Global 70

BROJ 70, ožujak 2022.
Društvo 7
stitucije koncentrirane u desetak
najvećih gradskih središta
u Hrvatskoj, smatraju u ALU-a.
Ističu da populacija treće životne
dobi nema pristup recentnoj
umjetničkoj likovnoj produkciji
i edukaciji, a izradom
mobilnog multifunkcionalnog
objekta i njegovim trajnim korištenjem
smanjuju se komunikacijske
barijere i pristup likovnim
umjetničkim sadržajima: izložbama,
radionicama usmjerenim
prema populaciji lokalnih
zajednica, iz ruralnih, nerazvijenih
krajeva ili pak osobama s
invaliditetom.
Izradom objekta koji nije invazivan
za okoliš jer je mobilan
i s minimalnim troškovima održavanja,
projekt pridonosi promicanju
načela dobrog upravljanja,
uključujući i suradnju s
civilnim društvom, javnim institucijama,
gospodarskim sektorom,
te, što je najvažnije, širenje
polja likovnih umjetnosti prema
tržištu rada i novim društvenim
skupinama.
s 'bildungom',
ari
"Ne stvaramo studenta koji će
napraviti sliku, stavit je u kutiju
s mašnom i poslati kupcu", istaknuli
su.
Razvijali su programe u skladu
s hrvatskim kvalifikacijskim
okvirom (HKO), a ideja je da sadržaj
tih kvalifikacija proizlazi iz
praktičnog djelovanja na tržištu,
ali ne na način da bude preslika
tržišta.
"Poslušalo se tržište rada i bivši
studente. Stvoren je pritisak
na oblikovanje tržišta, tako da
stvaramo studente koji sami govore
društvu koliko je slikar važan,
obrazuju publiku", istaknuli
su. Zaključili su da je HKO dobar
iskorak i u struku donosi boljitak.
PARTNERSTVO NA PROJEKTU
Tanka linija etike Iako je u 2022. nestala 41 osoba, Perišev slučaj jedini se sustavno pratio
Mediji su prešli granicu u
izvještavanju o Mateju
Tekst: Nikolina Orešković,
Petra Orešković
U
protekla tri mjeseca u
Hrvatskoj nestala je 41
osoba. Mediji su aktivno
pratili odnosno prate
samo jedan slučaj - onaj Mateja
Periša. Mladića koji je uoči
Nove godine nestao u Beogradu
i od tada mu se gubi svaki trag.
Mediji su odmah nakon nestanka
otišli u Beograd i slučaj pratili s
mjesta događaja.
Javnost je postala upoznata s
različitim aspektima Matejeva
života do te mjere da se njegovu
učiteljicu ispitivalo o tome kakav
je učenik bio. A objavljivale
su se i neslužbene i neprovjerene
informacije. Čitali smo i slušali
da su "vjerojatno sva sedmorica
konzumirala drogu". Isplivala je i
lažna intimna snimka s dvije djevojke,
a nestalog se predstavljalo
i kao prijatelja Filipa Zavadlava,
osuđenog na 40 godina zatvora
zbog ubojstava.
'Sočna priča'
"Zovem 'sindrom laboratorijskog
štakora' kad urednici reagiraju
na podražaje koji im signaliziraju
'sočnu' priču. Ključne riječi
ovdje su - mladić iz Hrvatske, Srbija,
Nova godina", objašnjava
Saša Leković, istraživački novinar
koji se bavio istraživanjem
nestalih osoba i trgovanja ljudima.
Leković kaže da su mediji zapravo
rijetko zainteresirani za
objavljivanje informacija o nestanku
neke osobe, iako u potrazi
može uvelike pomoći ako se
objavi fotografija, osnovne informacije
o nestaloj osobi te okolnosti
nestanka. U ovom je slučaju,
smatra, "okidač" za medijsko
praćenje slučaja bilo to što je riječ
o mladiću iz Hrvatske koji je nestao
u Srbiji.
Profesorica Novinarske etike,
Gordana Vilović ističe da nestanci
jesu tema javnog interesa i da
novinari o tome trebaju izvještavati.
"Pitanje je samo kako i u kojoj
mjeri", ističe Vilović.
Predsjednik Hrvatskog novinarskog
društva Hrvoje Zovko
slaže se s Lekovićem da se mnogi
nestanci medijski ne prate, ali
ističe da to ne znači da ih mediji
ne žele objaviti ili ih namjerno
ignoriraju nego presuđuju okolnosti.
Smatra da je nestanak Mateja
Periša i medijima i javnosti
zanimljiv zbog "priče Matejeva
oca, topline koja je iz njega isijavala
unatoč strašnoj drami koju
proživljava i koji je osvojio srca
Milan Maricic/aTaiMaGes/PiXsell
PiXsell
Profesorica Gordana Vilović ističe da je izneseno
mnogo detalja o Matejevu privatnom životu koji
ne mogu pomoći u istrazi te su tako prekršene
sve preporuke kako etično izvještavati
Hrvoje Zovko smatra da je nestanak Mateja Periša i medijima i javnosti zanimljiv
zbog priče Matejeva oca, topline koja je iz njega isijavala unatoč strašnoj drami
'Što je priča 'sočnija' i što
se dulje nastoji održati u
medijima to je više neetičkih
postupaka te objava koje nemaju
nikakvu informativnu
vrijednost', smatra novinar
Saša Leković
saša leković, istraživački novinar koji
se bavio istraživanjem nestalih osoba
i trgovanja ljudima
svih - ne samo u Hrvatskoj nego
u cijeloj regiji, zatim uključivanje
državnog vrha te policije obiju
država".
A upravo zbog toga, smatra
profesorica Vilović, ovaj slučaj
ima sve karakteristike vrijednosti
vijesti - riječ je o mladoj osobi
koja je za Novu godinu otišla
s prijateljima u Beograd, otac je
javna osoba (vaterpolski sudac) i
surađivao je s medijima, uključila
se i država pa su čak stručnjaci
iz Hrvatske otišli u Srbiju.
I najviše od svega, otac
'Ne znam mnogo o drugim nestalim
osobama u ovom trenutku, ali svakako
je nestanak Mateja Periša imao niz
elemenata za koji su urednici procijenili
da može više zanimati čitatelje
i gledatelje', ističe Gordana Vilović
je više od mjesec dana bio u Beogradu,
željno iščekujući vijesti o
nestanku sina.
Velik interes javnosti
"Ne znam mnogo o drugim nestalim
osobama u ovom trenutku,
ali svakako je nestanak Mateja
Periša imao niz elemenata
za koji su urednici procijenili da
može više zanimati čitatelje i gledatelje",
ističe Vilović. U slučajevima
poput ovoga, kada je medijski
interes ipak velik, svaki tekst
i svaki prilog moraju biti napravljen
tako da se poštuju etička načela
što podrazumijeva i poštivanje
Kodeksa časti hrvatskih
novinara, smatra Zovko.
Kodeks nalaže da se posebna
pozornost, obzirnost i odgovornost
zahtijeva pri izvještavanju
o samoubojstvima, nesrećama,
osobnim tragedijama, bolestima,
smrtnim slučajevima i nasilnim
djelima. Novinar treba izbjegavati
intervjuiranje i prikazivanje
osoba koje su izravno ili neizravno
pogođene tim događajima,
osim kada je riječ o iznimnom
javnom interesu. U tom je slučaju
novinar dužan voditi računa o
časti, ugledu i dostojanstvu osoba
o kojima izvještava.
Leković ističe da su u Matejevu
Gordana
Vilović,
profesorica
novinarske
etike na
Fakultetu
političkih
znanosti
slučaju mnogi mediji prešli granicu,
odnosno da u izvještavanju
nisu uvijek poštivali etička načela.
"Što je priča 'sočnija' i što se
dulje nastoji održati u medijima
to je više neetičkih postupaka te
objava koje nemaju nikakvu informativnu
vrijednost i umjesto
da pomažu prave štetu – i nestaloj
osobi i obitelji te čitavoj okolini",
smatra novinar. S njim se
slaže i Vilović koja ističe da je
izneseno mnogo detalja o njegovu
privatnom životu koji ne
mogu pomoći u istrazi te su tako
"prekršene sve preporuke kako
etično izvještavati".
Potrebi za čestim izbacivanjem
novih informacija svakako
je pridonio i velik interes javnosti
i pozornost koja se posvetila
nestanku, a predsjednica Sindikata
novinara Hrvatske Maja
Sever smatra da je ta pozornost
"jednostavno ljudska, no važno je
da novinari ostanu u profesionalnim
okvirima i ne prelaze granicu
koju je jasno odredio Kodeks
časti hrvatskih novinara".
Srpski tabloidi i laži
Budući da se sve odigralo u Srbiji,
nisu samo hrvatski mediji
upleteni u slučaj. Nestanak je zaokupio
i srpske medije, a tabloidi
koji tamo prevladavaju "počeli
su stvarati štetu", kaže profesorica
Vilović.
"Trebalo je svaki dan izaći s nečim
novim pa makar bilo neistina.
Lavina je krenula i nije se mogla
zaustaviti", smatra i nadodaje
da su onda i novinari koji su se
uključivali uživo pokušavali pri
svakom javljanju dati neki novi
element iz istrage da bi zadržali
pozornost javnosti.
Matejev slučaj nije presedan,
još je nekoliko puta u posljednjih
20-ak godina nestanak neke osobe
pobudio interes medija, a posljedično
i javnosti. Svi sugovornici
sjećaju se nestanka Antonije
Bilić, koji je završio tragično, a
predsjednik HND-a navodi i slučaj
Anđele Bešlić kada su mediji
također mnogo izvještavali.
Zovko ističe da javnost ne bi
trebalo zanimati više od tijeka
same istrage, a svi detalji o privatnom
životu "prelaze granice
dobrog ukusa".
"Novinari, novinarke, urednice
i urednici trebaju voditi računa
da svojim izvještavanjem ne povrijede
ničije dostojanstvo. Uvijek
se u takvim situacijama moramo
i sami zapitati: kako bismo
se mi osjećali da se nama to dogodi",
apelira predsjednik HND-a.