Global 70
Medij po mjeri studenata Medij po mjeri studenata
Broj 70Godina V, ožujak 2022.NOVINE PO MJERISTUDENATAwww.globalnovine.eu/GlobalNovine@GlobalNovine@global_novineISSN 1849-4722Ivona vIdovIć
- Page 2 and 3: 2 Studentski životBROJ 70, ožujak
- Page 4 and 5: 4 DruštvoBROJ 70, ožujak 2022.Ala
- Page 6 and 7: 6 DruštvoBROJ 70, ožujak 2022.PAR
- Page 8 and 9: 8 ReportažaBROJ 70, ožujak 2022.B
- Page 10 and 11: 10 SvijetBROJ 70, ožujak 2022.Izbj
- Page 12 and 13: 12 KulturaBROJ 70, ožujak 2022.Tik
- Page 14 and 15: 14 TehnologijaBROJ 70, ožujak 2022
- Page 16: 16 ZadnjaBROJ 70, ožujak 2022.kore
Broj 70
Godina V, ožujak 2022.
NOVINE PO MJERI
STUDENATA
www.globalnovine.eu
/GlobalNovine
@GlobalNovine
@global_novine
ISSN 1849-4722
Ivona vIdovIć
2 Studentski život
BROJ 70, ožujak 2022.
impressum
NoviNe studeNata fpzg-a
POSEBNO IZDANJE
LIMITIRANE NAKLADE
Izdavač
Fakultet političkih
znanosti
Lepušićeva 6, Zagreb
Za izdavača
izv. prof. dr. sc. Andrija
Henjak
Glavni urednik
Igor Weidlich
Zamjenica glavnog
urednika
Petra Orešković
Izvršna urednica
Katja Knežević
Urednik – mentor
Stela Lechpammer
Uredništvo
studentski život:
Maristela Baričević
Ivana Paušić
društvo, svijet:
Barbara Stjepanović
intervju, Kultura:
Petra Orešković
Reportaža, zadnja:
Tajana Josipović
sport:
Mila Šušnjar
Karijera:
Katja Knežević
tehnologija:
Patricija Turkalj
Lifestyle:
Nikolina Orešković
Lektura
Snježana Babić Višnjić
Promocija
marketing@globalnovine.eu
Fotoagencija
Pixsell
Dizajn i prijelom
Atlantis
Tehnička podrška
Story Editor
redakcijski sustav
Tisak
Tiskara Zagreb
Radnička cesta 210,
Zagreb
Kontakt za čitatelje
redakcija@GlobalNovine.eu
www.globalnovine.eu
/GlobalNovine
@GlobalNovine
@global_novine
ISSN 1849-4722
Ilegala u domovima Pojedinci dobro zarađuju na studentima u potrazi za smještajem
Žive u stanu, a prijave se za dom
samo da bi preprodali sobu
tekst: Veronika Koprek
Kupujem ŽM 3. ili 5.
kat. Hitno! Velike
pare su u pitanju. Javite
se u inbox, objava
je koja se viđa na društvenim
mrežama posebice uoči početka
akademske godine, a tiče
se kupnje soba u studentskim
domovima. Premda Zagreb ima
četiri državna studentska doma
koji nude smještaj za nešto više
od 7000 studenata, mnogo ih
ne dobije mjesto putem natječaja.
Neki od njih odluče se za
život u privatnim domovima,
neki za stan, a neki pak svoju
domsku sobu ilegalno kupe od
drugog studenta.
Život pod rizikom
Cijene studentskih soba u
jednom od najpoželjnijih domova,
Cvjetno naselje, mogu
se kretati čak do 6000 kuna.
Potražnja za sobama je velika,
a razloga za kupnju je mnogo.
Mnogima je problem novac,
nekima je do društva, a neki se
ne žele zamarati traženjem stana.
"Na kupnju doma odlučila
sam se nakon što na natječaju
nisam ostvarila dovoljan broj
bodova te samim time nisam
dobila pravo na studentsku
sobu, a hitno mi je trebao smještaj
koji nije skup kao stan",
priznala je studentica.
Prodaja domskih soba tako je
postala jedan od načina zarade
za mnoge studente koji već
imaju riješeno stambeno pitanje,
ali su se unatoč tomu javili
na natječaj. Tako nam je jedna
anonimna studentica priznala
da se na prodavanje sobe odlučila
zbog toga što joj je trebala
'financijska pomoć'. Tada je,
kako kaže, gotovo besplatno živjela
u jednom stanu.
Stanovnici koji ilegalno žive u
domovima moraju biti na stalnom
oprezu da ih upravitelj
ne bi uhvatio ili drugi kolege
prijavili. Na samome početku
akademske godine upravitelji
studentskih domova dobili su
'Nisam dobila pravo na studentsku sobu, a hitno mi je trebao smještaj
koji nije skup kao stan', priznala je studentica
Neki studenti smatraju kupnju sobe opravdanom, ali s druge strane osuđuju njihovu prodaju
Stanovnici koji ilegalno žive
u domovima moraju biti na
stalnom oprezu da ih upravitelj
ne bi uhvatio ili drugi
kolege prijavili
nalog da se provode intenzivne
kontrole ostvarenog prava, otkrio
je Mirko Bošnjak, ravnatelj
Studentskog centra Sveučilišta
u Zagrebu. Ove godine provodio
se i popis stanovništva, što
je "ilegalcima" u studentskim
domovima bila dodatna opasnost
da budu otkriveni.
"Jako sam se uplašila kad su
mi javili da domom kruži obavijest
da će se svaki student
morati javiti zbog popisa stanovništva",
rekla je studentica
koja je svoju sobu prodala.
Studentica koja je tu sobu kupila
nadodala je da je čak dva
puta morala bježati iz doma
zbog dojava o kontroli.
Podijeljena mišljenja
Pitanje "ilegalaca" u studentskim
domovima aktualno
je svake godine. Studenti imaju
različite poglede i mišljenja.
Većina ih se slaže da je sustav
prodaje i kupnje domskih soba
tako razvijen i ukorijenjen da je
teško tome stati na kraj.
"Nemam ništa protiv prodaje
i kupnje soba, jedino mi smeta-
Kazna je ukidanje prava na dom, lani
izrečena 31 mjera
Kazne za one uhvaćene u kršenju domskih pravila nisu novčane,
ali su stroge. "Za prodaju mjesta nema nikakvoga opravdanja te
se, sukladno Pravilniku o domskom redu i uvjetima boravka studenata
u studentskim domovima Studentskog centra u Zagrebu,
poduzimaju mjere koje se odnose na teži disciplinski prekršaj te se
tim osobama trajno onemogući sudjelovanje u natječaju i boravak
u studentskim domovima", istaknuo je sanacijski upravitelj Mirko
Bošnjak te nadodao da su prošle akademske godine izrekli 31
disciplinsku mjeru.
VERONIKA KOPREK
ju visoke cijene koje pojedinci
nameću", istaknuo je Dino Stošić,
stanovnik privatnog studentskog
doma.
Neki studenti smatraju kupnju
sobe opravdanom, ali s
druge strane osuđuju njihovu
prodaju, odnosno ljude koji
imaju financijske mogućnosti
da si priušte stan, ali se prijave
na natječaj za dom te oduzmu
mjesto onome koji ga stvarno
treba.
"Ljudi koji su kupili dom jednostavno
su morali. Za njih nije
bilo drugog načina, a trebaju
negdje živjeti", rekao je Ivo Šarić,
stanovnik Cvjetnog naselja.
Pojedinci smatraju prodaju i
kupnju soba izrazito nepravednom
i nepoštenom. Tako student
Nikola Košić kaže da on
svoj stan plaća dvostruko više
nego stoji soba u domu, a ima
zapravo istu stvar - svoj krevet
i prostorije koje dijeli s pet drugih
cimera.
"Ljudi koji dobiju dom i prodaju
ga na neki su način ukrali
prigodu onima koji su do njega
htjeli doći legalnim putem", nadodala
je Una Gregurina, stanovnica
Cvjetnog naselja.
FOTO: EMMA MATIJEVIĆ
BROJ 70, ožujak 2022.
Studentski život 3
Noćne smjene Za dobar odziv studenata zaslužna je 50 posto viša satnica
Zarada brža, ali nema sna
Tekst: Veronika Miloševski
Rad u noćnoj smjeni nije
uvijek primamljiv studentima.
Iako je zarada
viša, rad noću znači
i manjak sna koji se teško nadoknadi.
Studenti koji rade u noćnim
smjenama žrtvuju bioritam
da bi imali vremena obavljati fakultetske
obveze, ali i istodobno
zaraditi. Međutim, takav rad donosi
i pozitivne stvari, a jedna od
njih je i radna atmosfera.
"Ta me atmosfera iskreno i
spašava jer mi je fizički jako naporno
pa mi je važno da sam barem
psihički opuštena", objasnila
je studentica Fiorella.
U dobru društvu
Studentica medicinsko-laboratorijske
dijagnostike Marija
Golak radila je u noćnim smjenama
proizvodnje i provjere
kvalitete proizvoda. Objasnila je
da postoje razni razlozi zašto cijeni
rad u noćnim smjenama, a
najvažniji je bolja zarada. Rad u
noćnim smjenama osigurava 50
posto uvećanu studentsku satnicu
pa se nekim studentima takav
rad ponekad i više isplati od
dnevnog. Osim zarade Marija je
navela i fleksibilnost rada koja
omogućuje slaganje rasporeda
s rasporedom predavanja na fakultetu.
A tu je i iskustvo.
"Očekujem da ću nakon fakulteta
raditi posao od tri smjene i
zato mislim da je vrijeme da se
malo ranije krenem navikavati
na to da mi u budućnosti to ne
bude neki veliki šok za organizam",
objasnila je Marija. S druge
strane, fleksibilnost najviše
'Rad noću dobro dođe da malo počneš cijeniti san i da ga shvatiš kao
privilegij kada ideš ranije spavati', istaknula je studentica Marija Golak
Fleksibilnost ipak najviše ovisi o poslodavcu
ovisi o poslodavcu. Fleksibilan
je dio gdje biraš dan i smjenu, ali
ne i ukupan broj sati rada. Marija
je rekla da nema dolazaka sat
vremena nakon početka smjene
ili odlazaka prije kraja smjene.
"Ako nema posla u noćnoj
smjeni, poslodavac kaže da moraš
ići doma jer ne možeš radi-
ti", nadodala je Marija i dodala
da uvijek ima i onih poslodavaca
koji ne shvaćaju da su oni samo
studenti i da ne mogu uvijek
mnogo raditi.
Fiorelli Beram, studentici Fakulteta
političkih znanosti, najvažniji
razlog za rad u noćnoj
smjeni također je zarada. Ona je
Interes za rad u noćnim smjenama nije mali
Tanja K. iz hrvatskog mobilnog operatera, Bonbon,
objasnila je da njihovi studenti imaju posla i tijekom
dana i noći. Telekomunikacijski operateri imaju više
posla tijekom dana na svim njihovim kanalima za korisnike,
dok u noćnim smjenama odgovaraju samo na
upite korisnika zaprimljene putem društvenih mreža
i e-maila jer su na tim kanalima dostupni i tijekom
dana i noći.
"Naši korisnici mogu zatrebati pomoć u bilo koja doba
dana te smo zbog toga ostavili neke kanale dostupne
"U jednom
trenutku si
preumoran
pa i koncentracija
padne
i samo
želiš ići kući
spavati",
priznala je
studentica
Fiorella
svoje iskustvo u noćnim smjenama
našla u radu s "brzom modom".
Objasnila je da tada ne
radi s mnogo ljudi, što joj je draže.
Istaknula je da je velika prednost
i radna atmosfera. Radi s
četiri do pet kolegica zbog kojih
je atmosfera uvijek opuštena.
"Odgovara mi manje ljudi u
0-24 da bismo im uvijek bili na usluzi", rekla je Tanja.
Tvrdi da nisu primijetili određen uzorak pri javljanju
za noćne smjene. Podjednako im se javljaju studenti
oba spola, različitih godina, s različitih fakulteta.
"S obzirom na to da su noćne smjene više plaćene i
da tad nemaju predavanja i studenskih obveza, dio
studenata preferira upravo rad noću", kazala je Tanja.
Nadodala je da je njihovo radno vrijeme fleksibilno
i da si studenti sami upisuju dostupnost po kojoj se
slaže raspored rada.
noćnoj smjeni jer smo samo kolegice
i ja, možemo razgovarati,
puštamo glazbu koju hoćemo i
sve u svemu je opuštenije atmosfera,
pa je psihički lakše raditi",
objasnila je Fiorella.
Pati koncentracija
Zbog rada u noćnim smjenama
studenti počnu cijeniti i osnovne
potrebe čovjeka. "Noćne smjene
dobro dođu da malo počneš cijeniti
san i da ga shvatiš kao privilegij
kada ideš ranije spavati",
istaknula je studentica Marija
koja ponekad ima i teškoća u
održavanju pravilnog bioritma.
San teško nadoknađuje jer joj
druge obveze sprečavaju da ode
na počinak odmah nakon posla.
Objasnila je da joj je i teško nadoknaditi
san jer drugi ne spavaju
kada ona ima mogućnost za
nadoknadu sna.
"Nećeš se moći naspavati jer je
u tom trenu netko drugi glasan i
takve slične stvari koje ne ovise o
tebi", nadodala je Marija.
Fiorella priznaje da joj rad nije
uvijek lagan. Njezin posao zahtijeva
fizičku aktivnost u noćnim
smjenama jer se prenose teške
kutije koje se raspakiravaju i plasiraju
u dostavu. Iako je posao
težak, Fiorella tvrdi da je isplativ.
"U jednom trenu si preumoran
pa i koncentracija padne i samo
želiš ići kući spavati", objasnila
je Fiorella koja u noćnim smjenama
radi isključivo kada drugi
dan nema predavanja na fakultetu.
Istaknula je da joj je lakše
kada sljedeći dan ima neku obvezu
jer ako nakon posla ode na
spavanje, izgubi pojam o vremenu
pa se osjeća dezorijentirano.
Novi rektor Stjepan Lakušić dobio je 43 glasa i postaje Borasov nasljednik
Najveći je izazov vratiti povjerenje
studenata i društva u Sveučilište u Zagrebu
Tekst: Ivana Paušić
Prvog dana ožujka na
izvanrednoj sjednici Senata
Sveučilišta u Zagrebu
biran je novi rektor Sveučilišta
koji će od 1. listopada
zamijeniti Damira Borasa. Natjecala
su se četiri kandidata -
Mirjana Hruškar, Tonći Lazibat,
Stjepan Lakušić i Marijan
Klarica. U drugi krug glasovanja
prošli su Hruškar i Lakušić.
Lakušić je odnio pobjedu s 43
glasa, dok je Hruškar dobila
26, a jedan je bio nevažeći.
Nakon pobjede novoizabrani
rektor obratio se medijima
Iako je rekao da je imao iznimno dobru komunikaciju s Damirom
Borasom, u intervjuu za Global ipak je naveo neke stvari u kojima se
nije slagao sa sadašnjim rektorom
na konferenciji za novinare, te
poručio da se pripremao godinu
i pol dana, a da je osnovna
odrednica njegova programa
student koji mora biti u središtu
Sveučilišta te primiti najbolja
znanja i dobiti najbolje
nastavne programe. U njegovu
je planu da Sveučilište samostalno
zarađuje programima
koje nudi Europska komisija
te ima svoj ured u Bruxellesu
koji bi vodio računa o programima
iz budućnosti za koje bi
Novi rektor na dužnost stupa u listopadu
Luka StanzL/PIXSELL
već sada mogli lobirati.
U intervjuu koji je Lakušić
dao za Global prije nego što
je izabran za novog rektora,
rekao je da mu je najveći izazov
vratiti povjerenje studenata,
ali i cjelokupnog društva u
rad Sveučilišta u Zagrebu. Kao
srž djelovanja njega i njegova
tima naveo je transparentnost,
otvorenu i jasnu komunikaciju
te pravednost i dostojanstvo.
Posebno je istaknuo da će dati
sve od sebe da podigne sveuči-
lišnu ljestvicu kvalitete koja će
pozicionirati zagrebačko sveučilište
među ugledna europska
sveučilišta. S obzirom na to da
su mu studenti u primarnom
fokusu, planira osnovati i Studentski
savjet Rektora da bi se
studentski glas još više čuo.
Iako je rekao da je imao iznimno
dobru komunikaciju s Borasom,
u intervjuu je ipak naveo
neke stvari u kojima se nije
slagao sa sadašnjim rektorom.
Među ostalim, to su davanje
počasnog doktorata Milanu
Bandiću, nedostatak komunikacije
s javnošću te nedostatno
mapiranje poslovnih procesa.
4 Društvo
BROJ 70, ožujak 2022.
Alarmantan trend Mladi se počinju drogirati već u osnovnoj školi, a konzumacija i broj ovisnika vrtoglavo raste
'Jedni rade da bi se drogirali, dru
Tekst: Inka Rutić,
Dominik Krapljan
Marihuana je dostupna
gotovo na svakom
koraku, a ni
nabava težih droga
mnogima nije neki problem. Riječi
su to 20-godišnjeg mladića,
čiji je identitet poznat redakciji,
a koji se s marihuanom prvi
put susreo u sedmom razredu
osnovne škole. Kokain je probao
već iduće godine na ljetovanju.
Kao glavne motive za konzumiranje
droge navodi znatiželju,
ali i utjecaj društva.
"Najgori problemi počinju
kad netko prestane uzimati drogu
samo na tulumima i druženjima
te je počne uzimati iz čiste
dosade ili želje za drogom.
U tom si trenutku osoba više
ne može sama pomoći", smatra
mladić.
Križ za cijeli život
Slično govori i 25-godišnja
djevojka. Zbog droge je odlazila
i u drugi grad, a upuštala se i u
naručivanje preko interneta.
"Nedovoljna upućenost, ali i
znatiželja je ono što me koštalo.
Nisam mogla niti slutiti da ću
zbog svoje znatiželje završiti u
Vrapču na liječenju", objašnjava
djevojka.
Navodi da su je prijatelji napustili
jer je liječenje od ovisnosti
u najpoznatijoj psihijatrijskoj
bolnici u Hrvatskoj,
Vrapču, velika stigma i križ koju
osoba nosi cijeli život. U većini
slučajeva obitelj nije niti svjesna
ili si ne želi priznati da im dijete
ima problem s ovisnosti, a prijatelji,
posebno oni koji to konzumiraju,
još više potiču u tome.
Također smatra da će pravi ovi-
Zabilježen je nagli porast potrošnje droga
u Hrvatskoj, amfetamina, posebice speeda.
Uporaba kanabisa porasla je za 900, ecstasyja
za 300 i kokaina za 500 posto
snici uvijek pronaći način, rješenje,
ali i opravdanje za konzumiranje
droge.
Četiri godine prije početka
pandemije u Institutu Ruđer
Bošković provedeno je znanstveno
istraživanje na temelju
koncentracija proizvoda ljudskog
metabolizma u otpadnim
vodama. Analizom uzoraka uzetih
iz zagrebačke kanalizacije
Ispred Amsterdama
Zanimljivo je da Zagreb je izbio na prvo
mjesto od 82 europska grada uključena
u istraživanje i to prema potrošnji amfetamina.
Prvi je i po potrošnji kanabisa u
radne dane, osmi po potrošnji kokaina i
šesti po potrošnji ecstasyja, a u porastu
je ponovo i potrošnja heroina, dodaje
Sakoman.
Neuropsihijatar spominje da dio konzumenata
koristi drogu na zabavama,
turažama i uz alkohol da bi postigli
egocentrični hedonizam, dok ih drugi
dio uzima kao stimulans na poslu.
dokazuje se prisutnost kemijskih
spojeva nastalih konzumacijom
droge te se njihov udio uspoređuje
s količinom otpadnih
voda po stanovniku.
Istraživanjem je potvrđeno
da se dogodio nagli porast potrošnje
droga, amfetamina, posebice
speeda. Uporaba kanabisa
porasla je za 900, ecstasyja
za 300 i kokaina za 500 posto.
Doktor
Slavko
Sakoman
Profesor Sakoman naglašava da je vidno porasla potrošnja lijekova za smirenje,
antidepresiva, ali i duhanskih proizvoda te alkohola
PIXSELL
Iz Vladina Ureda za suzbijanje
zloporabe opojnih droga objašnjavaju
da društvene promjene
i novi oblici korištenja droga
stvaraju niz izazova za one koji
se bave prevencijom ovisnosti.
Porasle frustracije
Prema mišljenju neuropsihijatra
i profesora Medicinskog
fakulteta Slavka Sakomana,
skokovit porast potrošnje droga
uzrokovan je upravo povećanjem
ponude i dostupnosti droga.
Profesor Sakoman ističe da
je vidno porasla potrošnja lijekova
za smirenje, antidepresiva,
U kojoj se mjeri pogoršala
kvaliteta života i porasle
frustracije, toliko su ljudi,
mladi i stariji, osjetili još
veću potrebu za uzimanjem
"nečeg" bilo da ih smiri,
stimulira i popravi im raspoloženje
ali i duhanskih proizvoda te alkohola.
"Nastavljen je i porast potrošnje
ilegalnih droga, osobito
speeda, kokaina i kanabisa",
spominje profesor.
Paralelno s porastom prodaje
dolazi do povećanja i ulaganja
u sprečavanje konzumacije droga.
Iz spomenuta Vladina Ureda
kažu da procijenjeni ukupni javni
rashodi za provedbu politike
o drogama iznose oko 900 milijuna
kuna na godinu.
"Značajna se sredstva ulažu i
u područje prevencije ovisnosti
te je tako, na primjer, u posljed-
komentar
Dok vlast nagrađuje kumove, mladi se 'nagrađu
Barbara Stjepanović
Prema godišnjem izvješću svjetske organizacije
protiv korupcije, Hrvatska već treću godinu
zaredom stagnira. One države čiji je indeks
niži od 50 bodova smatraju se korumpiranima,
a Hrvatska, ove godine, kao i dvije godine
prije, nalazi se na 63. mjestu s 47 bodova. Sramotno
je to, a još sramotnije je da su ispod nje,
kada su u pitanju članice Europske unije, samo
tri države - Mađarska, Rumunjska i Bugarska.
Očita je to korupcija u vrhu Lijepe Naše, što
smo najviše mogli vidjeti posljednjih nekoliko
mjeseci u medijima - od vrha Hrvatske narodne
banke, ali i od najvišeg državnog vrha -
naših ministara. Potrebno je postaviti pitanje,
kakvu to sliku i perspektivu ostavlja mladima
koji će jednog dana morati pronaći posao, ali i
uzeti stan na kredit kako bi živjeli u Hrvatskoj?
Ovo sve što danas vidimo pokazuje da je njihova
perspektiva bilo gdje, samo ne ovdje.
Ništa bez veze
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen
Koržinek nasmijala je građane svojom izjavom
da sadašnja Vlada reagira brzo i učinkovito
na probleme, dodajući da građani mogu biti
sretni što oni imaju odgovornost, a ne, prema
njezinim riječima, dio šarlatana koje su građani
imali u prilogu. Ali ne smijemo zanemariti i
samo postupanje ministrice Obuljen koja mladima
daje do znanja da bez dobre veze teško
da će naći posao.
Naime, na ključnim položajima u sustavu
koji kontrolira medije u Hrvatskoj "slučajno"
su se našli njezini bliski prijatelji i obitelj, ali,
naravno, i kumovi, jer koga bi naši ministri
zaposlili da nemaju kumove. Tako je brat ministrice
Obuljen, Tonko Obuljen, predsjednik
vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne
djelatnosti, a v.d. ravnatelj Hrvatske Radio
Televizije Renato Kunić, sam je priznao da je u
kumstvu s ministricom.
Mladi poput mene, kada čitaju naslove hrvatskih
portala, zapravo se upitaju zašto studirati
i tražiti posao u Hrvatskoj ako nemaju
vezu? Stoga nije neobično kad me tijekom vožnje
taksijem taksist pitao što studiram, a nakon
odgovora - politologiju - on se nasmijao i
rekao da mi je vrijeme da uđem u stranku jer
ću samo tako pronaći posao. No da napomenem
da on nije jedini, takve prijedloge slušam
od kada sam upisala fakultet. Tužne li naše Hrvatske.
Jednima kredit, drugima vile
Ali nije samo problem naći posao u Hrvatskoj.
Što će biti kad budu mladi kupovali stanove?
Hoće li se morati zaduživati u banci na
BROJ 70, ožujak 2022.
Društvo 5
gi se drogiraju da bi mogli raditi'
U većini slučajeva obitelj
nije niti svjesna ili si ne
želi priznati da im dijete
ima problem s ovisnosti,
a prijatelji, posebno oni
koji to konzumiraju, još i
više potiču u tome
nje tri godine za prevenciju ovisnosti
utrošeno oko 127 milijuna
kuna", navode iz Ureda.
Pogoršala se kvaliteta života
te su porasle frustracije, a s time
su mladi osjetili još veću potrebu
za uzimanjem "nečeg" bilo
da ih smiri, stimulira ili popravi
raspoloženje. Mladić koji je korisnik
brojnih droga objašnjava
da za njega, osim za zabavu,
droga služi za bijeg od stvarnosti,
od vlastitog života.
'Zašto
nema saborskih
rasprava vezano uz
tu najzlokobniju društvenu
patologiju, ali i tko
gomila milijarde kuna
otete od obitelji preko
prodaje droga', govori
neuropsihijatar
Sakoman
Slaba informiranost
Doktor Sakoman
smatra da stanje
nije dobro i da će
ga biti teže dovesti
u red i pod
kontrolu nego
suzbiti pandemiju
koronavirusa.
"Rade da bi se
drogirali, a mnogi
se drogiraju da bi mogli
raditi", dodaje.
On također smatra da se u
medijskom prostoru ne otvara
pitanje zašto nema saborskih
rasprava vezano uz tu ''najzlokobniju
društvenu patologiju'',
ali i tko uzima novac otet od obitelji
preko prodaje droga.
"Mnogi od mene mogu naučiti
dosta, primjer kakav ne treba
biti, ali i primjer da se sami
uvjere kako je to loše. Uvijek
ću dati savjet onome tko se ne
može maknuti od toga jer sam
iskusila na svojoj koži", ističe
djevojka, bivša ovisnica.
"Nema uhićenja ozbiljnijih dilera
po našim gradovima kamoli
razbijanja tih kriminalnih organizacija.
Neke veće zapljene
droga policija koristi samo da
bi uvjerila javnost da 'se radi'",
kaže neuropsihijatar.
ju' jednosmjernim kartama
30 i više godina da bi otplaćivali neki dvosoban
stan, dok gledamo naše političare kako si kupuju
vile za siću?
Tužno je to, a takvih je primjera jako mnogo.
Ovo su samo neki, najapsurdniji. Zvonimir
Frka-Petešić, predstojnik Ureda premijera,
koristi državni stan veličine 96,61 četvornih
metara, a plaća ga 483 kune na mjesec. No nije
on jedini, naš pošteni ministar obrane Mario
Banožić koristi stan malo manji od Frkina, koji
plaća 461 kunu. Naravno, ne možemo zaboraviti
niti zloporabu položaja i ovlasti bivšeg ministra
graditeljstva Darka Horvata, ali i slučaj
Rimac.
Premijer Andrej Plenković smjenjuje korumpirane
ljude iz svoje vlade svako malo, a na
njihovo mjesto postavlja druge, jer kako kaže,
nema nedodirljivih. No problem je u tome što
se ta ista Vlada gotovo svaki mjesec povezuje s
optužbama da se državna poduzeća koriste kao
Mladi poput
mene, kada
čitaju naslove
hrvatskih
portala,
zapravo se
pitaju zašto
studirati i
tražiti posao
u Hrvatskoj
ako nemaju
vezu?
bankomat ili da zloporabe položaj.
U nekim uređenijim državama sumnja na
korupciju potaknula bi građane na akciju protiv
vlasti, ali i Vlada bi djelovala protiv ministara
da, čak iako se posumnja na korupciju,
smijeni ih s njihovih položaja. No realnost je
da mi živimo u Hrvatskoj pa trenutačna vlast
HDZ-a ne samo da ne smjenjuje ministre na
vrijeme, nego se javno govori o njihovoj mogućoj
umiješanosti u korupciju!
Možemo se samo još pitati zašto smo još tu
i kada ćemo kupiti tu jednosmjernu kartu što
dalje od Hrvatske? Mene to jako rastužuje jer
volim živjeti u Hrvatskoj, a pola moje obitelji
već je otišlo u inozemstvo jer nisu mogli pronaći
posao ovdje. Nisu bili kumovi nekome
"gore".
Ali da ne govorimo samo o mladima, tužno
je i trenutačno stanje koje pokazuje da ljudi i
dalje nakon potresa žive u kamperskim kućicama
gdje u jednoj prostoriji spavaju, jedu i kupaju
se, a naši ministri kupuju stanove i vile za
malo novca. Je li obnova počela? Ne vidim je.
I što ćemo sad?
Kao nacija, trebamo si postaviti pitanje je li
problem u nama samima što biramo tako nesposobne,
a pohlepne političare koji ne gledaju
korist građana, nego samo svoju? Mladim
ljudima bih preporučila da se dobro zapitaju
do sljedećih izbora žele li ostati u Hrvatskoj ili
im je želja jednosmjerna karta za inozemstvo.
Ako žele pronaći pošteni posao i živjeti u zemlji
gdje u najvišem državnom vrhu neće biti
korupcije, moraju dobro birati na idućim izborima.
Prema mogućnosti neku vlast kojoj je
vlastiti narod važniji od vlastitog džepa i ega.
Ako je takve u nas uopće moguće pronaći.
Žalosno je reći, ali koji put jednostavnije je
kupiti jednosmjernu kartu.
6 Društvo
BROJ 70, ožujak 2022.
PARTNERSTVO NA PROJEKTU
AKADEMIJA U HODU Zajednički projekt ALU i Umjetničke akademije u Splitu
Mobilnom aplikacijom ukidaju komunikacijske barijere i
olakšavaju pristup likovnim umjetničkim sadržajima
Tekst: Petra Orešković
Na slikarskom je odsjeku
odgovornost da se uz
svoju primarnu djelatnost
obrazovanja razvije i kao
institucija koja razvija svoje potencijale
u područjima umjetničkih
istraživanja, produkcije i
izlagaštva kao važnim elementima
sveučilišnog sustava u
cjelini, ističu pokretači projekta
"Akademija u hodu". Tako je u
sklopu tog projekta, na kojem
surađuju Akademija likovnih
umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu
i Umjetnička akademija Split,
došlo do ideje za razvoj mobilne
aplikacije koja bi služila - svemu
i svačemu. Od platforme za lakši
pristup umjetnosti osobama s
invaliditetom do alata predava-
Digitalni arhiv pruža uvid u odnose
između sustava umjetničkog
obrazovanja i tržišta rada
U sklopu unapređivanja
sustava osiguranja kvalitete
na ALU i UMAS-u osmislili su,
dizajnirali i izradili digitalni
arhiv, u suradnji s projektnim
partnerom Visokim učilištem
Algebra.
Tekst: Petra Orešković
Projektom "Akademija u
hodu" Akademija likovnih
umjetnosti i splitska
Umjetnička akademija (UMAS)
nastoje unaprijediti postojeći
sveučilišni preddiplomski i diplomski
studijski program Slikarstva.
U sklopu unapređivanja sustava
osiguranja kvalitete na
ALU i UMAS-u osmislili su, dizajnirali
i izradili digitalni arhiv,
u suradnji s projektnim partnerom
Visokim učilištem Algebra.
"Namjera nam je bila osmisliti
koncept svojevrsne baze podataka,
s podatcima o studentima
i diplomantima ALU i UMAS-a
te integriranog sustava za njihovo
praćenje po završetku studija",
objašnjavaju nam s Akademije
likovnih umjetnosti.
Arhiv će sadržati podatke za
praćenje djelovanja studenata
tijekom i po završetku studija, a
ALU
Osnovna je ideja povezivanje visokoobrazovnih ustanova, javnih
institucija u kulturi i organizacija civilnog društva s ciljem dugoročnoga
funkcionalnoga i programskog umrežavanja
nja, okrugle stolove i izložbe.
Umjetnici premalo
interaktivno djeluju
Osnovna je ideja povezivanje
visokoobrazovnih ustanova
(ALU, UMAS te studij dizajna i
arhitekture na Arhitektonskom
fakultetu), javnih institucija u
kulturi (Muzej suvremene umjetnosti)
i organizacija civilnog
društva (Hrvatsko društvo likovnih
umjetnika) s ciljem dugoročnoga
funkcionalnoga i
programskog umrežavanja, koje
teži intenziviranju likovne scene
s naglaskom na pristup marginaliziranim
društvenim skupinama
i lokalnim zajednicama.
ALU Akademija
u hodu
istodobno će se pohranjivati podatci
o njihovim radovima u formi
pretraživog digitalnog arhiva
u kojem će biti tekstualni, vizualnimaterijal
i audiomaterijali.
Obrada podataka omogućit će
uvide u odnose između sustava
umjetničkog obrazovanja i tržišta
rada u Hrvatskoj.
Tako će se putem arhiva moći
pratiti broj umjetnika koji po završetku
studija živi od umjetničkog
rada, vrste neumjetničkih
poslova koje obavljaju, mjesta
na kojima izlažu, broj umjetnika
'Namjera nam je bila osmisliti
koncept svojevrsne baze podataka,
s podatcima o studentima
i diplomantima ALU i UMAS-a te
integriranog sustava za njihovo
praćenje po završetku studija',
objašnjavaju nam s Akademije
likovnih umjetnosti
Prvi cilj je intenziviranje međufakultetske
suradnje srodnih
umjetničkih studija ALU te Studija
dizajna i arhitekture Arhitektonskog
fakulteta. Nastavnici
Prvi cilj je intenziviranje
međufakultetske suradnje
srodnih umjetničkih studija ALU
te Studija dizajna i arhitekture
Arhitektonskog fakulteta
koji odlazi iz Hrvatske te umjetničke
produkcije, odnosno digitalizirani
umjetnički radovi.
Projekt "Akademija u hodu"
sastoji se od više elemenata, a
izrada digitalnog arhiva samo je
jedan od njih. ALU i UMAS projektom
su povećali kvalitetu suradnje
s drugim institucijama,
muzejima, stručnim udruženjima,
umjetničkim akademijama,
ali i uspostavili suradnju s
privatnim stručnim učilištem i
dokazali da se, kako kažu, "artificijelne
razlike" koje su se godinama
nametale između sveučilišnih
i stručnih studija zaista
besmislene.
Projekt se provodi i financira
uz veliku potporu u sklopu
natječaja Europskog socijalnog
fonda Provedba Hrvatskog kvalifikacijskog
okvira na razini visokog
obrazovanja.
i studenti projektom su uspostavili
izravnu suradnju s kolegama
srodnih umjetničkih studija
i mentorima iz gospodarstva.
Mentori iz gospodarstva iz srodnih
umjetničkih područja (arhitekture,
dizajna) u sklopu zajedničkog
istraživačkog projekta
zajedno s profesorima s ALU
mentorirali su studentski rad te
osmislili, organizirali i provodili
radionice i predavanja u sklopu
kojih su studenti razvijali idejni
projekt mobilnog multifunkcionalnog
objekta.
Prototip tog mobilnog multifunkcionalnog
objekta počeo
se izravno koristiti za prezentacijske
aktivnosti, predavanja,
ALU i UMAS stvaraju studente
onim što ostaje kad znanje isp
Stvoren je pritisak na
oblikovanje tržišta, stvaraju
studente koji sami govore
društvu koliko je slikar
važan, obrazuju publiku
Tekst: Petra Orešković
Umjetničko obrazovanje
u Hrvatskoj uvijek je na
margini iako imamo zaista
odličnih akademija i izvrsnih
umjetnika, istaknuo je ravnatelj
Škole primijenjene umjetnosti
Filip Pintarić na završnoj konferenciji
projekta "Akademija u
hodu".
"U školi radimo prema programu
iz '92", upozorio je ravnatelj
i upozorio na važnost onoga što
je Akademija likovnih umjetnosti
učinila - izradila strateške dokumente
Standarda zanimanja i
Standarda kvalifikacija za zanimanje
slikar/slikarica.
"To je definitivno jedno od
važnijih dostignuća projekta jer
će dugoročno unaprijediti profesiju",
rekao je voditelj projekta
Ivan Skvrce.
Na konferenciji je zaključeno
da su donijete strategije dobra
podloga za dalje i da su, što je
najvažnije, vrlo lako provedive.
"Neće dokumenti završiti u ladici",
rekao je Skvrce pa šaljivo
dobacio "pa za prvu ruku, bit će
okrugle stolove, rad radnih skupina,
prezentacije i konferencije
još prije kraja projekta.
Slikarski odsjek ALU time teži
promijeniti sadašnje stanje da
likovni umjetnici nisu dovoljno
prisutni u edukativnim, izlagačkim,
interaktivnim oblicima
umjetničkog djelovanja u društvu,
pogotovo u odnosu prema
marginalnim društvenim zajednicama
i skupinama, objašnjavaju
voditelji projekta.
Centralizirana umjetnost
Naime, usprkos tome što je u
posljednjih 20 godina otvoreno
više umjetničkih studijskih
programa, problem prisutnosti
likovnih umjetnika u javnom
životu i dalje je ostao vezan isključivo
uz lokalnu akademsku
zajednicu i srodne muzejske in-
Akademija u hodu
na zidu". Kako su upozorili panelisti,
hrvatski sustav obrazovanja
temelji se na mnogo znanja
i informacija koje studenti
krcaju u sebe, a ono što ostaje je,
kako bi rekli Nijemci "Die Bildung".
"Bildung" su procesi i rezultati
koji se razlikuju od znanja,
to je "ono što ostaje kad se
znanje zaboravi". Upravo to žele
oblikovati kod svojih studenata.
'U školi radimo prema programu
iz '92', upozorio je ravnatelj i
upozorio na važnost onoga što
je Akademija likovnih umjetnosti
učinila - izradila strateške
dokumente Standarda zanimanja
i Standarda kvalifikacija za
zanimanje slikar/slikarica
Projekt provedbe HKO-a na razini visokog obrazovanja "Akademija u hodu" (03.1.1.03.0033) Akademije likovnih umjetnosti, Sveučilišta u Zagrebu je sufinancirala Europska unija iz Europskog Socijalnog fonda (2019.-2022.).
ALU
BROJ 70, ožujak 2022.
Društvo 7
stitucije koncentrirane u desetak
najvećih gradskih središta
u Hrvatskoj, smatraju u ALU-a.
Ističu da populacija treće životne
dobi nema pristup recentnoj
umjetničkoj likovnoj produkciji
i edukaciji, a izradom
mobilnog multifunkcionalnog
objekta i njegovim trajnim korištenjem
smanjuju se komunikacijske
barijere i pristup likovnim
umjetničkim sadržajima: izložbama,
radionicama usmjerenim
prema populaciji lokalnih
zajednica, iz ruralnih, nerazvijenih
krajeva ili pak osobama s
invaliditetom.
Izradom objekta koji nije invazivan
za okoliš jer je mobilan
i s minimalnim troškovima održavanja,
projekt pridonosi promicanju
načela dobrog upravljanja,
uključujući i suradnju s
civilnim društvom, javnim institucijama,
gospodarskim sektorom,
te, što je najvažnije, širenje
polja likovnih umjetnosti prema
tržištu rada i novim društvenim
skupinama.
s 'bildungom',
ari
"Ne stvaramo studenta koji će
napraviti sliku, stavit je u kutiju
s mašnom i poslati kupcu", istaknuli
su.
Razvijali su programe u skladu
s hrvatskim kvalifikacijskim
okvirom (HKO), a ideja je da sadržaj
tih kvalifikacija proizlazi iz
praktičnog djelovanja na tržištu,
ali ne na način da bude preslika
tržišta.
"Poslušalo se tržište rada i bivši
studente. Stvoren je pritisak
na oblikovanje tržišta, tako da
stvaramo studente koji sami govore
društvu koliko je slikar važan,
obrazuju publiku", istaknuli
su. Zaključili su da je HKO dobar
iskorak i u struku donosi boljitak.
PARTNERSTVO NA PROJEKTU
Tanka linija etike Iako je u 2022. nestala 41 osoba, Perišev slučaj jedini se sustavno pratio
Mediji su prešli granicu u
izvještavanju o Mateju
Tekst: Nikolina Orešković,
Petra Orešković
U
protekla tri mjeseca u
Hrvatskoj nestala je 41
osoba. Mediji su aktivno
pratili odnosno prate
samo jedan slučaj - onaj Mateja
Periša. Mladića koji je uoči
Nove godine nestao u Beogradu
i od tada mu se gubi svaki trag.
Mediji su odmah nakon nestanka
otišli u Beograd i slučaj pratili s
mjesta događaja.
Javnost je postala upoznata s
različitim aspektima Matejeva
života do te mjere da se njegovu
učiteljicu ispitivalo o tome kakav
je učenik bio. A objavljivale
su se i neslužbene i neprovjerene
informacije. Čitali smo i slušali
da su "vjerojatno sva sedmorica
konzumirala drogu". Isplivala je i
lažna intimna snimka s dvije djevojke,
a nestalog se predstavljalo
i kao prijatelja Filipa Zavadlava,
osuđenog na 40 godina zatvora
zbog ubojstava.
'Sočna priča'
"Zovem 'sindrom laboratorijskog
štakora' kad urednici reagiraju
na podražaje koji im signaliziraju
'sočnu' priču. Ključne riječi
ovdje su - mladić iz Hrvatske, Srbija,
Nova godina", objašnjava
Saša Leković, istraživački novinar
koji se bavio istraživanjem
nestalih osoba i trgovanja ljudima.
Leković kaže da su mediji zapravo
rijetko zainteresirani za
objavljivanje informacija o nestanku
neke osobe, iako u potrazi
može uvelike pomoći ako se
objavi fotografija, osnovne informacije
o nestaloj osobi te okolnosti
nestanka. U ovom je slučaju,
smatra, "okidač" za medijsko
praćenje slučaja bilo to što je riječ
o mladiću iz Hrvatske koji je nestao
u Srbiji.
Profesorica Novinarske etike,
Gordana Vilović ističe da nestanci
jesu tema javnog interesa i da
novinari o tome trebaju izvještavati.
"Pitanje je samo kako i u kojoj
mjeri", ističe Vilović.
Predsjednik Hrvatskog novinarskog
društva Hrvoje Zovko
slaže se s Lekovićem da se mnogi
nestanci medijski ne prate, ali
ističe da to ne znači da ih mediji
ne žele objaviti ili ih namjerno
ignoriraju nego presuđuju okolnosti.
Smatra da je nestanak Mateja
Periša i medijima i javnosti
zanimljiv zbog "priče Matejeva
oca, topline koja je iz njega isijavala
unatoč strašnoj drami koju
proživljava i koji je osvojio srca
Milan Maricic/aTaiMaGes/PiXsell
PiXsell
Profesorica Gordana Vilović ističe da je izneseno
mnogo detalja o Matejevu privatnom životu koji
ne mogu pomoći u istrazi te su tako prekršene
sve preporuke kako etično izvještavati
Hrvoje Zovko smatra da je nestanak Mateja Periša i medijima i javnosti zanimljiv
zbog priče Matejeva oca, topline koja je iz njega isijavala unatoč strašnoj drami
'Što je priča 'sočnija' i što
se dulje nastoji održati u
medijima to je više neetičkih
postupaka te objava koje nemaju
nikakvu informativnu
vrijednost', smatra novinar
Saša Leković
saša leković, istraživački novinar koji
se bavio istraživanjem nestalih osoba
i trgovanja ljudima
svih - ne samo u Hrvatskoj nego
u cijeloj regiji, zatim uključivanje
državnog vrha te policije obiju
država".
A upravo zbog toga, smatra
profesorica Vilović, ovaj slučaj
ima sve karakteristike vrijednosti
vijesti - riječ je o mladoj osobi
koja je za Novu godinu otišla
s prijateljima u Beograd, otac je
javna osoba (vaterpolski sudac) i
surađivao je s medijima, uključila
se i država pa su čak stručnjaci
iz Hrvatske otišli u Srbiju.
I najviše od svega, otac
'Ne znam mnogo o drugim nestalim
osobama u ovom trenutku, ali svakako
je nestanak Mateja Periša imao niz
elemenata za koji su urednici procijenili
da može više zanimati čitatelje
i gledatelje', ističe Gordana Vilović
je više od mjesec dana bio u Beogradu,
željno iščekujući vijesti o
nestanku sina.
Velik interes javnosti
"Ne znam mnogo o drugim nestalim
osobama u ovom trenutku,
ali svakako je nestanak Mateja
Periša imao niz elemenata
za koji su urednici procijenili da
može više zanimati čitatelje i gledatelje",
ističe Vilović. U slučajevima
poput ovoga, kada je medijski
interes ipak velik, svaki tekst
i svaki prilog moraju biti napravljen
tako da se poštuju etička načela
što podrazumijeva i poštivanje
Kodeksa časti hrvatskih
novinara, smatra Zovko.
Kodeks nalaže da se posebna
pozornost, obzirnost i odgovornost
zahtijeva pri izvještavanju
o samoubojstvima, nesrećama,
osobnim tragedijama, bolestima,
smrtnim slučajevima i nasilnim
djelima. Novinar treba izbjegavati
intervjuiranje i prikazivanje
osoba koje su izravno ili neizravno
pogođene tim događajima,
osim kada je riječ o iznimnom
javnom interesu. U tom je slučaju
novinar dužan voditi računa o
časti, ugledu i dostojanstvu osoba
o kojima izvještava.
Leković ističe da su u Matejevu
Gordana
Vilović,
profesorica
novinarske
etike na
Fakultetu
političkih
znanosti
slučaju mnogi mediji prešli granicu,
odnosno da u izvještavanju
nisu uvijek poštivali etička načela.
"Što je priča 'sočnija' i što se
dulje nastoji održati u medijima
to je više neetičkih postupaka te
objava koje nemaju nikakvu informativnu
vrijednost i umjesto
da pomažu prave štetu – i nestaloj
osobi i obitelji te čitavoj okolini",
smatra novinar. S njim se
slaže i Vilović koja ističe da je
izneseno mnogo detalja o njegovu
privatnom životu koji ne
mogu pomoći u istrazi te su tako
"prekršene sve preporuke kako
etično izvještavati".
Potrebi za čestim izbacivanjem
novih informacija svakako
je pridonio i velik interes javnosti
i pozornost koja se posvetila
nestanku, a predsjednica Sindikata
novinara Hrvatske Maja
Sever smatra da je ta pozornost
"jednostavno ljudska, no važno je
da novinari ostanu u profesionalnim
okvirima i ne prelaze granicu
koju je jasno odredio Kodeks
časti hrvatskih novinara".
Srpski tabloidi i laži
Budući da se sve odigralo u Srbiji,
nisu samo hrvatski mediji
upleteni u slučaj. Nestanak je zaokupio
i srpske medije, a tabloidi
koji tamo prevladavaju "počeli
su stvarati štetu", kaže profesorica
Vilović.
"Trebalo je svaki dan izaći s nečim
novim pa makar bilo neistina.
Lavina je krenula i nije se mogla
zaustaviti", smatra i nadodaje
da su onda i novinari koji su se
uključivali uživo pokušavali pri
svakom javljanju dati neki novi
element iz istrage da bi zadržali
pozornost javnosti.
Matejev slučaj nije presedan,
još je nekoliko puta u posljednjih
20-ak godina nestanak neke osobe
pobudio interes medija, a posljedično
i javnosti. Svi sugovornici
sjećaju se nestanka Antonije
Bilić, koji je završio tragično, a
predsjednik HND-a navodi i slučaj
Anđele Bešlić kada su mediji
također mnogo izvještavali.
Zovko ističe da javnost ne bi
trebalo zanimati više od tijeka
same istrage, a svi detalji o privatnom
životu "prelaze granice
dobrog ukusa".
"Novinari, novinarke, urednice
i urednici trebaju voditi računa
da svojim izvještavanjem ne povrijede
ničije dostojanstvo. Uvijek
se u takvim situacijama moramo
i sami zapitati: kako bismo
se mi osjećali da se nama to dogodi",
apelira predsjednik HND-a.
8 Reportaža
BROJ 70, ožujak 2022.
Bez kondicije na Sljeme Troje prijatelja koji ne vježbaju odlučili su se upustiti u 'avanturu' planinarenja
Tekst: Lana Belavić
Foto: Josip Mikačić/ Global
Znaš da na poslu stalno
trčim po bolničkom
odjelu, odgovara mi
prijateljica Vanja dok
razglabamo o tome kada je posljednji
put neka od nas vježbala.
Subota je ujutro. Tena, Vanja
i ja nalazimo se na zagrebačkom
Glavnom kolodvoru. Nekima je
ovo samo još jedna obična subota,
no nama nije. Prijateljice smo
godinama, a povezuje nas i to što
uopće nismo fizički aktivne. Ne
treniramo često, a shopping je
jedina kardiovježba koju priznajemo.
Pao je dogovor. Idemo na
svoju prvu planinarsku pješačku
turu. Na Sljeme.
Na tramvajskoj stanici čekamo
nekoliko minuta, uzbuđenje raste,
napokon dolazi "četvorka".
Vozimo se nekoliko stanica i izlazimo
na Draškovićevoj. Presjedamo
na "četrnaesticu" i vozimo
se do Mihaljevca. Pomaže nam
navigacija - već smo godinama
u Zagrebu, a još ne znamo kako
do Sljemena. Iz "četrnaestice"
u "petnaesticu" i eto nas podno
Sljemena. Za oko nam "zapinje"
prva postaja sljemenske žičare.
"Do vrha se penjemo žičarom,
zar ne?", smije se Vanja.
'Ima li prečica?'
Žičaru ostavljamo iza sebe pa
dolazimo pred svoju polazišnu
točku - Tunel Sljeme. Vanja i
Tena već sjede na prvoj klupi na
koju smo naišle da bi odmorile
noge do polaska.
"Nikada nisam bila na Sljemenu",
govori Tena, još puna energije.
U tom trenutku dolazi i ostatak
ekipe. Josip Mikačić i Nika
Fet odlučili su pridružiti nam se
i okušati se u subotnjem planinarenju.
Krećemo na našu prvu
zajedničku planinarsku turu.
Dolazi i profesor s Fakulteta političkih
znanosti Gordan Janković
koji predaje tjelesni. Veselo nam
maše. Upravo je završio svoje subotnje
planinarsko pješačenje.
Gledamo ga s nadom da ćemo
tako veseli biti i mi kada dođemo
do vrha.
"Ima li kakva prečica do gore?",
prvo je pitanje koje u glas postavljamo
Jankoviću. Prečica postoji,
odgovara, no onda je put strm.
Umiruje nas riječima da se ne
brinemo jer problema tijekom
uspona sigurno nećemo imati.
Ali. Uvijek postoji "ali". Jedino
što bi moglo izazivati teškoće
je - blato. U našem slučaju to je
ono što će sigurno izazvati mali
problem jer smo svi nadobudno,
osim Vanje, za planinarenje odabrali
bijele tenisice.
"Uspon nije koncipiran kao
utrka, odredite tempo koji vam
najbolje odgovara. Ako je potrebno
zastanite i predahnite", ohrabruje
nas Janković.
Blato, bijele tenisice
i put bez prečaca
Prijateljice smo godinama, dosta smo slične, a povezuje nas i to što
uopće nismo fizički aktivne, ne treniramo često, a shopping je jedina
kardiovježba koju priznajemo
Nakon sata hoda, sve nas polako počinje obuzimati vrućina
Na pitanje znamo li put do
gore, pogledamo se i nasmijemo.
Nasmije se i profesor pa nam strpljivo
objašnjava kojim putem
trebamo ići. Riječ je o stazi niske
zahtjevnosti, ističe, i time izaziva
oduševljenje. Niska zahtjevnost
znači mali napor, tješimo se.
Prvih pola sata savršeno prolazi.
Uhvatili smo ritam koji svima
odgovara. Prvi dio staze je ravan,
na svu sreću. No prebrzo smo se
razveselili. Dolaze i prvi lagani
usponi. Prolazimo šumom, a nedaleko
od nas vidi se nizbrdica.
"To samo znači da ćemo se
opet morati penjati", zaključuje
već polako zadihana Nika. Skida
jaknu jer se ugrijala i
već joj polako postaje
vruće.
"Gore ima
štrukla", izgovara
Vanja uzbuđeno
svoju
mantru koja joj
'Uspon nije koncipiran
kao utrka,
odredite tempo koji
vam najbolje odgovara.
Ako je potrebno, zastanite
i predahnite', ohrabruje
nas profesor
Janković
daje motivaciju da nastavi put.
Motivira i nas. "Eto ti, Vanja,
pa ti nemoj vježbati", gunđa si u
bradu nakon 40 minuta. Sunce
polako počinje izlaziti, a mi susrećemo
još nekoliko osoba koje
su subotu, baš kao i mi, odlučile
provesti u prirodi. "Bok, bok",
pozdravljaju nas prolaznici na
što se svi se čudno pogledamo.
'Bacit ću se dolje, laži mi'
"Je l' on to upravo nas pozdravio?",
zbunjeno pita Vanja.
To je nekakav planinarski bonton,
objašnjava joj Nika. Mama
joj je objasnila da se tako inače
pozdravljaju ljudi na planinarenju
bez obzira na to što se
ne poznaju. Moramo
izgledati kao profići,
a prva lekcija
planinarenja je
svladana - pozdravljanje
nepoznatih
ljudi je
Radi se o stazi niske zahtjevnosti, naglašava Janković, i time izaziva oduševljenje
JOSIP MIKAčIć/ GLOBAL
'Odite vi, dostići ću vas na
nekom ravnijem dijelu', smije
se Nika na što zastanemo
i kolektivno puni uzbuđenja
motiviramo Niku da nastavi
obvezno. Noge više nisu toliko lagane
kao što su bile u prvih pola
sata, ali svi, i dalje, imamo osmijeh
na licu. Sigurno zbog štrukla
koje nas čekaju na vrhu.
"Odite vi, dostići ću vas na nekom
ravnijem dijelu", smije se
Nika. Ipak, malo zastanemo i kolektivno
puni uzbuđenja motiviramo
Niku da nastavi. Možda se
zaljubimo u planinarenje nakon
ovoga, prokomentiram na glas,
na što se svi kiselo nasmiju.
Nakon sata hoda sve nas polako
počinje obuzimati vrućina.
Staza je sad već puna blata, a motivacija
počinje opadati. Ni pomisao
na štrukle ne pomaže.
"Nemoj mi samo reći da imamo
još sat hoda, bacit ću se dolje,
radije mi laži", smije se uzdihana
Nika.
Prisjećamo se profesorovih riječi
- posustajanje pred prvom
preprekom nije opcija. Nailazimo
na drvenu nadstrešnicu za
odmor koji bi svima godio. Dolazimo
do nje pa ostajemo vidno
razočarani. Ništa od odmora
- drugi planinari zauzeli su sve
klupe. Nastavljamo s hodom, a
odmor odgađamo.
JOSIP MIKAčIć/GLOBAL
"Gledaj njega, njemu ništa
nije", tiho komentira Vanja, dok
očima pokazuje na Josipa na što
se Tena i Nika smiju. Mijenja
temu pa nas upozorava da nismo
ni svjesne koliko će nas sutra boljeti
noge. Teni hitno trebaju cigarete
i kava. Na njezinu sreću,
nailazimo na klupe.
Sjedimo u tišini, skupljamo
snagu za dalje. Ubrzo tišinu prekida
razgovor o onome što svakoga
oraspoloži - hrani. Nika razočarano
govori da nije ponijela
ništa za jesti, ali ipak odluči pretražiti
torbu i nalazi čokoladicu.
"Koliko je ovo staro?", zapita
se Nika pri prvom grizu čokoladice.
Glad polako osjeća i Josip koji
se nada da ga kod kuće čeka dobar
ručak. "Mogao bih pojesti cijeli
frižider", priznaje Josip. Druga
lekcija planinarenja svladana
- hrana je obvezna. Počinjemo
osjećati hladnoću što je znak da
smo se dovoljno odmorili i da je
vrijeme da nastavimo uspon.
"Gore ima i piva", motivira nas
Josip i izaziva oduševljenje. Entuzijastično
krećemo. Još samo
pola sata.
Velikih 13.000 koraka
Sada dolazi najgori dio puta,
govori Josip. Na strmom smo dijelu
šume, a blato na stazi nimalo
ne pomaže.
"Kada dođemo gore, do busa
imamo još pet minuta", govori
nam Josip što nas čeka na kraju.
Ili ipak ne. To je ono što Tena,
Vanja i ja želimo. Zapravo, još
je penjanja. Razočarane smo i
umorne. Već počinjemo razmišljati
o tome kako ćemo se vratiti.
Dvije su opcije, ili bus ili žičara -
pješačenje ne dolazi u obzir.
Još malo jadanja i dižemo pogled.
Napokon smo na vrhu.
Nakon nešto više od dva sata i
13.000 koraka dolazimo do planinarskog
doma. Uzbuđeno se
grlimo, a sav umor odjednom
nestaje. Raspoloženje nam se u
trenutku popravi. Sreća se osjeti
u zraku, iako ni sami nismo
sigurni zbog čega - dolaska do
vrha ili skorog sjedanja u autobus.
Odmaramo se nekoliko minuta.
Iako su štrukle bile glavna
motivacija da dođemo do vrha,
na Vanjino razočaranje odlučujemo
ih odgoditi za neki drugi put.
Umorni i promrzlih noseva jedva
čekamo spustiti se u Zagreb i pošto-poto
sjesti u topli kafić. Skupljamo
snage jer je ispred nas
još nekoliko minuta penjanja, ali
ovaj put do autobusne stanice.
Više i ne razgovaramo međusobno
- uživamo u tišini i u svojim
mislima. Ponovno osjećamo
ruke, a svu hladnoću postupno
zamjenjuje toplina busa. Nevjerojatno,
ali - počinju dogovori za
sljedeće planinarenje. Da, sljedeće.
Ni nama nije jasno kako je
došlo do toga - je li to bilo stvarno
ili samo trenutak nakon uspjeha.
BROJ 70, ožujak 2022.
Intervju 9
O MENTALNOM ZDRAVLJU STUDENATA, STRESU ZBOG ISPITA, ALI I RATA
Većina studenata i ne zna ima
li njihov fakultet psihološko
savjetovalište ili ne
Lovro Pendić, predsjednik
Odbora za
promicanje psihološkog
zdravlja,
ističe da je glavni
glavni cilj Odbora
edukacija studenata o psihološkom
zdravlju i destigmatizacija
traženja psihološke pomoći, a
sve u svrhu poboljšanja psihološkog
zdravlja na Sveučilištu
u Zagrebu. Psihološka podrška
studentima jedna je od ključnih
stavki Plana rada Studentskog
zbora Sveučilišta u Zagrebu te
su upravo zato osnovali Odbor.
U svojim počecima, proveli su
anketu o psihološkom zdravlju
studenata UNIZG-a, na koju je
odgovorilo 5103 studenata.
◼ Koliko studenti znaju o psihološkom
zdravlju i načinima
na koje se ono može poboljšati?
Zanimljivo je na našem Sveučilištu
to što postoji jako mnogo
udruga koje se bave mentalnim
zdravljem i postoji mnogo projekata
koji se već bave edukacijom
i radionicama, ali najčešće takvi
projekti privlače studente koji
su već uvelike upućeni u mentalno
zdravlje i koji se žele dodatno
informirati. Upravo zbog toga se
unutar Studentskog zbora pojavila
ideja da se osnuje odbor koji
će se baviti isključivo mentalnim
zdravljem. Naša poanta i naš cilj
jest da proširimo znanje o studentskom
zdravlju cijeloj studentskoj
populaciji, pa i šire.
Na pitanje koliko su generalno
upućeni studenti, možemo se
referirati na jedan podatak iz
naše ankete gdje oko 60 posto
studenata nije znalo ima li njihova
sastavnica uopće psihološko
savjetovalište ili ne.
◼ Što je bio glavni pokretač za
osnivanje Odbora?
Mentalno me zdravlje oduvijek
zanima i oduvijek sam se htio baviti
time. U sklopu Studentskog
zbora Sveučilišta u Zagrebu postoji
već Zdravo sveučilište, odbor
koji se bavi zdravljem studenata
na Sveučilištu. Javila mi
se potreba da se bavim isključivo
mentalnim zdravljem. Mogao
sam to učiniti putem Zdravog
sveučilišta, ali oni imaju daleko
veće i šire ciljeve te sam htio
da se baš fokusiramo na mentalno
zdravlje pa su me sadašnji
predsjednik i potpredsjednica
Studentskog zbora podržali i
'Stalo mi je do toga da ljudi budu svjesni da oni nisu obilježeni
time ako imaju neku tegobu i da svi ljudi pate od određene
razine mentalne tegobe', objašnjava Lovro Pendić
tako je stvorena ideja o osnivanju
Odbora za promicanje psihološkog
zdravlja. Naime, smo svi
imali prigodu vidjeti kako okolni
faktori utječu na naše mentalno
zdravlje, od potresa do pandemije,
no važno je istaknuti da problemi
mentalnog zdravlja postoje
i prije toga, postojat će i nakon
toga, i smatram da je važno da
studenti znaju
da na razini
cijelog
Sveučilišta
postoji
neko
univerzalno
tijelo,
neki odbor
koji se bavi
isključivo time i
kojima se studenti
mogu obratiti sa
svakakvim
LOVRO PENDIć
Razgovarala: Anamarija Mujanović
'Uistinu nije
zdravo da
studenti,
na primjer,
imaju ispitni
rok i mjesec
dana
unaprijed
se stalno
bude s
velikom
anksioznošću',
pojašnjava
Lovro
informacijama o edukaciji ili savjetovanju.
Važno je istaknuti da
mi ne pružamo savjetovanje, ali
mi možemo usmjeriti studente
gdje mogu potražiti pomoć.
◼ Kome se studenti trebaju
obratiti kada žele psihološku
pomoć, izravno vama?
Trenutačno djelujemo primarno
preko društvenih mreža jer
smo u infantilnoj fazi. Osnovani
smo prije nekoliko mjeseci i trenutačno
smo u izgradnji, dizajnu
te smo najaktivniji na društvenim
mrežama, no uskoro ćemo
objaviti popis savjetovališta, terapeuta
i udruga gdje studenti
i svi ostali mogu potražiti psihološku
podršku. Također ćemo
objaviti koje sve sastavnice Sveučilišta
u Zagrebu imaju psihološko
savjetovalište. Važno je
istaknuti da tu postoji određena
potreba da se na razini Sveučilišta
osnuje nešto veće, barem
neko savjetovalište koje
će podmiriti određeni
broj studenata gdje
se ljudi mogu javiti
bez obzira s koje
sastavnice oni dolaze,
jer od 11 sastavnica
koje
imaju savjetovalište
ono
je više-manje
rezervirano
samo
za studente tih
studija.
◼
razbiti
Kako
tabu
oko psihološkog
zdravlja?
Potpuno je normalno
i zdravo da osoba bude nepovjerljiva
prema drugoj osobi
kad su u pitanju osobni
problemi, ali način na koji
mi možemo maknuti tu stigmu
jest edukacija studenata.
Moramo maknuti
stigmu da su psihološke
tegobe nešto strašno i
da zahvaćaju samo teške
psihijatrijske bolesnike
te da je osoba
društve-
označena
odmah
no
ako ima neku tegobu mentalnog
zdravlja. Tegoba mentalnog
zdravlja može biti kontinuirani
stres koji netko doživljava u nekom
razdoblju. Uistinu nije zdravo
da studenti, na primjer, imaju
ispitni rok i mjesec dana unaprijed
se stalno bude s velikom anksioznošću.
Ne moraju svi studenti
potražiti psihološku pomoć
nekog stručnjaka, možda je nekima
samo potrebna edukacija
kako se lakše nositi sa stresom i
što napraviti.
Također, u vezi s onim "meni
je bed pričati s nekim koga ne
poznajem", svi se zainteresirani
mogu slobodno javiti nama
na Instagram, mogu se javiti i na
mail i mi ćemo im odgovoriti. Ne
uzimamo ničije podatke bez obzira
na to tko nam je poslao poruku
te jamčimo potpunu anonimnost
te osobe te da ćemo je usmjeriti u
prave ruke ili joj barem dati neke
riječi podrške.
◼ Studenti se trenutačno prvi
put susreću s ratom u svojoj
blizini. Riječ je uglavnom o generaciji
čiji su roditelji prošli
Domovinski rat, koliko iskustva
i traume roditelja utječu
na psihu djece?
Svakodnevna neizvjesnost o
tome što je sljedeće uzrokuje
određenu razinu anksioznosti, ali
ono što je važno istaknuti jest da
smo na kraju krajeva svi u ovome
zajedno. U sklopu Odbora za promicanje
psihološkog zdravlja na
našoj stranici na Instagramu napravili
smo objavu koja objašnjava
kako se lakše nositi u ovakvim
okolnostima, te jedino što mogu
reći je da nam se ljudi uvijek
mogu obratiti te ćemo mi uvijek
biti tu da "uskočimo" u pomoć.
Osobno nisam vidio neki prevelik
utjecaj starije populacije na
mlađu. Znam da su mnogi roditelji
zabrinuti zbog ratnih okolnosti,
no i tu su stajališta različita.
Postoji strana koja zna biti
dosta zabrinuta i ekstremna te
počinju odmah misliti na najgori
mogući scenarij jer im se vraćaju
loša sjećanja i traume koje
su proživjeli prije 30-ak godina.
S druge strane imamo dio populacije
koja se pomirila s ratom,
svjesna je toga što se dogodilo te
se naučila na mirniji način nositi
s ovako stresnim geopolitičkim
okolnostima, a to nam može dati
osjećaj mira i uvjeriti nas da će na
kraju sve opet biti stabilno.
Lovro Pendić Predsjednik Odbora za promicanje psihološkog zdravlja
10 Svijet
BROJ 70, ožujak 2022.
Izbjeglička kriza Više od tri milijuna ljudi napustilo ratom pogođenu Ukrajinu
Najviše dolaze žene i djeca, koji su
mnogo osjetljiviji na diskriminaciju
Tekst: Benjamin Mihoci
Više od tri milijuna
izbjeglica napustilo
je Ukrajinu otkako je
Rusija na nju izvršila
invaziju potkraj veljače, prema
podatcima Ujedinjenih naroda.
Gotovo dvije trećine njih
otišle su u Poljsku dok su ostali
pobjegli u druge susjedne zemlje:
Rumunjsku, Moldaviju,
Mađarsku, Slovačku, ali i Rusiju.
U trenutku pisanja ovog
članka, u Hrvatsku ih je došlo
nešto više od 7000.
Rat u Ukrajini mnogi su nazvali
najvećim sukobom u Europi
od Drugog svjetskog rata.
Izbio je nekoliko dana nakon
što je ruski predsjednik Vladimir
Putin priznao separatističke
republike Donjeck i Lugansk
na istoku Ukrajine, koje od
2014. nisu pod kontrolom Kijeva.
Većina svjetskih država
osudila je rusku invaziju, a zapadne
su zemlje Rusiji uvele
sankcije.
Ekonomski oportunizam
Premda je gotovo dva milijuna
ljudi došlo u Poljsku, većina
njih nastavlja put u druge zemlje
Europske unije. Povjerenik
Europske komisije za zapošljavanje
i socijalna prava
Nicolas Schmit poručio je da
je namjera Unije integrirati
izbjeglice u tržište rada i ohrabrio
je zemlje članice da ih zapošljavaju.
Profesor Filozofskog fakulteta
Drago Župarić-Iljić, čije
je područje istraživanja sociologija
migracija, kazao je kako
se može očekivati da će, neovisno
o ishodu rata, dio izbjeglica
koji je pristigao u europske
zemlje tamo nastojati i ostati.
"Drugo je pitanje hoće li im
te zemlje taj ostanak i dopustiti
jer je trenutačno aktiviran
pravni mehanizam privremene
zaštite koja se odobrava na
godinu dana, a najdulje na tri
godine", dodao je Župarić-Iljić.
Neke države mogu razmišljati
na "ekonomski pragmatičan" i
"oportunistički" način da svoje
demografske praznine i ekonomske
probleme nedostatka
radne snage popune novopridošlim
izbjeglicama, smatra
Župarić-Iljić.
"Stoga će vrlo vjerojatno biti
blaže u pristupu, odnosno na
druge načine rješavati njihova
pitanja trajnijeg boravka i
rada. Sigurno je s jedne strane
ovo humanitarna praksa, a
UNSPLASH
'Ovo je drugi najveći izbjeglički val od Drugog svjetskog rata, a broj izbjeglica će samo rasti',
smatra profesor Fakulteta političkih znanosti Siniša Tatalović
Unutar same Ukrajine raseljeno je približno dva milijuna ljudi
s druge pozicija socijalnog inženjeringa
gdje tuđa nevolja
nekima pomaže u nošenju s
vlastitim izazovima i nedostatcima",
dodao je.
Nema sigurnosnih rizika
Osim tri milijuna ljudi koji
su pobjegli iz Ukrajine, unutar
same zemlje prisilno je raseljeno
još gotovo dva milijuna
stanovnika. Agencija UN-a
za izbjeglice procijenila je da će
12 milijuna ljudi biti potrebna
pomoć u Ukrajini.
Da je očekivano da će broj
izbjeglica i dalje rasti, smatra
profesor Fakulteta političkih
znanosti Siniša Tatalović, koji
je rekao da će ovo biti "najveći
izbjeglički val nakon Drugog
'Ovdje je riječ o vrlo bliskim
narodima i vrlo bliskim
identitetima. Tu postoji
veliki broj rodbinskih veza.
To je jedna potpuno drukčija
situacija', kazao je profesor
Siniša Tatalović
svjetskog rata", što će biti veoma
izazovno za Europu.
"Tu je riječ o sasvim drugoj
strukturi izbjeglica nego kad su
s Bliskog istoka dolazili uglavnom
mladi muškarci, i tada
je bilo malo žena i djece. Sad
imamo potpuno obratnu situ-
aciju. Ta je populacija mnogo
osjetljivija na različite vrste
diskriminacije i nekih negativnih
stvari koje bi im se mogle
događati s obzirom na njihovu
ranjivosti", kazao je Tatalović.
Poručio je da sigurnosnih rizika
u ovoj izbjegličkoj krizi
nema, nego da je riječ o "čisto
humanitarnom pitanju", odnosno
da je riječ o ljudima koji
su protjerani s područja na kojima
su mirno živjeli.
"Oni nisu krivi za to što im
se dogodilo. Oni u tom smislu
imaju formalno pravni status
izbjeglica, koji nisu migranti
koji su otišli svojom voljom,
nego su protjerani. Stoga moraju
uživati sva prava koja proizlaze
iz međunarodnih dokumenata
kojima se regulira
status izbjeglica", objasnio je
profesor Tatalović.
'Ovime se
uglavnom
potvrđuje
stav političkih
elita kako su
drugi profili
raseljenih
zapravo
nepoželjni',
istaknuo je
Župarić-Iljić
Poželjni i nepoželjni
Mađarska je primila gotovo
300.000 izbjeglica iz Ukrajine,
što je znatno različita politika
od one tijekom izbjegličke
krize 2015. kada je ta zemlja na
svoje granice postavila bodljikavu
žicu. Profesor Tatalović
to je objasnio činjenicom da se
tada radilo o drugoj vrsti migranata.
"Ovdje je riječ o vrlo bliskim
narodima i vrlo bliskim identitetima.
Tu postoji mnogo rodbinskih
veza. To je jedna potpuno
drukčija situacija", kazao
je Tatalović i poručio da je
upravo zato europska javnost
mnogo više "senzibilizirana"
za te ljude.
Profesor Župarić-Iljić pozdravio
je spremnost da se
prime ukrajinske izbjeglice
i istaknuo da EU-ove države
ukrajinske izbjeglice doživljavaju
kao "naše, europske, poznate".
Dodao je i da zastrašuje
i pomisao "možda danas oni,
sutra mi?".
"Ovime se uglavnom potvrđuje
stav političkih elita kako
su drugi profili raseljenih zapravo
nepoželjni. Time se i
opet perpetuira na globalnoj
razini uspostavljena hijerarhija
unutar migracijskog i azilnog
režima po kojoj su neke
izbjeglice poželjne dok su druge
nepoželjne, nevjerodostojne,
ugrožavajuće", kazao je Župarić-Iljić.
Podsjetio je na mnoge Sirijce,
Iračane, Afganistance i druge
koji su zapeli na granicama
Schengena "s kojih ih se tjera
i nasilno odbija". "Nadajmo se
da sukob neće toliko dugo potrajati
i da će se unutar tog vremenskog
intervala steći preduvjeti
za siguran, održiv i trajan
povratak za one koji to dobrovoljno
odaberu", zaključio je
Župarić-Iljić.
BROJ 70, ožujak 2022.
Karijera 11
Rad od kuće Fenomen masovnih otkaza 'preispituje' udobnost kućnog ureda
Tekst: Katja Knežević
Ustajanje pet minuta
prije početka radnog
vremena. Obuvanje
papuča i umatanje u
najudobniji kućni ogrtač. Gutljaj
prve jutarnje kave uz zvukove
perilice suđa i miris svježe
oprane odjeće koja se suši
na sušilu. Radni dan službeno
može početi. Tako je izgledala
svakodnevica dijela radnika
koji su prije dvije godine urede,
predavaonice, redakcije i
ostala "klasična" radna mjesta
zamijenili sa svoja četiri zida.
Ipak, tople papuče i ugođaj
doma ne znače ujedno i kvalitetno
radno okruženje.
"Kućna atmosfera za mene je
često demotivirajuća jer kada
radim u pidžami i papučama
kao da ne radim", rekao je Dario
Topić, student i novinar Večernjeg
lista koji od prvog radnog
dana na toj poziciji radi od
kuće.
Ipak, dodao je da rad od kuće
za sobom donosi brojne prednosti,
a upravo bi to mogao
biti jedan od razloga zbog kojeg
povratak na klasično radno
mjesto u vrijeme kada koronavirus
postaje općeprihvaćena
stvarnost ne sjeda najbolje baš
svim radnicima.
Nemaju svi mogućnosti
raditi od kuće
Iako bi zdravorazumski u
koronakrizi potražnja za poslovima
trebala bujati, podaci
iz SAD-a, a koje su prenijeli
i hrvatski mediji, govore o
fenomenu masovnih otkaza.
Naime, ondje je u studenome
prošle godine otkaz dalo rekordnih
4,5 milijuna ljudi. Dr.
sc. Mitja Ružojčić s Odsjeka za
psihologiju rada i ergonomiju
Filozofskog fakulteta u Zagrebu
objasnio je da je u početku
prelazak na taj tip rada
bio svojevrstan šok. Ipak, čini
se da su se radnici, unatoč svemu,
relativno brzo prilagodili i
shvatili da bi i nakon pandemije
željeli barem djelomično raditi
od kuće.
"Promjene vezane uz pandemiju
temeljito su promijenile
odnos radnika prema poslu i
dovele su do većeg vrednovanja
fleksibilnosti i stupnja autonomije
koji radnici mogu dobiti
od posla te boljeg balansa
između privatnoga i poslovnoga.
Pitanje je jesu li to shvatili i
poslodavci, koji su ipak navikli
na veći stupanj kontrole nad
radnicima", naveo je Ružojčić.
Dodao je da upravo taj nesrazmjer
između želja zaposlenika
i poslodavaca može biti
jedan od uzroka masovnih otkaza
koji su se počeli događati
prije svega u SAD-u, ali i ostatku
svijeta. U istraživanju koje
'Kad radim u
pidžami i papučama
kao da ne radim'
Nesrazmjer između želja zaposlenika i poslodavaca može biti jedan od
uzroka otkaza koji su se počeli događati u SAD-u, ali i ostatku svijeta
'Nisam ljubitelj rada od kuće
jer ubija radnu atmosferu',
ustvrdio je student i novinar
Večernjeg lista Dario Topić
je bilo posvećeno godini dana
rada u pandemiji, odnosno,
rada od kuće, a koje je proveo
s kolegama sa spomenutog
Odsjeka, potvrdilo je da takva
praksa, ako se uzme u obzir
stajalište radnika, nije superiornija
klasičnom radu iz ureda.
"Na primjer, imate ljude s
malom djecom koji možda nemaju
dobre uvjete za rad od
kuće i kojima je rad iz ureda
olakšavao fokus na radne zadatke.
Osim toga, svakodnevni
odlazak na posao omogućava
nam i neformalnije oblike druženja
i razgovora s osobama
izvan našeg kućanstva", piše u
tekstu istraživanja.
Slično misli i dr. sc. Jasminka
Lažnjak, redovita profesorica
s Odsjeka za sociologiju Filozofskog
fakulteta u Zagrebu.
Kako je objasnila, rad od kuće
nije samo novi model rada i ne
znači samo promjenu radne
rutine, nego ima dalekosežne
posljedice na promjenu balansa
između rada i obitelji i općenito
za psihičko i mentalno
zdravlje.
"Unatoč brojnim prednostima,
mnoga istraživanja pokazuju
da poslodavci ili menadžeri
te zaposlenici očekuju
promjenu tradicionalnih modela
rada prema hibridnom
modelu koji je kombinacija
rada u uredu i od kuće", izjavila
je Lažnjak.
Dodala je i da se očekuje da
se oko 10 do 20 posto njih neće
vratiti na posao u urede nakon
pandemije, ali činjenica je da
ne može svako kućanstvo podnijeti
teret rada od kuće na isti
način.
"Hrvatsko društvo karakterizira
određene nova digitalna
podjela koja je proizvela nejednakosti
s obzirom na mogućnost
rada od kuće. Obitelji
s djecom koji žive u manjim
stanovima nemaju iste uvjete
za rad od kuće kao oni koji žive
sami i imaju izdvojene prostore
za rad", opisala je Lažnjak.
Okruženje i motivacija
Već spomenuta činjenica da
je rad od kuće, posebice u Hrvatskoj,
nešto što većina nije
mogla niti zamisliti prije nešto
više od dvije godine, Dariju
'Hrvatsko društvo karakterizira
određene nova
digitalna podjela koja je
proizvela nejednakosti s
obzirom na mogućnost rada
od kuće', opisala je prof. dr.
sc. Jasminka Lažnjak
ipak nije problem.
"Smatram da se rad od kuće
i općenito rad na daljinu toliko
brzo toliko jako ukorijenio
u prakse brojnih poslodavaca
pa tako recimo i u medijske redakcije.
Dobro je da postoji takva
opcija jer ona nam povećava
fleksibilnost maksimalno
i otvara nove mogućnosti", rekao
je Dario, ali i napomenuo
da ipak nije ljubitelj rada od
kuće jer ubija radnu atmosferu.
Nema slučajnih susreta na
hodnicima i one vreve i užurbanosti
koja istodobne živcira,
ali i pomaže da vidite kakav
mir imate kada iz toga iziđete,
opisao je mladi novinar.
Projektna menadžerica Iva
Jeleč složila se da je glavni nedostatak
rada od kuće manjak
socijalne interakcije s kolegama
jer smatra da je za dobro
funkcioniranje tima važna
stavka druženja, neobveznih
razgovora u hodniku te interakcija
na kavama ili ručkovima.
"Tu je i neodvojivost radnog
vremena od privatnog vremena,
pa se tako nerijetko dogodi
da zaposlenik ostaje dosta
dulje 'na poslu' rad od kuće u
usporedbi s radom na radnom
mjestu pruža nedvojbeno veću
komociju zaposleniku. Primijetila
sam da sam obavljala količinski
više posla upravo zato
što mi je bilo teško "podvući
crtu" kada završava moje radno
vrijeme", objasnila je Iva,
ali i napomenula da rad od
kuće ima brojne prednosti poput
uštede novca i vremena.
Diplomirana ekonomistica
Anamarija Mišura, koja je, baš
kao i ostali sugovornici, provela
izvjestan dio pandemije u
radu od kuće, misli da je najbolja
kombinacija, odnosno da
se dio tjedna radi iz ureda, dok
se pojedine dane radniku može
pružiti na izbor da ostane raditi
od kuće.
"Radno okruženje je vrlo
važna stavka u motiviranju
radnika. Poslodavci bi radnicima
trebali pružiti izbor, ako je
to moguće, da sami biraju opciju
rada od kuće i u kojem će
obujmu to ostvariti", kazala je
Anamarija.
Zdraviji odnos prema radu
Upravo je pad motivacije signal
da posao ne zadovoljava
ove osnovne psihološke potrebe,
objasnio je Ružojčić. Naime,
osim što je sredstvo zadovoljavanja
naših osnovnih
potreba poput činjenice da
nam osigurava krov nad glavom,
posao ima važnu ulogu u
zadovoljavanju naših psiholoških
potreba od kojih se ističu
potrebe za pripadanjem te rastom
i razvojem.
"Stanje u kojem naše potrebe
nisu zadovoljene stresno
je, a dugoročni stres vodi
prema tegobama s mentalnim
zdravljem kao što je izgaranje
ili burnout. Ipak, čini se da se
radnici u ovoj krizi lakše odlučuju
na izlazak iz stresne situacije
na poslu davanjem otkaza
i traženjem boljeg zaposlenja",
naveo je.
Ružojčić je također pozdravio
ideju tranzicije na hibridne
oblike rada.
"Ne bih rekao da će promjene
u poslovnim okolnostima
izazvane pandemijom imati
prosječno veliki utjecaj na
mentalno zdravlje zaposlenika.
Ako se tranzicija odradi pametno,
ona bi mogla dovesti i
do 'zdravijeg' odnosa prema
radu i bolje ravnoteže između
zahtjeva privatnih i poslovnih
aspekata života", zaključio je.
12 Kultura
BROJ 70, ožujak 2022.
TikTokom do slave Prednost novije društvene mreže kao platforme za promociju talenata njena je popularnost
Nekoć rušili YouTube, danas sanjaju
o proboju na 'For You Page' TikToka
'Ako želite promovirati svoj proizvod i ostvariti globalni uspjeh morate biti gotovo na
svim platformama', objašnjava stručnjak za medije Domagoj Bebić
Tekst: Lucija Mijan
Olivia Rodrigo, Conan
Gray i Doja Cat
samo su neka imena
koja su prošle godine
doživjela svjetsku slavu zahvaljujući
tome što su njihove
pjesme postale veliki hitovi na
TikToku. Iako su oni, kao i nekolicina
drugih izvođača, imali
već zamjetan broj obožavatelja
i prije TikToka, njihov se trenutačni
uspjeh može pripisati
onim pjesmama koje su postale
viralni trendovi TikToka.
Milijuni videa različitih sadržaja
na ovoj platformi, od plesova,
skečeva pa do kuhanja,
snimljeni su na njihove pjesme
"Say So", "Heather" i "Driver's
Licence".
YouTube je old school
Da ova mreža može pokrenuti
karijeru umjetnika samo
jednim viralnim videom, vrlo
dobro znaju djevojke iz splitske
grupe Eclipse koje su ove
godine su počele objavljivati
svoje covere na TikTok. Danas
imaju više od 7000 pratitelja i
100.000 lajkova na svojim videima.
"TikTok ima najbolji algoritam
za otkrivanje novih kreatora,
tako da svoje prve preglede
i publiku nismo dugo
čekale", kažu ĐĚana Smajo,
Tina Celić i Ananda ĐĚuranović
koje se pjevanjem bave od malih
nogu. Dok se već dugi niz
godina novi glazbenici uglavnom
pokušavaju probiti do publike
putem YouTubea, Eclipse
su ipak odlučile da je TikTok
prava platforma za njih.
"TikTok je relativno nova
aplikacija, pa su i mini coveri
na njemu manje izlizani", smatraju.
Misle da je mnogo lakše
probiti se na aplikaciji kao što
je TikTok nego u moru covera
na YouTubeu.
Hrvatska spisateljica Silvija Šesto
ruši predrasude da je svima iznad 40
mjesto samo na Facebooku
BORIS SCITAR/PIXSELL
Djevojke iz grupe Eclipse svoje
covere objavljuju na TikToku
za koji smatraju da je "manje
izlizan" od YouTubea
Stručnjak za nove medije,
profesor s Fakulteta političkih
znanosti, Domagoj Bebić slaže
se da je TikTok danas vodeća
platforma za probijanje talenata.
Ulogu igra, objašnjava Bebić,
i publika, a mlade publike
danas definitivno najviše ima
na toj novoj društvenoj mreži.
"Ipak, svi ti talenti svoj glazbeni
put će nastaviti na YouTubeu
s ciljem širenja prema široj
publici", dodaje Bebić.
Iako je TikTok platforma koju uglavnom koriste
mladi, i kao publika i kao kreatori sadržaja, hrvatska
spisateljica Silvija Šesto ruši predrasude da je
svima starijima od 40 godina mjesto samo na Facebooku.
Šesto je odlučila otvoriti TikTok profil jer
piše roman o influencerima. Danas na TikToku ima
više od 10.000 pratitelja pa bi se i sama mogla
svrstati u mkroinfluencere.
"S obzirom na to da pišem za mlade, htjela sam
zaviriti u tu kutijicu gdje su se oni svi zbili i pobjegli
od nas gunđala", objašnjava Šesto.
Mladi su otišli s Facebooka i prešli na TikTok, priča
spisateljica, koja je uz promatranje i proučavanje
'Bilo koja forma, bilo koji
algoritam, bilo koja platforma
osigurat će uspjeh, ako
je sadržaj kvalitetan', ističe
stručnjak za nove medije
Domagoj Bebić
sme ciljano na TikTok uspjeh.
Bebić navodi da je TikTok dio
strategije koju bi svaki glazbenik
trebao imati i iako bi savjet
za glazbenike bio da i dalje
rade umjetničke forme u kojima
se osjećaju nabolje, svakako
treba sadržaj prilagođavati
i drugim popularnim platformama.
"Ako želite postići globalni
uspjeh, morate biti gotovo na
svim platformama", ističe Be-
Kad se spoje književnica i TikTok
Viralnim videima do
uspjeha
Mnogo glazbenika koji su
danas na glazbenim ljestvicama,
upravo je putem TikToka
započeo svoj uspon. Pjesme
poput "Lemonade", "Feel Something"
i "Supalonely" postale
su najprije TikTok viralne, a
tek onda i svjetski poznate. Cilj
naizgled postaje napraviti pjebić.
Iako koriste i Facebook i Instagram,
curama iz Eclipse
TikTok je primarni način promocije,
a zahvaljujući njemu
ljetos su dobivale i pozive za
nastupe.
TikTok, lansiran 2017. godine,
postao jedna od najutjecajnijih
platformi današnjice.
Ta društvena mreža danas
ima više od milijardu mjesečnih
korisnika, u 2021. postala
je najposjećivanija web-domena,
a u Hrvatskoj zauzima
peto mjesto u trgovanju aplikacija.
Stoga ne čudi što ga sve
više kreatora počinje koristiti
za promociju svojih talenata.
Profesor Bebić napominje da
je prednost TikToka kao platforme
za promociju talenata
upravo njegova popularnost.
Također, publika se navikla na
kratke forme, pa su platforme
sadržaja odlučila i sama snimati videa.
"Privuklo me što je vizualan i brz, vrlo je interesantno,
a sadržaj je nefiltriran", objašnjava Šesto i
dodaje da je TikTok mnogo zanimljiviji od Facebooka
gdje se uvijek raspravlja o jednoj te istoj temi.
Za svoje videe kaže da nema unaprijed određen
plan nego ih radi "u hodu".
"Kada prolazim gradom i nešto me zainteresira to
snimim, zato što je TikTok takav. Većina sadržaja je
impulzivna", objašnjava spisateljica.
Svoja djela ne promovira putem TikToka, cilj joj je,
kaže, prije svega ući u svijet TikToka i zaživjeti s
tiktokerima.
'TikTok ima
najbolji
algoritam za
otkrivanje
novih kreatora,
tako da
svoje prve
preglede
i publiku
nismo dugo
čekale', kažu
Đana Smajo,
Tina Celić
i Ananda
Đuranović
iz grupe
Eclipse
poput TikToka privlačnije širokim
masama, objašnjava Bebić.
Kako funkcionira algoritam
Veliku ulogu igra i algoritam
koji može jedan video nekog
korisnika učiniti viralnim hitom
koji će završiti na početnoj
stranici mreže, takozvanoj For
You Page, dok već sljedeći pa
čak niti ijedan drugi ne prođe
niti upola tako uspješno. Stoga
ne čudi da mnogi algoritam
TikToka smatraju najkompleksnijim
algoritmom među
društvenim mrežama.
"Treba znati da će se, kao i
na drugim platformama, algoritam
mijenjani u skladu s
navikama publika", objašnjava
Bebić. Stručnjak za medije
smatra da dobar sadržaj publikama
neće promaknuti, jer
publike imaju potrebu
za kvalitetnim
sadržajem.
"Bilo koja forma
sadržaja, bilo
koji algoritam,
bilo koja platforma
osigurat
će
uspjeh,
ako je
sadržaj
kvalitetan",
isti-
Domagoj
če Bebić Bebić.
BROJ 70, ožujak 2022.
Sport 13
Utjecaj sportaša na navijače Svaka (ne)primjerena gesta može poslužiti kao primjer
Idoli su idoli, bez obzira na
to poručuju li dobro ili loše
'Svaka kretnja ili riječ slavnih sportaša bit će trajno spremljeni u nekom od fileova i prema
potrebi će se povremeno vaditi da bi ih se podsjetilo na pogreške', naglašava Marin Galić
Tekst: Domagoj Koprivnjak
Nedavno pjevanje igrača
Hajduka "Mrzim
Dinamo, srpsko ime
to", Šimunićevo "za
dom" na kvalifikacijama za
Svjetsko prvenstvo 2014., Suarezov
ugriz protiv Italije na
Svjetskom prvenstvu 2014., Drpićeva
stražnjica Torcidi 2006.
godine... To su samo neki od gafova
koji se događaju profesionalnim
sportašima, a koji mogu
iznimno negativno utjecati na
njihovu karijeru.
No osim što takvi sportaši
istog trena postanu internetske
"zvijezde" i glavna priča u većini
medija tih dana, postavlja se
pitanje kako igrači, ponajprije
profesionalni, imaju utjecaj na
navijače te kako ih takvo ponašanje
njihovih idola motivira da
ponavljaju slične postupke.
Sportaši kao idoli
Marin Galić, profesor sportskog
novinarstva s Fakulteta
političkih znanosti, ističe da su
igrači većinom idoli navijačima
te ih navijači često slijede i podupiru
nevezano uz to rade li
nešto dobro ili loše.
"Sportaši su pod povećalom
javnosti, bilo da je riječ o sportskom
natjecanju, ali i u svakodnevnom
životu svaka njihova
gesta može poslužiti kao pozitivan
ili negativan primjer njihovim
sljedbenicima", kaže Galić.
Postoje brojni slični primjeri
u kojem su sportaši opušteniji,
primjeri koji lako završe u medijima
i prošire se među navijačima,
ali sportaši većinom ne razmišljaju
da njihovo ponašanje
može imati i dugoročne posljedice.
Sportašima se često i teško
priviknuti na novi život "zvijezda",
no to je jedan od utega
koji profesionalci ne mogu samo
tako odbaciti.
"Kada god treba spomenuti
nešto negativno o sportašima,
uvijek će se vaditi taj negativan
performans. Poslije je teško
ispraviti pogrešku jer će u javnosti
ta snimka ostati upisana kao
nešto negativno, a opravdanja
će se zaboraviti", ističe profesor
Galić.
Danas se teško mogu izbjeći
privatne snimke senzacionalističkog
sadržaja koje mediji jedva
čekaju objaviti da bi dobili taj
"klik" i povećali popularnost.
"Svi se obično zgražaju nad ta-
'Ako iza sebe nemaš navijače ne možeš se osjećati ispunjenim do kraja bez obzira na silan novac. To
zna baš svaki nogometaš', ističe novinar Filipović
kvim vijestima, ali one ne bi bile
objavljenje da ne postoji publika
za njih, sve je to politika, u
ovom slučaju, potražnje i ponude",
kaže profesor Galić.
Nedavni primjer koji je također
imao značajniji utjecaj,
ne samo na navijače, nego i na
ljude diljem svijeta povezan je
s jednim od najboljih tenisača
svijeta, Novakom ĐĚokovićem i
njegovim odlaskom na Australian
Open. Događaji u Australiji
sigurno će mu obilježiti dio karijere
pa će i samim time njegovi
navijači stati u njegovu obranu
dok će ga drugi smatrati neodgovornim.
"Navijači različito interpretiraju
izjave sportaša. Ako im
ona odgovara, onda će idolizirati
tog sportaša, ako se ne uklapa
u njihov svjetonazor onda će taj
sportaš postati glavni neprijatelj",
ističe profesor Galić.
Navijački utjecaj na sportaše
Prve asocijacije na navijačku
supkulturu u Hrvatskoj sigurno
su zagrebački Bad Blue
Boysi i splitska Torcida. Ljudi
'Navijači različito interpretiraju
izjave sportaša. Ako
im ona odgovara, onda će
idolizirati tog sportaša, ako
se ne uklapa u njihov svjetonazor
onda će taj sportaš
postati glavni neprijatelj',
ističe profesor sportskog
novinarstva Galić
ih često poistovjećuju s huliganstvom
ili povezuju s raznim kriminalnim
radnjama, no slika je
nešto drukčija. Juraj Filipović,
novinar Večernjeg lista iz Splita
koji pomnije prati Hajduk, smatra
da većina stanovnika Splita
pozitivno misli o Torcidi te znaju
kakav utjecaj Torcida ima na
splitskom području.
"Torcida se bezbroj puta dokazala.
Ona je tu kad je najteže,
uvijek na prvoj crti, bilo da je
riječ o požaru, poplavi, potresu
ili davanju krvi. Još su osnivači
Hajduka 1911. godine odredili
agendu tog kluba koja glasi 'zaštita
slabome, a prkos moćnome'",
kaže Filipović.
No sportaši često padaju pod
utjecaj navijača zbog emocionalne
povezanosti sa sredinom
u kojoj igraju ili zbog povezanosti
s određenom navijačkom
skupinom.
Upravo je to i slučaj s Markom
Livajom, smatra Filipović.
"Livaja je zbog emocije prema
klubu i gradu ostao u Hajduku u
kojem je postao i zaštitno lice",
kaže sportski novinar te dodaje
da je Livaja vjerojatno svjestan
kakav status uživa među navijačima.
Livaja je tako postao ljubimac
poljudske publike što su prepoznali
i sami mediji. Nakon
uspješne medijske kampanje
Torcide, koja je izazvala velik
broj objava na društvenim mrežama
da bi Livaja ostao u Hajduku
uključio se praktički cijeli
Split i svi navijači Hajduka u
Hrvatskoj.
"Ako iza sebe nemaš navijače,
I sami sportaši
često
padaju pod
utjecaj navijača
zbog
emocionalne
povezanosti
sa
sredinom u
kojoj igraju
ili zbog povezanosti
s
određenom
navijačkom
skupinom
ne možeš se osjećati ispunjenim
do kraja bez obzira na silan novac.
To zna baš svaki nogometaš",
ističe Filipović
Ljubav prema klubu ne
poznaje granice
Filipović se dotaknuo i sporne
snimke za koju kaže da treba
istražiti od kud dolazi ta pjesma
te kako su je pripadnici Torcide
osmislili.
"Sve je počelo u kasnim '90-
ima kad je bivši predsjednik dr.
Franjo Tuđman preimenovao
Dinamo u Croatiju pozivajući
ime Dinamo sa srpstvom i komunizmom.
Torcida je u navijačkom folkloru
tada smislila pjesmu 'Mrzim
Dinamo, srpsko ime to',
upravo zbog sukoba BBB-a i
predsjednika Tuđmana", objasnio
je Filipović i dodao da Livaja
i Subašić ne mrze nikoga, no
uz euforiju predvođenu navijačima
teško je ostati suptilan, pogotovo
nakon pobjede u derbiju.
Ipak, da se stavovi navijača
mogu iznimno brzo promijeniti
kao primjer se može navesti
transfer Nike Kranjčara 2005.
godine iz Dinama u Hajduk.
Tada se stav navijača oba kluba
o Kranjčaru praktički promijenilo
preko noći.
"Najvažnije je da sportaši postanu
svjesni da imaju velik
utjecaj na javno mnijenje. Svaka
njihova kretnja i riječ bit će
trajno spremljeni u nekom od fileova
i prema potrebi će se povremeno
vaditi da bi ih se podsjetilo
na pogreške", zaključuje
Galić.
SEDMICA
Tekst: Anton Smrekar
1.
Zrinka Ljutić u juniorskoj
je konkurenciji postala
svjetska prvakinja u slalomu,
a medalju kojeg sjaja je
osvojila u veleslalomu?
a) Zlatnu
b) Srebrnu
c) Brončanu
2.
Samo je jedan ruski
klub ove sezone imao
proljeće u Europi, ali iz
Europske je lige izbačen nakon
invazije na Ukrajinu. To je:
a) CSKA Moskva
b) Spartak Moskva
c) Lokomotiv Moskva
Koji je engleski nogometni
velikan od po-
3. četka ožujka stavljen
na prodaju?
a) Chelsea
b) Manchester United
c) Arsenal
4. Warriorsa je odigrao
LeBron James s 37 godina
na leđima protiv
jednu od najefikasnijih utakmica
svoje karijere. Koliko im je
poena zabio?
a) 56
b) 62
c) 68
Tko je najstariji od tri
najbolja strijelca ovose-
5. zonske Lige prvaka?
a) Sébastien Haller
b) Karim Benzema
c) Robert Lewandowski
Južnoafrikanac Stephen
Mokoka nedav-
6. no je srušio svjetski
rekord u trkačkoj utrci na 50 kilometara.
Koliko mu je minuta
otprilike trebalo da uđe u cilj?
a) 140
b) 150
c) 160
7.
Na Zimskim paraolimpijskim
igrama u Pekingu
hrvatsku je zastavu
nosio Bruno Bošnjak. On je:
a) Snowboarder
b) Alpski skijaš
c) Biatlonac
ODGOVORI:
1c, 2b, 3a, 4a, 5b, 6c, 7a
UNSPLASH
14 Tehnologija
BROJ 70, ožujak 2022.
appoteka
Silvio Šipušić
Studoglasnik
Studoglasnik, pridošlica u
online oglasnicima, posebno
je osmišljen za stanare
studentskih domova.
Aplikaciju je razvio Ivan
Kalmeta, student Multimedije
na Sveučilištu Sjever u
Varaždinu.
"Student sam i stanar
studentskog doma već
četiri godine i dobro sam
upoznat sa zajednicom u
domu. Grupe na Facebooku
jedan su od najpopularnijih
komunikacijskih
kanala u studentskim domovima,
u kojima su česte
objave oglasa. S obzirom
na veliki broj takvih objava,
vidio sam da postoji
prostor za aplikaciju poput
ove", rekao je Ivan.
Tko je upoznat s Njuškalom,
sa Studoglasnikom
neće imati problema. Za
Hibridni rat Kako hakeri i društvene mreže propagandom mijenjaju pojam ratovanja
Koriste se razne vrste
kibernetičkih napada
poput DDoS napada i
zlonamjernih softvera
Rusija već ima
grupu stručnjaka
koja djeluje, dok
Ukrajina gradi svoju
'IT vojsku'
Moderne bitke: ti mene IPpaketom,
ja tebe raketom
U hakerske napade uključuju se i treće strane poput grupe Anonymous
PATrIcIjA TurKAlj
korištenje je potrebno
napraviti korisnički račun,
odabrati studentski dom,
predati oglas ili pregledati
ponudu te dogovoriti mjesto
susreta i ostale detalje
korištenjem funkcije chat,
sve u jednoj aplikaciji.
Aplikacija sadrži mnoštvo
značajki za prodaju i
pretraživanje oglasa te se
redovito ažurira na temelju
povratnih informacija
studenata.
Studoglasnik zasad
okuplja više od 1000
korisnika, čime je Ivan
izrazito zadovoljan. Ističe
da će "aplikacija uvijek
biti besplatna i dostupna
studentima za korištenje."
Ipak, razvoj i održavanje
aplikacije zahtijeva velik
proračun, zbog čega Ivan
namjerava unovčiti aplikaciju
otvaranjem prostora
za oglašavanje poduzeća i
povećanjem broja korisnika
proširenjem aplikacije
na studentske domove
izvan Hrvatske.
Stanari studentskih
domova, koji žele nešto
prodati ili uštedjeti pri
kupnji, Studoglasnik mogu
besplatno preuzeti u App
Store i Google Play prodavaonicama.
Tekst: Patricija Turkalj
Kao jedno od najvažnijih
bojišta u ratu
Ukrajine i Rusije,
prema svemu sudeći,
nametnulo se ono digitalno.
Kibernetički napadi, lažne vijesti
i propaganda na društvenim
mrežama, blokada medija,
samo su neki aspekti koji trenutačno
nadopunjuju tradicionalni
rat na terenu. No digitalni
rat započeo je i prije invazije,
brojne stranice ukrajinskih institucija
poput vlade više puta
našle su se na udaru kibernetičkih
napada, kao što je i zapadna
Ukrajina 2015. ostala bez struje.
'Mašta i sposobnosti su
granica'
Za kibernetičke napade važna
je kibernetička vojska koja
zapravo podrazumijeva grupu
stručnjaka koji djeluju u korist
države i koji čine napredne
ustrajne prijetnje odnosno APT
(Advanced Persistent Threat).
U slučaju Rusije, APT grupa
obuhvaća dijelove tajnih službi,
objašnjava profesor Stjepan
Groš s Fakulteta elektrotehnike
i računarstva.
"APT grupe ne napadaju vojsku,
one napadaju ukrajinske
civilne ciljeve i kritičnu infrastrukturu,
što je i opasnije",
ističe Groš. Za razliku od Rusije
koja već ima razvijene grupe
stručnjaka, Ukrajina je nedavno
objavila da počinje graditi svoju
"IT vojsku". Ipak, Groš
upozorava da se ne može
sigurno utvrditi kad je
Ukrajina počela raditi
sa stručnjacima.
MArIO POjE
Marko
rakar
Važnu ulogu igraju plaćeni
influenceri, botovi i trolovi
koji šire svoj pogled na rat
staje, ali Groš smatra da oni ne
mogu značajno utjecati na sustave
i da je primarno riječ o
psihološkom efektu.
Informacija je sve
"U načelu, njihova sposobnost
ograničena je, oni utječu
na marketing i informacijsko
ratovanje", kaže. Upravo informacijski
rat je postao ključan,
dok mediji prate stanje iz minute
u minutu, a na društvenim
mrežama se dijele snimke i fotografije
s ratom pogođenih područja.
"Opći sentiment je definitivno
na ukrajinskoj strani koja je
pritom i manja i slabija, u takvim
okolnostima bilo je očekivano
da ukrajinska poruka bude
glasnija od ruske", komentira
informacijski i komunikacijski
stručnjak Marko
Rakar. Društvene
mreže oduvijek
su bile
plodno tlo za
lažne vijesti
što se nastoji
Profesor
Stjepan
Groš
SAšA ĆETKOVIĆ
Vrste kibernetičkih napada su
različite, u veljači se, na primjer,
najčešće spominjao DDoS napad
(distribuirani Denial of Service)
pod kojim su se našle stranice
ukrajinske vojske, banaka i
drugih. DDoS napad označava
gušenje pristupa web-serverima,
tako da se na njih šalje golema
količina zahtjeva, pri čemu
promet generira "vojska zombija"
odnosno računala pod napadačevom
kontrolom, navodi
profesor Damir Delija s Tehničkog
veleučilišta u Zagrebu.
"To je propagandni dio rata
jer nema neki veći utjecaj osim
na moral stanovništva", ističe
Delija. Uz DDoS, koriste se razni
zlonamjerni softverski programi,
ali vjerojatno i neki potpuno
novi napadi.
"Tu su samo mašta i tehnološke
sposobnosti granica", smatra
Delija.
Osim Rusije i Ukrajine, u kibernetičku
dimenziju rata
uključile su se i treće strane poput
grupe Anonymous koja je na
Twitteru objavila rat ruskoj vladi.
Iz Anonymousa tvrde da su
hakirali ruske televizijske poiskoristiti
i sada uz pomoć botova
i trolova.
"Funkcija im je da skrenu diskusiju
u željenom smjeru i da
kreiraju dojam kako je njihov
pogled na ukrajinski rat dominantni
pogled", navodi Rakar.
Ipak, ispada da takve tehnike
posljednjih tjedana nisu nimalo
učinkovite iako su prisutne, dodaje.
Osim botova i trolova, važnu
ulogu igraju i influenceri.
"Prirodno je da strane u ratu
'mobiliziraju' svoje 'influencere'
da bi promovirali njihovu poruku",
kaže Rakar. Rusija tako navodno
plaća influencere za širenje
propagande na TikToku,
a i Sjedinjene Američke Države
nedavno su održale sastanak sa
influencerima o stanju u Ukrajini.
No, napominje Rakar, postoji
razlika između plaćenog
influencera po zadatku i izvještavanja
onih koji to rade dobrovoljno
i sa simpatijom prema
Ukrajini.
"Ne vidim da plaćeni influenceri
mogu donijeti bilo što osim
kratkoročnog efekta, a sigurno
će dugoročno izgubiti svoj utjecaj",
smatra.
Pitanje je koliko digitalna
strana može utjecati na rat na
terenu i tijek događaja. Groš
misli da izravno ne može mnogo,
dok Rakar navodi da napadi
mogu dovesti do konkretne
štete poput objave informacija
o vojnicima. Delija pak kaže da
može utjecati kao dio ukupnog
sukoba, na kibernetičke napade
može se odgovoriti silom i
obratno.
"Kako je netko opisao 'ti
mene IP-paketom, ja tebe raketom'",
zaključuje Delija.
BROJ 70, ožujak 2022.
Lifestyle 15
Fetiši Svako seksualno iskustvo je koliko fizičko, toliko i psihološko
Koliko čudno je prečudno?
Tekst: Katarina Brkljača
Jednom sam imala odnos
s dečkom u kabini u Zari.
Tada sam shvatila da me
uzbuđuje seks na mjestima
gdje postoji mogućnost
da nas netko uhvati. Naravno,
to ne znači da ne mogu uživati u
klasičnom odnosu, ali ako je na
nekom (gotovo) javnom mjestu
ipak je mrvicu zanimljivije, priznaje
anonimna sugovornica.
Seks na javnom mjestu jedan je
od češćih fetiša, a u usporedbi s
nekima za koje smo doznali, sasvim
je "običan".
"Oduvijek sam bio fasciniran
ženskim najlonkama", govori
ljubitelj ne tako rijetkog fetiša i
priznaje da uopće ne zna razlog
zbog kojeg ga baš taj odjevni komad
toliko uzbuđuje.
Volio je... kravlje genitalije
Prema najjednostavnijoj definiciji,
fetiš je objekt ili situacija
koja izaziva seksualno uzbuđenje.
Kako se nerijetko spekulira
da fetiši zapravo proizlaze iz
traume, je li to istina upitali smo
profesora Aleksandra Štulhofera,
predstojnika Katedre za
seksologiju na Filozofskom fakultetu
u Zagrebu. Trenutačno,
navodi profesor, u znanosti o
ljudskoj seksualnosti ne postoji
jasan odgovor na pitanje kako
se razvijaju fetiši. Postoje razne
hipoteze i pretpostavke, ali ne i
općeprihvaćeni zaključak ute-
U seksualnim je odnosima komunikacija iznimno važan aspekt - ono
što odgovara vašem partneru, može i vama biti odlično, no može se
dogoditi da odmah znate da nešto nije za vas
BDSM, fetiš koji uključuje sadomazohizam, dominaciju i submisivnost, primjer je jednog od češćih, a posebno ga je popularizirala
knjiga odnosno film ”50 nijansi sive”
meljen na podatcima.
Nadodaje kako treba imati u
vidu da postoje teškoće u prikupljanju
podataka iz osobne prošlosti
jer se fetiši uglavnom javljaju
još u ranoj adolescenciji.
Postmoderno je doba, među
ostalim, obilježeno većom otvorenošću
prema seksualnosti i
seksu nego ikad prije. No postoji
pogrešan dojam da su fetiši ili
kinkovi (za koje bismo možda
rekli da su čudni) produkt upra-
vo našeg doba. Realnost je da
su oni zapravo bili prisutni još
u najranijim civilizacijama poput
Stare Grčke i Rima. Neke od
najperverznijih priča proizlaze
upravo iz tih razdoblja. Primjera
je mnogo, a jedan od bizarnijih
je fetiš Osmanskog cara Ibrahima
I. Naime, ovaj je vladar
posebno "volio" krave te je dao
izraditi zlatnu kopiju kravljih
genitalija koju je slao po cijelom
Carstvu ne bi li pronašao ženu sa
Spektar fetiša
je nevjerojatno
širok. Postoje oni
uobičajeni, svima poznati,
kao što su fetiši na
stopala i donje rublje, a
postoje i oni, u najmanju
ruku, neuobičajeni
sličnim karakteristikama. Naposljetku
ju je pronašao i postala
mu je najdražom ljubavnicom.
Spektar fetiša je nevjerojatno
širok. Postoje "uobičajeni", svima
poznati, kao što su fetiši na
stopala i donje rublje, ili sadomazo,
a postoje i oni, u najmanju
ruku, neuobičajeni, poput,
na primjer, seksualne privlačnost
prema stablima odnosno
dendrofilija.
Postoji i kink naziva furries,
Phoebe buFFay ('Prijatelji')
- Zašto ne pokazati svoju
čudniju stranu?
Svi koji su ikad pogledali bakoji
čak ne mora biti nužno seksualan,
a neki ga nazivaju i cijelom
supkulturom. Furries
podrazumijeva odijevanje u kostime
životinja s ljudskim karakteristikama.
Kada (ne)pristati
Jedan od bizarnijih primjera
fetiša je i objektofilija: seksualna
privlačnost prema objektima.
Primjerice 27-godišnji
Nathaniel na
TikToku je podijelio
da posebnu ljubav
osjeća prema svom
automobilu. Naravno,
to nije klasična
strast prema dobrim
autima, već nešto više.
Povezanost koju Nathaniel
osjeća prema svojem automobilu,
kojeg je nazvao Chase,
opisuje kao pravu vezu, idu
na spojeve i imaju seksualne odnose.
Kod spolnih odnosa komunikacija
je iznimno važan aspekt -
ono što odgovara vašem partneru,
može i vama biti odlično, no
može se dogoditi da odmah znate
da nije za vas.
"Bivša cura mi je jednom
predložila da bi me voljela gledati
dok imam odnos s drugom
curom. Iskreno, taj prijedlog me
prilično uznemirio i nisam pristao
jer sam bio uvjeren da bi
nam to, na neki način, uništilo
vezu", objašnjava i priznaje da
mu je drago što nije pristao.
Vjera u sebe Omiljeni televizijski likovi mogu nas naučiti brojnim životnim lekcijama
'Dobra stvar sa samopouzdanjem jest to što
nitko zaista ne zna je li pravo ili lažno'
Tekst: Katarina Brkljača
Svi imaju one dane kada im
sve polazi za rukom. Probude
se na vrijeme, savršeno
izgledaju, rasture na poslu ili
faksu i život je, jednostavno, savršen.
To su dani koji nam ostave
onaj predobar osjećaj samopouzdanja.
Nažalost, nisu baš tako
česti. Češće se dogode dani koje
bismo najradije čitave proveli u
krevetu uz omiljenu seriju. No
dobro je što u gotovo svakoj od
tih serija barem jedan lik uvijek
zrači samopouzdanjem - evo koji
su to likovi i što se od njih može
naučiti.
Heroina serije 'Sluškinjina priča' primjer je toga
kako uz hrabrost, ustrajnost i vjeru u svoje
ideale možemo doseći nevjerojatna postignuća
I u danima u kojima sve pođe po zlu, omiljena TV serija zasigurno ima onaj jedan
lik koji će svoje samopouzdanje prenijeti i izvan malog ekrana
rem nekoliko epizoda tog legendarnog
sitcoma upoznati su s
Phoebeinim glazbenim hitom
"Smelly cat". Kao i ostali likovi u
seriji, gledatelji su svjesni da pjesma
nije baš najbolja. No Phoebe
je na nju izrazito ponosna - upravo
tu vidimo njezino samopouz-
UNSPLASH
danje i sigurnost u sebe. Phoebeine
pomalo čudne karakteristike
točno su ono što je čini toliko posebnom
i zapamćenom, a ona ih
potpuno prihvaća - uvijek je sasvim
svoja, ne trudi se konformirati
i ublažiti svoju jedinstvenu
osobnost.
June osborne ('sluškinjina
priča') - hrabrost i ustrajnost
su ključ!
Uz hrabrost, ustrajnost i vjeru
u svoje ideale mogu se dostići
nevjerojatna postignuća. Serija je
smještena u distopijskom društvu
gdje su ženama oduzeta praktički
sva prava, a June se našla u
situaciji iz koje je gotovo nemoguće
pobjeći.
No s od početka zacrtanim ciljem,
June svladava čitav niz prepreka
i nikada ne odustaje - una-
toč tome što je, doslovno, cijeli
sustav protiv nje.
Maddy PereZ ('euphoria') -
Fake it 'til you make it
"Samopouzdanje je 90 posto
života, a dobra stvar sa samopouzdanjem
je to što nitko zaista ne
zna je li pravo ili lažno", rekla je
jednom Maddy, a upravo je samopouzdanje
njezina ključna karakteristika
u 'Euphoriji'.
U priči o Maddynu djetinjstvu
opisano je da je uspijevala u izborima
ljepote unatoč tome što
"nije bila niti najljepša, niti najbjelja
nego je jednostavno zračila
samopouzdanjem". Maddy sigurno
nije savršen lik i često griješi,
ali ono po čemu se svatko može
ugledati na nju je sigurnost i vjera
u sebe kao neizostavni začini
svakog uspjeha.
16 Zadnja
BROJ 70, ožujak 2022.
korektor
1
2
3
4
5
6
7
8
9
šok i vjeverica
Mužjacima lemura na zapešću je smrdljiva tekućina
koju oni koriste u borbi za ženke, a te borbe
nazivaju se "smrdljive borbe".
Nojevo oko veće je nego njegov mozak. Oni imaju
najveće oči među kopnenim kralješnjacima, a
svako oko mu je 50 milimetara promjera.
Mačke mogu proizvesti više od sto različitih
zvukova, a psi mogu samo desetak.
Divovski mrav ima jezik dugačak 60 centimetara
i može ga isplaziti do sto puta u minuti, a
pojede oko 30.000 ličinki na dan.
Najveći golub na svijetu je ljubičastoprsa goura,
koja je posebna po tome što hrani svoje mlade
mlijekom.
Srce škampa unutar je njegove glave.
Od ukupno 45 vrsta šišmiša koji postoje u Europi,
u Hrvatskoj se može pronaći njih 35.
Golokrtičasti štakor jedina je životinja koja ne
osjeća bol.
Sobovi ljeti imaju zlatne oči, dok zimi one postaju
plave da bi bolje vidjeli uz manje svjetlosti.
Krave mogu kratko spavati stojeći, ali sanjati
10 mogu samo ležeći.
11
12
Zbog - Radi
Prema uporabi priloga zbog ili radi u našem javnom medijskom prostoru moglo
bi se zaključiti kako je riječ o istoznačnicama, što je pogrešno. Naime, prilog radi
označava namjeru i samo ga u tom kontekstu treba koristiti. Na primjer, Konvencija
o pravima djeteta donijeta je radi zaštite dječjih prava. Kad bismo pokušali
izraziti isto drukčije moglo bi se reći da je Konvencija o pravima djeteta donijeta
kako bi se zaštitila dječja prava. Nasuprot tome prilog zbog označava uzrok: Povukao
se s dužnosti zbog niza afera u koje je bio upleten. Najpoznatiji primjer kojim
se ističe razlika između ovih dvaju priloga jest rečenica: Primljen je u bolnicu zbog
bolesti, ali radi liječenja. Katkad se na mjestu priloga zbog može vidjeti uporaba
priloga uslijed, no takvu praksu treba izbjegavati. (Snježana Babić VIšnjić)
Antarktika je jedini kontinent na kojem nema
paukova.
Sivi sokol je najbrža ptica, crni marlin najbrža
riba, a gepard najbrža kopnena životinja na
svijetu.
1
Svjetski dan poezije
obilježava se:
a) 23. ožujka
b) 22. ožujka
c) 21. ožujka
d) 20. ožujka
2
Stihove "Noćas se
moje čelo žari/noćas
se moje vjeđe
pote" napisao je:
a) Tin Ujević
sudoku
b) Antun Gustav
Matoš
c) Antun Branko
Šimić
d) Dragutin Tadijanović
pet za pet
3
Petrarca je svoje
stihove posvetio
svojoj neuzvraćenoj
ljubavi koja se
zvala:
a) Eva
b) Laura
c) Maria
d) Anna
ODGOVORI:
1.c 2.a 3.b 4.d 5.b
4
Ime hrvatske
pjesnikinje koja je
napisala pjesmu
"Ti koja imaš nevinije
ruke" glasi:
a) Anka Žagar
b) Andriana
Škunca
c) Jagoda Zamoda
d) Vesna Parun
LAGANI SREDNJI TEŠKI
Ja sam Hrvatska
Što za mene znači biti znanstvenica u ovoj zemlji?
Posao znanstvenika daje nam slobodu da definiramo ono što smatramo
važnim i pružimo svoj analitički doprinos. Znanstvenici
postavljaju relevantna pitanja i pokušavaju pružiti odgovore kako
bi pridonijeli društvenoj transformaciji. Težak je, ali lijep posao
koji svakome daje brojne prigode za intelektualno ispunjenje.
Dr. sc. Aleksandra Uzelac, Institut za razvoj i međunarodne
odnose
5
Najpoznatiji ruski
pjesnik koji je
svoju čežnju za zavičajem
pretvorio
u stihove zvao se:
a) Boris Pasternak
b) Sergej A.
Jesenjin
c) Nikolaj V.
Gogolj
d) Vladimir Majakovski
Akademija dramske umjetnosti živi na kontrastima
Bavimo se najnevažnijim, a onim jedino važnim, objašnjava Ivan
Grlić, student Akademije dramske umjetnosti koja, kaže, djeluje
na kontrastima. Na tom fakultetu studenti praktički žive, a
najviše uče kada su sami negdje daleko od Trga Republike. Mala
su zajednica, zaključuje, pa svi znaju sve, a "na koncu sve ostane
na bok-bok, možda i bolje jer je mnogo ljudi ovdje grozno umišljeno,
a mnogo je i jednostavno divnih". Nabraja Ivan samo neke
od kontrasta s kojima se susreće na hodnicima svoga fakulteta.
ADU je mjesto na kojemu se ega svima sudaraju, no svatko svoj
mora barem malo ukrotiti. Profesor, čovjek kojemu se diviš, prvo
ti, donekle, mora postati prijatelj da biste dobro radili. Ocjene se
komentiraju iscrpno, iako ih za njih nitko nikad neće pitati jer će
sam rad najviše govoriti. "Još je toga kontradiktornog, veselim se,
ali i ne, otkriti sve, jer ovaj fakultet volim zato što ga i ne podnosim",
zaključuje. Marija Pavić
Zašto volim svoj faks
MARIJA PAVIC/GLOBAL
dobre vijesti
Kraj onečišćenju
plastikom
Sjednica Ujedinjenih naroda za
okoliš donijela je rezoluciju kojom
bi se do 2024. godine trebalo
stati na kraj onečišćenju
plastičnim otpadom. Svake se
godine u svijetu proizvede 400
milijuna tona plastike od kojih
11 milijuna završi u moru, a
samo se devet posto reciklira.
Stoga, UN želi ograničiti
proizvodnju nove plastike koja
se proizvodi iz naftnih derivata
i plina te ostalih pojedinosti
koje će utvrditi na kasnijim
razgovorima. (Hina)
Studenti pomažu djeci
"Nepotrebno je nekome
potrebno" naziv je humanitarne
akcije tima Dobrotvorne
i ekološki aktivne udruge
eSTUDENT koji su prikupljali
nekorištene plišane igračke za
djecu s razvojnim i socijalnim
rizicima. Plišane igračke imaju
veliko značenje u razvoju djece
te se tako želi pomoći onima
kojima je pomoć potrebna.
(srednja.hr)
PRIVATNA ARHIVA
Ikona američkog
nogometa vraća se na
male ekrane
Tom Brady, najveći igrač američkog
nogometa u povijesti,
umirovio se s rekordnih sedam
Super Bowl naslova. Nije se
želio odmarati pa se odlučio
okušati u svijetu glume. U
filmu "80 for Brady" glumit
će glavnu ulogu - samoga
sebe. S njim će scenu dijeliti
još nekoliko poznatih Hollywoodskih
lica poput Lily Tomlin,
Jane Fonde, Rite Moreno i Sally
Field, dok će, uz Bradyja, glavni
producent biti Kyle Marvin.
(The Hollywood Reporter)
Tuljani pomagači
Japanskim je istraživačima
na Antarktici radi praćenja
obrazaca ponašanja životinja u
pomoć priskočilo osam tuljana.
Istraživači su pratili tih osam
životinja kojima su na glavi
bili postavljeni uređaji da bi ih
lakše locirali. Jedan od tuljana
tako je otišao 633 kilometara
od istraživačke baze dok je
drugi zaronio na 700 metara
dubine. Istraživači su također
otkrili da je topla voda
iz gornjih slojeva došla do
Antarktike upravo zahvaljujući
svojim životinjskim pomagačima.
(Hina)