natalija Frušti PBZ-LEASING D.O.O. Zagreb NE 90.712.356 

344 Gordana Perić ZRAKOPLOVNO-TEHNIČKI CENTAR DD Velika Gorica NE 90.688.578 

344 Kristina Tučkar ZRAKOPLOVNO-TEHNIČKI CENTAR DD Velika Gorica NE 90.688.578 

346 Marina Šegota VODOVOD D.O.O. ZADAR Zadar NE 90.338.130 

347 Miroslava Goričnik-Gojsalić HOTELI NJIVICE D.O.O. Njivice NE 90.233.637 

348 Sanja Rendulić RADLOVAC DD Orahovica NE 89.481.504 

349 Jasna Talić ČISTOĆA D.O.O. Split NE 87.825.233 

350 Marta Katona VINKA PLUS D.O.O. Vinkovci NE 85.320.754 

351 Lucija Matković Ivančević OMV INDOIL D.O.O. Donji Stupnik NE 84.760.771 

352 Danica Klapčić JEDINSTVO D.O.O. Starci NE 82.569.596 

352 Zdenka Ilić JEDINSTVO D.O.O. Starci NE 82.569.596 

354 Antonija Perošević-Galović ALMOS D.O.O. KUTINA Kutina NE 82.559.010 

355 Jelena Habijanec Smuđ BISTRA D.O.O. Đurđevac NE 82.452.438 

356 Marija Vojvoda PGM RAGUSA D.D. Dubrovnik NE 81.429.463 

357 Višnja Knežević ČISTOĆA D.O.O. Zadar NE 81.294.215 

* Tablice se temelje na dostupnim konsolidiranim i nekonsolidiranim podacima o poslovanju koje je obradila i isporučila FINA 

** Za tvrtke koje su predale konsolidirani izvještaj naznačeno je da su konsolidirane, a za one koje ga nisu predale naznačeno je 

da su nekonsolidirane 

97


Najbolji podcasti 

za poslovne žene 

O njima 

razmišljajte 

kao o svojim 

najpouzdanijim 

biznis 

savjetnicima 

koji će vas voditi, 

inspirirati i 

osnažiti da 

budete još 

uspješniji u 

onome što radite 

BEING BOSS 

Razmišljate li o pokretanju vlastitog biznisa ili ste novi u poslovnim 

vodama, ovaj podcast će vam ponuditi brojne savjete i rješenja. 

Being Boss vode Emily Thompson i Kathleen Shannon, obje CEO 

u svojim tvrtkama. Thompson je osnivačica Indie Shopography, dok 

je Shannon vlasnica tvrtke Braid Creative and Consulting. Podcast 

su pokrenule kao platformu namijenjenu svim poduzetnicima iz kreativnih 

zanimanja, freelancerima i ostalima koji žele uspjeti. Svojim 

slušateljicama nude pozitivan mindset, navike i poslovne trikove 

zahvaljujući razgovorima s najboljim imenima iz svijeta start-upa. 

WOMEN TAKING THE LEAD 

Ovaj podcast vodi Jodi Flynn, poslovna trenerica koja pomaže svojim 

klijentima da ostvare svoje ciljeve i preskoče prepreke. Njezin 

podcast kombinacija je intervjua s poslovnim ženama i Jodinih 

savjeta - od lekcija koje su etablirane žene u biznisu naučile do 

reprogramiranja strahova i sumnji u vlastitu korist. Budući da je 

Flynn završila psihologiju, u njezinom podcastu pronaći ćete mnoštvo 

savjeta kako se riješiti mentalne blokade u poslu. 

WORK PARTY 

Podcast koji vodi Jaclyn Johnson, osnivačica i CEO tvrtke Create 

and Cultivate, bavi se usponima i padovima u njezinoj karijeri, 

a ujedno otkriva kako je ostvarila uspjeh u poslu. Cilj njezinog 

podcasta je stvoriti prostor gdje poduzetnice mogu dijeliti i slaviti 

međusobna postignuća i uspjehe. U emisijama donosi intervjue sa 

ženama koje su pokrenule svoje tvrtke i ženama na vodećim pozicijama 

koje dijele najbolje savjete kako kao žena uspjeti u biznisu. 

Njihovi izravni i iskreni savjeti ne samo da nude nov način razmišljanja 

već daju nadu da je s dovoljno upornosti sve moguće. 

SO MONEY 

Farnoosh Torabi je nagrađivani financijski 

strateg i voditeljica podcasta So Money, emisije 

koja se bavi novcem i na koji ga način uspješni 

ljudi troše. Farnoosh razgovara s influencerima, 

autorima i uspješnim poslovnim ljudima o 

njihovom financijskom putovanju i strategijama 

zahvaljujući kojim su postali bogati. Ovaj 

podcast je odličan za sve one koji su u potrazi 

za kreativnim i inovativnim načinima za financiranje 

svojih biznisa. Tijekom svake epizode 

Farnoosh odgovara na pitanja slušatelja i donosi 

konkretne savjete koje možete primjenjivati u 

svakodnevnom životu. 

SHE DID IT HER WAY 

Ako planirate pokretanje ili širenje biznisa, 

ovaj podcast je mjesto za vas. S više od milijun 

skidanja, riječ je o jednom od najboljih 

podcasta namijenjenih poslovnim ženama. 

Razgovarajući s različitim gošćama, poput 

poslovne savjetnice Amy Porterfield, influencerice 

Julie Solomon i trenerice Lori Harder, 

voditeljica Amanda Boleyn podijelit će s vama 

nevjerojatne savjete žena koje su i same prošle 

iskustvo uspona na poslovni vrh. 

GOAL DIGGER 

Stručnjakinja za marketing Jenna Kutcher 

donosi podcast koji se bavi postavljanjem i 

upravljanjem ciljevima. Bez obzira na to pokrećete 

li posao i pitate se kako početi ili tražite 

nove načine za proširenje postojećeg biznisa, 

svaka epizoda donosi alate i savjete koje možete 

implementirati u bilo kojem trenutku. Budući da 

je Jenna također poslovna žena, imate osjećaj da 

joj je stalo i da razumije sve izazove poduzetništva. 

Njezini stručni savjeti i strategije idealni su 

za sve poduzetnice u bilo kojoj branši. 

THE MARY FORLEO 

PODCAST 

Oprah Winfrey ju je imenovala jednom od najvažnijih 

liderica nove generacije, a magazin Inc 

njezinu tvrtku proglasio jednom od 500 najbrže 

rastućih. Cilj Marie Forleo je pomoći vam da 

postanete onakva osoba kakva želite biti. U 

svom podcastu Marie i njezini gosti otkrivaju 

djelotvorne savjete za postizanje sreće, uspjeha, 

motivacije, kreativnosti, produktivnosti i zadovoljstva. 

Podcast pokriva sve, od biznisa i marketinga 

i savjeta vezanih uz karijeru do nošenja 

s neuspjehom, razočaranjem i strahom. U ovom 

inspirativnom podcastu svaka će poslovna žena 

pronaći nešto za sebe. 

BIZCHIX 

Ovaj podcast osmislila je poslovna žena i trenerica 

Natalie Ekdahl kako bi pomogla svojim 

slušateljicama da pokrenu svoj biznis kroz 

različite strategije - od kvalitetnih informacija 

do taktičnih poslovnih poteza. Natalie ima 

20-godišnje iskustvo u svijetu biznisa i odlična 

je edukatorica za poslovne žene koje traže 

inspiraciju i konkretne savjete. 

■ 

98

ZSHB

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?