You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
10 Svijet
BROJ 70, ožujak 2022.
Izbjeglička kriza Više od tri milijuna ljudi napustilo ratom pogođenu Ukrajinu
Najviše dolaze žene i djeca, koji su
mnogo osjetljiviji na diskriminaciju
Tekst: Benjamin Mihoci
Više od tri milijuna
izbjeglica napustilo
je Ukrajinu otkako je
Rusija na nju izvršila
invaziju potkraj veljače, prema
podatcima Ujedinjenih naroda.
Gotovo dvije trećine njih
otišle su u Poljsku dok su ostali
pobjegli u druge susjedne zemlje:
Rumunjsku, Moldaviju,
Mađarsku, Slovačku, ali i Rusiju.
U trenutku pisanja ovog
članka, u Hrvatsku ih je došlo
nešto više od 7000.
Rat u Ukrajini mnogi su nazvali
najvećim sukobom u Europi
od Drugog svjetskog rata.
Izbio je nekoliko dana nakon
što je ruski predsjednik Vladimir
Putin priznao separatističke
republike Donjeck i Lugansk
na istoku Ukrajine, koje od
2014. nisu pod kontrolom Kijeva.
Većina svjetskih država
osudila je rusku invaziju, a zapadne
su zemlje Rusiji uvele
sankcije.
Ekonomski oportunizam
Premda je gotovo dva milijuna
ljudi došlo u Poljsku, većina
njih nastavlja put u druge zemlje
Europske unije. Povjerenik
Europske komisije za zapošljavanje
i socijalna prava
Nicolas Schmit poručio je da
je namjera Unije integrirati
izbjeglice u tržište rada i ohrabrio
je zemlje članice da ih zapošljavaju.
Profesor Filozofskog fakulteta
Drago Župarić-Iljić, čije
je područje istraživanja sociologija
migracija, kazao je kako
se može očekivati da će, neovisno
o ishodu rata, dio izbjeglica
koji je pristigao u europske
zemlje tamo nastojati i ostati.
"Drugo je pitanje hoće li im
te zemlje taj ostanak i dopustiti
jer je trenutačno aktiviran
pravni mehanizam privremene
zaštite koja se odobrava na
godinu dana, a najdulje na tri
godine", dodao je Župarić-Iljić.
Neke države mogu razmišljati
na "ekonomski pragmatičan" i
"oportunistički" način da svoje
demografske praznine i ekonomske
probleme nedostatka
radne snage popune novopridošlim
izbjeglicama, smatra
Župarić-Iljić.
"Stoga će vrlo vjerojatno biti
blaže u pristupu, odnosno na
druge načine rješavati njihova
pitanja trajnijeg boravka i
rada. Sigurno je s jedne strane
ovo humanitarna praksa, a
UNSPLASH
'Ovo je drugi najveći izbjeglički val od Drugog svjetskog rata, a broj izbjeglica će samo rasti',
smatra profesor Fakulteta političkih znanosti Siniša Tatalović
Unutar same Ukrajine raseljeno je približno dva milijuna ljudi
s druge pozicija socijalnog inženjeringa
gdje tuđa nevolja
nekima pomaže u nošenju s
vlastitim izazovima i nedostatcima",
dodao je.
Nema sigurnosnih rizika
Osim tri milijuna ljudi koji
su pobjegli iz Ukrajine, unutar
same zemlje prisilno je raseljeno
još gotovo dva milijuna
stanovnika. Agencija UN-a
za izbjeglice procijenila je da će
12 milijuna ljudi biti potrebna
pomoć u Ukrajini.
Da je očekivano da će broj
izbjeglica i dalje rasti, smatra
profesor Fakulteta političkih
znanosti Siniša Tatalović, koji
je rekao da će ovo biti "najveći
izbjeglički val nakon Drugog
'Ovdje je riječ o vrlo bliskim
narodima i vrlo bliskim
identitetima. Tu postoji
veliki broj rodbinskih veza.
To je jedna potpuno drukčija
situacija', kazao je profesor
Siniša Tatalović
svjetskog rata", što će biti veoma
izazovno za Europu.
"Tu je riječ o sasvim drugoj
strukturi izbjeglica nego kad su
s Bliskog istoka dolazili uglavnom
mladi muškarci, i tada
je bilo malo žena i djece. Sad
imamo potpuno obratnu situ-
aciju. Ta je populacija mnogo
osjetljivija na različite vrste
diskriminacije i nekih negativnih
stvari koje bi im se mogle
događati s obzirom na njihovu
ranjivosti", kazao je Tatalović.
Poručio je da sigurnosnih rizika
u ovoj izbjegličkoj krizi
nema, nego da je riječ o "čisto
humanitarnom pitanju", odnosno
da je riječ o ljudima koji
su protjerani s područja na kojima
su mirno živjeli.
"Oni nisu krivi za to što im
se dogodilo. Oni u tom smislu
imaju formalno pravni status
izbjeglica, koji nisu migranti
koji su otišli svojom voljom,
nego su protjerani. Stoga moraju
uživati sva prava koja proizlaze
iz međunarodnih dokumenata
kojima se regulira
status izbjeglica", objasnio je
profesor Tatalović.
'Ovime se
uglavnom
potvrđuje
stav političkih
elita kako su
drugi profili
raseljenih
zapravo
nepoželjni',
istaknuo je
Župarić-Iljić
Poželjni i nepoželjni
Mađarska je primila gotovo
300.000 izbjeglica iz Ukrajine,
što je znatno različita politika
od one tijekom izbjegličke
krize 2015. kada je ta zemlja na
svoje granice postavila bodljikavu
žicu. Profesor Tatalović
to je objasnio činjenicom da se
tada radilo o drugoj vrsti migranata.
"Ovdje je riječ o vrlo bliskim
narodima i vrlo bliskim identitetima.
Tu postoji mnogo rodbinskih
veza. To je jedna potpuno
drukčija situacija", kazao
je Tatalović i poručio da je
upravo zato europska javnost
mnogo više "senzibilizirana"
za te ljude.
Profesor Župarić-Iljić pozdravio
je spremnost da se
prime ukrajinske izbjeglice
i istaknuo da EU-ove države
ukrajinske izbjeglice doživljavaju
kao "naše, europske, poznate".
Dodao je i da zastrašuje
i pomisao "možda danas oni,
sutra mi?".
"Ovime se uglavnom potvrđuje
stav političkih elita kako
su drugi profili raseljenih zapravo
nepoželjni. Time se i
opet perpetuira na globalnoj
razini uspostavljena hijerarhija
unutar migracijskog i azilnog
režima po kojoj su neke
izbjeglice poželjne dok su druge
nepoželjne, nevjerodostojne,
ugrožavajuće", kazao je Župarić-Iljić.
Podsjetio je na mnoge Sirijce,
Iračane, Afganistance i druge
koji su zapeli na granicama
Schengena "s kojih ih se tjera
i nasilno odbija". "Nadajmo se
da sukob neće toliko dugo potrajati
i da će se unutar tog vremenskog
intervala steći preduvjeti
za siguran, održiv i trajan
povratak za one koji to dobrovoljno
odaberu", zaključio je
Župarić-Iljić.