Global 70

More documents

Recommendations

Info

10 SvijetBROJ 70, ožujak 2022.Izbjeglička kriza Više od tri milijuna ljudi napustilo ratom pogođenu UkrajinuNajviše dolaze žene i djeca, koji sumnogo osjetljiviji na diskriminacijuTekst: Benjamin MihociViše od tri milijunaizbjeglica napustiloje Ukrajinu otkako jeRusija na nju izvršilainvaziju potkraj veljače, premapodatcima Ujedinjenih naroda.Gotovo dvije trećine njihotišle su u Poljsku dok su ostalipobjegli u druge susjedne zemlje:Rumunjsku, Moldaviju,Mađarsku, Slovačku, ali i Rusiju.U trenutku pisanja ovogčlanka, u Hrvatsku ih je došlonešto više od 7000.Rat u Ukrajini mnogi su nazvalinajvećim sukobom u Europiod Drugog svjetskog rata.Izbio je nekoliko dana nakonšto je ruski predsjednik VladimirPutin priznao separatističkerepublike Donjeck i Luganskna istoku Ukrajine, koje od2014. nisu pod kontrolom Kijeva.Većina svjetskih državaosudila je rusku invaziju, a zapadnesu zemlje Rusiji uvelesankcije.Ekonomski oportunizamPremda je gotovo dva milijunaljudi došlo u Poljsku, većinanjih nastavlja put u druge zemljeEuropske unije. PovjerenikEuropske komisije za zapošljavanjei socijalna pravaNicolas Schmit poručio je daje namjera Unije integriratiizbjeglice u tržište rada i ohrabrioje zemlje članice da ih zapošljavaju.Profesor Filozofskog fakultetaDrago Župarić-Iljić, čijeje područje istraživanja sociologijamigracija, kazao je kakose može očekivati da će, neovisnoo ishodu rata, dio izbjeglicakoji je pristigao u europskezemlje tamo nastojati i ostati."Drugo je pitanje hoće li imte zemlje taj ostanak i dopustitijer je trenutačno aktiviranpravni mehanizam privremenezaštite koja se odobrava nagodinu dana, a najdulje na trigodine", dodao je Župarić-Iljić.Neke države mogu razmišljatina "ekonomski pragmatičan" i"oportunistički" način da svojedemografske praznine i ekonomskeprobleme nedostatkaradne snage popune novopridošlimizbjeglicama, smatraŽuparić-Iljić."Stoga će vrlo vjerojatno bitiblaže u pristupu, odnosno nadruge načine rješavati njihovapitanja trajnijeg boravka irada. Sigurno je s jedne straneovo humanitarna praksa, aUNSPLASH'Ovo je drugi najveći izbjeglički val od Drugog svjetskog rata, a broj izbjeglica će samo rasti',smatra profesor Fakulteta političkih znanosti Siniša TatalovićUnutar same Ukrajine raseljeno je približno dva milijuna ljudis druge pozicija socijalnog inženjeringagdje tuđa nevoljanekima pomaže u nošenju svlastitim izazovima i nedostatcima",dodao je.Nema sigurnosnih rizikaOsim tri milijuna ljudi kojisu pobjegli iz Ukrajine, unutarsame zemlje prisilno je raseljenojoš gotovo dva milijunastanovnika. Agencija UN-aza izbjeglice procijenila je da će12 milijuna ljudi biti potrebnapomoć u Ukrajini.Da je očekivano da će brojizbjeglica i dalje rasti, smatraprofesor Fakulteta političkihznanosti Siniša Tatalović, kojije rekao da će ovo biti "najvećiizbjeglički val nakon Drugog'Ovdje je riječ o vrlo bliskimnarodima i vrlo bliskimidentitetima. Tu postojiveliki broj rodbinskih veza.To je jedna potpuno drukčijasituacija', kazao je profesorSiniša Tatalovićsvjetskog rata", što će biti veomaizazovno za Europu."Tu je riječ o sasvim drugojstrukturi izbjeglica nego kad sus Bliskog istoka dolazili uglavnommladi muškarci, i tadaje bilo malo žena i djece. Sadimamo potpuno obratnu situ-aciju. Ta je populacija mnogoosjetljivija na različite vrstediskriminacije i nekih negativnihstvari koje bi im se mogledogađati s obzirom na njihovuranjivosti", kazao je Tatalović.Poručio je da sigurnosnih rizikau ovoj izbjegličkoj krizinema, nego da je riječ o "čistohumanitarnom pitanju", odnosnoda je riječ o ljudima kojisu protjerani s područja na kojimasu mirno živjeli."Oni nisu krivi za to što imse dogodilo. Oni u tom smisluimaju formalno pravni statusizbjeglica, koji nisu migrantikoji su otišli svojom voljom,nego su protjerani. Stoga morajuuživati sva prava koja proizlazeiz međunarodnih dokumenatakojima se regulirastatus izbjeglica", objasnio jeprofesor Tatalović.'Ovime seuglavnompotvrđujestav političkihelita kako sudrugi profiliraseljenihzapravonepoželjni',istaknuo jeŽuparić-IljićPoželjni i nepoželjniMađarska je primila gotovo300.000 izbjeglica iz Ukrajine,što je znatno različita politikaod one tijekom izbjegličkekrize 2015. kada je ta zemlja nasvoje granice postavila bodljikavužicu. Profesor Tatalovićto je objasnio činjenicom da setada radilo o drugoj vrsti migranata."Ovdje je riječ o vrlo bliskimnarodima i vrlo bliskim identitetima.Tu postoji mnogo rodbinskihveza. To je jedna potpunodrukčija situacija", kazaoje Tatalović i poručio da jeupravo zato europska javnostmnogo više "senzibilizirana"za te ljude.Profesor Župarić-Iljić pozdravioje spremnost da seprime ukrajinske izbjeglicei istaknuo da EU-ove državeukrajinske izbjeglice doživljavajukao "naše, europske, poznate".Dodao je i da zastrašujei pomisao "možda danas oni,sutra mi?"."Ovime se uglavnom potvrđujestav političkih elita kakosu drugi profili raseljenih zapravonepoželjni. Time se iopet perpetuira na globalnojrazini uspostavljena hijerarhijaunutar migracijskog i azilnogrežima po kojoj su nekeizbjeglice poželjne dok su drugenepoželjne, nevjerodostojne,ugrožavajuće", kazao je Župarić-Iljić.Podsjetio je na mnoge Sirijce,Iračane, Afganistance i drugekoji su zapeli na granicamaSchengena "s kojih ih se tjerai nasilno odbija". "Nadajmo seda sukob neće toliko dugo potrajatii da će se unutar tog vremenskogintervala steći preduvjetiza siguran, održiv i trajanpovratak za one koji to dobrovoljnoodaberu", zaključio jeŽuparić-Iljić.
BROJ 70, ožujak 2022.Karijera 11Rad od kuće Fenomen masovnih otkaza 'preispituje' udobnost kućnog uredaTekst: Katja KneževićUstajanje pet minutaprije početka radnogvremena. Obuvanjepapuča i umatanje unajudobniji kućni ogrtač. Gutljajprve jutarnje kave uz zvukoveperilice suđa i miris svježeoprane odjeće koja se sušina sušilu. Radni dan službenomože početi. Tako je izgledalasvakodnevica dijela radnikakoji su prije dvije godine urede,predavaonice, redakcije iostala "klasična" radna mjestazamijenili sa svoja četiri zida.Ipak, tople papuče i ugođajdoma ne znače ujedno i kvalitetnoradno okruženje."Kućna atmosfera za mene ječesto demotivirajuća jer kadaradim u pidžami i papučamakao da ne radim", rekao je DarioTopić, student i novinar Večernjeglista koji od prvog radnogdana na toj poziciji radi odkuće.Ipak, dodao je da rad od kućeza sobom donosi brojne prednosti,a upravo bi to mogaobiti jedan od razloga zbog kojegpovratak na klasično radnomjesto u vrijeme kada koronaviruspostaje općeprihvaćenastvarnost ne sjeda najbolje bašsvim radnicima.Nemaju svi mogućnostiraditi od kućeIako bi zdravorazumski ukoronakrizi potražnja za poslovimatrebala bujati, podaciiz SAD-a, a koje su prenijelii hrvatski mediji, govore ofenomenu masovnih otkaza.Naime, ondje je u studenomeprošle godine otkaz dalo rekordnih4,5 milijuna ljudi. Dr.sc. Mitja Ružojčić s Odsjeka zapsihologiju rada i ergonomijuFilozofskog fakulteta u Zagrebuobjasnio je da je u početkuprelazak na taj tip radabio svojevrstan šok. Ipak, činise da su se radnici, unatoč svemu,relativno brzo prilagodili ishvatili da bi i nakon pandemiježeljeli barem djelomično raditiod kuće."Promjene vezane uz pandemijutemeljito su promijenileodnos radnika prema poslu idovele su do većeg vrednovanjafleksibilnosti i stupnja autonomijekoji radnici mogu dobitiod posla te boljeg balansaizmeđu privatnoga i poslovnoga.Pitanje je jesu li to shvatili iposlodavci, koji su ipak naviklina veći stupanj kontrole nadradnicima", naveo je Ružojčić.Dodao je da upravo taj nesrazmjerizmeđu želja zaposlenikai poslodavaca može bitijedan od uzroka masovnih otkazakoji su se počeli događatiprije svega u SAD-u, ali i ostatkusvijeta. U istraživanju koje'Kad radim upidžami i papučamakao da ne radim'Nesrazmjer između želja zaposlenika i poslodavaca može biti jedan oduzroka otkaza koji su se počeli događati u SAD-u, ali i ostatku svijeta'Nisam ljubitelj rada od kućejer ubija radnu atmosferu',ustvrdio je student i novinarVečernjeg lista Dario Topićje bilo posvećeno godini danarada u pandemiji, odnosno,rada od kuće, a koje je proveos kolegama sa spomenutogOdsjeka, potvrdilo je da takvapraksa, ako se uzme u obzirstajalište radnika, nije superiornijaklasičnom radu iz ureda."Na primjer, imate ljude smalom djecom koji možda nemajudobre uvjete za rad odkuće i kojima je rad iz uredaolakšavao fokus na radne zadatke.Osim toga, svakodnevniodlazak na posao omogućavanam i neformalnije oblike druženjai razgovora s osobamaizvan našeg kućanstva", piše utekstu istraživanja.Slično misli i dr. sc. JasminkaLažnjak, redovita profesoricas Odsjeka za sociologiju Filozofskogfakulteta u Zagrebu.Kako je objasnila, rad od kućenije samo novi model rada i neznači samo promjenu radnerutine, nego ima dalekosežneposljedice na promjenu balansaizmeđu rada i obitelji i općenitoza psihičko i mentalnozdravlje."Unatoč brojnim prednostima,mnoga istraživanja pokazujuda poslodavci ili menadžerite zaposlenici očekujupromjenu tradicionalnih modelarada prema hibridnommodelu koji je kombinacijarada u uredu i od kuće", izjavilaje Lažnjak.Dodala je i da se očekuje dase oko 10 do 20 posto njih nećevratiti na posao u urede nakonpandemije, ali činjenica je dane može svako kućanstvo podnijetiteret rada od kuće na istinačin."Hrvatsko društvo karakteriziraodređene nova digitalnapodjela koja je proizvela nejednakostis obzirom na mogućnostrada od kuće. Obiteljis djecom koji žive u manjimstanovima nemaju iste uvjeteza rad od kuće kao oni koji živesami i imaju izdvojene prostoreza rad", opisala je Lažnjak.Okruženje i motivacijaVeć spomenuta činjenica daje rad od kuće, posebice u Hrvatskoj,nešto što većina nijemogla niti zamisliti prije neštoviše od dvije godine, Dariju'Hrvatsko društvo karakteriziraodređene novadigitalna podjela koja jeproizvela nejednakosti sobzirom na mogućnost radaod kuće', opisala je prof. dr.sc. Jasminka Lažnjakipak nije problem."Smatram da se rad od kućei općenito rad na daljinu tolikobrzo toliko jako ukorijeniou prakse brojnih poslodavacapa tako recimo i u medijske redakcije.Dobro je da postoji takvaopcija jer ona nam povećavafleksibilnost maksimalnoi otvara nove mogućnosti", rekaoje Dario, ali i napomenuoda ipak nije ljubitelj rada odkuće jer ubija radnu atmosferu.Nema slučajnih susreta nahodnicima i one vreve i užurbanostikoja istodobne živcira,ali i pomaže da vidite kakavmir imate kada iz toga iziđete,opisao je mladi novinar.Projektna menadžerica IvaJeleč složila se da je glavni nedostatakrada od kuće manjaksocijalne interakcije s kolegamajer smatra da je za dobrofunkcioniranje tima važnastavka druženja, neobveznihrazgovora u hodniku te interakcijana kavama ili ručkovima."Tu je i neodvojivost radnogvremena od privatnog vremena,pa se tako nerijetko dogodida zaposlenik ostaje dostadulje 'na poslu' rad od kuće uusporedbi s radom na radnommjestu pruža nedvojbeno većukomociju zaposleniku. Primijetilasam da sam obavljala količinskiviše posla upravo zatošto mi je bilo teško "podvućicrtu" kada završava moje radnovrijeme", objasnila je Iva,ali i napomenula da rad odkuće ima brojne prednosti poputuštede novca i vremena.Diplomirana ekonomisticaAnamarija Mišura, koja je, baškao i ostali sugovornici, provelaizvjestan dio pandemije uradu od kuće, misli da je najboljakombinacija, odnosno dase dio tjedna radi iz ureda, dokse pojedine dane radniku možepružiti na izbor da ostane raditiod kuće."Radno okruženje je vrlovažna stavka u motiviranjuradnika. Poslodavci bi radnicimatrebali pružiti izbor, ako jeto moguće, da sami biraju opcijurada od kuće i u kojem ćeobujmu to ostvariti", kazala jeAnamarija.Zdraviji odnos prema raduUpravo je pad motivacije signalda posao ne zadovoljavaove osnovne psihološke potrebe,objasnio je Ružojčić. Naime,osim što je sredstvo zadovoljavanjanaših osnovnihpotreba poput činjenice danam osigurava krov nad glavom,posao ima važnu ulogu uzadovoljavanju naših psihološkihpotreba od kojih se ističupotrebe za pripadanjem te rastomi razvojem."Stanje u kojem naše potrebenisu zadovoljene stresnoje, a dugoročni stres vodiprema tegobama s mentalnimzdravljem kao što je izgaranjeili burnout. Ipak, čini se da seradnici u ovoj krizi lakše odlučujuna izlazak iz stresne situacijena poslu davanjem otkazai traženjem boljeg zaposlenja",naveo je.Ružojčić je također pozdravioideju tranzicije na hibridneoblike rada."Ne bih rekao da će promjeneu poslovnim okolnostimaizazvane pandemijom imatiprosječno veliki utjecaj namentalno zdravlje zaposlenika.Ako se tranzicija odradi pametno,ona bi mogla dovesti ido 'zdravijeg' odnosa premaradu i bolje ravnoteže izmeđuzahtjeva privatnih i poslovnihaspekata života", zaključio je.
Page 1 and 2: Broj 70Godina V, ožujak 2022.NOVIN
Page 3 and 4: BROJ 70, ožujak 2022.Studentski ž
Page 5 and 6: BROJ 70, ožujak 2022.Društvo 5gi
Page 7 and 8: BROJ 70, ožujak 2022.Društvo 7sti
Page 9: BROJ 70, ožujak 2022.Intervju 9O M
Page 13 and 14: BROJ 70, ožujak 2022.Sport 13Utjec
Page 15 and 16: BROJ 70, ožujak 2022.Lifestyle 15F

Global 70

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?