Global 67

INTERVJU: Ivan-Pavao Boras,

predsjednik Studentskog zbora UNIZG-a

'Ne bojim se ustati pred 70

članova Senata i reći kako

stvari stoje'

Str. 9

IVANA PAUšIć

Stipendije i inflacija

Prpić: Želimo li da studenti

troše tri ili pet godina života

u mizernim uvjetima? Str. 2-3

JOSIP MIKACIC/GLOBAL

Broj 67

Godina V, studeni 2021.

Novine po mjeri

studenata

www.globalnovine.eu

/GlobalNovine

@GlobalNovine

@global_novine

ISSN 1849-4722

Droga

Str. 5

GONI SADRŽAJ,

BITNA JE FORMA

Dok je tehnologija 21. stoljeća uznapredovala do svestranog korištenja

'clouda', brojni fakulteti i dalje traže da im se diplomski radovi

dostavljaju na CD-u, mediju koji se više ne proizvodi

Str. 4

foto: Josip Mikacic/GLOBAL

EMMA MATIJEVIć/GLOBAL Tomislav Miletic/PIXSELL

Speed, trava,

ectasy i kokain

sad se naručuju

putem WhatsAppa

Kriza opozicije

Klub zastupnika

postao najjača

oporbena snaga

u Saboru

Spremačice na 'Savi'

Borba s onima

koji nuždu obave

pod tušem ili u

kantu za smeće

Igre moći

Nakon

Afganistana,

SAD je izgubio

ulogu 'globalnog

policajca'

Apsurd u zdravstvu

Trebaš

ginekologa?

Snađi se!

Str. 6-7

Str. 8

Str. 10

Str. 15

2 Studentski život

BROJ 67, studeni 2021.

impressum

Novine studenata fpzg-a

POSEBNO IZDANJE

LIMITIRANE NAKLADE

Izdavač

Fakultet političkih

znanosti

Lepušićeva 6, Zagreb

Za izdavača

izv. prof. dr. sc. Andrija

Henjak

Glavni urednik

Igor Weidlich

Zamjenica glavnog

urednika

Petra Orešković

Izvršna urednica

Katja Knežević

Urednik – mentor

Stela Lechpammer

Uredništvo

Studentski život:

Maristela Baričević

Ivana Paušić

Luka Jurkijević

Društvo, Svijet:

Benjamin Mihoci

Barbara Stjepanović

Intervju, Kultura:

Petra Orešković

Reportaža:

Tajana Josipović

Sport:

Anton Smrekar

Mila Šušnjar

Karijera:

Katja Knežević

Tehnologija:

Patricija Turkalj

Lifestyle:

Nikolina Orešković

Zadnja:

Luka Jurkijević

Studentske stipendije Inflacija pogađa cijeli svijet, sve poskupljuje, a novac koji studenti mogu d

Želimo li da studenti gube go

Tekst: Veronika Miloševski

Iako je nova gradska vlast

Grada Zagreba odustala

od pregovora o mogućem

sniženju zagrebačkih stipendija,

sa sobom je povukla

i pitanje je li iznos prosječne

hrvatske studentske stipendije

dovoljan, s obzirom i na rast

mjesečnih troškova. Studenti

osim troškova domova, stanova

i hrane imaju i druge troškove,

poput materijala za fakultet i

zabave, koje nije uvijek lagano

zadovoljiti. Može li stipendija

koja u prosjeku iznosi 1200

kuna na mjesec pokriti te troškove?

"Stipendija pokriva samo dio

studentskih troškova, a student

je i dalje ovisan o roditeljima",

rekla je studentica komunikologije

Tea Bašić.

'Stipendija pokriva samo dio studentskih troškova, a student je i dalje

ovisan o roditeljima', rekla je studentica komunikologije Tea Bašić

Inflacija će pogoditi i studente,

stipendije bi trebalo usklađivati s time

Inflacija je u Hrvatskoj ponovo počela rasti. Pitanje je koliko će utjecati na

studente i njihove mjesečne troškove.

"Svakako je važno da stipendije budu iznad stope te inflacije od 3,5 posto

jer onda to jamči da će prihodi biti veći od rashoda", objasnio je Štetner,

dok je Prpić istaknuo da je dobro to što studenti i dalje imaju mogućnost

rada tijekom studiranja, to jest što su studentski poslovi širom dostupni i

time pružaju mogućnost dodatne zarade.

"Ako šampon poskupi s 25 kuna na 27 kuna, to su samo dvije kune na

mjesec više, ali ako hrana u menzama poskupi sa 6,5 na 7 kuna, to na

kraju mjeseca ispadne 30 kuna više, to je naravno uz pretpostavku da

jedete dva puta na dan", objasnila je Josipa. Istaknula je da će inflacija u

najgorem slučaju na studente utjecati jednako koliko i na ostalu populaciju.

No, i dalje se nada da će se i stipendije onda prilagoditi stopi inflacije.

sreću s realnim gospodarstvom.

Davorin Štetner, ekonomist i

investitor, istaknuo je da je najvažnije

pratiti omjer prihoda i

rashoda. Smatra da stipendije

moraju pratiti realne troškove

studentskog života. Izrazito je

važno, istaknuo je, imati više

prihoda nego rashoda i uspostaviti

cash flow balans ako su

okolnosti obratne.

"Ako su studentski domovi

i ostale stvari vezane za studentski

život ostale na nekoj

jeftinijoj razini, onda je novac

okej", rekao je Štetner. Kazao

je da ako se u posljednjih

nekoliko godina

dogodilo veće povišenje

cijene smještaja

i ostalih pratećih

stvari, onda stipendije

nisu

idealne.

Hrvoje

Prpić

Damir Spehar/PIXSELL

Studentica Geodetskog fakulteta

Josipa Humski smatra

da stipendija nije dovoljna za

kvalitetan životni standard studenta.

Potrebna je i razonoda

Istaknula je da prosječan student

ima mnogo troškova koje

ne može pokriti samo stipendijom,

a neki od njih su plaćanje

računa i hrane, kupnja odjeće

i obuće, ali i raznih materijala

'Idealan iznos stipendije je

onaj koji će studentu omogućiti

da se potpuno koncentrira

na učenje

i da se ne zamara

ničim drugim', rekao

je ekonomist

Hrvoje Prpić

Pitanje kvalitete života

Ekonomist Hrvoje Prpić istaknuo

je da se može preživjeti sa

standardnom mjesečnom stipendijom

ako se student hrani

u menzi i ima sobu u studentskom

domu. No smatra da kvaliteta

života ni tad nije najbolja.

"Kvaliteta života s toliko malo

novca bit će vrlo niska i pitanje

je želimo li da naši studenti

troše tri do pet godina života u

mizernim uvjetima", objasnio

je Prpić. Napominje da će toliko

niska stipendija poticati studente

da tijekom studija rade

dodatne poslove što je, prema

njemu, jako dobro i za njihovu

karijeru jer se tako izravno sukoje

studiranje zahtijeva.

"Isto tako, morat ćete se zabavljati

i sjesti nekad na kavu,

otići na piće ili pak u kino – štogod

radite da se malo opustite",

kazala je Josipa.

Prpić je objasnio da je idealan

iznos stipendije onaj koji će studentu

omogućiti da se potpuno

koncentrira na učenje i da se ne

zamara ničim drugim. Nadodao

je da bi svaki student trebao raditi

uz studij jer je tako najlakše

povezati teoriju i praksu i da se

vrlo često pokazalo da težak život

u tom razdoblju proizvodi

jake ljude koji se poslije lakše

probijaju jer su navikli na teške

uvjete.

Štetner je pak poručio da Ministarstvo

financija radi dobar

posao s obzirom na stanje u

kojem je Hrvatska u posljednje

dvije godine. Prema njegovu

mišljenju, pandemija i potres

uvelike su utjecali na ekonomske

okolnosti u zemlji, a istaknuo

je da Hrvatska već dugo

godina ima problem s ekonomijom

jer se troši više nego što

se prihodovalo, no iako je ekonomsko

stanje teško, ne bi se

trebalo štedjeti na studentima.

'Ako ne pitaš, nećeš ni dobiti'

"Najvažnije je ulagati u budućnost

jer studenti su budućnost

i tu ne treba štedjeti nego

izvaditi još više novca", objasnio

je Štetner. Prpić je objasnio

da uvijek postoje dvije strane u

Lektura

Snježana Babić Višnjić

Promocija

marketing@globalnovine.eu

Fotoagencija

Pixsell

Dizajn i prijelom

Atlantis

Studentski centar Nakon sanacije koja je trajala čak osam godina uskoro se očekuje 'ustoličenj

Natječaj za novog ravnate

iz uprave SC-a šute o kan

Tehnička podrška

Story Editor

redakcijski sustav

Tisak

Tiskara Zagreb

Radnička cesta 210,

Zagreb

Kontakt za čitatelje

redakcija@GlobalNovine.eu

www.globalnovine.eu

/GlobalNovine

@GlobalNovine

@global_novine

ISSN 1849-4722

Tekst: Luka Jurkijević

Nakon što je u srpnju napokon

izašao iz procesa

sanacije, Studentski centar

u Zagrebu potkraj je listopada

raspisao natječaj za izbor

i imenovanje novog ravnatelja.

Prijave su se primale samo devet

dana, od 25. listopada do 2. studenoga,

a prijavljeni kandidati

rezultate natječaja doznat će

najkasnije 45 dana nakon isteka

roka za podnošenje prijava.

Po izlasku iz sanacije SC je

vraćen u mjerodavnost Sveučilišta

u Zagrebu, a za predsjednika

Upravnog vijeća imenovan je

Po izlasku iz sanacije, SC je vraćen u mjerodavnost Sveučilišta u

Zagrebu, a za predsjednika Upravnog vijeća imenovan je zagrebački

rektor Damir Boras

zagrebački rektor Damir Boras.

Za vršitelja dužnosti ravnatelja

izabran je dotadašnji sanacijski

upravitelj Mirko Bošnjak koji će

na tom položaju ostati do imenovanja

novog ravnatelja, po

završetku natječaja.

Bez odgovora

Na pitanja koliko se kandidata

prijavilo na natječaj, kada će

se rezultati natječaja objaviti i

kada će novoizabrani ravnatelj

stupiti na dužnost, Upravno vijeće

Studentskog centra u Zagrebu

nije odgovorilo nego su samo

naveli da je natječaj za izbor ravnatelja

u tijeku i da nas po završetku

natječaja mogu obavijestiti

o izabranom kandidatu.

Financijski problemi Studentskog

centra u Zagrebu počeli su

prije gotovo 20 godina, kada je

SC 2002. godine prvi put ušao

u proces sanacije zbog duga od

87 milijuna kuna. Dvije godine

poslije SC je saniran, a ravnatelj

postaje Niko Vidović. Neracionalno

i netransparentno poslovanje

opet je gomilalo dugove

zbog čega se osam godina poslije

SC ponovno našao u teškoćama.

U siječnju 2013. godine SC

drugi je put ušao u proces sanacije

zbog duga koji je iznosio

nešto više od 151 milijun kuna.

Tada je smijenjen Niko Vidović,

a za sanacijskog upravitelja

je postavljen Pejo Pavlović. Tri

godine poslije na mjesto Peje

Pavlovića sjeda Mirko Bošnjak

koji ostaje sanacijski upravitelj


Studentski život 3

obiti putem poticaja ostaje na istim iznosima

dine života u mizernim uvjetima?

S praznim džepovima

i povišenjem cijena,

dio studenata

strahuje da bi se

mogao naći na ulici

Excel-tablica troškova i ulaganje već u studentskim danima

"Planiranje troškova unaprijed dobar je način kontroliranja

trošenja", istaknula je Tea kao dobar savjet za

štednju.

Investitor i ekonomist Štetner preporučio je izradu mjesečne

potrošnje i prihoda u Excel tablici kao odličan način

praćenja vlastitih mogućnosti u području potrošnje.

"Ne treba to sada biti svaki dan ili tjedan, ali jednom

do dva puta na mjesec ili jednom u dva mjeseca isto je

u redu. Mnogo je jasnije kada to piše pred tobom nego

kad to imaš u glavi", objasnio je Štetner.

Prpić je istaknuo da razmišljanje o štednji ovisi od fakulteta

do fakulteta, to jest od karijere do karijere.

"Studenti koji planiraju karijeru novinara, učitelja i sličnih

zanimanja za koje danas znamo da se neće obogatiti

u karijeri, dapače, čak niti biti pripadnici više srednje

klase, trebali bi razmišljati o štednji već u godinama

studiranja", naglasio je Prpić. Objasnio je da je razlog

taj što kapital značajno raste s vremenom.

"Moje mišljenje je da bi studenti koji su

se odlučili na tu karijeru trebali odraditi

barem 20 ili 30 dodatnih sati na

mjesec i taj novac uložiti ili u Bitcoin

ili u index S&P 500", savjetovao je

Prpić.

"Bitno je onda odmah početi učiti i da

se stavlja nešto sa strane. To može

biti 50 kuna. Niti jedan iznos

nije premali. To je navika koja

poslije može dobro doći",

savjetovao je Štetner.

Damir Spehar/PIXSELL

Davorin

Štetner

pregovorima o državnoj potrošnji.

Tu je strana koja u pregovorima

stoji na strani smanjenja

potrošnje i ona će uvijek uzeti

dosadašnje stanje kao polaznu

točku te u slučaju velikog pritiska

popustiti i povećati potrošnju

za određen postotak.

Objasnio je da bi za značajno

povećan iznos stipendija bio

nužan kontinuiran pritisak

i ponavljajući zahtjevi

za povećanjem dulje

razdoblje.

"Jedni pregovori i

JOSIP MIKACIC/GLOBAL

Raste studentski

minimalac, od

iduće godine

najmanje 29,30

kuna po satu

Minimalna studentska satnica

iznosit će 29,30 kuna neto, i to

od 1. siječnja 2022. godine, prema

službenoj odluci Ministarstva

znanosti i obrazovanja. Trenutačna

minimalna naknada za

obavljanje studentskih poslova je

26,56 kuna.

"Oduševljena sam, godinu i

pol sam radila za studentski

minimalac i znam kako je to. Ove

2,74 kune više možda se nekome

ne čine kao nešto posebno, ali

stvarno mnogo znače", komentira

studentica Josipa Bajić. Dodaje

da će porast naknade biti taman

da se pokriju obroci koje si svaki

dan mora kupiti za vrijeme posla.

(Lucija Mijan)

jedan zahtjev u nekoliko godina

neće napraviti osjetnu razliku.

Jednostavnim riječima, ako ne

pitaš, nećeš ni dobiti. A ako i

dobiješ, dobit ćeš malo i trebaš

češće pitati", istaknuo je Prpić.

Studentica Tea nezadovoljna

je s više toga kada je u pitanju

stipendija. Prema njezinu mišljenju,

premala je i nije ravnomjerno

raspoređena svim

smjerovima i svim gradovima.

Istaknula je da bi u odlukama

o stipendiji trebali sudjelovati i

studenti. "Nije isto ako u nekom

gradu s više stanovnika, što automatski

znači više studenata,

bude pet stipendija, u odnosu

prema gradu s tri puta manje

stanovnika", objasnila je Tea.

e' novog šefa

lja u tijeku,

didatima

do završetka sanacije.

Studentski centar je u osam

godina sanacije iz državnog proračuna

dobio gotovo 158 milijuna

kuna. Još 2017. godine SC je

dobio zadnju državnu injekciju

nakon čega je godinu završio s

čak 28 milijuna kuna viška. U

svakoj idućoj godini, kao i 2020.

godini, SC je poslovao pozitivno.

Zašto se čekalo?

Pitanje zašto se na izlazak

SC-a iz procesa sanacije tako

dugo čekalo nikad nije potpuno

razjašnjeno. Ministarstvo znanosti

i obrazovanja je u Odluci

o završetku sanacije Student-

skog centra u Zagrebu ovog ljeta

navelo da ni njima nije poznat

razlog zbog kojeg bivša administracija

nije prije pokrenula proces

izlaska SC-a iz sanacije.

Za vrijeme Bošnjakove dužnosti

kao sanacijskog upravitelja u

medijima se pisalo o navodnim

zapošljavanjima u SC-u preko

kumstava i članstva u vladajućoj

stranci. Global je pokušao

dobiti intervju s trenutačnim

vršiteljem dužnosti ravnatelja

Mirkom Bošnjakom, ali do ovog

trenutka i nakon višekratnih

upita nije dobio odgovor na pitanje

želi li Bošnjak pristati na

intervju.

Financijski

problemi

Studentskog

centra počeli

su prije

gotovo 20

godina kada

je SC 2002.

godine prvi

put ušao u

proces sanacije

zbog

duga od 87

milijuna

kuna

Potplaćeni studenti rade preko studentskog ugovora za minimalac

Global

4 Studentski život


Kontra 21. stoljeća Ili modernizacija do kraja ili ostajemo na CD-ima i papiru

Diplomski radovi predaju se na

mediju koji se više ne proizvodi

Tekst: Maristela Baričević

Iako su postali gotovo prošlost

i ne koriste ih više ni

djeca za gledanje crtića,

od studenata se i danas na

brojnim fakultetima traži da

svoju dokumentaciju predaju

na CD-u. U to ulaze razni studentski

natječaji poput prijava

za Dekanovu i Rektorovu nagrade,

zatim predaje završnih i

diplomskih radova, a i natječaji

za posao gdje je životopis, umjesto

standardnog slanja e-poštom,

potrebno priložiti u malo

drukčijem elektroničkom obliku,

odnosno na CD-u.

Zastarjela arhiva

"Rad za Rektorovu nagradu

morale smo predati na CD-u, kao

što se trebao predati i diplomski.

Najveći se problem javio se s pitanjem

hoće li njihovo računalo

moći otvoriti rad na CD-u i ako

dođe do neke greške hoće li nas

diskvalificirati zbog toga. Vjerujem

da je njima to zbog arhive,

ali i kopirani rad je dovoljna arhiva",

komentirala je diplomirana

studentica novinarstva Ana

Pleše koja je sa svojom kolegicom

Lucijom Ptičar ove godine

osvojila Rektorovu nagradu.

Sveučilište u Zagrebu s druge

strane odgovorilo je da u skladu s

Pravilnikom o dodjeli Rektorove

nagrade, Sveučilište ne traži dostavu

radova ni popratne dokumentacije

na kompaktnom disku,

tj. CD-u. Također, dodaju da

je moguće kako neke sastavnice

traže takav način prikupljanja

dokumentacije, no to nije bilo

učinjeno na traženje Sveučilišta.

Stručnjaci prodavaonica računalnom opremom napominju da su

CD-i među njihovim asortimanom sve rjeđa pojava te da izumiru na

računalnom tržištu

Dokaz potpune digitalizacije

Svoje mišljenje o upotrebi CD-a na Sveučilištu i općenito

u nastavi dao je i Fakultet elektrotehnike i računarstva

(FER) koji je što se tiče tehnologije i digitalizacije jedan

od naprednijih u Zagrebu. Prodekanica za nastavu

Mihaela Vranić izdvojila je podatak da studenti FER-a

od akademske godine 2019./2020. svoje završne i diplomske

radove predaju online tako da radove učitaju u

Međutim, u tom istom Pravilniku

može se naći odlomak gdje

se ipak spominje slična tematika.

Naime, pod popisom prateće

dokumentacije uz dostavu

prijedloga za nagradu studentskih

radova piše da je uz pisani

rad potrebno dostaviti i "jedan

primjerak svakoga rada predloženoga

za Nagradu u tiskanom

obliku te ako je potrebno, posebice

kod radova iz umjetničkog

područja, u obliku pohranjenom

na odgovarajući audiovizualni ili

elektronički medij".

Dodatan je problem što neki

studenti, pogotovo oni koji ne

studiraju u poljima tehničke

znanosti, i ne znaju kako snimiti,

odnosno popularnije nazvano

"spržiti" datoteke na CD. Ana je

istaknula da im je za prebacivanje

rada bilo teško pronaći pra-

zan CD i da su ih ljudi zbunjeno

gledali te postavljali već logična

pitanja - zašto im CD-i trebaju, u

smislu: tko ih uopće još koristi?

"To je sasvim nepotrebno jer

živimo u 21. stoljeću, kada se

sve može elektronički", dodala je

Ana. Slično misli i Martin Mihalic,

student povijesti Filozofskog

fakulteta, kojeg ove akademske

'Očekuju da hodam po

Zagrebu i tražim CD koji će

mi vjerojatno netko morati

iskopati iz neke arhive da bi

to opet završilo u beskorisnoj

fakultetskoj arhivi'

Internetsku bazu završnih i diplomskih radova fakulteta.

"Cjelokupna procedura vezana uz obranu i pohranu

radova provodi se elektronički. Ne možemo komentirati

organizaciju ostalih fakulteta, no uvjereni smo da će

postupno svi ići u istom smjeru s obzirom na trendove u

digitalizaciji te na to da većina novijih računala više niti

nema mogućnost čitanja CD-a", zaključila je.

godine očekuje ista procedura.

"Čekaj, oni sad od mene očekuju

da hodam po Zagrebu i

tražim CD koji će mi vjerojatno

netko morati iskopati iz neke arhive

da bi to opet završilo u beskorisnoj

arhivi fakulteta. Tih ću

nekoliko kuna doslovno baciti u

vjetar", komentirao je Martin.

To isto potvrdili su nam i

stručnjaci prodavaonica računalnom

opremom koji napominju

da su CD-i među njihovim

asortimanom sve rjeđa pojava te

da pomalo izumiru na računalnom

tržištu.

"Prijenosna računala nemaju

više optičke jedinice, barem 98

posto njih u asortimanu. CD-i se

gotovo i ne traže te ga je sve rjeđe

naći u prodavaonicama jer je

medij koji nema više ulogu među

širokim masama", osvrnuo se

Matija Nađ iz HP prodavaonice

u Zagrebu. Adrijan Sarić iz Sancta

Domenice napominje da je

danas i tendencija je da se takvi

laptopi, s integriranim optičkim

uređajem za DVD ili CD, sve

manje koriste. "Laptopi postaju

sve lakši i tanji, orijentacija na

korištenje USB stickova i eksternih

diskova je dominantna

za prijenos storagea, a

prodaja samih optičkih medija

snažno pada iz godine u

godinu", kazao je Sarić.

Čemu i printanje?

Iz Netokracije, regionalnog časopisa

koji se bavi digitalnim poslovanjem,

marketingom i kulturom,

odgovorili su da su CD-ovi

medij koji samo prividno služi

kao trajni zapis za arhiv. Iako

je vrijeme CD-ova prošlo, ističu

da USB-ovi nisu rješenje jer

nose sigurnosni rizik. Idealnim

smatraju praćenje informatičke

prakse u društvu, a predlažu da

bi sljedeći korak trebala biti pohrana

u oblaku.

"S druge strane, možemo se

pitati - nije li još više enigma što

u 21. stoljeću moramo predati

svoj diplomski i u papirnatom

izdanju? S tim na umu, ako razumijemo

da je u pitanju obrazovna

institucija koja zahtijeva neke

protokole, možda se i ne bismo

trebali zamarati toliko zbog jednog

CD-a. Tobože smo se modernizirali,

koristeći pohranu koja

više odgovara načinima obrade

podataka danas - računalnu, a

opet printamo te diplomske kao

i uvijek do sada. Idemo se onda

modernizirati do kraja", istaknula

je Ana Marija Kostanić.

komentar

Kad će javni sektor shvatiti da smo ušli u 21. stoljeće?

Benjamin Mihoci

Dođe mladić predati diplomski rad i kaže:

- Dobar dan, teta, došao sam samo diplomski rad

predati.

- A gdje vam je CD? - pita ga teta.

- Kakav CD? - začuđeno će mladić.

- Pa CD na kojemu je vaš diplomski rad.

Zastane mladić sav začuđen, pa se pribere i reče:

- Joj, pardon, baš sam blesav. – i izvadi iz džepa

audiokasetu koju stavi na stol.

- Evo, pa da možete i na 'komodorcu' očitat.

- Dobro, dečko, je l' ti to mene zezaš?

- Pa vi ste prvi počeli. – odvrati mladić.

Izvorna verzija ovog vica već je jako stara i nadam

se da će je netko prepoznati. Sam vic kao forma već

je jako star. Mlađim generacijama vicevi nisu toliko

smiješni koliko ih uveseljavaju primjerice memeovi.

Vicevi su cringe. Čak i pisati cringe ovdje je malo

cringe. Vremena se mijenjaju. Ako nešto postane

beskorisno, nepotrebno ili nelogično, društvo takve

stvari u pravilu odbaci.

Jedan od relativno pozitivnih aspekata tehnološkog

napretka jest da nam postupno štedi sve više vremena.

Izumom tiskarskog stroja, knjige se prestaju

pisati rukom. Vlakovi i zrakoplovi skraćuju trajanje

putovanja. Glava zbog aspirina ne boli već nakon

pola sata. Ljudi su praktična bića - upotrebljavaju

praktične stvari.

Unatoč tome, neki će u svoje slobodno vrijeme, iz

bilo kojeg razloga, sami odabrati koristiti zastarjele

tehnologije. Gušta radi, puštat će gramofonske ploče.

Moja će generacija možda zaigrati Crash Bandicoot

na PlayStation jedinici. No kada je riječ o javnom

sektoru, on bi ipak trebao funkcionirati u korak s vremenom.

CD je medij koji je izumljen prije 39 godina.

Potkraj '90-ih godina prošloga stoljeća postupno ga

počinje zamjenjivati DVD. Njega pak USB stick, a

danas uglavnom sve obavljamo "u oblaku".

Prije nekoliko mjeseci kupio sam računalo staro

tri godine – koje uopće nema CD čitač. Dakle, već se

prije tri godine pretpostavljalo da nam jednostavno

neće trebati pržilica za CD-e. Izgleda da su to zaboravili

javiti javnom sektoru. Vic s početka teksta možda

nije smiješan, ali nisu ni smiješne stvari koje od nas

katkad traži javni sektor. Je li vam se ikada dogodilo

da ste slali neku dokumentaciju e-poštom, a da ste

potom sve morali printati i opet slati (Hrvatskom)

poštom? Meni jest.

Kada je riječ o zajedničkim stvarima koje se tiču

svih nas, kao što je javni sektor, bolje je prastaru

tehnologiju ostaviti u ropotarnici povijesti. Možda će

netko od vas reći: ali ti pišeš tekstove, a medij budućnosti

su kratki videozapisi. A ja ću vam odgovoriti da

vi ovaj tekst čitate jer ga želite čitati, a CD ćete ”pržiti”

jer ga morate ”pržiti”.


Društvo 5

Nikad lakše do droge Dostupna je i oko škola, a za nabavu uvijek netko nekog poznaje

Speed, trava, ecstasy i kokain sad

se naručuju putem WhatsAppa

'Nije me bilo pretjerano briga za novac jer sam znao da ću ga dobiti od roditelja. Da sam radio i samostalno zarađivao,

vjerojatno bih na sve to gledao drukčije', priznaje 22-godišnji student

Tekst: Inka Rutić

Da bi se nabavila droga,

čak i ona "jača",

dovoljno je nekoliko

poruka, priznaje nam

20-godišnji student koji je želio

ostati anoniman. Nije teško

pronaći ni dilera jer "uvijek

netko u društvu nekoga zna".

Narkotici se u većini slučajeva

naručuju preko WhatsAppa,

a u ove se svrhe koristi i Telegram

- aplikacija u kojoj se

poruke samouništavaju, odnosno

trajno brišu pa se dokazi o

naručivanju i prodaji ne mogu

pronaći.

Najlakše do marihuane

Najtraženije i najpopularnije

opojno sredstvo među mladima

jest marihuana, a slijede

je speed, ecstasy i kokain. Student

otkriva da je od svih droga

ipak najlakše doći do marihuane,

ali da je i kokain postao

izrazito pristupačan, pogotovo

u noćnim klubovima i parkovima

"gdje te svi mogu vidjeti, ali

nitko ništa ne poduzima".

"Znao sam izlaziti u neke

zagrebačke klubove gdje se

kokain bez straha stavljao na

stol i konzumirao", tvrdi mladi

student.

Osim u noćnim klubovima

i parkovima, droga je dostupna

i oko odgojno-obrazovnih

ustanova, što nam potvrđuje

22-godišnjak čiji se prvi susret

s drogom dogodio u dvorištu

srednje škole koju je pohađao.

"Prijatelj me je pozvao i ponudio,

a ja sam prihvatio iz

znatiželje", objasnio je mladić.

Još jedan od brojnih razloga

zbog kojih mladi počinju s uzimanjem

narkotika vezan je uz

obitelj. Ministarstvo unutarnjih

poslova došlo je do spoznaja

da pojedina djeca koja

su izgubila jednog od roditelja

ili su oni rastavljeni počinju s

konzumacijom opojnih sredstava.

Također, zlostavljana

djeca češće uzimaju drogu, ali

koriste je i oni iz funkcionalnih

i stabilnih obitelji.

Proveli smo kratko istraživanje

među studentima s dva

zagrebačka fakulteta koji su

probali neku vrstu droge. Rezultati

su pokazali da 70 posto

ispitanika konzumira, ili je

konzumiralo, drogu iz vlastitog

zadovoljstva. Ostalih 30 posto

bježi, ili je bježalo, od proble-

Tomislav Miletic/PIXSELL

U nekim zagrebačkim klubovima kokain se bez straha stavlja na stol i konzumira, kaže jedan student

'Zbog ecstasyja sam upala u problem - i to veliki'

"Pokvarila sam si maturalnu večer jer sam s

prijateljima iz razreda otišla probati ecstasy",

započinje 23-godišnja studentica. Privukli su ju,

kaže, zanimljivi oblici i boje tabletica nakon kojih

se "predobro osjećaš".

Iako joj je u trenutku bilo "neopisivo", poslije

je upala u problem - i to veliki. Iskrali su se iz

restorana gdje se održavala maturalna večer.

U ekipi ih je bilo pet. Skrili su se ispod stuba da

mogu "slobodno" konzumirati ono što su kupili.

ma pa su u raznim drogama

tražili izlaz.

Tko koga konzumira?

"U trećem razredu srednje

škole počeo sam pušiti travu

s prijateljem, a nakon godinu

dana počeo sam uzimati sve

jače droge", govori mladi student.

Koliko novca treba izdvojiti

za kupnju droge ovisi o vrsti i

količini, otkriva nam 22-godišnji

student. Može se pronaći po

cijeni "dva sata rada ako se zaradi

prosječna studentska satnica"

što je, kaže, prihvatljivo.

"U tim trenucima nije me

'Iako liječenje može biti

uspješno, porivi nikad ne

prestaju, samo budu slabiji,

no i dalje postoji veliki rizik

od povratka na stari put',

kaže 22-godišnjak

"Svi smo probali, bili smo sigurni da nas nitko ne

vidi, osjećali smo se super dok nije došla policija",

priznaje 23-godišnjakinja.

Jako se uplašila, kaže, a umjesto veselja i

zadnjeg provoda s kolegama iz srednje škole,

završila je u policijskoj postaji gdje su sve su

priznali.

"Slagala sam roditeljima da sam otišla prespavati

kod prijateljice, a zapravo sam cijelu noć bila u

policijskoj postaji", završava studentica.

Iako je htio odustati nekoliko puta, naš sugovornik kaže da bez obzira na to što

je prestao konzumirati droge, one su počele konzumirati njega

Nikad nije kasno pomoći sebi ili

drugome

Informacije za pomoć s ovisnosti o drogama među mladima mogu

se pronaći na internetskim stranicama Ureda za suzbijanje zlouporabe

droga. Tamo su navedene adrese, telefonski brojevi i e-adrese

službi za pomoć po županijama. Osim toga, pomoć se može potražiti

i u službama za školsku medicinu.

U Zagrebu je služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti u

sklopu Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar". Ondje se

anonimno i besplatno mogu provesti testiranja na drogu. Testovi

se mogu pronaći i u ljekarnama.

INKA RUTIć/GLOBAL

'Neki koriste

i Telegram

jer se poruke

tamo nakon

nekog vremena

same

brišu pa se

poslije ne

mogu pronaći

dokazi',

otkriva

student

bilo pretjerano briga za novac

jer sam znao da ću ga dobiti

od roditelja. Da sam radio i samostalno

zarađivao svoj novac

vjerojatno bih na sve to gledao

drukčije", zaključuje 22-godišnji

student.

Iako je htio odustati nekoliko

puta, naš sugovornik kaže

da bez obzira na to što je prestao

konzumirati droge, one su

počele konzumirati njega. Bilo

mu je teško, svog dilera znao

je zvati i po nekoliko puta na

tjedan, "krizirao" je i nije uspijevao

"skinuti se" s narkotika

koje je dnevno uzimao. Treninzi,

sport i upis na fakultet spasili

su ga "noćne more". Svaki

ovisnik, priznaje, može se izliječiti

ako to stvarno želi.

"Nikad nisam imao problema

s dugovima, uvijek bih sve

vratio na vrijeme ili u zadnji

čas. Novac se uvijek nađe, na

kraju posuđuje se od prijatelja

kojima na kraju vratiš", otkriva.

Teško liječenje

Vrtoglavice i mučnina simptomi

su s kojima se mladi susreću

zbog konzumacije opojnih

droga. Bivši mladi ovisnik

govori nam da osjećaj zna biti

neopisiv, ali traje vrlo kratko.

"Iako liječenje može biti

uspješno, porivi nikad ne prestaju

samo budu slabiji, no

i dalje postoji veliki rizik od

povratka na stari put", smatra

22-godišnji student.

6 Društvo

Seksualno uznemiravanje Prijave podnose uglavnom žene

Stav o muškoj nadmoći

nad ženama prenosi se s

koljena na koljeno

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova objasnila je da se muškarce

identificira kao počinitelje seksualnog uznemiravanja i nasilja i na

temelju prakse i na temelju istraživanja

Tekst: Nikolina Orešković

Jedan profesor s Veterine

barem je deset godina

seksualno uznemiravao

najmanje 12 studentica, a nitko

ga nije prijavio do ove godine.

Bivša žrtva kao razlog neprijavljivanja,

odnosno progovaranja

tek nakon deset godina navela

je - moć.

"Uznemiravao me čovjek koji

zna da ima svu moć i da mu nitko

ništa ne može", istaknula je

uznemiravana studentica koja je

bila uvjerena da je njezina riječ

manje važna od riječi njezina

profesora.

Povezanost moći i kontrole

Bruna Nedoklan, psihoterapeutkinja

pod supervizijom i

psihologinja u udruzi B.a.B.e.,

objasnila je da se uznemiravanjem

i nasiljem pokušava uspostaviti

kontrola koja je usko

vezana uz pojam moći.

"Kada imate kontrolu situacije,

tada imate moć donošenja

odluke", objasnila je Nedoklan.

Strah studentica i studenata

od negativnih posljedica zbog

prijavljivanja počinitelja spolnog

uznemiravanja koji su u

nadređenom položaju u odnosu

prema njima jedan je od najvećih

problema zbog kojeg su prijave

seksualnog uznemiravanja

rijetke, istaknula je pravobraniteljica

za ravnopravnost spolova,

Višnja Ljubičić.

Prije devet mjeseci, kad je val

prijava na Sveučilištu u Zagrebu

bio na vrhuncu, prijavu u DORH

nije podnio niti jedan muškarac,

nego redom žene protiv svojih

muških profesora. Naravno, to

ne znači da muškarci nisu žrtve

spolnog uznemiravanja, ali

taj podatak ipak govori da je

mnogo manje muškaraca žrtava

nego žena žrtava i mnogo više

muškaraca zlostavljača nego

žena zlostavljačica.

To je potvrdila i Nedoklan,

koja je istaknula da su godišnja

izvješća Ministarstva unutarnjih

poslova i Ureda za ravnopravnost

spolova dokaz da je

većina prijava za uznemiravanje

podnesena protiv muškaraca.

Pravobraniteljica je objasnila

da se muškarce identificira kao

počinitelje seksualnog uznemiravanja

i nasilja i na temelju

prakse i na temelju istraživanja,

PEXELS

Edukacija i razgovor su ključni

Da ravnopravnost spolova ne bi bila samo mrtvo slovo na papiru, potrebno

je poučiti studentice i studente granicama i objasniti im da moć ne znači

veću vrijednost. I Akademija dramske umjetnosti i Veterinarski fakultet ove

su godine krenuli u tom smjeru. Na ADU je održano online predavanje na

temu uznemiravanja. Bilo je podijeljeno na dva dijela – u prvom dijelu studente

su upoznali s načinima na koje se Akademija suočila s tom temom, a

u drugom dijelu je održana kratka edukacija o oblicima i načinima seksualnog

uznemiravanja i nasilja, rekao je novopečeni dekan Davor Švaić koji je

tu dužnost preuzeo od Franke Perković-Gamulin koja je prošle akademske

godine snažno istupila u zaštitu uznemiravanih studentica.

Na Veterini je nadograđen sustav prijavljivanja. Studentima su na raspolaganju

Ured za studente i Ured za razvoj karijere, akademsko i psihološko

savjetovanje, a organiziran je i ciklus radionica osobnog i profesionalnog

razvoja te razvoja takozvanih životnih vještina na kojima se studenti upućuju

kako se nositi sa strahovima i anksioznošću te različitim problemima s

kojima se tijekom studiranja susreću, naveli su s fakulteta.

ali ipak, istaknula je da taj podatak

treba dovesti u vezu sa

značajnom nadzastupljenošću

muškaraca na položajima moći.

Nedoklan je objasnila da danas

žene više nisu službeno isključene

iz donošenja odluka,

no njihova se nemoć očituje u

tome da i dalje nisu jednako zastupljene

u procesima donošenja

odluka. I ona je napomenula

da je malo žena na upravljačkim

položajima. Žene nemaju jednak

pristup tržištu rada i mogućnost

ostajanja u njemu, a većinom

rade lošije plaćene poslove dok

muškarci iskorištavaju fizičku,

ekonomsku i društvenu moć te

sebe stavljaju u poziciju nadmoći.

U pozadini toga je vrijednosni

stav da na to imaju pravo

bez društvenih posljedica, a taj

'Kada imate kontrolu

situacije, tada imate moć

donošenja odluke', kaže

psihoterapeutkinja Bruna

Nedoklan

vrijednosni stav se nasljeđuje iz

generacije u generaciju.

Ekonomska sigurnost

"Ako nemate ekonomsku sigurnost

i autonomiju, vaša moć

donošenja odluka u vlastitom

životu vrlo je ograničena", napomenula

je psihoterapeutkinja

pod supervizijom i psihologinja

u udruzi B.a.B.e.

Da bi se suprotstavile muškarcu

na poziciji moći, sadašnje

i bivše studentice Veterine trebale

su jedna drugu.

Pojedine žrtve ne prijavljuju

nasilje jer strahuju da će okolina

smatrati da su same pridonijele

nasilju, strahuju od stigmatizacije

i odbacivanja, a sve

zbog toga što se na seksualno

uznemiravanje i dalje u našem

društvu gleda kroz patrijarhalnu

paradigmu koja primarno za

nasilje optužuje žrtve, a ne počinitelje,

napominje pravobraniteljica.

"Imamo pravo odjenuti se

kako želimo, popiti previše alkohola

te pogrešno procijeniti

osobu. Nitko ne želi biti uznemiravan

i zlostavljan", istaknula

je Nedoklan.


Kriza opozicije U sabornici sjedi više izbačenih

Klub za

opor

Iako u Hrvatskoj imamo vidnu dominaciju

jedne stranke, profesor Goran Čular s Fakulteta

političkih znanosti ne misli da se nakon raskola

u SDP-u Hrvatska približila Srbiji Aleksandra

Vučića, niti Mađarskoj Viktora Orbana

Tekst: Benjamin Mihoci

Nakon što se početkom

listopada Socijaldemokratska

partija

Hrvatske raskolila,

druga brojčano najjača snaga

u Hrvatskom saboru postao je

novoosnovani Klub socijaldemokrata

- klub zastupnika koji

su osnovali izbačeni ili opomenuti

SDP-ovci. Prvi put od

parlamentarnih izbora 1995.

godine, kada je SDP osvojio

samo deset mandata, Hrvatska

demokratska zajednica i njezin

predsjednik Andrej Plenković

nemaju previše razloga za brigu,

barem ne što se tiče oporbe.

Vladu HDZ-a trenutačno podržava

77 saborskih zastupnika.

Među njima su istodobno

zastupnik Hrvatske narodne

stranke Predrag Štromar, ali

i Radimir Čačić, čovjek koji

je iz te stranke izbačen pa je

osnovao Narodnu stranku - reformiste.

No bivše stranačke

nesuglasice ipak, čini se, nisu

SDP je nakon odlaska Milanovića

propustio povijesnu

šansu da se nametne cijeloj

hrvatskoj ljevici

prepreka da bi se podržavalo

istu vladu.

Nije ideološki raskol

Profesor Fakulteta političkih

znanosti Goran Čular primijetio

je da je oporba u Hrvatskoj

nakon izbora 2020. godine

drukčije organizirana nego

ikad prije od 1990. Objasnio je

da je riječ o stranačkom sustavu

s takozvanom bipolarnom

opozicijom, što znači da i s lijeve

i s desne strane vladajuće

koalicije postoje relevantni politički

akteri.

"Dosadašnja opozicija, od

samih početaka demokracije

u Hrvatskoj, uvijek je bila dominantno

unipolarna, gotovo

sva prema jednom kraju ide-

ološkoga spektra, kad je HDZ

bio na vlasti lijevo od HDZ-a, a

kad je SDP bio na vlasti desno

od SDP-a", dodao je Čular.

Bacimo li pogled prema oporbenim

klupama, šarolikije je

nego u vladi. Osim spomenutog

da je u Saboru više izbačenih

članova SDP-a nego preostalih,

iz Zeleno-lijeve koalicije

izbačena je još potkraj prošle

godine Radnička fronta, koja

zatim odlazi u klub Hrvatske

seljačke stranke. Ljevici pripada,

dakle, nešto više od trećine

saborskih fotelja.

Budući da je raskol u SDP-u

bio organizacijski, a ne ideološki,

profesor Čular objasnio

je da ljevica u tom smislu ne

gubi ideološki. Dodao je i da je

novonastali Klub socijaldemokrata

možda ideološki i bliži

tradicionalnoj ljevici od onoga

što je ostalo u SDP-u.

"SDP je, prema mom mišljenju,

u jednom trenutku propustio

povijesnu šansu da se

nametne cijeloj hrvatskoj ljevici.

To je bilo nakon odlaska

Milanovića. Radikalnim otvaranjem

stranke, ideološki i organizacijski,

oni su tada možda

mogli okupiti ljevicu 'pod svoje

skute', međutim to bi zahtijevalo

sasvim drukčiji organizacijski

stil i stranačko vodstvo",

nadodao je Čular.

Ujedinjeni oko korupcije

U većini preostalih fotelja

mahom sjede desničari, od

kojih su u oporbi stranke od

Domovinskog pokreta, preko

Mosta, do Hrvatskih suverenista.

Ni u jednoj od njih,

a niti u dosad spomenutim,

ne ističe se osoba koju bi se

moglo nazvati šefom oporbe.

Profesor Čular je objasnio da

se o lideru oporbe moglo govoriti

kad je opozicija bila uglavnom

unipolarna. Tada je i lider

oporbe funkcionirao kao alternativa

postojećim premijerima,

poput Ivice Račana ili Ive

Sanadera.

"Nakon 2020. nije jasno u

kojem će se smjeru razvijati

ideološki podijeljena oporba.

Politički 'normalnija' mogućnost

je da ostane podijeljena i


Društvo 7

članova SDP-a nego onih preostalih iz stranke

stupnika postao najjača

bena snaga u Saboru

Ujedinjena oporba za

govornicom tijekom

rasprave o izboru

ravnatelja HRT-a

Boris Scitar/PIXSELL

Screenshot/YouTube

ne uspije se niti u jednom pitanju

'ujediniti'", dodao je Čular.

Međutim, oporba se barem

naizgled nakratko ujedinila

sredinom listopada tijekom

rasprave u Saboru o izboru

glavnog ravnatelja Hrvatske

radiotelevizije. Čelnici oporbe

okupirali su saborsku govornicu

i blokirali time raspravu.

No Čular je spomenuo da se

velik dio opozicije možda može

ujediniti na pitanjima korupcije

i kriminala, ali ne i na ideološkim

pitanjima. Kao problem

naše opozicije prepoznao

je to što ona dovodi u pitanje

ciljeve politike vladajućih, čak i

kad su ti ciljevi jasno istaknuti

u izbornom programu vlasti na

Povijest stranačkog sustava u Hrvatskoj

prokomentirao je Davor Gjenero, koji je

probleme u liberalno-demokratskom

političku polju

identificirao već u devedesetim

godinama prošloga

stoljeća. Međutim,

tada su bili kompenzirani

učinkovitošću dviju stranaka:

HNS-a i Istarskog

demokratskog saveza,

rekao je.

"HNS se, nakon

što je stranka

Patrik Macek/PIXSELL

temelju koji su i dobili većinu.

"Mnogo bi bolje bilo da opozicija

krene od javnopolitičkih

ciljeva koji su dobili izbornu

većinu i u sklopu njih upozorava

na očite nekonzistentnosti,

'Radikalnim otvaranjem stranke,

ideološki i organizacijski, oni su

tada možda mogli okupiti ljevicu

pod svoje skute, međutim to bi

zahtijevalo sasvim drukčiji

organizacijski stil i stranačko

vodstvo', kazao je profesor

Čular govoreći o SDP-u

'I HDZ-u prijeti kriza'

"Moje je mišljenje da je to

privremena situacija prouzročena

konstelacijom u stranačneučinovitost

mjera ili nastoji

ispregovarati posebne tretmane

za određene društvene skupine

– gubitnike novih mjera,

ne dirajući u ciljeve proklamirane

politike", pojasnio je svoj

Gjenero: SDP je uništen autoritarizmom vođa nakon Račana

stav profesor Čular.

Kriza oporbe podsjeća na

stanje u Mađarskoj i Srbiji,

gdje stranke na vlasti u parlamentima

uživaju dvotrećinsku

većinu. No iako u Hrvatskoj

imamo vidnu dominaciju jedne

stranke, Čular je kazao da

ne misli da se nakon raskola

u SDP-u Hrvatska približila

Srbiji Aleksandra Vučića, odnosno

Mađarskoj Viktora Orbana,

za koje je dodao da su na

granici toga da ih uopće smatramo

demokracijama.

isključila svog osnivača Radimira Čačića,

počeo raspadati i danas nije ostao praktično

kamen na kamenu od nekoć važne stranke.

IDS je u dubokoj krizi, izazvanoj dugotrajnošću

vladavine na regionalnoj razini, ali i neuspješnom,

iako planiranom, smjenom generacija u

stranačkom vodstvu", pojasnio je Gjenero.

U dubokoj je krizi i socijaldemokratska politička

opcija, za koju je rekao da je zapravo

počela odlaskom Ivice Račana i time što je Milanović

do tada demokratsku političku stranku

počeo pretvarati u autoritarnu.

"Autoritarizam u SDP-u doživio je vrhunac u

mandatu Peđe Grbina, što je dovelo do dramatičnog

raskola u stranci i do toga da stranka

više nema značenje nacionalne stranke u

pravom smislu riječi. Ne postoji alternativa u

političkom polju, koja bi je mogla nadomjestiti",

napomenuo je Gjenero.

Za Možemo! je izjavio da nije stranka u

pravom smislu riječi te da nema mehanizme

regrutiranja i obrazovanja talentiranih za

obavljanje javnih poslova, a to se dramatično

vidi, kazao je, u načinu na koji upravljaju

Zagrebom.

"Dakle, jasno je da oni na nacionalnoj razini

ne mogu preuzeti ulogu koju je nekoć imao

SDP", kazao je Gjenero.

kom sustavu, ali i taktikom

oporbe da se nekritički disperzira

na sve i svašta umjesto da

se uhvati nekoliko bitnih pitanja",

dodao je Čular.

Politolog i nezavisni politički

analitičar Davor Gjenero veći

problem od krize oporbe vidi

u prijetnji raspadom cjelokupnog

političkog sustava. Istaknuo

je da stranke općenito ne

obavljaju poslove što ih stranke

moraju raditi u demokratskim

političkim sustavima, a to

je legitimiranje poretka nastupanjem

na izborima i izgradnja

demokratskih institucija.

"Od stranaka u demokratskom

političkom polju, još

samo HDZ izgleda kao konsolidirana

opcija, ali je veliko

pitanje u kakvoj će kondiciji

ta stranka biti nakon ovog

mandata i nakon očekivanog

povlačenja Andreja Plenkovića

s ključne pozicije u stranci.

Prijeti opasnost da i tu stranku

zahvati ozbiljna kriza i degradacija,

a to bi moglo otvoriti

dramatičnu perspektivu za

jačanje populizma i nedemokratskih

političkih opcija, koje

su odreda nedorasle racionalnom

upravljanju državom",

zaključio je Gjenero.

8 Reportaža


U borbi sa studentima koji obave

nuždu u tušu ili u kantu za smeće

Tekst: Inka Rutić i Tajana

Josipović

Četiri sata prije nas u

osmi paviljon Studentskog

doma "Stjepan

Radić" došle su i

spremačice. Tek je 11 sati, a cijelo

malo krilo trećeg kata Antonija

Čupar već je očistila. Dok

s njom obilazimo kat na kojem

živi 80 djevojaka, objašnjava

nam da svaki dan mora očistiti

kuhinju, umivaonicu, prostoriju

s velikim te prostoriju s manjim

tuševima, WC-e, balkone,

učionice, hodnike, prozore...

Sve osim studentskih soba koje

studenti, u pravilu, moraju održavati

sami.

"Onako kako rade i

spremaju kod kuće,

tako bi trebali i ovdje,

ali, nažalost,

nisu svi to naučili",

tužno i tiho

započinje

Antonija.

priču

Kad se okrene želudac

Svi stanovnici popularne

"Save" olakšali bi tetama spremačicama

posao samo kada bi

oprali za sobom kadu nakon

kupanja, pustili vodu nakon

obavljene nužde i bacili iskorištene

higijenske potrepštine u

smeće – tamo gdje im je i mjesto.

Naša nam sugovornica potvrđuje

da s ni osnovne higijenske

radnje ponekad ne obave.

"Svačega se mi ovdje nagledamo.

Znala sam se boriti i s

djecom kojima je bilo teško otići

do toaleta pa pod tušem ili u

kantu za smeće obave nuždu",

priznaje Čupar.

Role toaletnog papira znala

je pronalaziti na podu. Iako je

posao tete spremačice izbaciti

smeće, objašnjava, nije joj obveza

počistiti sve što studenti

pobacaju po podu.

"Moraš imati dobar želudac.

U početku mi je bilo strašno.

Uzmeš vodu, 'pljuskaš', čistiš,

prskaš kemikalije. Izađem poslije

van, želudac mi se okrene,

a oči kao da će ispasti iz duplje",

objašnjava Antonija.

Najviše se grozi, dodaje, kada

pronađe britvice i iskorištene

higijenske uloške zalijepljene

na zidu u kadi. Kupaonica je,

kaže, mjesto gdje studenti

provode najviše vremena, ali

i ostave najviše nereda.

Dok hodamo velikim krilom

trećeg kata u osmom paviljonu

i s tetom Antonijom pregledavamo

prostorije, doznajemo da

'Sava' očima tete spremačice Nekima je poput majke, ali mnogi joj ne olakšavaju posao

EMMA MATIJEVIć/GLOBAL

'Dečki su

malo tolerantniji

prema nama

tetama i kažu - teta

oprostite', tvrdi

spremačica Antonija

Najviše se grozi, otkriva teta spremačica, kada pronađe britvice i

iskorištene higijenske uloške zalijepljene na zid

posao spremačice na

"Savi" nije samo očistiti.

To nam potvrđuje i studentica

na koju srećemo u kuhinji.

Danas je na redu vegetarijanski

meni, viče studentica dok trči u

zagrljaj spremačici.

Brine se i o onima koji se

razbole ili trebaju zagrljaj

"Teta Antonija zna sve naše

tajne. Ona nam je kao druga

mama, a kada je cimerica ozlijedila

ruku, došla nam je objesiti

rublje", otkriva nam studentica

koja već tri godine živi

na "Savi".

Uz svakodnevni rad i život sa

studentima, priznaje Antonija,

doznala je da svatko nosi svoj

križ. Već je naučila prepoznati

kada je netko od njezinih stanara

tužan, sretan ili kada ima ljubavnih

problema. U domu žive

i stanari koji nemaju roditelje

i kojima je potreban majčinski

zagrljaj, koji od nje uvijek mogu

dobiti.

Dok hodamo velikim krilom trećeg

kata u osmom paviljonu i s tetom

Antonijom pregledavamo prostorije,

doznajemo da posao spremačice na

"Savi" nije samo očistiti

'Ima onih koji će proći po tek obrisanom hodniku i ne kažu

– teta oprostite. Ti si njima samo teta čistačica, dužna si to

napraviti i počistiti', tihim glasom priznaje Antonija

MARISTELA BARIčEVIć/GLOBAL

Svi stanovnici popularne

'Save' olakšali bi tetama

spremačicama posao samo

kada bi oprali kade nakon

kupanja, pustili vodu nakon

obavljene nužde i bacili

iskorištene higijenske potrepštine

u smeće

"Znaju mi se obratiti i djeca

kojima dođe loše pa me pitaju

za tabletu ili čaj jer ih 'ubija'

trbuh, cure dobiju mjesečnicu.

Kako neću imati tabletu ili čaj?

Još ću ti ga osobno i skuhati",

ističe Antonija.

Stanari se znaju susresti i s

Posao im je, osim čišćenja, pregledavanje

doma do najsitnijih detalja

Kupaonica je mjesto gdje studenti

provode najviše vremena, ali i ostave

najviše nereda

bolešću – ponekad im se spusti

tlak, dobiju temperaturu, krvare...

Antonija je uvijek tu da im

namjesti glavu, popravi jastuk,

donese čašu vode ili noge digne

u zrak.

"Lijepa riječ zbilja i željezna

vrata otvara, ali nisu sva djeca

tako odgojena. Sve ovisi o karakteru

i kućnom odgoju. Sve

se to vidi ovdje", tužno nam priznaje

Antonija.

Dok šetamo domom i zavirujemo

u umivaonice, kuhinje

i prostorije s tuševima, stanari

popularne "Save" pozdravljaju

tetu Antoniju. Poneki joj upute

lijepu riječ i pitanje, a svi su oni

njezino "zlato".

S druge strane, pokraj tete

spremačice prošlo je nekoliko

stanara bez pozdrava na što je

Neki studenti jedva čekaju kritizirati

Po studentskim grupama na Facebooku mogu se vidjeti fotografije

pokvarene hrane u studentskim domovima. Teta spremačica objašnjava

nam da studenti u sobama znaju ostavljati i dulje čuvati hranu,

a kada se pokvari, jedva čekaju kritizirati. "Kada je toplije vrijeme pa

se hrana pokvari i pojave se crvići svi brže fotografiraju i stavljaju u

grupu – pogledajte kako tete spremačice čiste, a nisu se pitali zašto

je to tako, tko je to ostavio i zbog čega", objašnjava Antonija.

Mobitel na čuvanju, petica u indeksu

Kada stanari doma upadnu u probleme, zna se kome najprije idu –

tetama spremačicama. Iako je uvijek mnogo smijeha, sreće i veselja,

Antonija Čupar priznaje nam da se nekad zna i naljutiti. "Kada

je vrijeme kolokvija i ispita, mora se učiti. Spremna sam i mobitele

oduzimati. Nema poslije suza", priznaje Čupar.

Iako se zna šaliti pa prijetiti oduzimanjem mobitela, neki studenti,

dodaje, doista joj daju mobitel na čuvanje da bi mogli neometano

učiti. "Dođu nekada pa mi kažu da imaju ispit. Poželim im sreću. Nekada

budu pokisnuta lica, nekada skaču i vlada veselje – skačem i

ja, kao da sam i ja položila ispit. Što ću?", smije se teta spremačica.

EMMA MATIJEVIć/GLOBAL

MARISTELA BARIčEVIć/GLOBAL

Antonija tužno spustila ramena.

"Imaš djece s kojima klikneš

i povežeš se, a ima i onih koji će

proći po tek obrisanom hodniku

bez riječi – teta oprostite.

Ti si njima samo teta čistačica,

dužna si to napraviti i počistiti",

priznaje tihim glasom i tužnim

pogledom.

S trećeg kata laganim koracima

silazimo u prizemlje gdje

borave samo dečki. Marljiva

spremačica prisjeća se da su joj

jedan vikend dečki bili izrazito

simpatični. Čim je došla na posao

dočekali su je i priznali da

su "napravili glupost". Slavilo

se pa je alkohol završio po cijelom

podu. Pokušali su brisati,

uređivati, počistiti, srediti da

"tetu kada ujutro dođe, ne šokiraju",

govori nam sa smiješkom.

Posao ne bi mijenjala

"Dečki su malo tolerantniji

prema nama tetama jer kažu

'teta, oprostite'. Znate one četiri

čarobne riječi: hvala, molim,

oprosti i izvoli. Uistinu su čarobne

i značajne", otkriva nam

Antonija.

Ipak, dodaje, i cure su takve,

ali u usporedbi s dečkima, cure

većinom tete čistačice gledaju

s visoka. Dok pijemo kavu

s tetom Antonijom i zbrajamo

dojmove s njezina posla, otkriva

nam da se tete spremačice

često nazivaju i "očima Save".

One to, doista, jesu. Svako jutro

dolaze prve. Posao im je, osim

čišćenja, pregledavanje doma

do najsitnijih detalja. Zapisuju

i prijavljuju ako je nešto pokvareno,

zovu majstore, brinu se za

sigurnost studenata.

"Sve kreće od nas, nitko ništa

ne bi znao da nas nema. Mi smo

uvijek tu: u bolesti, koroni, položenom

ispitu...", objašnjava

Antonija.

U opisu posla stoji im čišćenje

i održavanje "Save", a tete

spremačice trude se higijenu

uvijek održavati na najboljoj

mogućoj razini. Ne stigne se

uvijek, priznaje teta Antonija,

sve očistiti do zadnjeg detalja,

no uz minimalnu pomoć stanara

sve bi bilo u redu.

"Sava se sada obnovila i sredila.

Hajde da sada to ostane tako

i u budućnosti. Danas ili sutra

će možda i vaše dijete doći u

taj isti dom. Studenata na Savi

uvijek je bilo i bit će", kaže Antonija

Čupar i zaključuje da svoj

posao ne bi mijenjala. Voli svoju

Savu, kao i svoje studente. Tu

se osjeća kao kod kuće.


Intervju 9

Po preuzimanju 'vruće pozicije', o Rektoratu i planovima zbora

Nakon afere koja je

prije dva mjeseca

"tresla" Studentski

zbor Sveučilišta

u Zagrebu,

izabran je novi

predsjednik tog studentskog tijela.

Ivan-Pavao Boras, student

Fakulteta strojarstva i brodogradnje,

nakon svog dolaska na

glavno mjesto SZ-a, otkrio je za

Global planove te odgovorio na

neka pitanja koja već dugo muče

studentsku zajednicu.

◼◼S obzirom na nedavne događaje

s bivšim predsjednikom

Studentskog zbora i stečenu

lošu reputaciju, kako si se odlučio

preuzeti glavno mjesto i

osjećaš li pritisak zbog toga?

Od trenutačnih članova, ja sam

najdulje u Zboru, bio sam aktivan

još za Mateja Smetiška. Znao

sam da će biti pritisaka i da nije

najzgodnija situacija, ali sam to

odlučio i zbog ostalih jer ne bi

bilo u redu nekog novog "gurati

u vatru".

◼◼Imaš li kakve veze s rektorom

Borasom, s obzirom na

to da imate isto prezime?

S rektorom nemam veze, prezime

Boras potječe iz 16. stoljeća

kad su tri brata Boras otišla na

tri različite strane. Ako me se želi

povezivati s njim, može se reći da

smo prije 400 godina bili neki

rod. Kad sam tek došao u Zagreb

na studij, nisam ni znao tko je

'Ne bojim se

pred 70 članova

Senata reći kako

stvari stoje'

'Rektorat se trudi zaštiti svoju autonomiju, ali opet se, nažalost,

štiteći tu autonomiju, zatvara prema studentima', kaže Boras

Damir Boras.

◼◼Otkad si postao predsjednik

SZ-a jesi li se čuo s rektorom?

S rektorom se jesam čuo, bio

sam kod njega i na sastanku. Njemu

naš plan djeluje jako lijepo i

zanimljivo, u neku ruku i ambiciozno.

Kao što je i sam rekao, Sveučilište

je tu za studente i pokušat

će nam u što većoj mjeri pomoći

u realizaciji naših točaka, jer to

su točke koje mi, kao studentski

predstavnici, stavljamo na stol,

to su želje svih studenata. Sveučilište

je upoznato s većinom problema

koje smo naveli, a prostor

za udruge im je bilo možda nešto

novije, kao i mentalno zdravlje,

ali i sami su svjesni problema s

kapacitetom i sportskih problema

kao i s primarnom zdravstvenom

zaštitom odnosno nedostatkom

ambulante. Rekli su da

će nam pomoći. Sad, u kojem će

to obliku doći, ne znamo, ali ako

se Sveučilište za nas zauzme kod

HZJZ-a ili nam može financijski

pomoći s tim infrastrukturnim

projektima, bili bismo jako zahvalni.

◼◼Misliš li da bi vaši projekti i

planovi trebali povećati izlaznost

studenata na studentske

izbore?

Izlaznost je jako niska jer je

Studentski zbor prije bio dosta

zatvoren, sad se trudimo kao novi

Zbor, nova Skupština, novo vodstvo,

približiti rad Zbora studentima

i otvoriti im se te ih uključiti

što više u sam naš rad. Smatram

da jedino tako možemo napraviti

nešto više, jer 51 naš član ne

može znati svu problematiku, ne

možemo se sjetiti svega, to kao

kolektiv možemo mnogo bolje

odraditi. Nadamo se da ćemo

u sljedećem razdoblju pokazati

studentima koliko se toga tu

može napraviti. Studentski zbor

može, želi i treba dati više onima

koje predstavlja.

◼◼Postoji mišljenje da Zboru

zapravo odgovara niska izlaznost

studenata jer tako praktički

na mjesta u Zboru uvijek

dolaze oni kojima je to 'predodređeno'.

Također, mnogo

ljudi govori da je to platforma

za buduće političare.

Mogu odmah i javno reći da

nisam član niti jedne političke

organizacije, niti ću biti. Što se

tiče ovog da nam mala izlaznost

pogoduje, mogu reći čak da i da,

ali ipak smatram to nije dobro za

nas i studente, trebamo pokazati

da imamo želju za promjenu i da

samo sveučilište ide na bolje jer

ipak smo možda malo prezatvoreni

kao sveučilište za 21. stoljeće

Razgovarala: Ivana Paušić

'Zauzimat

ćemo se za

povećanje

kapaciteta

psiholoških

tretmana za

studente u

Zagrebu, ali

je opet pitanje

koliko

prostora za

to imamo

– koliko je

psihologa

uopće da

bi mogli na

tome raditi

i kako ćemo

ih financirati'

i mlađe generacije koje dolaze.

◼◼Zbor se često kritizirao da

diže ruke na sjednicama Senata

na sve što rektor predloži,

a da ne preispituje kritički

u korist studenata.

Osobno nikad nisam bio član

Senata te ne mogu niti potvrditi

niti negirati tu tvrdnju, ali mogu

reći da će se sad, kad uđem u

Senat, studentski glas čuti. Problemi

postoje, o njima ne treba

šutjeti i što god smatramo problematičnim,

ne bojim se ustati

pred 70 članova Senata, odnosno

34 dekana i reći kako stvari stoje.

Izabrali su nas studenti da štitimo

njihove interese.

◼◼Što ti, a i Studentski zbor

mislite, u kojem smjeru ide

Rektorat?

Rektorat se trudi zaštiti svoju

autonomiju sa svime što radi, ali

opet se, nažalost, štiteći tu autonomiju,

zatvara prema studentima

koji su tu bitni. Mogli bi biti

otvoreniji, ne samo Rektorat,

nego i uprave sastavnica.

◼◼Prva stvar koju je novi sastav

Zbora najavio jest izmjena

Statuta?

Imamo dvije grupe izmjena.

Prva se tiče toga da predsjedništvo

uvijek natpolovičnom većinom

donosi odluke, i ako je pet

članova za jednu stranu, a pet

za drugu, smatra se da je većinu

dobila ona strana na kojoj je

predsjednik. Tu se ne poštuju

neka načelna pravila jednako-

IVANA PAUšIć

sti pa smo tu uveli izmjenu da

je zamjenik predsjednika SZ-a

izravno član predsjedništva i

onda imamo 11 članova i svačiji

glas je jednak. Dio promjena se

tiče i potpisivanja općih akata

gdje smo raščlanili da predsjednik

i zamjenik moraju zajedno

potpisati sve do vrijednosti od

5000 kuna, od pet do deset da

predsjedništvo najprije mora to

prihvatiti, a od deset na više prihvaća

sama Skupština. Tu sam si

malo vezao ruke, ali mislim da je

pravedno da u Zboru bude svako

sa svime upoznat.

Druga točka izmjene je strukturna

organizacija rada. Ideja

je dati studentskoj populaciji

mogućnost stavljanja točaka na

dnevni red, raspravljanje na javnim

tribinama. Također, početkom

prosinca izaći će i mjesečni

izvještaj o našem radu.

◼◼Prvu točku plana rada čini

primarna zdravstvena zaštita,

o čemu se radi?

Cilj nam je osnivanje studentske

ambulante jer želimo da

studenti s mjestom prebivališta

koje nije Zagreb imaju adekvatnu

medicinsku skrb. Projekt bi se

proveo u sklopu Centra za zdravstvenu

djelatnost Medicinskog

fakulteta.

◼◼Spominje se i studentska

poliklinika. Koliko je to realan

projekt, jer se o njemu govorilo

još prošle jeseni?

Studentska poliklinika je prije

postojala i nadamo se da će opet

postojati, al trenutačno trebamo

u fokus staviti ambulante, jer ne

možemo raditi polikliniku ako

nemamo nikakvu studentsku

ambulantu. Potrebna je najprije

neka preventiva, a onda dalje uz

ambulante, besplatne stomatološke

preglede koji se objavljuju

na stranicama Zdravog sveučilišta.

Kad prođe korona pa se vrate

ginekološki pregledi koji su bili

besplatni za studentice, može

se gledati prema poliklinici. Ali

realno, poliklinika kao zgrada je

nešto što se vjerojatno u sljedećih

nekoliko godina neće ostvariti.

◼◼U planu je i psihološka podrška

studentima.

Ideja je da s odborom za psihološku

podršku, koji ćemo uskoro

osnovati, napravi slična platforma

kao što imamo za Zdravo sveučilište.

Projekt je zasnovan na

poražavajućim podacima Agencije

za znanost i visoko obrazovanje

gdje smo uočili jako loše

stanje glede mentalnog zdravlja.

Zauzimat ćemo se za povećanje

kapaciteta psiholoških tretmana

za studente u Zagrebu, ali je opet

pitanje koliko prostora za to imamo

– koliko je psihologa uopće

da bi mogli na tome raditi i kako

ćemo ih financirati.

* Cijeli intervju pročitajte na

portalu www.globalnovine.eu

IVAN-PAVAO BORAS predsjednik Studentskog zbora UNIZG-a

10 Svijet


Igre moći Je li došao kraj američkoj politici intervencionizma?

Nakon pobjede talibana u

Afganistanu, SAD je izgubio

ulogu 'globalnog policajca'

Američka vanjska politika nakon Drugog svjetskog rata obilježena je vojnim intervencijama u zaraćenim i nestabilnim

državama pod geslom 'borbe za slobodu i prava čovjeka'

Tekst: Dominik Krapljan

Dan pada afganistanskog

glavnog grada,

Kabula, 15. kolovoza

2021., ostat će

zapamćen po pobjedi talibana

nad afganistanskom vojskom,

ali i kao poraz američke

politike intervencionizma.

Očekuje se da će taj događaj

donijeti veliku promjenu u

globalnoj politici Sjedinjenih

Američkih Država, ali i drugih

velikih sila.

Iako je trenutačno stanje

u Afganistanu zabrinjavajuće,

međunarodna zajednica

odlučila se poslužiti drugim

alatima za pritisak na nove

afganistanske vlasti. SAD

tako odbija odmrznuti sedam

milijardi dolara u američkim

bankama koja pripadaju Afganistanu.

Tradicija intervencija

SAD je još 2004. godine počeo

odustajati od uloge "globalnog

policajca", to jest uloge

velike sile koja intervenira

u nestabilnim ili zaraćenim

državama širom svijeta. Stoga

neuspjeh u Afganistanu nije

jedini razlog za konačno odustajanje

od politike intervencionizma,

objasnio je Petar

Popović, profesor s Fakulteta

političkih znanosti u Zagrebu.

Američka vanjska politika

nakon Drugog svjetskog rata

obilježena je vojnim intervencijama

u zaraćenim i nestabilnim

državama pod geslom

"borbe za slobodu i prava

čovjeka". SAD najčešće intervenira

uz pomoć NATO-va

saveza ili Ujedinjenih naroda,

ali pritom je uglavnom SAD

na čelu misije.

Tako su se događali mnogi

sukobi, poput Prvog i Drugog

zaljevskog rata vođenih protiv

Iraka, rata u Vijetnama,

Siriji, Libiji ili pak na Kosovu.

Jedan od primjera je i nedavno

završeni rat u Afganistanu

koji je trajao gotovo 20 godina.

Smatralo se da su u njemu

pobijeđeni talibani, protivnici

afganistanske vlade, te da je

uspostavljena stabilna afganistanska

država i organizirana

vojska koja će jamčiti mir.

UNSPLASH

Američka vanjska politika nakon Drugog svjetskog rata obilježena je vojnim intervencijama

Stoga više nije postojala

potreba za američkom vojskom

u Afganistanu i ona se

povukla iz te zemlje. Popović

promjene u vanjskoj politici

SAD-a ne smatra iznenadnim

nego objašnjava da ih provode

svi predsjednici od Georgea

Busha mlađeg do Donalda

Trumpa, a isto očekuje i od

trenutačnog predsjednika Joe

Bidena.

Od 2011. Amerika je fokusirana

na strateške partnere na

Tihom oceanu i intervenirat

će samo u tom dijelu svijeta,

objasnio je Popović.

"Obama je formalno okončao

globalni rat protiv tero-

'Osim država strateških

partnera SAD-a na Tihom

oceanu, teško da će Amerika

igdje drugdje intervenirati',

rekao je profesor Petar

Popović

U zraku je pitanje Ukrajine i Tajvana

Takvom promjenom američke vanjske politike dovodi se u pitanje

budućnost država kojima će možda biti potrebna intervencija

stranih sila. Te države otvoreno ugrožavaju njihovi moćni susjedi

i bez savezništva s drugom velesilom one su bespomoćne pred

potencijalnim napadom na njih. Najpoznatiji takvi primjeri danas

su Ukrajina i Tajvan.

"Za Ukrajinu je očigledno da je još od izbijanja građanskog rata

2014. prepuštena ruskoj interesnoj sferi i kao takva prije predstavlja

problem EU nego Americi. Tajvan međutim ima važnije strateško

značenje i ako dođe do kineske intervencije, SAD po svemu

sudeći neće stajati postrance", zaključio je profesor Popović.

rizma 2013. i ukinuo Bushovu

doktrinu, ali samo u jednome:

invazije i rušenje odmetničkih

režima. Zato je i bio protiv

vojne okupacije Libije nakon

NATO-ve vojne intervencije

protiv Gadafija", dodao je Popović.

Novi igrači

Nakon kraja globalnog rata

protiv terorizma 2013., SAD

će borbu protiv terorizma nastaviti

bespilotnim letjelicama

koje se koriste za eliminiranje

pojedinačnih terorista,

pojasnio je Popović.

"Dakle, rušenja režima i

intervencionizma više nema,

osim eventualno na Pacifiku

u sukobu s Kinom, a za ostale,

posebice Bliski istok i srednju

Aziju, tu su bespilotne letjelice",

zaključio je.

Potencijalnim odustajanjem

SAD-a od daljnjih intervencija

u drugim država

prestaje njihova uloga "globalnog

policajca" te se, prema

pisanju drugih medija, stvara

prigoda za druge moćne države

da pokušaju preuzeti tu

ulogu.

"Globalni policajac je nemoguć.

Ako je itko mogao djelovati

u toj ulozi, to je bila je

Amerika nakon pada SSSR-a,

a invazije Afganistana i Iraka

su pokazale da su takve ambicije

neostvarive", komentirao

je Popović.

U slučaju da ipak dođe do

preuzimanja te uloge, možemo

očekivati da će to učiniti

najveće sile poput Rusije

ili Kine. Kao mogući akter s

načelima sličnim američkim,

poput zauzimanja za slobodu

i ljudska prava, pojavljuje se

i Europska unija ili pojedine

europske sile. Profesor Popović

to ne očekuje te ističe

da EU nema svoju vojsku i

nosi se s problemom mnogih

vanjskopolitičkih nesuglasica

među državama članicama.

"Druga stvar su pojedine

europske države. Nakon globalne

recesije 2008. došlo je

do preraspodjele posla i odgovornosti

u atlantskom savezništvu;

Francuzi su dobili

nadzor nad sjevernom Afrikom,

Britanci nad Perzijskim

zaljevom, a SAD se okrenuo

Pacifiku", objašnjava Popović.


Karijera 11

OPG kao spas Studenti mogu pokrenuti vlasititi posao, ali moraju pronaći pravi model

'Najteže je sačuvati studentska

prava, a ne raditi mimo zakona'

Tekst: Emma Matijević i

Barbara Stjepanović

Pri otvaranju obrta redovan student lako gubi svoj status, ali je pri pokretanju obiteljskog

poljoprivrednog gospodarstva država mnogo blaža

Iako većina studenata

doba studiranja posvećuje

učenju, izlascima i studentskim

poslovima, neki

smatraju da je to pravo doba za

otvaranje vlastitog obrta ili obiteljskog

poljoprivrednog gospodarstva

(OPG). Neki od njih

su zbog toga izgubili studentska

prava, a proces otvaranja obrta

je kompliciran i dugotrajan. No

zbog bespovratnih sredstava

koje država i Europska unija

trenutačno nude, mnogi to prepoznaju

kao odličnu prigodu.

"Već se četiri godine bavim

fotografijom i videoprodukcijom

te sam sad došao do faze

kada moram investirati mnogo

novca u bolju opremu, a kao

redovan student si na neki način

ograničen. No država nudi

bespovratna sredstva koja jako

dobro dođu za ulaganje u potrebnu

opremu", ispričao je

student Ekonomskog fakulteta

Josip Čoklica.

Proces otvaranja posla

Redovan student ne može

otvoriti obrt bez promjene

statusa studenta u onaj izvanrednog

studenta. Portal Burza.

com.hr prije dvije godine je

izvijestio da je jedini način da

redovni student ne izgubi prava

taj da kada osnuje obrt, za

direktora postavi osobu od povjerenja.

Ako student želi biti

vlasnik obrta, mora se prebaciti

na izvanredan studij ili gubi

studentska prava i obvezan je

sam snositi troškove studija i

zdravstvenog osiguranja.

"Kada se prelazi s redovnog

na izvanredni studij, mora se

prijaviti zdravstveno osiguranje

najkasnije 30 dana od

promjene statusa, a nakon prebacivanja

ili za prebacivanja iz

statusa redovnog studenta, potrebno

se javiti savjetniku Hrvatskog

zavoda za zapošljavanje

koji objasni nužne korake",

objasnio je Josip.

Nešto noviji podaci, oni iz

2020., potvrđuju da, za otvaranje

vlastitog posla, student

najprije mora izabrati ime,

sjedište i djelatnost. Moguće

je prijaviti više djelatnosti, no

tada je važno istaknuti koja je

djelatnost primarna, a koje su

sekundarne. Iz imena obrta

mora biti jasno kojom se djelatnošću

osoba želi baviti. Zatim

se odlazi u mjerodavni Ured

državne uprave da bi se obrt

Pexels

PRIVATNA ARHIVA

Informacijama

o tome koliko

redovnih i

izvanrednih

studenata

trenutačno ima

vlastiti posao

ne raspolaže

ni Hrvatska

gospodarska

komora niti

Hrvatska obrtnička

komora

registrirao, za što su potrebni

OR obrazac i osobna iskaznica,

pojasnili su iz studentske

udruge eSTUDENT na svojim

stranicama.

Otvoreni žiroračun i pečat

važniji su pri otvaranju obrta,

a za izradu pečata potrebna je

kopija Rješenja o upisu u obrtni

registar, dok je za žiroračun potrebno

rješenje, obrtnica, pečat

i osobna iskaznica. Isto tako,

pri otvaranju obrta potrebno

je prijaviti se u sustav mirovinskog

i zdravstvenog osiguranja

te voditi Knjigu prometa. Ako

se obrt otvara radi ostvarenja

bespovratnih sredstava cijeli

proces je kompliciraniji.

"Popunjava se plan i troškovnik,

procjenjuje se konkuren-

Student Roko Kalafatić odlučio je pronaći zemlju za uzgoj te

je pokrenuo OPG

cija i inovativnost projekta i

poslovne ideje, sluša se online

radionica, a nakon poslanog

poslovnog plana iz HZZ-a javljaju

jesi li prošao ili ne", kazao

je Josip.

Bespovratna sredstva

Student ekonomije istaknuo

je kako je potrebno ostvariti 65

bodova od 100 za prolaz i dobivanje

bespovratnih sredstava

te je zbog toga za njega ovdje

došlo do prvog problema.

"Nisam ostvario dovoljno bodova

jer sam samouk i nisam

znao da treba priložiti neke dokumente,

ali svatko ima pravo

na prigovor osam dana od primitka

informacije", istaknuo je

student ekonomije.

Pri otvaranju

obiteljskog

poljoprivrednog

gospodarstva

velika

je prednost

u tome što

ih država

gleda kao

obiteljske

poslove

PRIVATNA ARHIVA

Student

ekonomije

Josip Čoklica

obrt je pokrenuo

i da

bi došao do

bespovratnih

sredstava

za skupu

opremu

Portal Burza.com.hr

prije dvije

godine je

izvijestio

da je jedini

način da

redovni

student ne

izgubi prava

taj da kada

osnuje obrt,

za direktora

postavi

osobu od

povjerenja

Jedan od načina kako zadržati

studentska prava i otvoriti

vlastiti posao osnivanje je

obiteljskog poljoprivrednog

gospodarstva (OPG). Student

Fakulteta političkih znanosti

Roko Kalafatić u procesu je

otvaranja OPG-a i sačuvao je

prava kao redovan student. Na

otvaranje vlastitog posla odlučio

se prošle godine na početku

pandemije. Tome su pripomogli

online nastava, višak vremena

te ljubav prema kuhanju.

"Najteže je bilo otkriti kako

očuvati studentska prava, a ne

raditi mimo zakona", rekao je

Roko.

Roko planira proizvoditi chilli

umake te mu je bilo preskupo

uvoziti ih i prerađivati, stoga

je odlučio pronaći zemlju za

uzgoj, a uz tim ljudi koji su mu

pomogli to je i ostvario. Pronašao

je prostor za preradu i skladište

te započeo.

Ne mora plaćati PDV

"Ovo su najbolji uvjeti jer

nisam u sustavu PDV-a jer ne

prelazim promet od 300.000

kuna na godinu te zbog toga ne

pripadam među porezne obveznike",

istaknuo je Roko.

Pri otvaranju OPG-a velika je

prednost u tome što ih država

gleda kao obiteljske poslove

koji se rade s članovima kućanstva,

rekao je Roko, ali istodobno

mogu biti ozbiljan i zahtjevan

posao.

"Malo je teško usklađivati

obveze na fakultetu i na poslu,

pogotovo jer sam prije dva mjeseca

dobio posao na radiju kao

voditelj jutarnje emisije, pa je

otvaranje OPG-a uz to sve postalo

malo teže", kazao je Roko

i dodao da bi preporučio svima

koji imaju volje da učine isto.

Informacijama o tome koliko

redovnih i izvanrednih studenata

trenutačno ima vlastiti

posao ne raspolaže ni Hrvatska

gospodarska komora niti

Hrvatska obrtnička komora.

Obrte je pak moguće pretražiti

putem Obrtnog registra Ministarstva

gospodarstva i održiva

razvoja.

12 Kultura


Mladi i 'televizija' Između šarma izlaska u kino i praktičnosti streaming servisa

Zlatno doba skidanja

piratiziranog sadržaja je iza nas

Proučavanje medijske pismenost i kulture gledanja unutar hrvatskog obrazovnog sustava marginalizirano je i svedeno na

nekoliko sati u sklopu nastave hrvatskog jezika u osnovnim i srednjim školama

Tekst: Nikola Radočaj

Foto: Neva Žganec/Global

Filmski svijet je usred

rasprave svjedočimo li

zlatnom dobu filmskog

i televizijskog sadržaja

ili vremenima neukusa i hiperprodukcije.

Kako bilo jedno je

sigurno: prostora i platformi

za konzumiranje ne nedostaje.

Dok je nekad kino bilo neizostavno

mjesto druženja mladih

i idealna kulisa za spojeve, danas

je nezamislivo živjeti bez

Netflixa ili HBO-a, a svima je

dobro znana i parola "Netflix

& chill". Je li doba kina zaista

gotovo i mladi sve više biraju

praktičnosti streaming platformi

ili čak piratizirani sadržaj i

čeka li se više uopće da se film

i serija pojave na klasičnoj televiziji?

Filmofilske pustolovine u

kinima

Profesor sociologije Krešimir

Krolo dobar je dio svoje profesionalne

karijere posvetio upravo

istraživanju kulturne potrošnje

mladih. Upozorava da je mlada

publika česta meta komercijalnih

filmskih studija, kao i kinodvorana

i streaming platformi,

a više čimbenika utječe na

odluku za jedan medij.

"Multipleksi znaju biti prilično

skupi. Tako unatoč interesu,

mladih i nema toliko u kinima

koliko biste očekivali", tvrdi

Krolo.

Gledanje filmova i serija važno

je studentima i mladima pa

Krolo ističe da oni koriste ono

što im je praktičnije i često financijski

dostupnije. Tu glavnu

riječ preuzimaju streaming

platforme, ali i kinodvorane

manjeg intenziteta čije cijene

ulaznica ne ugrožavaju tako

jako studentski džep.

Međutim, da cijene ulaznica

ipak nisu jedino što je studentima

važno kada se odlučuju

između posjeta obližnjem kinu,

gledanja putem streaming

platformi ili skidanju sadržaja

s piratskih stranica, potvrđuju

oni "zahtjevniji" gledatelji koji

se kriju među studentskom populacijom.

David, student medicine iz

Osijeka, ističe da je odlazak u

kino ipak svojevrsni izlazak i

filmofilska pustolovina.

"Nastojim kad god mogu otići

u kino. Ono nudi spontanost

'Multipleksi znaju biti

prilično skupi. Tako unatoč

interesu, mladih i nema

toliko u kinima koliko biste

očekivali', tvrdi sociolog

Krešimir Krolo

izbora koju nemam kod doma,

odem gledati film o kojem nekad

ne znam ništa, što mi je rijetkost

kod kuće, jer sam izbirljiv",

kaže David.

Različiti studiji, različiti

ukusi

Servisi za streaming kao što

su HBO i Netflix osim što postaju

sve snažnija konkurencija

kinodvoranama, čemu pogoduje

i pandemija, pravi su laboratoriji

za istraživanje filmskog

ukusa mladih, smatra Krolo.

Budući da mnoge platforme

za streaming funkcioniraju

tako da osim općenitih žanrovskih

podjela nude i razne žanrovske

podvrste, postaje moguće

detaljno analizirati za što se

opredjeljuju gledatelji. Jedan

od rezultata takvih analiza je i

uočavanje razlika gledateljskog

ukusa s obzirom na različite

studijske grupe ili usmjerenja.

"Posebno je zanimljivo da

studenti humanističkih studija

i studenti jezika češće konzumiraju

raznovrsne sadržaje.

Društveni studiji s druge strane

pokazuju manju tendenciju

prema art-žanrovima, ali i filmovima

nezavisne produkcije",

tvrdi Krolo.

Jedno od mogućih objašnjenja,

objašnjava, u programu je

pojedinih studija. Oni orijentirani

na istraživanje jezika i drugih

kultura tijekom studija razvijaju

mnogo veći senzibilitet

koji je potreban za konzumiranje

sadržaja različitih filmskih i

televizijskih žanrova.

To potvrđuje i studentica ruskog

jezika i kulturne antropologije

Gabriela koja kaže da joj

je njezin studij ponudio novu

perspektivu filmske umjetnosti.

"Program fakulteta malo nas

ipak odmakne od Hollywooda,

proširuje nam perspektivu i donosi

mnogo zanimljivih informacija

o filmovima, na primjer,

o tome kako je na kinematografiju

utjecala cenzura", objašnjava

Gabriela.

U tom kontekstu važno je

upozoriti i na medijsku pismenost

i kulturu gledanja čije je

razvijanje unutar hrvatskog

obrazovnog sustava marginalizirano

i svedeno na nekoliko

sati u sklopu nastave hrvatskog

jezika u osnovnim i srednjim

školama.

Mnogim studentima i mladima

ilegalno skidanje filmova s

'Kino nudi spontanost izbora koju nemam doma, odem gledati film o kojem nekad

ne znam ništa, što mi je rijetkost kod kuće jer sam izbirljiv', kaže student David

NEVA ŽGANEC/GLOBAL

Društveni studiji pokazuju

manju tendenciju prema art

žanrovima, ali i filmovima

nezavisne produkcije

interneta nije strano. Zapravo,

čak i u vrijeme ekspanzije servisa

za streaming poput sveprisutnog

Netflixa, ponekad je

to jedini način da se dođe do

određenih filmova.

Nestrpljivi pirati

"Skidanje s torrenta je možda

prvo što radim ako ne mogu

doći do filma na neki drugi način.

Ulaznice za kino su skupe

ili filmovi kasne pa se i u tom

slučaju oslanjam na torrente",

otkriva Gabriela, te dodaje da

je ponekad jednostavno previše

nestrpljiva, kao što je bio slučaj

s nedavnim hitom Denisa Villeneuve

"Dina".

"Htjela sam ići u kino, ali jednostavno

želja je bila prevelika

pa smo ga skinuli preko torrenta",

prepričava Gabriela.

Međutim, iako su torrenti i

ilegalno skidanje filmova i danas

jedan od glavnih izvora sadržaja,

Krešimir Krolo smatra

da su zlatni dani internetskih

pirata iza nas.

"Mislim da torrenti baš u

smislu

i nisu toliko

popularni danas. Sada imate

aplikacije koje vam omogućuju

da se uz malo tehničkog znanja

spojite na televiziju ili laptop

te uz pomoć aplikacija bez naknade

gledati dobar dio onoga

što nude streaming platforme",

tvrdi Krolo.

NEVA ŽGANEC/GLOBAL


Sport 13

Skijaško trčanje Bez novca, pomoći saveza, HOO-a ili sponzora nema vrhunskih rezultata

Ako nisi bogat, u ovom

sportu drži te samo

unutarnja motivacija

'Troškovi se nekako pokriju, ali i dalje nemamo ni približno iste uvjete kao bogatije zemlje', tvrdi

Zoran Skender, izbornik hrvatske reprezentacije u skijaškom trčanju

Tekst i foto: Anton Smrekar

Biti Hrvat i baviti se

skijaškim trčanjem

iznimno je teško. Taj

sport u nas ne privlači

sponzore, a bavljenje njime

iziskuje velike troškove kada

je riječ o opremi, ali i putovanjima

jer Hrvatska ima 50-ak

snježnih dana na godinu.

Ipak, u tijeku je olimpijska

sezona pa Hrvatski olimpijski

odbor i Hrvatski skijaški savez

dosta pomažu skijaškom trčanju,

objašnjava izbornik naše

reprezentacije Zoran Skender.

Oprema utječe na rezultate

"Troškovi se nekako pokriju,

ali i dalje nemamo ni približno

iste uvjete kao bogatije

zemlje", kaže Skender i dodaje

da Skandinavci ili Rusi po

sportašu imaju četiri servisera,

dva trenera, fizioterapeuta

i niz drugih pomoćnika. Osim

toga, njihova oprema je skuplja

i bolja, što ostavlja golem

trag na rezultatima.

Zato mu iznimno smeta kad

vidi komentare da skijaši idu

na Zimske olimpijske igre

(ZOI) trošiti državni

novac, a da ljudi

nisu svjesni koliko

se netko mora

odricati da bi

ostvario plasman

ondje.

"Vrhunske skije

i maziva na utrci

od 15 kilometara daju

sportašu oko tri minute prednosti,

a mi takvoj opremi nemamo

pristup", razočarano

komentira Skender, ali zbog

toga naša reprezentacija nikad

nije imala manjka motivacije.

Isto je i ove sezone, kada

je olimpijsku normu ispunio

20-godišnji Marko Skender,

Zoranov sin koji će, ako ne

bude nekih nepredviđenih

okolnosti, u veljači sljedeće

godine predstavljati Hrvatsku

u Pekingu.

"Dosta sam mlad, tako da

u Kinu prije svega idem steći

iskustvo", objektivno govori

Marko iza kojega je mnogo

utrka, ali sada će napokon ispuniti

olimpijski san. Njegov

se trener nada da će u discipli-

'Prije svega volim

ovaj sport i ne želim

ga samo tako napustiti',

govori Marko

Skender

'Treniram skijaško trčanje iz vlastitog zadovoljstva', priznaje mladi skijaš Marko Skender

ni sprinta slobodnom

tehnikom ući

u prvu polovicu najboljih

natjecatelja, a

Marko će pokušati opravdati

očeva očekivanja.

"Sprint je utrka na udaljenosti

između 1200 i 1800 metara,

gdje je mnogo lakše poništiti

razliku u kvaliteti opreme u

odnosu prema 15-kilometarskim

utrkama", objašnjava

Marko.

Trenutačna mu je fizička forma,

prema mišljenju njegova

oca, na znatno višoj razini od

prethodnih sezona.

Predstavnici na

nadolazećim Igrama

"Nedavno smo radili testove

u Ravnoj Gori koji su pokazali

da Marko svladava sve prepreke

koje se postave pred njega",

tvrdi Zoran koji je zadovoljan

napretkom.

S obzirom na Markovu mladost,

on bi najbolju formu mogao

ostvariti u budućnosti, a

u skladu s time si je postavio i

određene ciljeve.

"Realan je san ući među najboljih

30 skijaša u sprintu na

Olimpijskim igrama koje će

doći iza Pekinga", misli Marko,

ali je svjestan da će morati nastaviti

raditi još jačim intenzitetom

da se to ostvari.

'Vrhunske skije i maziva na

utrci od 15 kilometara daju

sportašu oko tri minute

prednosti, a mi takvoj opremi

nemamo pristup', tvrdi

Zoran Skender

Njegov je ultimativan san

doći do odličja. Ipak, svjestan

je da to vjerojatno nije moguće

zbog dominacije država koje

više ulažu u sport. Marko tvrdi

da mu to ne ubija motivaciju iz

više razloga.

"Prije svega, volim ovaj sport

i ne želim ga samo tako napustiti,

a također treniram skijaško

trčanje iz vlastitog zadovoljstva",

priznaje Marko i dodaje

da mu mnogo znači iz sezone

u sezonu vidjeti vlastiti napredak.

Planove mu najviše remete

strah od bolesti i ozljeda jer

ga je prije dvije godine mononukleoza

natjerala na stanku

od treninga. Marko i Zoran

svjesni su da na neke stvari ne

mogu utjecati, ali vjeruju da će

u veljači iduće godine ponosno

moći predstavljati Hrvatsku u

dalekoj Kini.

SEDMICA

by: Anton Smrekar

1.

Davor Šuker najbolji

je strijelac u povijesti

hrvatske nogometne reprezentacije

s koliko postignutih

pogodaka?

a) 40

b) 45

c) 50

2. sa svojih 18 godina u

Koji je iznimno talentirani

mladi tenisač

upisanih 30 pobjeda u jednoj

godini postao prvi s takvim

uspjehom još od Rafaela Nadala

i 2004. godine?

a) Lorenzo Musetti

b) Carlos Alcaraz

c) Juan Manuel Cerundolo

3. u NBA ligi pokvario je

Nevjerojatan start Golden

State Warriorsa

jedan poraz u petom kolu kada

ih je u produžecima svladao

tko?

a) Memphis Grizzlies

b) Atlanta Hawks

c) Sacramento Kings

4. u krug 12 sati, najbolji

Na zagrebačkom ultramaratonu,

gdje se trči

je rezultat ostvario Zdravko

Jadrijev s koliko pretrčanih kilometara?

a) 106 kilometara

b) 126 kilometara

c) 146 kilometara

5.

Legendarni Steven

Gerrard vratio se u

Premier ligu kao trener.

Dok je igračke dane proveo u

Liverpoolu, čiju je klupu sada

preuzeo?

a) Newcastlea

b) Brightona

c) Aston Ville

6.

Medalju kojeg je sjaja

osvojio Tonči Stipanović

u klasi laser na nedavnom

svjetskom prvenstvu u

Barceloni?

a) zlatnu

b) srebrnu

c) brončanu

Koji igrač zbog ozljede

i dalje nije debitirao za

7. PSG, iako je po ugovoru

već zaradio gotovo pet milijuna

eura?

a) Gianluigi Donnarumma

b) Sergio Ramos

c) Lionel Messi

ODGOVORI:

1b, 2b, 3a, 4c, 5c, 6c, 7b

14 Tehnologija


appoteka

NutriMenza

Tekst: Silvio Šipušić

Pravilna prehrana nužna je

za zdravo tijelo i bistar um, a

jedan od načina kako osigurati

da jedemo kvalitetno i

raznoliko jest informirajući se

o nutritivnim vrijednostima

naših obroka. Stoga bi čestim

gostima studentskih menza

aplikacija NutriMenza mogla

dobro doći.

NutriMenza može procijeniti

nutritivnu vrijednost obroka u

menzama Zagreba, Splita, Rijeke

i Osijeka, a u hranidbenom

katalogu aplikacije može se

izračunati dnevni unos kalorija,

proteina, masti i ugljikohidrata

za 240 jela. Obroci su podijeljeni

u 11 kategorija, a postoji i

mogućnost pretraživanja jela.

Nakon odabira željenih jela,

prikazuje se pojedinačna te

ukupna vrijednost nutrijenata

u obroku.

Nestašica čipova Potražnja za računalima i smartphonima trenutačno nadmašuje ponudu

Cijene tehnike luduju

pa EU namjerava sam

proizvoditi čipove

JOSIP MIKACIC

Aplikaciju su osmislili Luka

Kukina i Josip Modruš, bivši

studenti nutricionizma s Prehrambeno-biološkog

fakulteta.

Podatke o nutritivnim vrijednostima

Luka i Josip temeljito su

obradili tijekom svoje prakse

u restoranu Cvjetno naselje, u

jednoj od menzi Studentskog

Centra u Zagrebu.

Prikupljeni podaci su zatim uspoređeni

s normativnim vrijednostima

studentskih menza da

bi se dobile točne vrijednosti.

NutriMenza je koristan alat za

sve koji imaju izraženu svijest

o važnosti pravilne prehrane,

poput vegetarijanca, vegana,

sportaša ili studenata s određenim

zdravstvenim tegobama.

Jedan od korisnika je student

medicine Mislav, koji koristi

NutriMenzu za izračunavanje

ugljikohidrata.

"Budući da imam dijabetes tip

1, često koristim aplikaciju,

možda i svakodnevno. Ipak,

aplikacija ima i neke nedostatke

jer obroci nisu uvijek

iste veličine, pa bi dobro bilo

ažuriranje kojim bi se obroci

mjerili prema gramaži," rekao

je Mislav.

Aplikacija je besplatna, a može

se preuzeti za Android telefone

u Google Play prodavaonici.

Tekst: Matej Markovinović

Posljedice pandemije

koronavirusa naziru

se na sve strane, a

pošteđena nije ostala

ni tehnološka industrija, što

se uveliko može primijetiti pri

kupnji tehničkih proizvoda.

Zbog globalne nestašice čipova,

gotovo je nemoguće ući u

prodavaonicu i na policama

pronaći Sonyjev PlayStation

5, a oni koji se spremaju kupiti

novi automobil trebaju se naoružati

strpljenjem, jer su rokovi

isporuke i do godinu dana.

Pandemija je sa sobom donijela

neizbježna zatvaranja pa je

zbog rada na daljinu i školovanja

od kuće, porasla potražnja

za prijenosnim računalima,

tabletima i ostalim elektroničkim

uređajima koji ne mogu

funkcionirati bez čipova,

objašnjava glavni urednik portala

Smartlife Krunoslav Ćosić.

Nije svagdje jednako

"Početkom pandemije mnoge

su se tvornice u svijetu zatvorile

pa tako i automobilski

pogoni, ali i tvornice čipova.

Istodobno zatvaranjima luka

iz kojih isplovljavaju veliki

brodovi s kontejnerima, blokiran

je transport", objašnjava

Ćosić i dodaje da su

se luke zatvarale nakon

samo jednog slučaja zaraze.

Cijene ”pametnih”

telefona,

smatra Ćosić,

nisu toliko

"podivljale",

ali proizvođači

poput

kineskog Xiao-

PRIVATNA ARHIVA

Stručnjak predlaže da svi koji žele stari model

mobitela ili laptopa zamijeniti novim pričekaju

stabilizaciju cijena početkom iduće godine

mija, ipak nisu uspjeli isporučiti

planirani broj uređaja, što

je vidljivo na prodajnim listama.

S druge strane, tehnološki

novinar Sandro Vrbanus navodi

da u nekim tvrtkama nestašica

čipova nije toliko izražena.

"Apple usko kontrolira proizvodne

procese i vrlo malo

komponenti kupuje na

slobodnom tržištu. Iz

tog su razloga proizvođačima

čipova

na vrhu liste prioriteta

pa najčešće

dobivaju gotovo

sve naručene

količine", kaže Vrbanus.

Dodaje i da

iPhone 13 modele imaju

gotovo svi trgovci na stanju,

dok se nova MacBook Pro računala

ipak moraju nešto dulje

čekati, dijelom zbog visoke cijene

i neisplativosti držanja na

skladištu.

Bez obzira na to, Vrbanus

preporučuje onima koji razmišljaju

o kupnji novog računala

ili pametnog telefona da,

ako je to moguće, pričekaju

stabilizaciju stanja.

"Lanci dobave su

Osim čipova,

nedostaje i kartona

za pakiranje,

kontejnera i vozača

za transport, što dovodi

do povišenja

cijena

Tehnološki

novinar

Sandro

Vrbanus

Tehnološki novinar Sandro

Vrbanus kaže da bi se

kupnja uoči blagdanske

sezone mogla pretvoriti u

"skup sport"

poremećeni, cijene 'luduju',

a izbor dostupnih modela je

manji. Ako se možete služiti

postojećim mobitelom ili računalom

još neko vrijeme, svakako

se preporučuje pričekati da

se stanje stabilizira i u potragu

za novim modelom krenuti

početkom sljedeće godine",

kaže Vrbanus te ističe

da bi se kupnja uoči

blagdanske sezone

mogla pretvoriti

u "skup sport".

Nove tvornice

Budući da je

proizvodnja čipova

prepuštena Sje-

PRIVATNA ARHIVA

dinjenim Američkim

Državama i Aziji, Bloomberg je

još početkom godine izvijestio

da je Europska unija u pregovorima

s kompanijama Intel,

Samsung i Taiwan Semiconductor

Manufacturing (TSMC)

o gradnji tvornice čipova na

EU-ovu području. Tako bi

se izbjegli pojedini zastoji u

proizvodnji, pogotovo u automobilskoj

industriji, no

Ćosić vjeruje da to

trenutačno nije dobro

rješenje.

"Europa pokušava postati

neutralna, što je dobar iskorak,

ali za projektiranje i gradnju

nove tvornice čipova potrebne

su najmanje dvije godine. To

je dugoročno dobro rješenje,

ali u sljedećem će razdoblju

europski proizvođači osjetiti

nedostatak mnogih uređaja na

policama i u online prodavaonicama",

smatra Ćosić.

Naime, Ćosić predviđa da će

tvornice koje su se tek počele

projektirati, prve čipove početi

proizvoditi tek u 2023. godini,

što znači da bi se i u blagdanskoj

sezoni 2022. mogla

osjetiti nestašica. S pozitivnije

strane, Vrbanus kaže da će se u

sljedećim godinama proizvodni

kapaciteti u cijelom svijetu

sigurno povećati, što bi moglo

donijeti sniženje cijena za svu

potrošačku elektroniku.

Međutim, Vrbanus ističe da

problem nije samo u nestašici

čipova. Na svjetskom tržištu

nedostaje i kartona za pakiranje

proizvoda, kontejnera za

njihov transport, ali i vozača

kamiona, što uz potražnju koja

ne jenjava, neizbježno ima za

posljedicu sveopću inflaciju i

povišenje cijena. No prilagodljivost

kao jedna od ključnih

životnih odlika mogla bi

pomoći u ovim okolnostima

jer sve navodi na to

da će se ljudi jednostavno

morati priviknuti i nadati

da će uz cijene rasti i plaće

po približno jednakim

stopama.

Glavni urednik

portala Smartlife,

Krunoslav

Ćosić


Lifestyle 15

Opasna praksa Mnoge studentice ostaju zakinute za osnovnu besplatnu zdravstvenu zaštitu

Trebaš ginekologa? Snađi se!

Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu predstavio je program prema kojem bi studenti kojima je Zagreb samo boravište

dobili liječnika opće prakse, ginekologa, stomatologa i psihološko savjetovalište

Tekst: Korana Povijač

Moram priznati da

me to lagano začudilo

jer ovo je

Zagreb - glavni

grad, mnogo liječnika, navodno

mnogo opcija i mogućnosti,

ali nije tako, započela je studentica

Korina Flego, inače s

Cresa, svoju priču o potrazi za

ginekologom u Zagrebu. Kao

studentica kojoj je hrvatska

metropola "samo" boravište,

nema svog studentskog ginekologa,

a ginekolozi Hrvatskog

zavoda za zdravstveno osiguranje

(HZZO) nemaju mjesta za

nju. Na pregled koji žene moraju

obaviti najmanje jedanput

na godinu, studentice odlaze u

privatne poliklinike i plaćaju

stotine kuna, iako bi trebale

imati pravo na javno zdravstvo.

Nedostaje ginekologa

Korinin je slučaj, nažalost,

pravilo, a ne iznimka. Glavni

grad Hrvatske i najveći studentski

grad u zemlji nema osiguranu

adekvatnu primarnu

zdravstvenu zaštitu za studente

čije prebivalište nije Zagreb.

Takvi studenti imaju tri opcije.

Prva je odabir novog liječnika,

čime gube liječnika u mjestu

prebivališta. Druga opcija je

hitan prijem koji uglavnom

nije dovoljan za liječenje, a treća

opcija je odlazak privatnom

liječniku, a to "definitivno nije

za svačiji džep, pogotovo studentski",

istaknula je Korina.

Teško je pronaći ginekologa

koji ih može i želi upisati u

svoju ambulantu, što daje naslutiti

da ginekologa nedostaje.

Naime, Korina je istaknula da

je nazvala osam ginekoloških

ordinacija u Zagrebu kojima je

htjela donijeti karton, od kojih

je pet reklo da ne primaju

nove pacijente jer ih već imaju

previše, a ostali se nisu niti javili

na telefon. Pitanje o nedostatku

liječnika, s naglaskom

na ginekologe, upućeno je i

Ministarstvu zdravstva, no do

trenutka pisanja ovog članka

odgovor nije došao.

Rješenje problema pronalaska

ginekologa za sve studentice

koje svoj karton ne mogu

ili ne žele prenijeti u Zagreb

ponudio je Studentski zbor

Sveučilišta u Zagrebu (SZZG)

i njegov novi predsjednik

Ivan-Pavao Boras. Na stranici

na Facebooku SZZG-a najavio

je osnivanje studentske ambulante,

obećao zauzimanje za

uspostavu studentske polikli-

PEXELS

Seksualno aktivnim djevojkama preporučuje se odlazak ginekologu jednom na godinu, čak i ako nemaju tegoba

nike te provedbu popularizacije

i edukacije u zdravstvu. Tako

bi studenti kojima je Zagreb

samo boravište dobili liječnika

opće prakse, ginekologa, stomatologa

i psihološko savjetovalište.

Predsjednik SZZG-a za Global

je rekao kako smatra da bi

se problem nedostatka ginekologa

riješio suradnjom s Medicinskim

fakultetom Sveučilišta

u Zagrebu. Naime, mnogo je

specijalista ujedno u nastavnom

zvanju na Medicinskom

fakultetu.

"Uvjereni smo da bi se pronašao

adekvatan broj liječnika

koji bi bili voljni dio radnog

vremena raditi u Studentskoj

poliklinici", rekao je Boras.

vođenje tog programa jer su

se djelatnici, uz svoje redovne

poslove, morali posvetiti i radu

s oboljelima od koronavirusa,

objasnila je Vidović Petričević.

S druge strane, Boras je istaknuo

da su u komunikaciji s

gradskim Uredom za zdravstvo

dobili potvrdu da se projekt

nastavlja čim epidemiološke

okolnosti to dopuste.

Za pregled u Savjetovalištu

studentice nisu trebale nabavljati

uputnicu niti prenositi

Savjetovalište u Štamparu

ne radi zbog 'epidemiološke

situacije i angažiranosti

liječnika i medicinskih

sestara, odnosno djelatnika

Zavoda i ginekologa, na drugim

radilištima', objasnila je

Petričević Vidović

karton, nego su se samo morale

najaviti za pregled. Ako bi

papa-test bio loš, one bi s internim

uputnicama odlazile u Kliniku

za tumore gdje su gotovo

odmah dolazile na red.

"Suradnja Grada, Klinike i

studentica funkcionirala je vrlo

dobro", istaknuo je novopečeni

predsjednik Studentskog zbora.

O početku rada Studentske

I ginekolozi se bave

koronom

Slično je prije pandemije

djelovalo Savjetovalište za reproduktivno

zdravlje studenata

u Nastavnom zavodu za

javno zdravstvo (NZJZ) "Dr.

Andrija Štampar", pokrenuto

uz potporu Gradskog ureda za

zdravstvo. Naime, u NZJZ su

studentice mogle doći na pregled

koji su obavljali specijalisti

ginekologije inače zaposleni

u drugim ustanovama, navela

je voditeljica Službe za školsku

i adolescentnu medicinu u

Štamparu Tatjana Vidović Petričević.

Pandemija je prekinula propoliklinike

Boras ipak nije previše

optimističan, rekao je da

mu je "trenutačno teško prognozirati

točan početak rada

s obzirom na brojne faktore o

kojima ovisi osnivanje ambulante

ili poliklinike", a u prilog

ne idu ni okolnosti s koronavirusom.

Nema pravnog okvira

Osim pandemije, realizaciju

projekta usporava i to što

primarna zdravstvena zaštita

za studente nije pravno definirana,

napomenuo je Boras.

Studentski predstavnici nemaju

se na što pozvati u pravnom

smislu u pregovorima

za osnivanje ustanove takvog

tipa. Bez obzira na to, naveo

je da je cilj SZZG-a realizacija

ovog projekta do početka

ili tijekom akademske godine

2022./2023.

Do tada će studentice morati

gubiti ginekologe u mjestu

prebivališta, da bi možda, uz

mnogo strpljenja i sreće, mogle

pronaći ginekologa u Zagrebu

ili će svoj ginekološki pregled

plaćati, baš onako kako su to

napravile Korina i mnoge druge

djevojke. Naime, Korina je

nakon bezuspješne potrage za

liječnikom koji će je primiti putem

HZZO-a u jednoj grupi na

Facebooku pročitala da većina

žena isti problem riješi odlaskom

privatnom ginekologu.

"Kod privatnika sam imala

Studentica

Korina

nazvala je

osam ginekoloških

ordinacija

u Zagrebu

kod kojih je

htjela prebaciti

karton,

od kojih je

pet reklo da

ne primaju

nove pacijente

jer ih

već imaju

previše, a

ostali se nisu

niti javili na

telefon

više sreće", rekla je studentica

i objasnila da ju je primila prva

liječnica koju je kontaktirala, a

termin pregleda je dobila već

za nekoliko dana.

Dublji džep za privatnike

"Prekrasna doktorica i stvarno

ugodno iskustvo, koliko

tako nešto može biti ugodno.

Međutim, činjenica je da je

privatna ginekologija prilično

skupa jer je prosječna cijena

kompletnog pregleda oko 700

kuna", navela je Korina i dodala

da bi sigurno iskoristila

ponudu studentske poliklinike

kada bi se ona pokrenula.

Njezino pokretanje, prema

riječima predsjednika SZZG-a,

već su podržali Sveučilište,

Ministarstvo znanosti i obrazovanja

(MZO) i Ministarstvo

zdravstva. Slijedi teži dio posla,

a to je tehnička realizacija

projekta za koju će iznimno

važan biti Medicinski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, koji stoji

uz projekt od njegovih samih

početaka.

"Članovi Studentskih zborova

Medicinskog i Stomatološkog

Fakulteta Sveučilišta u

Zagrebu, uz sve svoje studentske

i društvene obveze, izdvojili

su svoje vrijeme da bi radili

za opće dobro, za sebe i svoje

kolege. Nadam se da sav trud,

vrijeme i energija koje su kolege

izdvojili i uložili neće otići u

vjetar", zaključio je Boras.

16 Zadnja


korektor

1

2

3

4

5

6

7

8

9

šok i vjeverica

Potresi postoje i na Mjesecu, ali su rjeđi i manje

intenzivni nego na Zemlji.

Najduži komercijalni let na svijetu traje 18 sati

i 50 minuta, a povezuje Singapur i New York.

Marie Curie jedina je osoba koja je ikad

osvojila Nobelovu nagradu za dvije različite

znanosti.

Najskuplja pizza na svijetu stoji 10.000 eura i

potrebno je tri dana za njezinu pripremu.

Astronauti opisuju da svemir miriše po prženim

odrescima, odnosno roštilju.

Istraživanje iz 2013. godine pokazalo je da

djeca postave oko 300 pitanja na dan.

Svake godine kontinenti se međusobno

udaljavaju za oko dva centimetra.

Svake sekunde u svijetu se proda 75 McDonald's

hamburgera.

Jabuke ne mogu potonuti u vodi zbog toga što

sadrže 25 posto zraka.

Neke su mačke alergične na ljude, iako je to

10 velika rijetkost. S druge strane, česta je pojava

da su ljudi alergični na mačju dlaku.

11

ISTICATI - ISTJECATI

Iako bi se sudeći prema učestalosti izmjenjivanja tih dviju riječi u javnom priopćavanju

moglo zaključiti da su sinonimi, riječ je zapravo o glagolima čiji se spektar

značenja ne podudara. Glagol isticati znači da nešto želimo posebno izdvojiti,

naglasiti, napomenuti, pa ćemo ga upotrijebiti kada želimo istaknuti da netko, na

primjer, neprestano ističe kako nešto valja napraviti; posebno naglašava najvažnije

dijelove teksta; napominje kako se nešto doista dogodilo.

Istjecati pak, unatoč sličnosti, u svom korijenu ima glagol teći (u vremenu i prostoru),

a proteže se i na značenja izlijevati i curiti. Pa ćemo tako reći da vrijeme

istječe; da, npr., vino istječe iz bačve, ali i da neki rok ili ugovor istječe, recimo,

potkraj godine. (Snježana Babić Višnjić)

Filmska nagrada Oscar dodjeljivala se i za

dječje uloge, i to do 1960. kada su je dobile

Judy Garland i Shirley Temple. Nagrade

koje se također više ne dodjeljuju su ona za

najbolju koreografiju i za najbolji naslov.

1

Kada se obilježava

svjetski dan

televizije?

a) 17. studenoga

b) 21. studenoga

c) 2. studenoga

d) 28. studenoga

2

Koji je izumitelj

konstruirao

prvi televizijski

uređaj?

a) Paul Nipkow

b) Thomas Alva

Edison

c) John Logie

Baird

d) Vladimir

Kosma

Zworykin

sudoku

pet za pet

3

Koja je zemlja na

svijetu prva počela

emitirati televizijski

program?

a) Njemačka

b) Velika Britanija

c) Sjedinjene

Američka

Države

d) Francuska

ODGOVORI:

1. b), 2. c), 3. a), 4. b), 5. b)

4

Koje je godine u

Hrvatskoj počelo

emitiranje televizijskog

programa?

a) 1951. godine

b) 1956. godine

c) 1948. godine

d) 1955. godine

LAGANI SREDNJI TEŠKI

Ja sam Hrvatska

Što za mene znači biti znanstvenica u ovoj zemlji?

To je jako lijepo zanimanje koje može pružiti golemo zadovoljstvo, ali i veliku

frustraciju. Zadovoljstvo jer znanost omogućuje otkrivanje i izučavanje nečega

što još nije poznato, što je poseban ushit. S druge strane, rastužuje me

što se u društvu znanost i alati koji se koriste da se dođe do spoznaja i činjenica,

a koji su najbolje što imamo, sve više omalovažavaju i tretiraju jednako

kao nečije mišljenje. Onaj dio rada koji me najviše inspirira je nastava i rad

sa studentima. doc. dr. sc. Dunja Majstorović Jedovnicki, FPZG

5

Što je prikazivala

prva televizijska

reklama?

a) instantne juhe

b) satove

c) automobile

d) kreme

dobre vijesti

Zagreb dobiva prvo

oporavilište za divlje

životinje

U sklopu EU-ova projekta "Oporavilište

za divlje životinje - Modernizacija

Zoološkog vrta grada

Zagreba III faza" u skloništu za

nezbrinute životinje u Dumovcu

gradit će se objekt za smještaj i

zbrinjavanje divljih životinjskih vrsta.

Oporavilište za divlje životinje

prostirat će se na više od 1300

četvornih metara, a u njemu će biti

smještene divlje životinje s područja

Zagreba, strogo zaštićene vrste

iz cijele Hrvatske i životinje oduzete

u prekograničnom prometu.

Objekt bi trebao biti gotov do kraja

lipnja 2023. godine. (hina)

SAD ukinuo vize za

hrvatske državljane

Hrvatskim državljanima više nisu

potrebne vize za sva poslovna i

turistička putovanja u Sjedinjene

Američke Države u trajanju do 90

dana. Tako se Hrvati od sad samo

trebaju prijaviti u elektronički

sustav autorizacije putovanja

najkasnije 72 sata prije polaska.

Hrvatska je u rujnu postala 40. članica

američkog programa izuzeća

od viza, nakon što je stopa odbijenih

viza za hrvatske državljane

pala ispod tri posto. (jutarnji.hr)

PRIVATNA ARHIVA

Posjeti naš virtualni štand na Smotri Sveučilišta

U sklopu ovogodišnje Smotra Sveučilišta

u Zagrebu, koja će se održati od 25.

do 27. studenoga, Fakultet političkih

znanosti predstavit će se na virtualnom

štandu Klikni s FPZG na kojem će svi zainteresirani

maturanti moći pronaći sve

bitne pojedinosti oko Fakulteta, upisa,

studijskih programa te medija i udruga

koji djeluju na Fakultetu.

Uz pomoć tik-tokova učenici će imati

prigodu upoznati se s radom Televizije

Student, Radija Student i Globala, kao i

sa Studentskim zborom, debatnim i diplomatskim

klubom, klubom studenata,

udrugom za odnose s javnošću PublikaR

Klikni s faksom

i futsalskom ekipom. Studentske medije

na fakultetu vode i uređuju studenti

čime stječu vrijedna iskustva, poznanstva

i praktične vještine za budući rad.

Fakultet političkih znanosti najstarija

je znanstvena institucija s područja

političkih znanosti u ovom dijelu Europe,

a prvi je uveo i studij novinarstva u Hrvatskoj.

Na FPZG-u studira više od 1200

studenata na dva preddiplomska i četiri

diplomska studija. Uz to, fakultet nudi

i jedan doktorski kao i četiri specijalistička

studija. Sve informacije o FPZG-u

dostupne su na internetskoj stranici

www.kliknisfpzg.weebly.com (Global)

Nika Mokos/GLOBAL

Splićanin Mate Parlov

dobiva ulicu u Beogradu

Najuspješniji jugoslavenski boksač

svih vremena, europski i svjetski

prvak te olimpijski šampion Mate

Parlov dobit će ulicu u Beogradu.

Odlučilo je tako povjerenstvo

beogradske Skupštine, za vrijeme

kada se u Beogradu održava Svjetsko

prvenstvo u boksu. Parlov,

inače rođeni Splićanin, u svojoj

je profesionalnoj karijeri imao 29

mečeva, od toga dva neriješena,

a samo je tri puta bio poražen.

Proglašen je hrvatskim sportašem

20. stoljeća, a njegovo ime nosi

dvorana u Puli. (hina)

Hrvatske fotografija

postaje službena EU-ova

razglednica

Fotografija hrvatske novinarke

Andrine Luić, koja prikazuje falkušu

i murtersku gajetu, proglašena je

pobjednicom natječaja za najbolju

fotografiju "Pozdrav s otoka" koji

je provodila Europska komisija i

postat će jedna od službenih razglednica

Europske unije. Fotografija

je snimljena u Starome Gradu

na otoku Hvaru prije dvije godine

tijekom Festivala brodova, mora i

mornara "Dani u Vali". (hina)

Global 67

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?