Global 70

14 Tehnologija
BROJ 70, ožujak 2022.
appoteka
Silvio Šipušić
Studoglasnik
Studoglasnik, pridošlica u
online oglasnicima, posebno
je osmišljen za stanare
studentskih domova.
Aplikaciju je razvio Ivan
Kalmeta, student Multimedije
na Sveučilištu Sjever u
Varaždinu.
"Student sam i stanar
studentskog doma već
četiri godine i dobro sam
upoznat sa zajednicom u
domu. Grupe na Facebooku
jedan su od najpopularnijih
komunikacijskih
kanala u studentskim domovima,
u kojima su česte
objave oglasa. S obzirom
na veliki broj takvih objava,
vidio sam da postoji
prostor za aplikaciju poput
ove", rekao je Ivan.
Tko je upoznat s Njuškalom,
sa Studoglasnikom
neće imati problema. Za
Hibridni rat Kako hakeri i društvene mreže propagandom mijenjaju pojam ratovanja
Koriste se razne vrste
kibernetičkih napada
poput DDoS napada i
zlonamjernih softvera
Rusija već ima
grupu stručnjaka
koja djeluje, dok
Ukrajina gradi svoju
'IT vojsku'
Moderne bitke: ti mene IPpaketom,
ja tebe raketom
U hakerske napade uključuju se i treće strane poput grupe Anonymous
PATrIcIjA TurKAlj
korištenje je potrebno
napraviti korisnički račun,
odabrati studentski dom,
predati oglas ili pregledati
ponudu te dogovoriti mjesto
susreta i ostale detalje
korištenjem funkcije chat,
sve u jednoj aplikaciji.
Aplikacija sadrži mnoštvo
značajki za prodaju i
pretraživanje oglasa te se
redovito ažurira na temelju
povratnih informacija
studenata.
Studoglasnik zasad
okuplja više od 1000
korisnika, čime je Ivan
izrazito zadovoljan. Ističe
da će "aplikacija uvijek
biti besplatna i dostupna
studentima za korištenje."
Ipak, razvoj i održavanje
aplikacije zahtijeva velik
proračun, zbog čega Ivan
namjerava unovčiti aplikaciju
otvaranjem prostora
za oglašavanje poduzeća i
povećanjem broja korisnika
proširenjem aplikacije
na studentske domove
izvan Hrvatske.
Stanari studentskih
domova, koji žele nešto
prodati ili uštedjeti pri
kupnji, Studoglasnik mogu
besplatno preuzeti u App
Store i Google Play prodavaonicama.
Tekst: Patricija Turkalj
Kao jedno od najvažnijih
bojišta u ratu
Ukrajine i Rusije,
prema svemu sudeći,
nametnulo se ono digitalno.
Kibernetički napadi, lažne vijesti
i propaganda na društvenim
mrežama, blokada medija,
samo su neki aspekti koji trenutačno
nadopunjuju tradicionalni
rat na terenu. No digitalni
rat započeo je i prije invazije,
brojne stranice ukrajinskih institucija
poput vlade više puta
našle su se na udaru kibernetičkih
napada, kao što je i zapadna
Ukrajina 2015. ostala bez struje.
'Mašta i sposobnosti su
granica'
Za kibernetičke napade važna
je kibernetička vojska koja
zapravo podrazumijeva grupu
stručnjaka koji djeluju u korist
države i koji čine napredne
ustrajne prijetnje odnosno APT
(Advanced Persistent Threat).
U slučaju Rusije, APT grupa
obuhvaća dijelove tajnih službi,
objašnjava profesor Stjepan
Groš s Fakulteta elektrotehnike
i računarstva.
"APT grupe ne napadaju vojsku,
one napadaju ukrajinske
civilne ciljeve i kritičnu infrastrukturu,
što je i opasnije",
ističe Groš. Za razliku od Rusije
koja već ima razvijene grupe
stručnjaka, Ukrajina je nedavno
objavila da počinje graditi svoju
"IT vojsku". Ipak, Groš
upozorava da se ne može
sigurno utvrditi kad je
Ukrajina počela raditi
sa stručnjacima.
MArIO POjE
Marko
rakar
Važnu ulogu igraju plaćeni
influenceri, botovi i trolovi
koji šire svoj pogled na rat
staje, ali Groš smatra da oni ne
mogu značajno utjecati na sustave
i da je primarno riječ o
psihološkom efektu.
Informacija je sve
"U načelu, njihova sposobnost
ograničena je, oni utječu
na marketing i informacijsko
ratovanje", kaže. Upravo informacijski
rat je postao ključan,
dok mediji prate stanje iz minute
u minutu, a na društvenim
mrežama se dijele snimke i fotografije
s ratom pogođenih područja.
"Opći sentiment je definitivno
na ukrajinskoj strani koja je
pritom i manja i slabija, u takvim
okolnostima bilo je očekivano
da ukrajinska poruka bude
glasnija od ruske", komentira
informacijski i komunikacijski
stručnjak Marko
Rakar. Društvene
mreže oduvijek
su bile
plodno tlo za
lažne vijesti
što se nastoji
Profesor
Stjepan
Groš
SAšA ĆETKOVIĆ
Vrste kibernetičkih napada su
različite, u veljači se, na primjer,
najčešće spominjao DDoS napad
(distribuirani Denial of Service)
pod kojim su se našle stranice
ukrajinske vojske, banaka i
drugih. DDoS napad označava
gušenje pristupa web-serverima,
tako da se na njih šalje golema
količina zahtjeva, pri čemu
promet generira "vojska zombija"
odnosno računala pod napadačevom
kontrolom, navodi
profesor Damir Delija s Tehničkog
veleučilišta u Zagrebu.
"To je propagandni dio rata
jer nema neki veći utjecaj osim
na moral stanovništva", ističe
Delija. Uz DDoS, koriste se razni
zlonamjerni softverski programi,
ali vjerojatno i neki potpuno
novi napadi.
"Tu su samo mašta i tehnološke
sposobnosti granica", smatra
Delija.
Osim Rusije i Ukrajine, u kibernetičku
dimenziju rata
uključile su se i treće strane poput
grupe Anonymous koja je na
Twitteru objavila rat ruskoj vladi.
Iz Anonymousa tvrde da su
hakirali ruske televizijske poiskoristiti
i sada uz pomoć botova
i trolova.
"Funkcija im je da skrenu diskusiju
u željenom smjeru i da
kreiraju dojam kako je njihov
pogled na ukrajinski rat dominantni
pogled", navodi Rakar.
Ipak, ispada da takve tehnike
posljednjih tjedana nisu nimalo
učinkovite iako su prisutne, dodaje.
Osim botova i trolova, važnu
ulogu igraju i influenceri.
"Prirodno je da strane u ratu
'mobiliziraju' svoje 'influencere'
da bi promovirali njihovu poruku",
kaže Rakar. Rusija tako navodno
plaća influencere za širenje
propagande na TikToku,
a i Sjedinjene Američke Države
nedavno su održale sastanak sa
influencerima o stanju u Ukrajini.
No, napominje Rakar, postoji
razlika između plaćenog
influencera po zadatku i izvještavanja
onih koji to rade dobrovoljno
i sa simpatijom prema
Ukrajini.
"Ne vidim da plaćeni influenceri
mogu donijeti bilo što osim
kratkoročnog efekta, a sigurno
će dugoročno izgubiti svoj utjecaj",
smatra.
Pitanje je koliko digitalna
strana može utjecati na rat na
terenu i tijek događaja. Groš
misli da izravno ne može mnogo,
dok Rakar navodi da napadi
mogu dovesti do konkretne
štete poput objave informacija
o vojnicima. Delija pak kaže da
može utjecati kao dio ukupnog
sukoba, na kibernetičke napade
može se odgovoriti silom i
obratno.
"Kako je netko opisao 'ti
mene IP-paketom, ja tebe raketom'",
zaključuje Delija.