Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Ženska</strong><br />
<strong>snaga</strong><br />
<strong>hrvatskog</strong><br />
<strong>biznisa</strong><br />
TKO SU ŽENE<br />
KOJE UPRAVLJAJU<br />
NAJUSPJEŠNIJIM<br />
DOMAĆIM TVRTKAMA<br />
PREMA PRIHODU I<br />
REZULTATIMA U 2020.
GLAVNA UREDNICA<br />
Alenka Ostrihon<br />
UREDNICA IZDANJA<br />
Livia Čveljo<br />
ART DIREKTORICA<br />
Vesna Veselić<br />
SURADNICI<br />
Marko Biočina, Matija Boltižar, Snježana Dragojević Harapin,<br />
Gojko Drljača, Daria Marinović, Sonja Mlinar, Nevio Pintar,<br />
Kristinka Šćavina, Jozo Vrdoljak<br />
GRAFIČKA REDAKCIJA<br />
Katarina Balenović, Branko Kauzlarić<br />
REDAKTORICA<br />
Vjera Vlastelica<br />
Tajnica redakcije Snježana Maretić<br />
PRODAJA OGLASNOG PROSTORA<br />
Aleksandra Hrovatin, direktorica marketinga za izdanja<br />
Glorije<br />
aleksandra.hrovatin@hanzamedia.hr, 01/6173-803<br />
PROMOCIJA<br />
Zrinka Čeović,<br />
zrinka.ceovic@hanzamedia.hr; 01/6173-788<br />
Adresa redakcije: Koranska 2, Zagreb<br />
Telefon: 01/6103-250, fax: 01/6103-252<br />
e-mail: gloria@hanzamedia.hr, www.gloria.hr<br />
sadržaj<br />
40<br />
DALIBORKA KRANJČIĆ<br />
Zadovoljstvo zaposlenika<br />
kao temelj poslovanja<br />
46<br />
PRVO PLINARSKO<br />
DRUŠTVO<br />
Najbolja poslovna godina<br />
50<br />
NIKOLINA SILOV<br />
KONJEVODA<br />
Prilika za napredak u<br />
prijateljskom ozračju<br />
52<br />
TATJANA ANTOLIĆ<br />
JASNIĆ<br />
NAKLADNIK<br />
HANZA MEDIA d.o.o., Zagreb, Koranska 2<br />
UPRAVA<br />
Ana Hanžeković Krznarić / članica Uprave<br />
PROKURISTI<br />
Zorica Vitez Sever / direktorica Korporativnih poslova i<br />
Cropixa<br />
Amalija Bilušić / direktorica financija, računovodstva<br />
i kontrolinga<br />
NADZORNI ODBOR<br />
Gvozden Srećko Flego, Maja Šilhard, Marijana Raguž,<br />
Krešimir Ćosić, Davor Butorac<br />
IZDAVAČKI SAVJET<br />
Damir Boras, Petar Miladin, Davor Majetić, Vesna Barić<br />
Punda, Dragan Ljutić, Mario Zovak<br />
DIREKTOR IZDAVAŠTVA<br />
Tomislav Wruss<br />
DIREKTOR PRODAJE OGLASNOG PROSTORA<br />
Igor Cenić<br />
DIREKTOR DIGITALNIH OPERACIJA<br />
Stipe Grubišić<br />
DIREKTORICA KORPORATIVNIH<br />
KOMUNIKACIJA I PROMOCIJE<br />
Paola Poljak<br />
DIREKTOR PROIZVODNJE, PRETPLATE I PRODAJE<br />
Igor Volarević<br />
SLUŽBENIK ZA ZAŠTITU OSOBNIH PODATAKA<br />
Adresa: HANZA MEDIA d.o.o. / Koranska 2 / 10000 Zagreb<br />
/ Za službenika za zaštitu osobnih podataka /<br />
dpo@hanzamedia.hr / 01 617 39 39<br />
SERVISI I KONTAKTI<br />
Prodaja novina: 01 617 3870<br />
Pretplata: 01 225 5374, pretplata@hanzamedia.hr<br />
CROPIX: 01 610 3117, 01 610 3090 / fax: 01 610 3033,<br />
cropix@hanzamedia.hr, www.cropix.hr<br />
DISTRIBUCIJA ZA INOZEMSTVO<br />
Uvoznik za Sloveniju: EKDIS d.o.o., Vevška cesta 52, 1260<br />
Ljubljana- Polje; Uvoznik za BiH: Ipress d.o.o., Fra. Dominika<br />
Mandića 24A, 88220 Široki Brijeg, tel. 039 706 287;<br />
Uvoznik za Srbiju: PRESS INTERNATIONAL d.o.o., Prof<br />
Grčića 1b, Novi Sad<br />
Uvoznik za Austriju: Morawa Pressevertrieb GmbH & Co<br />
KG, Hackinger Strasse 52, 1140, Wien; Uvoznik za<br />
Makedoniju: Media Print Macedonia, Skupi bb, 1000<br />
Skoplje; Uvoznik za Njemačku: W.E.SAARBACH GmbH,<br />
Hans Böckler Str. 19, 50354 Hürth Hermülheim,<br />
Deutschland<br />
TISAK<br />
Vjesnik d.d., 10000 Zagreb, Slavonska avenija 4<br />
© 2021. HANZA MEDIA. Sva prava pridržana.<br />
Za umnožavanje u bilo kojem obliku, iznajmljivanje,<br />
priopćavanje javnosti u bilo kojem obliku, uključujući<br />
internet, kao i prerađivanje na bilo koji način bilo kojeg<br />
dijela ili ove publikacije u cijelosti potrebno je zatražiti<br />
pisano dopuštenje nositelja prava.<br />
Kontakt: HANZA MEDIA 01/6103-250<br />
ILUSTRACIJA: ISTOCK<br />
6<br />
ŽENSKI OTISAK U<br />
PANDEMIJSKOJ GODINI<br />
Komentar Marka Biočine<br />
o ženama na čelnim<br />
pozicijama u hrvatskim<br />
tvrtkama<br />
10<br />
KOLUMNA/IVANA<br />
GAŽIĆ<br />
Što financijska industrija<br />
može učiniti za žene<br />
12<br />
ANITA LETICA<br />
Ulažemo veliki trud i<br />
entuzijazam gradeći<br />
bolju budućnost bez<br />
dima cigareta<br />
18<br />
VINKA ILAK<br />
Važnost digitalne<br />
transformacije<br />
20<br />
GORDANA TOMIČIĆ<br />
Dobri rezultati ove<br />
sezone kao poticaj za<br />
promišljanja o budućim<br />
investicijama<br />
24<br />
NATAŠA RAPAIĆ<br />
Daljnji razvoj 5G mreže<br />
26<br />
MARIJA ŠĆULAC<br />
DOMAC<br />
Održivost kao temelj<br />
poslovne politike<br />
28<br />
GORDANA KOVAČEVIĆ<br />
U kriznoj godini<br />
zaposleno više od 200<br />
stručnjaka<br />
32<br />
MIRJANA IGREC<br />
Ambiciozni planovi<br />
za budućnost<br />
34<br />
VANJA VARDA<br />
Nositelji smo energetske<br />
tranzicije<br />
38<br />
LADA TEDESCHI FIORIO<br />
Održan kontinuitet<br />
poslovanja i sigurnost<br />
radnih mjesta<br />
Stvaranje najboljeg<br />
okružja za rad<br />
54<br />
MARTINA DALIĆ<br />
Uspjeh na duge pruge<br />
56<br />
ANTONIJA JOZIĆ<br />
Europski novac za<br />
razvoj Slavonije<br />
57<br />
DANIJELA DOLENEC<br />
Poticanje najboljih ljudi u<br />
izgradnji boljeg grada<br />
60<br />
RENATA MATUSINOVIĆ<br />
Ključ uspjeha tima je u<br />
poštovanju različitosti<br />
62<br />
IVA PRIPUZ<br />
ŠPEKULJUK<br />
Koncept temeljen na<br />
zero waste gospodarenju<br />
otpadom<br />
65<br />
LISTA NAJMOĆNIJIH<br />
ŽENA<br />
3
ILUSTRACIJA: ISTOCK<br />
uvodnik<br />
Imaju li žene u Hrvatskoj doista jednaku priliku voditi najveće<br />
i najuspješnije tvrtke kao muškarci? Kojom god metodologijom<br />
pokušali odgovoriti na to pitanje, odgovor će, nažalost,<br />
biti negativan. U želji da se takav trend promijeni nastao je<br />
ovaj magazin koji ističe čak 905 uspješnih žena domaćeg<br />
<strong>biznisa</strong> na temelju prihoda i rezultata u pandemijskoj 2020.<br />
Tijekom pripreme magazina uzeli smo u obzir sve što se u međuvremenu<br />
dogodilo na našoj poslovnoj sceni: od promjene vlasništva nekih<br />
tvrtki pa do novih lica na upravljačkim funkcijama.<br />
Neke od liderica imamo čast predstaviti u našem magazinu i moram<br />
reći da smo ugodno iznenađeni profesionalnom suradnjom. Sve su one,<br />
bez obzira na poziciju, bile iznimno brze u dogovorima te korektne u<br />
poštovanju obaveza i rokova. Jednostavno su se spojile dobre ženske<br />
energije s njihove i s naše strane pa će i rezultat, vjerujem, opravdati<br />
očekivanja.<br />
Gloria je, kao najutjecajniji ženski magazin, uvijek posebnu pozornost<br />
posvećivala ženama i njihovoj ulozi u društvu. Ovaj iskorak u<br />
ponešto drugačiji sadržaj nije samo prigodno isticanje onih koje su<br />
uspjele probiti famozni stakleni strop i izboriti se za sebe. To je i prilika<br />
da se kroz sve naše platforme pokrene otvorena rasprava o preprekama<br />
i izazovima s kojima se suočavaju žene u poslovnom svijetu, jednako<br />
kao i o benefitima koje ostvaruju tvrtke pod njihovim vodstvom.<br />
Vjerujemo da naša inicijativa neće ostati samo slovo na papiru, nego da<br />
će priče ovih uspješnih žena poslužiti kao inspiracija svima - i muškarcima<br />
i ženama - na putu do ravnopravnijeg društva.<br />
Glavna urednica<br />
4
Ženski otisak u<br />
pandemijskoj godini<br />
Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor<br />
financijskih usluga, žene drže samo 16 posto pozicija<br />
u upravama koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi<br />
te oko 22 posto u nadzornim odborima, iako je u<br />
visokoobrazovanoj populaciji više žena nego muškaraca<br />
tekst MARKO BIOČINA, glavni urednik<br />
gospodarskog sadržaja Hanza Medije<br />
Nj<br />
Njujorška filharmonija jedan je od najprestižnijih<br />
i najuglednijih orkestara klasične glazbe u<br />
svijetu. Iako su u statistikama upisa u glazbene<br />
škole i u registrima profesionalnih glazbenika<br />
već dugo (barem na Zapadu) udjeli muškaraca<br />
i žena relativno jednaki, veći dio 20. stoljeća u<br />
Njujorškoj filharmoniji gotovo uopće nije bilo<br />
glazbenica. Tijekom 50-ih i 60-ih godina pojavila<br />
bi se pokoja žena u orkestru, ali u prosjeku<br />
zastupljenost im je bila oko 0 posto. No u sljedećem<br />
desetljeću taj udio je naglo počeo rasti,<br />
a do kraja dekade dosegnuo je već deset posto.<br />
Riječ je o znatnom pomaku unutar deset godina<br />
s obzirom na to da je protočnost muzičara<br />
u ponajboljim svjetskim orkestrima iznimno<br />
slaba - vrhunski interpretatori rijetko dobivaju<br />
otkaz, konkurencija među “poslodavcima” je<br />
također slaba pa je čest slučaj da glazbenici u<br />
takvim orkestrima dočekaju mirovinu. Nameće<br />
se stoga pitanje - što se to promijenilo da se<br />
udio žena u tako kratkom razdoblju tako značajno<br />
povećao? Odgovor je da je Filharmonija<br />
izmijenila proceduru primanja novih članova<br />
uvodeći “slijepe audicije”. Ukratko, odbor koji<br />
je odlučivao o angažmanu novih ljudi više na<br />
audiciji nije mogao vidjeti osobu koja svira jer<br />
se ona nalazila iza neprozirne zavjese. Sama<br />
izvedba postala je jedini kriterij. Trend povećanja<br />
udjela žena u orkestru se nastavio, a danas<br />
je oko 45 posto.<br />
►<br />
6
7<br />
ILUSTRACIJA: ISTOCK
Ova priča vjerojatno najbolje dočarava staklene<br />
stropove i zidove s kojima se suočavaju<br />
žene u misiji profesionalnog prosperiteta u<br />
današnjem društvu. Nevidljive zapreke instalirane<br />
su kroz tradiciju i kolektivni mindset čak<br />
i u onim segmentima društvenog života koji se<br />
- poput Njujorške filharmonije - smatraju svjetionicima<br />
istinske meritokracije.<br />
Na ideji meritokracije temelji se i poslovni<br />
svijet kapitalizma. Na papiru radi se o establišmentu<br />
u kojem je jedini kriterij uspjeha izražen<br />
kroz vrlo mjerljive, unificirane brojčane kriterije<br />
poslovnog rezultata. U realnosti pak za žene<br />
i dalje postoje brojne nevidljive barijere.<br />
Upravo je to bio ključni motiv<br />
za uredništvo Glorije, vodećeg<br />
<strong>hrvatskog</strong> ženskog magazina,<br />
da pokrene projekt čiji je cilj<br />
isticanje i promoviranje najuspješnijih<br />
poslovnih žena u<br />
našoj zemlji. Taj projekt, a temeljni mu je dio<br />
i magazin koji držite u rukama, fokusiran je na<br />
žene koje su na ključnim upravljačkim i nadzornim<br />
pozicijama u domaćim tvrtkama. No taj<br />
fokus nije rezultat uvjerenja da slični trendovi ne<br />
postoje i na nižim razinama korporativnog upravljanja<br />
i tržišta rada općenito, već spoznaje da na<br />
višim razinama korporativnih ljestvi spomenute<br />
zapreke postaju sve veće, a put neprohodniji.<br />
O tome jasno svjedoče i brojevi. Načelno,<br />
podatak da otprilike svaka treća kuna koju su u<br />
pandemijskoj 2020. godini generirali hrvatski<br />
poduzetnici ima “ženski otisak”, u smislu da u<br />
tvrtkama koje su ih generirale žene zauzimaju<br />
visoku upravljačku ili nadzornu poziciju, ne<br />
zvuči loše. Ipak, ako se taj podatak dalje analizira<br />
pa se utvrdi da u 1500 najvećih hrvatskih<br />
kompanija ima samo 40 predsjednica uprava,<br />
naziru se pravi aspekti problema. Kad se takav<br />
omjer od 1 prema 36,5 usporedi s nekim od<br />
živopisnih koeficijenata koje svojih klijentima<br />
nude britanske kladionice, ispada da je<br />
manja šansa da će žena doći na čelo nekog od<br />
najvećih hrvatskih poslovnih sustava nego da<br />
će Elon Musk u sljedećih pet godina čovjeka<br />
poslati na Mars. Ili da će na tu vodeću poziciju<br />
u domaćoj tvrtki doći muškarac po imenu<br />
Ivan. Da, dobro ste shvatili. Trenutačno u<br />
našim najuspješnijim kompanijama ima manje<br />
žena CEO-a nego CEO-a koji se zovu Ivan.<br />
A brojeva koji ukazuju na slične trendove<br />
ima mnogo. Prema podacima Hrvatske agencije<br />
za nadzor financijskih usluga, žene drže<br />
samo 16 posto pozicija u upravama koje kotiraju<br />
na Zagrebačkoj burzi, te oko 22 posto u<br />
nadzornim odborima, iako u hrvatskoj populaciji<br />
ima više žena nego muškaraca kao i više<br />
visokoobrazovanih žena nego muškaraca.<br />
No je li to dovoljan razlog da se uspješne<br />
žene u hrvatskom biznisu izdvaja iz društva<br />
njihovih uspješnih kolega? U teškoj poslovnoj<br />
godini iza nas, u kojoj je hrvatska ekonomija<br />
bila suočena s događajima bez presedana i vjerojatno<br />
najvećim izazovima od Domovinskog<br />
rata, nema nikakve sumnje u to da svi koji<br />
su upravljali domaćim poslovnim sustavima<br />
zaslužuju priznanje.<br />
Utoliko, isticanje žena na tim pozicijama<br />
nipošto ne znači umanjenje zasluga i sposobnosti<br />
muškaraca, ali ni promociju rodnog identiteta<br />
kao važnog kvalitativnog faktora u biznisu.<br />
Žene koje su uspješne u biznisu uspješne<br />
su zbog svojeg znanja, odlučnosti i predanosti.<br />
Njihova postignuća nisu se dogodila zato što<br />
su žene, nego unatoč toj činjenici. I zato ih<br />
valja isticati, jednako kao i uspjehe onih prvih,<br />
malobrojnih glazbenica koje su prošle audicije<br />
Njujorške filharmonije dok još nije bilo neprozirnog<br />
zastora.<br />
U gospodarskom novinarstvu uobičajeno je<br />
da se rezultati djelovanja tvrtki, poduzetnika i<br />
njihovih menadžera prikazuju kroz svojevrsne<br />
rankinge - hijerarhijske poretke temeljene na<br />
poslovnim podacima i statistikama. Tu smo<br />
konvenciju djelomično preuzeli i u izdanju<br />
koje čitate te - koristeći podatke Financijske<br />
agencije - izradili rankinge najuspješnijih<br />
hrvatskih predsjednica uprava, članica uprava,<br />
direktorica, predsjednica i članica nadzornih<br />
odbora. Poredak smo zasnovali na kriteriju<br />
visine prihoda što su ih 2020. ostvarile kompanije<br />
u kojima su odabrane žene obnašale neku<br />
upravljačku ili nadzornu dužnost. Zaključili<br />
smo da je taj kriterij - od onih podataka koji su<br />
javno dostupni - najobjektivniji, iako svjesni i<br />
da nije idealan.<br />
Naime, čak ako i prihvatimo zaključak da<br />
je razina prihoda presudna metrika važnosti i<br />
relevantnosti tvrtke, tu se nailazi na niz metodoloških<br />
problema. Primjerice, neke kompanije<br />
- zbog posebnog poreznog tretmana<br />
njihovih proizvoda ili usluga - zapravo u prihodima<br />
knjiže vrlo visoke financijske iznose<br />
takvih davanja, a koja automatizmom prosljeđuju<br />
državnom proračunu. Veliko je pitanje<br />
treba li takve prihode smatrati autentičnim,<br />
no prilagodba podataka bila bi krajnje neizvjesna<br />
i veoma zahtjevna operacija. S druge<br />
strane, kako raspolažemo samo nekonsolidiranim<br />
poslovnim podacima, činjenica jest da<br />
u takvom poretku žene na čelnim pozicijama<br />
kompleksnih poslovnih sistema - sastavljenih<br />
od više tvrtki - mogu biti bitno potplasirane.<br />
Ipak, kako ne postoji unificirani izvor konsolidiranih<br />
podataka o poslovanju, a takva bi praksa<br />
značila i to da bismo s liste morali ukloniti<br />
čelnice nekih važnih i velikih inkorporiranih<br />
kompanija, zaključili smo da je aktualna metodologija<br />
ipak najbolje moguće rješenje u kontekstu<br />
našeg temeljnog cilja.<br />
A taj cilj nije proglašavanje najbolje, najuspješnije<br />
ili najvažnije poslovne žene u<br />
Hrvatskoj, iako su takve asocijacije neizbježna<br />
posljedica svakog ovakvog rankinga. Naša<br />
temeljna ideja je bila identificirati i pozitivno<br />
vrednovati sve žene koje su kroz rad u hrvatskom<br />
top menadžmentu dale svoj obol gospodarskim<br />
kretanjima tijekom jedne od ekonomski<br />
najneizvjesnijih godina u Hrvatskoj povijesti.<br />
Svjesni činjenice da ona famozna<br />
statistički “prosječna” osoba ne<br />
postoji te da iza svakog imena i<br />
prezimena na ovim listama stoji<br />
neka, često inspirativna, životna<br />
sudbina, ti su hladni brojevi obogaćeni<br />
onim što je Glorijin forte - nadahnjujućim,<br />
uzbudljivo ispričanim pričama o poslovnoj<br />
2020. i ženama koje su je, na različite načine,<br />
svojim djelovanjem obilježile.<br />
Prema podacima HANFA-e, zastupljenost<br />
žena u upravnim odborima hrvatskih kompanija<br />
praktički je na istoj razini od 2009. godine.<br />
Željeni epilog svakog ovakvog magazina jest<br />
da potakne promjenu takvog trenda, ili uklanjanje<br />
nevidljivih barijera pred ženama u korporativnim<br />
strukturama ili pak inspiriranjem<br />
nekih budućih poslovnih liderica. Ostvari li<br />
se, s vremenom će bilo kakvo isticanje žena u<br />
biznisu postati nepotrebno, pa tako i izdavanje<br />
jednog ovakvog časopisa. Naš temeljni cilj bit<br />
će postignut.<br />
■<br />
8
Naša temeljna ideja je bila identificirati i promovirati žene koje su kroz rad<br />
u hrvatskom top menadžmentu dale svoj obol gospodarskim kretanjima<br />
tijekom jedne od ekonomski najneizvjesnijih godina u povijesti Hrvatske<br />
ILUSTRACIJA: ISTOCK<br />
9
IVANA GAŽIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE ZAGREBAČKE BURZE<br />
Što financijska industrija<br />
može učiniti za žene?<br />
FOTOGRAFIJA: SAŠA ČETKOVIĆ<br />
Nova istraživanja<br />
pokazuju da je<br />
nejednakost među<br />
spolovima toliko<br />
velika da bi trebalo<br />
proći 136 godina da<br />
muškarci i žene dobiju<br />
jednake prilike kad je<br />
riječ o ekonomskim,<br />
zdravstvenim,<br />
obrazovnim i političkim<br />
mogućnostima i<br />
utjecaju<br />
Financijska industrija tradicionalno ima vrlo nisku<br />
zastupljenost žena na najvišim pozicijama. Usprkos<br />
činjenici da su većina zaposlenika u bankama upravo<br />
žene, odlazak na bilo koji skup financijske industrije<br />
dovoljan je da se vidi kako odluke u tom sektoru<br />
većinom donose muškarci.<br />
Zanimljivo je pogledati utjecaj koji žene imaju na ekonomiju. O<br />
dvije trećine globalne potrošnje kućanstava odluke donose žene.<br />
Od ukupnog svjetskog bogatstva 40 posto je u vlasništvu žena i<br />
taj postotak kontinuirano raste. Više od 50 posto žena koje koriste<br />
financijske proizvode nezadovoljno je omjerom muškaraca i žena u<br />
financijskoj instituciji s kojom posluju.<br />
Hrvatska se bliži rekordno niskoj stopi nezaposlenosti, a pronalaženje<br />
talentiranih zaposlenika postaje jedan od najvećih problema<br />
menadžera u Hrvatskoj. U isto vrijeme, zaposlenost žena je ispod<br />
europskog prosjeka, iako su istovremeno 55,4 posto doktoranada i<br />
čak 64,7 posto svih diplomanata žene.<br />
Svi ovi podaci govore da u Hrvatskoj imamo veliku krizu strukturalne<br />
nezaposlenosti žena te sistematsko uskraćivanje prilika za<br />
njihovo bolje pozicioniranje i napredovanje. U Hrvatskoj radi svega<br />
60 posto žena u dobi od 20-64 godine, europski prosjek je 67 posto,<br />
u susjednoj Sloveniji radi ih 70 posto.<br />
Koji su glavni razlozi? Gledano lokalno - još uvijek imamo premalo<br />
žena na vodećim pozicijama da bi se postigao kritični broj<br />
potreban za promjene, a briga za djecu i obitelj uglavnom je i dalje<br />
na njima, uz neadekvatan odgovor države na potrebe zaposlenih<br />
žena za organiziranom skrbi za djecu.<br />
U više od 20 godina u financijskoj industriji nisam vidjela značajnije<br />
pomake u ovoj problematici do unazad nekoliko godina. Jedni<br />
Ivana Gažić cijelu<br />
karijeru obnaša<br />
rukovodeće funkcije u<br />
vodećim hrvatskim<br />
financijskim<br />
institucijama i<br />
kompanijama.<br />
Ovlaštena je<br />
investicijska savjetnica,<br />
ovlaštena sudska<br />
vještakinja i<br />
predavačica na<br />
nekoliko studija.<br />
Posljednjih 11 godina<br />
predsjednica je Uprave<br />
Zagrebačke burze i<br />
jedna od rijetkih žena<br />
na čelu tvrtke koja<br />
kotira na Burzi. U<br />
svojem radu i javnim<br />
nastupima zagovara<br />
važnost kreiranja<br />
jednakih prilika za<br />
žene, posebice u<br />
industrijama koje se<br />
tradicionalno<br />
doživljavaju kao<br />
‘muške’, kao što su<br />
financije ili bankarstvo<br />
od glavnih pokretača pozitivnih promjena na<br />
financijskim tržištima su investitori jer oni sve<br />
više inzistiraju na standardima održivog poslovanja<br />
koji uključuju i zastupljenost žena na<br />
vodećim pozicijama, te regulativa, koja propisivanjem<br />
kvota u vodećim tijelima financijskih<br />
institucija želi smanjiti sklonost rizičnom ponašanju,<br />
što je dovelo do financijske krize 2008.<br />
godine.<br />
Razna istraživanja idu u prilog tvrdnjama da<br />
puna participacija žena povećava političku stabilnost,<br />
smanjuje vjerojatnost sukoba i povećava<br />
BDP, a u ekonomskom smislu, zastupljenost<br />
žena u upravljačkim tijelima povećava profitabilnost<br />
te kreira veću vrijednost za dioničare.<br />
Zanemarivanjem žena kao potencijala na<br />
neki način zanemarujemo praktički 50% radne<br />
populacije. Financijskom industrijom odjeknula<br />
je u siječnju 2020. vijest da je Goldman<br />
Sachs, jedna od najvećih investicijskih kuća,<br />
odlučila da neće na burzu uvrštavati kompanije<br />
koje nemaju barem jednu ženu u upravi.<br />
Investitori traže veću ravnotežu u upravljanju<br />
tvrtkama i sve su osjetljiviji na to pitanje.<br />
I to pokazuje u kojoj se mjeri svijet mijenja.<br />
Ženama ne trebaju privilegije, već kreiranje<br />
okružja koje će im omogućiti ispunjenje njihovog<br />
punog potencijala, od čega koristi može<br />
imati cijela zajednica.<br />
Pandemija je zaprijetila zadavanjem dodatnog<br />
udarca naporima za dostizanje ravnopravnosti<br />
muškaraca i žena kad je riječ o karijerama<br />
jer globalno oko 40 posto žena radi u sektorima<br />
koji su bili najžešće pogođeni koronakrizom,<br />
poput uslužnih djelatnosti. Uz to, žene su podnijele<br />
i najveći teret brige o obitelji i kućanstvu,<br />
posebice kada je riječ o školovanju kod kuće<br />
i “nevidljivom” radu vezanom uz kućanstvo.<br />
Najnovija istraživanja pokazuju da je procjena<br />
vremena potrebnog da se zatvori “procjep”<br />
nejednakosti između muškaraca i žena tijekom<br />
pandemije skočila s pretpandemijskih velikih<br />
99 godina na nevjerojatnih 136 godina. Toliko<br />
je vremena potrebno, procjenjuju znanstvenici,<br />
da muškarci i žene dobiju jednake prilike kad<br />
je riječ o ekonomskim, zdravstvenim, obrazovnim<br />
i političkim mogućnostima i utjecaju.<br />
Unatoč tome, u Hrvatskoj imamo sjajne primjere<br />
utjecajnih poslovnih žena i poduzetnica,<br />
i vjerujem da će i ova globalna zdravstvena kriza<br />
pokazati da su žene “jači” spol kad je riječ<br />
o upravljanju u kriznim situacijama jer neka<br />
istraživanja već i podupiru tu tezu. ■<br />
10
12<br />
2.<br />
na listi predsjednica<br />
uprave
ANITA LETICA, PREDSJEDNICA UPRAVE<br />
PHILIP MORRIS ZAGREB D.O.O.<br />
Ulažemo<br />
velik trud i<br />
entuzijazam<br />
gradeći bolju<br />
budućnost bez<br />
dima cigareta<br />
Pandemijska kriza pokazala je<br />
da su uspješnije kompanije one<br />
koje donose hrabre odluke, koje se<br />
brzo prilagođavaju novonastalim<br />
situacijama, nastavljaju inovirati<br />
i u kriznim vremenima kako bi<br />
spremne dočekale i prosperirale u<br />
novoj budućnosti<br />
Bitno je imati vjeru u<br />
svoje sposobnosti i<br />
želju da neprestano<br />
budete bolja verzija<br />
sebe, a to zahtijeva i<br />
da se okušate u<br />
nepoznatom i da<br />
donosite hrabre<br />
odluke<br />
P<br />
hilip Morris Zagreb hrvatsko je povezano<br />
društvo vodeće duhanske kompanije na svijetu<br />
Philip Morris International Inc. Kompanija<br />
trenutačno predvodi povijesnu transformaciju<br />
cijele industrije prema razvoju i komercijalizaciji<br />
bezdimnih proizvoda s potencijalom<br />
smanjene štetnosti u odnosu na cigarete. Na<br />
takvom revolucionarnom putu hrvatska i slovenska<br />
poduzeća ove “multinacionalke” vodi<br />
Anita Letica. Nakon gotovo desetogodišnje<br />
karijere u Plivi, Anita Letica se Philip Morrisu<br />
pridružuje 2008. da bi 2015. napredovala do<br />
pozicije predsjednice Uprave Philip Morris<br />
Zagreb. Tri godine kasnije proširuje svoju<br />
odgovornost te, uz hrvatsko, postaje odgovorna<br />
i za slovensko tržište.<br />
►<br />
13
Što cijenite kod svojih najbližih suradnika i zaposlenika?<br />
- Važno mi je da u svojem timu osjećam da dijelimo istu viziju, da<br />
imamo jedan, isti cilj. Bitno mi je da gradimo dugoročan, partnerski<br />
odnos u kojem su svi pozvani dijeliti svoje ideje i promišljanja. To<br />
podrazumijeva transparentnost, uključivost i empatiju, ali prije svega<br />
obostrano povjerenje. Kod ljudi ne tražim apriori ono što nas čini različitima,<br />
već ono što nas povezuje. Ujedno me zanima čuti tuđa iskustva<br />
te naučiti nešto novo jer na taj način širimo i osobnu i timsku perspektivu<br />
te nalazimo bolje ideje zajedno. Bitno je imati vjeru u svoje sposobnosti<br />
i želju da neprestano budete bolja verzija sebe, a to zahtijeva<br />
i da se okušate u nepoznatom i da donosite hrabre odluke. Trenutačno<br />
ulažemo velik trud i entuzijazam gradeći bolju budućnost, budućnost<br />
bez dima cigareta. To nam svaki dan donosi nove izazove, ali i puno<br />
pozitivne energije.<br />
Kakva je bila ova poslovna godina za Philip Morris Zagreb i<br />
općenito Philip Morris? Kako ste se prilagodili novonastaloj<br />
situaciji vezanoj uz krizu izazvanu pandemijom covida-19?<br />
- Situacija izazvana pandemijom imala je, kao i na većinu drugih<br />
kompanija, određenog utjecaja i na naše poslovanje. Neki naši planovi i<br />
inicijative nisu se realizirali u roku ili onako kako smo to planirali. Ipak,<br />
mogu reći da smo se u Philip Morrisu uspješno prilagodili ne oklijevajući<br />
prihvatiti nove realnosti. Pokazali smo izuzetnu sposobnost brze<br />
prilagodbe novonastaloj situaciji - fokusirali smo se na brigu o svojim<br />
zaposlenicima, osigurali kontinuitet opskrbe proizvodima i nastavili<br />
pružati podršku svojim potrošačima i partnerima u svim situacijama.<br />
Dobre rezultate koji su pratili takav fokus mogu zahvaliti ponajprije<br />
posvećenosti tima, ali i našoj globalnoj transformaciji u okviru koje već<br />
dulji niz godina odgovaramo na promjene u preferencijama potrošača<br />
razvijajući inovativne proizvode s potencijalom smanjene štetnosti u<br />
odnosu na cigarete te mijenjamo načine na koje radimo i razmišljamo.<br />
Možda smo zbog toga ovu krizu dočekali spremniji od nekih drugih<br />
kompanija. Ona nam je dokazala koliko je bitno o poslovanju promišljati<br />
paralelno u nekoliko vremenskih razdoblja. Prioritet je, naravno,<br />
kratkoročno odgovoriti na kriznu situaciju, ali i promišljati neku novu<br />
post-covid budućnost. Kažu da sreća prati hrabre, a i ova kriza nam je<br />
pokazala da su uspješnije kompanije one koje donose hrabre odluke,<br />
koje se brzo prilagođavaju novonastalim situacijama, nastavljaju inovirati<br />
i u kriznim vremenima kako bi spremne dočekale i prosperirale u toj<br />
novoj budućnosti.<br />
Jeste li zadovoljni poslovnim rezultatima?<br />
- Gledajući na cijelu situaciju iz današnje perspektive, mogu reći kako<br />
smo zadovoljni poslovnim rezultatima koje ostvarujemo u Hrvatskoj.<br />
Iznimno sam ponosna na cijeli Philip Morris Zagreb tim ljudi koji su<br />
uložili veliki trud kako bi ostali dosljedni našoj viziji te pritom još i<br />
nastavili znatno ulagati u inovacije i stvaranje novih radnih mjesta u<br />
Hrvatskoj. Na naše poslovanje na hrvatskom tržištu značajno utječe i<br />
turizam pa, s obzirom na izuzetno dobru turističku sezonu, očekujemo<br />
daljnji rast poslovanja u 2021. Koliko god ovaj period bio izazovan, s<br />
malim odmakom mogu reći kako smo i puno naučili i postali još brži u<br />
pokretanju promjena koje će nam zasigurno pomoći u daljnjem rastu i<br />
razvoju poslovanja.<br />
Na koji način odgovarate na sve strože zahtjeve u smislu zaštite<br />
zdravlja potrošača i kampanja protiv pušenja?<br />
- Najbolji izbor je nikad ne početi pušiti ili u potpunosti prestati pušiti.<br />
Ali mnogi pušači odlučuju ne prestati pušiti. Svjetska zdravstvena<br />
organizacija predviđa kako će u svijetu do 2025. i dalje biti milijarda<br />
pušača, što je, unatoč rastućim restrikcijama, gotovo isti broj pušača kao<br />
i danas. Međutim, pušači sve više traže manje štetne alternative. I tu je<br />
prostor za inovacije i razvoj proizvoda koji imaju potencijal značajno<br />
smanjiti zdravstvene rizike u usporedbi s rizicima od pušenja cigareta.<br />
Diljem svijeta pa<br />
tako i u Hrvatskoj,<br />
primjećujemo sve<br />
izraženiju potrebu<br />
potrošača za<br />
alternativama koje<br />
predstavljaju manji<br />
rizik u odnosu na<br />
nastavak pušenja<br />
cigareta. Vizija<br />
Philip Morrisa je<br />
transparentna - to<br />
je stvaranje svijeta<br />
bez dima cigareta<br />
Ipak, unatoč promjenama u preferencijama potrošača te ubrzanom<br />
razvoju tehnologije i znanosti zakonodavstvo se, nažalost, mijenja sporije<br />
od razvoja inovativnih proizvoda. U tom kontekstu, u Hrvatskoj<br />
je informiranje pušača o postojanju manje štetnih alternativa pušenju<br />
cigareta krajnje zakonski ograničeno, čime se ograničava diferencijacija<br />
tih inovativnih proizvoda, a time i potencijal njihova pozitivnog učinka<br />
na zdravlje populacije. Između idealiziranog svijeta u kojem ne postoji<br />
konzumacija cigareta i onog realnog u kojem živimo - potencijal manje<br />
štetnih proizvoda mora biti iskorišten. Bitno je stoga kreirati racionalan<br />
zakonodavni okvir za manje štetne proizvode. Jer činjenica je kako se<br />
promjene na tržištu događaju već neko vrijeme u smislu da potrošači<br />
sve više traže manje štetne alternative cigaretama. Najveći je rizik da se<br />
tome kao društvo ne prilagodimo.<br />
14
Prije godinu dana Američka agencija za hranu i lijekove (FDA)<br />
donijela je odluku kojom se IQOS, elektronički uređaj za grijanje<br />
duhana Philip Morris Internationala, može prodavati i komunicirati<br />
na tržištu SAD-a kao duhanski proizvod modificiranog rizika.<br />
Što to znači za javno zdravlje, za potrošače i za vašu kompaniju?<br />
- Točno, IQOS je prvi i zasad jedini elektronički uređaj za grijanje<br />
duhana koji je prepoznat kao duhanski proizvod modificiranog rizika,<br />
što predstavlja povijesnu priliku za javno zdravlje. FDA je utvrdila kako<br />
su znanstvene studije pokazale da potpuno prebacivanje s konvencionalnih<br />
cigareta na IQOS smanjuje izloženost tijela štetnim sastojcima. Ova<br />
odluka pokazuje kako je IQOS, iako nije bez rizika te isporučuje nikotin<br />
koji stvara ovisnost, bitno drugačiji proizvod od cigareta i bolji izbor za<br />
odrasle pušače koji odlučuju nastaviti pušiti i pruža važan primjer kako<br />
vlade i javnozdravstvene organizacije mogu regulirati alternativne proizvode<br />
razlikujući ih od cigareta radi promicanja javnog zdravlja.<br />
Kako proizvođači i regulatori odgovaraju na promjene<br />
u potrebama potrošača?<br />
- Diljem svijeta pa tako i u Hrvatskoj, primjećujemo sve izraženiju<br />
potrebu potrošača za alternativama koje predstavljaju manji rizik<br />
u odnosu na nastavak pušenja cigareta. Vizija Philip Morrisa je transparentna<br />
- to je stvaranje svijeta bez dima cigareta. Zato pravodobno<br />
nastojimo odgovarati na potrebe pušača, kontinuirano ulažemo u razvoj<br />
novih tehnologija i znanost te fokus našeg poslovanja ostaje na manje<br />
štetnim alternativama. Trenutačno razvijamo četiri platforme proizvoda<br />
smanjenog rizika u odnosu na cigarete te kontinuirano širimo ►<br />
15
asortiman takvih proizvoda koje komercijaliziramo<br />
diljem svijeta. Komercijalizacija jednog<br />
takvog proizvoda - IQOS, omogućila je<br />
kreiranje 300 novih radnih mjesta u Hrvatskoj,<br />
a upravo ovih dana proširujemo svoj portfolio<br />
s elektroničkim cigaretama pod imenom<br />
VEEV. Iako naše poslovanje još počiva<br />
na cigaretama, među kojima su najpoznatiji<br />
Marlboro i Chesterfield, želja nam je promijeniti<br />
zastupljenost cigareta u korist inovativnih<br />
proizvoda kojima možemo odgovoriti upravo<br />
na potrebe potrošača za boljim alternativama.<br />
Riječ je o proizvodima koji se temelje na<br />
znanstvenim dokazima, proizvodima iza kojih<br />
stoji kvaliteta i poznato porijeklo te koji su<br />
proizvedeni po najvišim standardima. U ovoj<br />
kategoriji trenutačno smo najuspješniji igrač<br />
na tržištu, što nam pokazuje koliko potrošači<br />
cijene inovativnost i kvalitetu proizvoda.<br />
Možete li komentirati uvjete<br />
poslovanja u Hrvatskoj?<br />
- Da biste poslovali bilo gdje, morate biti<br />
u mogućnosti planirati vlastito poslovanje,<br />
ulaganje i djelovanje, a za to je potrebna potpuna<br />
transparentnost te određena stabilnost i<br />
predvidivost uvjeta poslovanja. Bitno je i da<br />
uvjeti poslovanja budu poticajni, da se pravodobno<br />
prepoznaju stvarni problemi današnjice,<br />
ali i postojanje inovativnih rješenja koja<br />
mogu smanjiti društvene štete. Ono što je od<br />
iznimne važnosti jest i okruženje u kojem se<br />
posluje prema principima tržišta, u skladu sa<br />
zakonom i konkurentnošću. Moramo naučiti<br />
da se na tržištu pobjeđuje kvalitetom proizvoda<br />
i usluge, predanošću, ulaganjem u ljude i<br />
inovativne ideje. Samo takvi uvjeti poslovanja<br />
potaknut će nova ulaganja i širenje poslovanja<br />
svih poslovnih subjekata u Hrvatskoj te onih<br />
koji to tek namjeravaju postati.<br />
Često se iz vašeg sektora tuže na visoke<br />
trošarine i namete na duhanske proizvode.<br />
Koliki su ti nameti, koliko su oni realni i<br />
kako se mogu optimizirati?<br />
- Svi poduzetnici uvijek žele manje poreze.<br />
Ali ono što je esencijalno je osigurati nesmetano<br />
poslovanje, a za to je nužno uspostaviti<br />
postupno i predvidljivo povećanje poreznih<br />
opterećenja. U Hrvatskoj su trošarine na duhanske<br />
proizvode značajno rasle u proteklom desetljeću<br />
kako bi se dosegle minimalne razine koje<br />
je propisala EU. Specifičnost tržišta Hrvatske je<br />
blizina tržišta koja nisu u EU i imaju značajno<br />
niže trošarine, što pogoduje ilegalnoj prekograničnoj<br />
trgovini koja raste i kao posljedica<br />
rasta opće razine cijena duhanskih proizvoda<br />
u Hrvatskoj. Učestale i velike promjene trošarina<br />
imaju utjecaja upravo i na prelijevanje<br />
potrošnje u ilegalne tokove robe. Zato je važno<br />
osigurati da su porezna politika i promjene<br />
poreza takve da se njima ne utječe drastično na<br />
aktivnosti onih koji preuzimaju teret tog poreza.<br />
Osim visine poreznog opterećenja, nužno je u<br />
obzir uzimati realnosti poput karakteristika proizvoda,<br />
njihove etabliranosti na tržištu, ilegalnog<br />
tržišta i drugog. U oporezivanju različitih<br />
duhanskih proizvoda treba imati na umu i oporezivanje<br />
koje je usklađeno s razinom štetnosti<br />
Moramo naučiti da se na tržištu pobjeđuje<br />
kvalitetom proizvoda i usluge, predanošću,<br />
ulaganjem u ljude i inovativne ideje. Samo<br />
takvi uvjeti poslovanja potaknut će nova<br />
ulaganja i širenje poslovanja<br />
koje konzumacija pojedinih proizvoda predstavlja<br />
za njihove korisnike. Uloga poreza treba<br />
biti puno više od pukog prikupljanja sredstava<br />
u državni proračun. Porezna politika alat je za<br />
postizanje različitih ciljeva, među kojima treba<br />
izdvojiti zaštitu okoliša, poboljšanje zdravstvenog<br />
stanja nacije, zaštitu socijalnih prilika stanovništva.<br />
Drugim riječima, porezna politika<br />
treba također podržati svekoliki napredak tehnologije,<br />
inovacije i znanstvena dostignuća te<br />
podržavati etabliranje inovativnih rješenja koja<br />
nam mogu unaprijediti živote.<br />
Koje promjene očekujete na tržištu duhanskih<br />
proizvoda u narednih nekoliko godina?<br />
- Kao što sam već navela, preferencije<br />
potrošača mijenjaju se pa očekujemo kako će<br />
sve manje pušača koristiti gorive proizvode,<br />
a sve više alternativne, što će dovesti do unapređenja<br />
javnog zdravstva. No, na tom putu<br />
važno je inovativne proizvode s potencijalom<br />
smanjene štete regulirati drugačije od cigareta,<br />
čime bi se pušačima omogućio pristup informacijama<br />
o alternativnim proizvodima temeljenim<br />
na znanstvenim dokazima. Dolazak do<br />
takvog cilja zasigurno nije sprint, već maraton,<br />
a koliko će on biti dug, sada kada inovativni<br />
proizvodi postoje, ovisi ponajviše o zrelosti<br />
i racionalnosti zakonodavnih i regulatornih<br />
vlasti da prepoznaju potencijal smanjene štetnosti<br />
za javno zdravstvo i društvo u cjelini.<br />
Poticanje manje rizičnog ponašanja, poticanje<br />
inovacija i razvoja, pozitivan odnos prema<br />
novim realnostima i preferencijama potrošača<br />
osnova je uspješnih i progresivnih društava<br />
kakvom bi i mi u Hrvatskoj trebali težiti.<br />
Jeste li provodili novija istraživanja<br />
o vrijednosti ilegalnog tržišta i<br />
njegovom utjecaju na zdravlje i<br />
proračunske prihode?<br />
- U lipnju ove godine objavljena je godišnja<br />
studija koju je neovisno proveo KPMG, a<br />
naručio Philip Morris International. Studija je<br />
pokazala kako, iako ukupna potrošnja cigareta<br />
nastavlja opadati, udio ilegalnih cigareta povećao<br />
se za pola postotnog boda, na 7,8% ukupne<br />
potrošnje u 2020. godini, a porezni gubitak<br />
za vlade u EU sada iznosi približno 8,5<br />
milijardi eura. Istodobno istraživanje Hrvatske<br />
udruge poslodavaca i agencije Ipsos pokazalo<br />
je kako je oko 17% duhanskih proizvoda na<br />
domaćem tržištu u sferi ilegalnog tržišta te od<br />
istih država ne ubire nikakva davanja. Ilegalno<br />
tržište tako je treći po veličini akter na hrvatskom<br />
tržištu duhana, a procjena je kako zbog<br />
toga hrvatski proračun godišnje gubi 1,4 milijardu<br />
kuna prihoda.<br />
U kojem smjeru idu vaše investicije,<br />
ulaganja u istraživanje i razvoj i kakve<br />
sve planove imate?<br />
- S ciljem stvaranja bolje budućnosti već<br />
dugi niz godina usmjeravamo naše resurse na<br />
istraživanje i razvoj te znanstvenu utemeljenost<br />
alternativnih proizvoda, na čemu danas<br />
radi više od 300 znanstvenika. Napredak je<br />
transparentan i dijelimo ga sa svima - znanstvenicima,<br />
vladama i drugim dionicima -<br />
kako bismo pružili informacije koje bi povele<br />
i regulatorne okvire u smjeru prepoznavanja<br />
velikog pozitivnog potencijala koji manje<br />
štetna rješenja nude za javno zdravstvo. U<br />
konačnici, i ova nam je kriza pokazala koliko<br />
je važna znanost u svakom aspektu naših života.<br />
Zašto to sve radimo? Zato što razumijemo<br />
milijune žena i muškaraca koji traže bolji izbor<br />
od nastavka pušenja cigareta, a mi im to sada<br />
možemo i želimo omogućiti. Dužni smo, kao<br />
odgovorna kompanija, odgovoriti na potrebe<br />
potrošača za boljim alternativama pa svakako<br />
možemo reći kako ćemo u skladu s time nastaviti<br />
voditi naše poslovanje u Hrvatskoj. ■<br />
16
48.<br />
na listi članica Uprave<br />
Ono što me posebno<br />
raduje jest da su se,<br />
unatoč tektonskim<br />
poremećajima<br />
koje su osjetila<br />
gospodarstva diljem<br />
svijeta, naše tvrtke<br />
pokazale ne samo<br />
otpornima već<br />
i sposobnima<br />
napraviti iskorake i<br />
na svjetskoj sceni<br />
18
VINKA ILAK, ČLANICA UPRAVE FINE<br />
Digitalna transformacija<br />
kao motor uspjeha<br />
Financijska agencija prevladala je<br />
izazove koje je donijela pandemija, a<br />
zahvaljujući njezinom portalu Mjere i<br />
sustavu Covid score Hrvatska je postala<br />
jedna od prvih država s kvalitetnim<br />
digitalnim alatom za pomoć<br />
gospodarstvu tijekom koronakrize<br />
SVinkom Ilak, članicom Uprave Fine,<br />
razgovarali smo o izazovima koje je<br />
Financijskoj agenciji donijela pandemija,<br />
velikom uspjehu portala Mjere<br />
u pomoći ugroženim poduzetnicima,<br />
kontinuiranom padu broja ovršenika<br />
te aktualnoj ulozi u financijskom opismenjavanju<br />
stanovništva.<br />
‘Kontinuirano<br />
smanjenje broja<br />
ovršenika izravna je<br />
posljedica<br />
dugogodišnjeg<br />
rada, odnosno<br />
praćenja trendova i<br />
prepoznavanja<br />
uzroka problema’<br />
Kakva je bila ova poslovna godina za<br />
Finu, što vam je bio najveći izazov?<br />
- Ova i prethodna poslovna godina,<br />
koje su obilježene posljedicama pandemije<br />
koronavirusa, po mnogočemu<br />
su bile teške i prepune izazova. Iako je<br />
Fina i prije pandemije imala fokus na<br />
digitalizaciji svojih usluga, novonastala<br />
situacija od nas je tražila dodatan angažman<br />
i još veću ustrajnost u procesima<br />
koje smo započeli. Novom Strategijom<br />
digitalne transformacije koju smo usvojili<br />
na početku ove godine, zadali smo si<br />
vrlo ambiciozne ciljeve, a među njima<br />
je i prelazak na agilan način rada koji će<br />
nam omogućiti brži odgovor na zahtjeve<br />
naših korisnika. Fina je organizacija<br />
koja posjeduje infrastrukturu, znanje i<br />
sposobnost omogućiti digitalnu transformaciju<br />
javne uprave, ali ponuditi i izvrsna<br />
digitalna rješenja za poslovni sektor,<br />
što je cilj koji namjeravamo postići.<br />
Što su ključni digitalni projekti kojima<br />
je Hrvatska odgovorila na ekonomske<br />
izazove prouzročene pandemijom<br />
i koja je uloga Fine u njima?<br />
- U suradnji s Vladom RH razvili smo<br />
digitalnu platformu Portal MJERE na<br />
koji su se mogli prijaviti svi gospodarski<br />
subjekti čije je poslovanje ugroženo<br />
pandemijom. Ta platforma je spojila sve<br />
strane u ovom procesu - državu, banke i<br />
poduzeća - te je u potpunosti rasteretila<br />
gospodarstvenike od papirologije i prikupljanja<br />
podataka. Također smo osmislili<br />
metodologiju ocjenjivanja ugroženosti<br />
poslovanja Covid score, koja<br />
precizno određuje stupanj ugroženosti<br />
poduzeća, pojedine djelatnosti, odnosno<br />
gospodarstva u cjelini. Time smo uvelike<br />
pomogli donositeljima mjera kako bi<br />
ustanovili koje su subvencije i zajmovi<br />
potrebni da bi privatni sektor nastavio<br />
funkcionirati u uvjetima krize.<br />
Kako ocjenjujete rad portala Mjere i<br />
sustava Covid score? Koliko se tvrtki<br />
dosad prijavilo jer im je poslovanje<br />
značajno ugroženo zbog pandemije?<br />
- Zahvaljujući portalu Mjere i sustavu<br />
Covid score, Hrvatska je postala<br />
jedna od prvih država EU koja je<br />
implementirala objektivne kriterije za<br />
pomoć gospodarstvu u vrijeme Covid<br />
krize. Za ovo naše kvalitetno digitalno<br />
rješenje i alat u borbi protiv ekonomske<br />
krize Hrvatska je dobila priznanje<br />
na Global Business Summitu, na<br />
kojem je sudjelovala 41 zemlja. Prema<br />
posljednjim podacima, iz srpnja 2021.,<br />
za gospodarske mjere prijavila su se<br />
11.642 subjekta, najviše iz djelatnosti<br />
pružanja smještaja te pripreme i<br />
usluživanja hrane, trgovine na veliko<br />
i na malo, popravka motornih vozila i<br />
motocikala te prerađivačke industrije.<br />
U organizaciji Fine i Jutarnjeg lista<br />
nedavno su dodijeljene godišnje<br />
nagrade Zlatna bilanca najboljim<br />
tvrtkama u Hrvatskoj. Što pokazuje<br />
izbor ovogodišnjih dobitnika?<br />
- Ovogodišnja dodjela nagrade<br />
Zlatna bilanca bila je možda najzanimljivija<br />
dosad, upravo zato što<br />
smo nagrađivali rezultate ostvarene<br />
u najtežoj godini za gospodarstvo od<br />
postanka države. Finini analitičari<br />
proučili su više od 139.000 poslovnih<br />
subjekata, a u konkurenciju za nagradu<br />
ušlo je njih 3897. Ukupno smo<br />
dodijelili 11 Zlatnih bilanci prema<br />
djelatnostima te šest u posebnim kategorijama,<br />
a među njima i sveukupnog<br />
pobjednika, prema vrlo strogim kriterijima<br />
i metodologiji koju su razvili<br />
naši analitičari. Ono što me posebno<br />
raduje jest da su se, unatoč tektonskim<br />
poremećajima koje su osjetila<br />
gospodarstva diljem svijeta, naše tvrtke<br />
pokazale ne samo otpornima već<br />
i sposobnima napraviti iskorake i na<br />
svjetskoj sceni. Dodijeliti priznanja za<br />
uspjeh postignut u spomenutim okolnostima<br />
zaista ispunjava osjećajem<br />
golemog ponosa i zahvalnosti.<br />
Kako komentirate činjenicu da se broj<br />
ovršenika kontinuirano smanjuje?<br />
- Smanjenje broja ovršenika je izravna<br />
posljedica dugogodišnjeg rada,<br />
odnosno praćenja trendova i prepoznavanja<br />
uzroka problema. Izmjenama<br />
Zakona o provedbi ovrhe na novčanim<br />
sredstvima 2018. deblokirano je više<br />
od 90.000 ovršenika, a broj se kontinuirano<br />
smanjuje. Novim izmjenama<br />
Zakona, u koje smo aktivno uključeni,<br />
također očekujemo doprinos smanjenju<br />
broja ovršenika. Mnogi se bore s<br />
financijskim problemima, poskupljenja<br />
su konstantna, a njih često ne prati<br />
rast plaća. No, svi imamo svoja prava i<br />
obaveze pa ako imamo struju, mobitel,<br />
plin ili bilo koju uslugu koju dobivamo,<br />
a ne plaćamo, posljedice se osjećaju na<br />
svim razinama. Od te tvrtke koja bilježi<br />
neplaćanje do, u konačnici, šire slike -<br />
društva i tržišta koje bilježi manjak u<br />
mnogim sektorima. Efikasnost sustava<br />
provedbe ovrhe je iznimno važna, no<br />
jednako je važno kontinuirano raditi na<br />
tome da cijeli proces bude što manje<br />
otegotan za ovršenika. Potrebno je<br />
voditi računa o socijalnim okolnostima<br />
u kojima se nalazi te o zaštiti njegovog<br />
dostojanstva. No ipak, dogovor između<br />
vjerovnika i dužnika je svakako najbolji<br />
način za izbjeći ovrhu.<br />
Koja je uloga Fine u projektu<br />
Znanjem do financijskog oporavka,<br />
čiji je cilj povećanje financijske<br />
pismenosti?<br />
- Podizanje financijske pismenosti<br />
je dobar i nužan model na kojem treba<br />
dodatno raditi, stoga nam je ova edukativno-informativna<br />
kampanja, koju<br />
smo pokrenuli s HUB-om i Udrugom<br />
Padobran, uz partnerstvo HUP-a, iznimno<br />
važna. Cilj je pružanje individualne<br />
savjetodavne pomoći građanima<br />
s financijskim poteškoćama, posebice<br />
onima koji su uslijed prezaduženosti i<br />
ovrha izgubili financijsku neovisnost. U<br />
našoj poslovnici u Ulici grada Vukovara<br />
70 u Zagrebu svaki dužnik može dobiti<br />
besplatni savjet Udruge, a u Fini dobiti<br />
informacije o stanju duga, kompletnu<br />
analizu financijskog stanja te savjete<br />
kako otplatiti moguća dugovanja. ■<br />
19<br />
FOTOGRAFIJA:CROPIX
GORDANA TOMIČIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE SUNČANI HVAR<br />
Sunčani Hvar je bio pred<br />
bankrotom, a sada je<br />
stabilna kompanija<br />
Jedna od najvećih hotelijerskih tvrtki u ovom dijelu Europe<br />
trenutačno radi na nekoliko investicijskih projekata s<br />
ciljem daljnjeg podizanja kvalitete turističke usluge i<br />
repozicioniranja proizvoda u viši cjenovni segment<br />
39.<br />
na listi predsjednica<br />
uprave<br />
S<br />
20<br />
unčani Hvar hoteli, s ukupno 10 hotela i kampom,<br />
vodeća je hotelska kuća na otoku Hvaru i<br />
u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Tvrtka je u stopostotnom<br />
vlasništvu CPI Grupe, jedne od vodećih<br />
nekretninsko-hotelijerskih tvrtki u srednjoj i<br />
istočnoj Europi. CPI Grupa posjeduje i upravlja<br />
nekretninama u vrijednosti većoj od 10 milijardi<br />
eura. Portfelj se sastoji od uredskih nekretnina<br />
u Berlinu, Pragu, Varšavi, Budimpešti... i<br />
velikog broja trgovačkih centara diljem Europe,<br />
ali i stambenih, industrijskih, poljoprivrednih i<br />
logističkih nekretnina. Značajni dio portfelja je<br />
hotelska divizija koja uključuje velik broj hotela<br />
i odmarališta u Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj,<br />
Rusiji, Italiji, Švicarskoj, Mađarskoj i Hrvatskoj.<br />
Sjedište Grupe je u Luksemburgu, a njezine<br />
su dionice izlistane na Frankfurtskoj burzi.<br />
Predsjednica Uprave Sunčanog Hvara Gordana<br />
Tomičić iskusni je menadžer u turizmu s dugogodišnjim<br />
iskustvom u vođenju velikih hotelskih<br />
sustava. U Sunčanom Hvaru je više od deset<br />
godina, prvo kao direktorica financija i administracije,<br />
a ubrzo je postala predsjednice Uprave.<br />
Vodila je Sunčani Hvar kroz tržišno repozicioniranje<br />
i novi investicijski ciklus vrijedan više<br />
od 200 milijuna kuna. Prije Sunčanog Hvara<br />
Gordana Tomičić bila je predsjednica Uprave<br />
Istraturista iz Umaga.<br />
U kakvom ste stanju zatekli Sunčani<br />
Hvar kada ste došli najprije na mjesto<br />
direktorice financija, a potom na mjesto<br />
predsjednice uprave?<br />
- U trenutku mog dolaska Sunčani Hvar je bio<br />
pred bankrotom te se pitanje rješavanja financijske<br />
prezaduženosti nametnulo kao prioritet. Uz<br />
podršku novog vlasnika i u suradnji s Vladom<br />
RH sačuvali smo kontinuitet poslovanja te stvorili<br />
preduvjete za novi investicijski ciklus.<br />
U kakvom je sada stanju Sunčani Hvar?<br />
- To je sada jedna stabilna kompanija koja je i<br />
u vremenima ove krize pokazala svoju održivost<br />
s golemim potencijalom daljnjeg razvoja.<br />
Što najviše cijenite kod svojih suradnika<br />
i zaposlenika? Na koji način<br />
komunicirate s njima?<br />
- U svom vođenju tvrtke uvijek pokušavam<br />
prenijeti dugoročnu viziju razvoja i važnost kontribucije<br />
svakog pojedinog člana tima, pa njihovu<br />
predanost i strast u ostvarenju tog cilja je nešto<br />
što iznimno cijenim. Najvažnije je da se uvijek<br />
pokušavaju pronaći novi načini te promišljanja<br />
koja mogu unaprijediti poslovanje. Bitno je razmišljati<br />
“out of the box” i na taj način kroz inovativnost<br />
dati svoj obol razvoju Sunčanog Hvara.<br />
Možete li otkriti razlike i izazove s<br />
kojima ste se susreli vodeći Istraturist u<br />
odnosu na Sunčani Hvar?<br />
- Svaka kompanija i svako vrijeme nosi svoje<br />
izazove. I Istraturist i Sunčani Hvar turističke<br />
su kompanije koje su u trenutku mog dolaska<br />
na čelo zahtijevale cjelovito restrukturiranje te<br />
tržišnu prilagodbu proizvoda i u tom se smislu<br />
mogu usporediti. Međutim, različita tržišta kojima<br />
se Umag i Hvar obraćaju, različite destinacije,<br />
pa na kraju i mentalitet ljudi, zahtijevale su<br />
jedinstven pristup pa u tom smislu usporedbe<br />
prestaju.<br />
Koliko se turizam promijenio<br />
u tom razdoblju?<br />
- Svjedoci smo da se turizam konstantno<br />
mijenja. Navike gostiju, ponuda koju gost traži,<br />
razvoj pojedinih tržišta, globalni trendovi, sve to<br />
utječe na turističku industriju. I nove tehnologije<br />
kompletno su promijenile način komunika- ►<br />
Nameće se i pitanje<br />
što komfornijeg<br />
dolaska na otok.<br />
Gradnja aerodroma<br />
po uzoru na slične<br />
otočne usporedive<br />
destinacije<br />
omogućila bi<br />
nesmetan dolazak<br />
onim gostima<br />
kojima se Sunčani<br />
Hvar dominantno<br />
obraća
FOTOGRAFIJA: VOJKO BAŠIĆ/CROPIX<br />
21
cije s gostima. Višestruko povećanje globalnog<br />
avioprometa podiže mogućnosti dolaska turista<br />
iz svih destinacija svijeta te hotelijerima otvara<br />
veće mogućnosti, ali s druge strane i izazove<br />
koje nameće globalna svjetska konkurencija.<br />
Koliko se promijenio od početka pandemije?<br />
- Na globalnoj razini pandemija je izazvala<br />
neviđen pad turističke aktivnosti. Ljudi više<br />
traže izolirana mjesta, kampove i privatne vile<br />
upravo tražeći sigurnost i privatnost. Gosti<br />
ostaju prosječno dulje nego prije, izbjegavajući<br />
putovanja koji imaju boravak u više destinacija,<br />
što je prije bio trend, pogotovo za long-haul turiste.<br />
Pandemija je dodatno nametnula povećane<br />
higijensko-zdravstvene standarde. Kongresna<br />
putovanja su se u potpunosti promijenila te će<br />
biti potreban dulji period oporavka za vraćanje<br />
na stare brojke.<br />
Razvija li se hrvatski turizam<br />
u dobrom smjeru?<br />
- U Hrvatskoj se i dalje kao glavni kriterij<br />
uspješnosti turizma nameće statističko brojanje<br />
noćenja i konstantno se traže rekordne sezone i<br />
rezultati. Međutim, to s druge strane implicira<br />
preopterećenost cjelokupne infrastrukture, koja<br />
ne može pratiti toliki broj ljudi. Jedan od ključnih<br />
izazova <strong>hrvatskog</strong> turizma je i nekontroliran<br />
rast privatnog smještaja, zbog kojeg dodatno<br />
dolazi do naprezanja sustava. Premalo je rasprava<br />
i konkretnih rješenja na temu dugoročno održivog<br />
turizma te fokus mora biti na kvaliteti, a ne<br />
na kvantiteti jer, za razliku od nekih konkurenata<br />
na Mediteranu, imamo relativno malu izgrađenost<br />
obale i visoku ekološku očuvanost, koju<br />
moramo čuvati kao naš glavni resurs.<br />
Imali ste prošle godine izazovnu godinu, u<br />
kratko vrijeme ste promijenili strukturu<br />
gostiju. Možete li komentirati prošlu godinu?<br />
- Prije izbijanja pandemije naša dominantna<br />
tržišta su bila većinom long-haul države, poglavito<br />
SAD, Brazil, Australija i Kanada. Zbog<br />
nemogućnosti dolaska uslijed lockdowna i<br />
manjka aviolinija, prošle godine većina gostiju<br />
su bili drive-in gosti iz Europe i susjednih država.<br />
Domaći gosti su bili vodeće tržište po broju<br />
noćenja, uz Njemačku, Sloveniju te značajan<br />
broj gostiju iz Velike Britanije.<br />
Kakvo je stanje popunjenosti vaših hotela?<br />
Koliko do sada imate gostiju i kakvo je stanje<br />
bookinga za naredno razdoblje?<br />
- U kolovozu smo imali stopostotnu popunjenost<br />
svih naših hotela i kampa te očekujemo<br />
pozitivan nastavak trenda u posezoni. Letovi<br />
su još dostupni prema svim velikim europskim<br />
čvorištima, što omogućuje gostima dolazak i u<br />
posezoni. Zbog velike potražnje hoteli Palace<br />
Elisabeth, Amfora i Adriana će raditi u narednom<br />
razdoblju, kroz listopad.<br />
Je li vas iznenadio booking i jeste li<br />
se pripremili za ovoliki broj gostiju?<br />
- Očekivali smo veći priljev gostiju ove godine<br />
u usporedbi s lanjskom, međutim rezultati<br />
sezone ipak su premašili naša očekivanja.<br />
Izvrsna epidemiološka situacija u Hrvatskoj,<br />
stanje s covidom u konkurentskim mediteranskim<br />
zemljama, povećanje broja ljetnih aviolinija<br />
prema Splitu svakako su tome pridonijeli.<br />
Naše prodajne politike maksimalne fleksibilnosti<br />
rezerviranja i otkazivanja omogućile su gostima<br />
nesmetano i bezbrižno planiranje odmora, iako<br />
nama kao hotelijeru stvaraju sve veće izazove u<br />
poslovanju i upravljanju last minute-rezervacijama.<br />
S kojih tržišta dolaze gosti?<br />
- Ove godine vidimo pozitivne pomake, pogotovo<br />
s tržišta SAD-a. U lipnju, srpnju i kolovozu<br />
najviše dolazaka turista bilo je iz SAD-a.<br />
Možemo reći da nam tržište SAD-a obilježava<br />
sezonu 2021. Nakon toga slijedi domaće tržište<br />
te povećani broj gostiju iz Velike Britanije,<br />
Švedske, Francuske i Njemačke. Zbog popuštanja<br />
mjera i povećanja broja letova primjetan je<br />
povećan broj dolazaka iz Velike Britanije, koji<br />
su usporedivi s brojkama iz 2019.<br />
Jesu li se cijene usluga izjednačile<br />
s pretpandemijskim cijenama?<br />
- Jesu, a u nekom dijelu u vrhu sezone čak i<br />
premašile pretpandemijske godine. U Hotelu<br />
Palace Elisabeth minimalna cijena noćenja je<br />
600 eura u samoj špici, i trenutno bilježi punu<br />
popunjenost. Naravno, ono što nam je potrebno<br />
jest i dužina sezone, koja omogućava održivo<br />
poslovanje. Vjerujemo da ćemo se 2022. približiti<br />
u potpunosti 2019. godini.<br />
Što znači bolja sezona od planirane u<br />
smislu investicija i realizacije planova u<br />
narednom razdoblju?<br />
- Pandemija je usporila, ali ne i zaustavila<br />
investicije u Sunčanom Hvaru. Dobri rezultati<br />
ove sezone poticaj su za promišljanja o investicijama<br />
u sljedećim godinama. Naša investicijska<br />
<strong>snaga</strong> ne proizlazi samo iz rezultata našeg<br />
poslovanja nego i iz činjenice da imamo financijski<br />
i investicijski potentnog vlasnika, što svakako<br />
pruža dugoročan temelj za daljnji razvoj<br />
investicijskih projekata i strateški rast.<br />
Koliko vam znači u poslovanju činjenica da je<br />
moćna kompanija vlasnik Sunčanog Hvara?<br />
- CPI grupa, kao matična tvrtka Sunčanog<br />
Hvara, pridonosi stabilnosti i omogućuje daljnje<br />
ulaganje u razvitak portfelja koja uključuje<br />
obnovu svih hotelskih kapaciteta. CPI grupa<br />
kao vlasnik uvažava specifičnosti poslovanja u<br />
lokalnim uvjetima i ostvarene rezultate poslovanja,<br />
zbog čega osigurava samostalnost i povjerenje<br />
lokalnog menadžmenta u svom upravljanju.<br />
Koliko je do sada investirano u Sunčani<br />
Hvar od preuzimanja CPI grupe?<br />
- Nakon što je CPI Grupa preuzela Sunčani<br />
Hvar provedeno je cjelokupno operativno i<br />
financijsko restrukturiranje, što je predstavljalo<br />
preduvjet daljnjeg razvoja Društva. Odmah<br />
nakon završetka tog procesa pokrenuti su investicijski<br />
projekti, i to obnova hotela Pharos,<br />
Palace Elisabeth, novih suiteova u Amfori i<br />
Adriani te Beach Club Hvara. Investirano je više<br />
od 200 milijuna kuna u direktno podizanje kvalitete<br />
hotela, turističkih sadržaja i ponude. Interes<br />
vlasnika je svakako daljnje ulaganje u portfelj.<br />
Možete li nešto reći o investiciji u<br />
plažu Bonj?<br />
- Od ove sezone naša luksuzna plaža Bonj ima<br />
potpuno novo ruho te je rebrendirana u Beach<br />
Club Hvar. Riječ je o investiciji vrijednoj više od<br />
osam milijuna kuna. Investicija uključuje ekskluzivno<br />
uređene i klimatizirane suiteove, nove<br />
pontone, vrhunsku uslugu i ponudu hrane i pića,<br />
wellness uslugu te beachwear - ponudu za goste<br />
visoke platežne moći. Popunjenost Beach Club<br />
Hvara je izvrsna, i to za naše prilike s visokim<br />
cijenama, usporedivo s ekskluzivnim svjetskim<br />
beach klubovima. Beach Club Hvar također je<br />
prepoznat i kao mjesto za najzahtjevnije evente.<br />
Pandemija je usporila, ali ne i zaustavila<br />
investicije u Sunčanom Hvaru. Dobri rezultati<br />
ove sezone poticaj su za promišljanja o<br />
investicijama u sljedećim godinama<br />
Koje investicije još razvijate i koliko<br />
su vrijedne? Kada bi mogla biti njihova<br />
realizacija?<br />
- Sunčani Hvar trenutačno radi na nekoliko<br />
investicijskih projekata s ciljem daljnjeg podizanja<br />
kvalitete turističke usluge i repozicioniranja<br />
proizvoda u viši cjenovni segment. Ukupna<br />
vrijednost investicija u sljedeće tri godine je<br />
planirana na razini 200 milijuna kuna. U ovogodišnju<br />
investicijsku sezonu krećemo s kompletnom<br />
obnovom hotela Riva. Riječ je o hotelu koji<br />
22
FOTOGRAFIJA: VOJKO BAŠIĆ/CROPIX<br />
je obnovljen prije 16 godina te smo ga odlučili<br />
kompletno preurediti. Ovom investicijom cilj<br />
nam je dopuniti hotelsku ponudu još jednim hotelom<br />
visoke kategorije, prije svega okrenutu prema<br />
klijentima koji zahtijevaju vrhunsku uslugu i<br />
kvalitetu smještaja u samom centru grada. Hotel<br />
ima svakako jednu od najekskluzivnijih pozicija<br />
u gradu Hvaru i bit će usmjeren na britansko<br />
i američko tržište, a početak radova predviđen je<br />
čim završi sezona. Otvaranje očekujemo u lipnju<br />
sljedeće godine. Istaknula bih i projekt novog<br />
hotela Delfin koji se razvija u suradnji s Gradom<br />
Hvarom i Konzervatorskim uredom u Splitu.<br />
Riječ je o hotelu s pet zvjezdica, sa spa, roof-top<br />
bazenom na samoj hvarskoj šetnici, u vrijednosti<br />
od 100 milijuna kuna. Predviđeni početak realizacije<br />
projekta jest najesen 2022. Osim toga,<br />
radimo i na projektu luksuznih vila koji uključuje<br />
četiri objekta locirana na premium panoramskoj<br />
poziciji na obroncima Hvara, s jedinstvenim<br />
pogledom na cijeli hvarski arhipelag.<br />
Rast dolaska turista ponovno stavlja<br />
u prvi plan problem radne snage.<br />
Kako se vi nosite s tim problemom?<br />
- Najveći izazov ove godine svakako je radna<br />
<strong>snaga</strong>. Ove se godine svi u turističkom sektoru<br />
suočavaju s problemom nedostatka radnika.<br />
Nadu polažemo u stranu radnu snagu izvan<br />
Europske unije. Tu pak nastaje problem, jer je<br />
procedura dobivanja radne dozvole složena i<br />
nekad traje i do dva mjeseca. Ono što je nužno<br />
osigurati jest ubrzani postupak izdavanja dozvola,<br />
da i javni sektor adekvatno prati naše potrebe<br />
i dinamiku poslovanja. Ove smo godine uložili<br />
dodatni napor u podizanju standarda naših radnika.<br />
Tako, primjerice, svi sezonski radnici imaju<br />
smještaj u dvokrevetnim ili jednokrevetnim<br />
sobama. Za sve radnike osigurali smo dodatnu<br />
nagradu u iznosu od 1200 kuna na mjesečnom<br />
nivou. Posebnu smo pozornost posvetili i zdravlju<br />
i sigurnosti naših zaposlenika. Konkretno,<br />
svi zaposlenici se prilikom zapošljavanja cijepe<br />
ili se redovito testiraju. Imamo i organizirano<br />
cijepljenje kako bi se zaposlenici zaštitili<br />
na svome radnom mjestu te da bi se u uvjetima<br />
pojačanih kontakata osjećali sigurno.<br />
Više puta ste izjavili da bi Hvar trebao<br />
biti destinacija za turiste visoke platežne<br />
moći, a i dalje je velik broj turista koji<br />
dolaze motivirani zabavom. Kako pomiriti<br />
te dvije skupine gostiju?<br />
- Hvar nudi ponešto za svakoga. Još imamo<br />
veliki broj turista koji dolaze na otok isključivo<br />
zbog dobrog provoda, ali činjenica je da otok<br />
Hvar ima mnogo drugih stvari zbog kojih je<br />
prepoznat. Hvar je godinama poznato turističko<br />
odredište koje nudi brojne sadržaje kulturnog,<br />
prirodnog i sportskog karaktera te slovi za jedan<br />
od najljepših otoka svijeta, što je potvrdio 2019.<br />
Conde Nast Traveller kao najutjecajniji turistički<br />
autoritet u svijetu. Zbog raznolikih aktivnosti koje<br />
provodimo cjelokupni “mindset” o Hvaru kao<br />
party destinaciji polako se, ali sigurno mijenja.<br />
Koliko je ograničavajući faktor nedostatak<br />
zračne luke na Hvaru?<br />
- Kako se sve više otvaramo tržištu gostiju<br />
više platežne moći nameće se pitanje što jednostavnijeg<br />
i komfornijeg dolaska na otok.<br />
Gradnja aerodroma po uzoru na slične otočne<br />
usporedive destinacije omogućila bi nesmetan<br />
dolazak upravo onim gostima kojima se Sunčani<br />
Hvar dominantno obraća. Gosti žele jednostavan<br />
dolazak na otok, a oni vođenim idejom<br />
“vrijeme je novac” žele na najbrži i komforniji<br />
način stići do krajnje destinacije.<br />
Jesmo li mi poticajna sredina za ulaganje?<br />
- S obzirom na dugogodišnje iskustvo u vođenju<br />
investicijskih projekata, moj dojam je da<br />
se stvari presporo događaju, odnosno da brzina<br />
javnog sektora, birokratske prepreke i složenost<br />
zakonodavnog okvira, nažalost, upućuju na to da<br />
nismo poticajna sredina za ulaganja. Bez obzira<br />
na sveopću deklarativnu podršku, na koju često<br />
u javnosti nailazimo, stvarnost na koju investitor<br />
nailazi je značajno drugačija. Konkretan primjer<br />
je naš hotel Delfin, za koji imamo podršku lokalne<br />
sredine. Međutim, unatoč tome, sama procedura<br />
traje više od dvije godine i još se ne nazire kraj.<br />
Živite i radite u Umagu, Zagrebu i Hvaru.<br />
Koliko i u koje doba ste u kojem gradu?<br />
Pada li vam teško odvojenost od obitelji?<br />
- Trenutačno većinu vremena provodim na<br />
Hvaru. S obzirom na tekuće obaveze i razvojne<br />
projekte, smatram da je najbitnije biti s timom<br />
kojim upravljam. Odlasci do Umaga i Zagreba<br />
sastavni su dio dinamike poslovnih i privatnih<br />
obveza. Današnje tehnologije pružaju izvrsnu<br />
mogućnost dnevnog kontakta i komunikacije s<br />
obitelji, što značajno smanjuje osjećaj fizičke<br />
odvojenosti.<br />
■<br />
23
4.<br />
na listi članica<br />
uprave<br />
Ukupan podatkovni<br />
promet prošle je<br />
godine bio čak 56<br />
posto veći nego u<br />
2019. S tim da treba<br />
naglasiti da su fiksni<br />
promet i razgovori<br />
također porasli, i to<br />
nakon godina pada<br />
24
NATAŠA RAPAIĆ, ČLANICA UPRAVE HRVATSKOG TELEKOMA<br />
Veća povezanost u<br />
doba pandemije<br />
Iako se telekomunikacijska industrija suočila s<br />
mnogim izazovima, HT je u 2020., napravio velike<br />
iskorake, a u ovoj godini najviše je fokusiran na<br />
unapređenje kosrisničkog iskustva i daljnji razvoj 5G<br />
mreže koja pokriva čak dva milijuna stanovnika<br />
Udoba pandemije koronavirusa<br />
do izražaja je<br />
došla važnost telekomunikacijske<br />
povezanosti,<br />
faktora koji su do tada<br />
mnogi uzimali zdravo za<br />
gotovo. Putem glasovnih<br />
i videopoziva milijuni<br />
ljudi su ostali u kontaktu i život se mogao koliko-toliko<br />
normalno odvijati. U pozadini svega<br />
toga počela je nova tehnološka revolucija - uvođenjem<br />
5G tehnologije. Hrvatski Telekom je u<br />
listopadu prošle godine prvi u Hrvatskoj uveo<br />
komercijalnu 5G mrežu te time otvorio vrata u<br />
novo doba tehnoloških i društvenih postignuća.<br />
Iako se i telekomunikacijska industrija u pandemiji<br />
suočila s raznim izazovima koji su utjecali<br />
na poslovanje, HT je nastavio sa značajnim ulaganjima<br />
u infrastrukturu u iznosu od 1,7 milijardi<br />
kuna, što je triput više od ostatka tržišta zajedno,<br />
a što se tijekom 2020. te pogotovo u razdoblju<br />
lockdowna pokazalo ključnim da ostanemo<br />
povezani. Pozitivni trendovi s kraja 2020. nastavili<br />
su se i u prvoj polovici 2021. te je HT zabilježio<br />
stabilan rast uz povećanje ukupnih konsolidiranih<br />
neto prihoda za 118 milijuna kuna, odnosno<br />
3,4 posto, u odnosu na isto razdoblje 2020. O<br />
teškoj pandemijskoj godini, uvođenju 5G tehnologije,<br />
poslovnim očekivanjima i nastavku pozitivnih<br />
trendova pričali smo s Natašom Rapaić,<br />
članicom Uprave Hrvatskog Telekoma i glavnom<br />
operativnom direktoricom za privatne korisnike.<br />
Je li u ovoj, drugoj godini kako živimo s pandemijom<br />
bilo novih izazova u poslovanju?<br />
- Svaka godina nosi nove izazove, no mi smo<br />
se privikli na rad u pandemijskim uvjetima.<br />
Uveli smo SmartWork model rada kroz koji<br />
zaposlenici mogu kombinirati rad od kuće i iz<br />
ureda, po kojem nastavljamo poslovati i dalje,<br />
tako da danas odnos radnih sati iznosi 60 prema<br />
40 posto provedenih u uredu, odnosno kod kuće.<br />
Prije je i meni bilo nezamislivo da netko iz mog<br />
užeg tima nije u uredu, no danas je normalna<br />
stvar da dio tima radi u Zagrebu, dio primjerice<br />
u Osijeku, a zahvaljujući digitalnim alatima koje<br />
koristimo u svakodnevnom poslu suradnja je<br />
kvalitetna i učinkovita, što još jednom potvrđuje<br />
da nije važno gdje se radi, nego kako se radi.<br />
Kako je prošla tranzicija na rad na daljinu?<br />
- I prije pandemije imali smo opciju da dio<br />
zaposlenika petkom radi od doma, no kod djelatnika<br />
u call centru to je bilo teže provesti u<br />
djelo. No, pandemija je nametnula nove okolnosti<br />
i iziskivala je hitnu prilagodbu na uvjete koje<br />
je dotad teško bilo i zamisliti, pa je tako došlo<br />
i do toga da je 1000 zaposlenika iz korisničke<br />
podrške radilo od doma. Tim više sam jako<br />
ponosna na našu kompaniju i svoj tim jer smo<br />
u manje od 10 dana uspješno organizirali rad na<br />
daljinu za više od 4000 zaposlenika. Uza sve te<br />
promjene uspjeli smo i podići zadovoljstvo korisnika,<br />
a zadovoljstvo djelatnika nikada nam u<br />
povijesti nije bilo tako visoko.<br />
Rekli ste da se povećalo zadovoljstvo<br />
korisnika. Imate li neke konkretne<br />
povratne informacije?<br />
- Uz dvoznamenkaste postotke rasta broja<br />
poziva, e-mailova, poruka na društvenim mrežama<br />
u punom jeku korone zabilježili smo i<br />
30-postotni rast zadovoljstva korisnika. U to<br />
doba HT je činio sve kako bismo bili tu za naše<br />
korisnike - call centar ni u jednom trenutku nije<br />
prestao raditi, ni tijekom pandemije ni potresa,<br />
a naši tehničari su svakodnevno bili na terenu,<br />
tako da su naši korisnici u svakom trenutku<br />
mogli računati na našu podršku. U takvim situacijama<br />
ljudi jednostavno počnu više cijeniti vrijednost<br />
povezanosti i drugačije na nju gledaju.<br />
Govorim to i kao majka koju je živciralo to što<br />
joj dijete želi provoditi toliko vremena na tabletu,<br />
no kasnije je upravo taj uređaj postao jedna<br />
od platformi za praćenje nastave.<br />
Dotaknimo se sada druge katastrofe iz 2020.<br />
- kako su potresi utjecali na rad HT-a?<br />
- Nakon razornog potresa u Zagrebu dogodio<br />
se požar u Draškovićevoj u podatkovnom centru,<br />
koji je nevjerojatno brzom reakcijom naših<br />
djelatnika, partnera i hitnih službi brzo otklonjen.<br />
Zapravo želim naglasiti da je naša mreža<br />
izdržala veliki val poziva koji je nastupio nakon<br />
potresa. Primjerice, nakon potresa u Zagrebu<br />
bio je značajan porast broja poziva, čak 250<br />
posto u odnosu na prosjek, a naši djelatnici iz<br />
call centara iz Zagreba, Osijeka, Rijeke i Splita<br />
dodatno su i samoinicijativno potegnuli i odradili<br />
dodatne smjene, a sve kako bi i dalje bili na<br />
raspolaganju svim korisnicima kojima je trebala<br />
naša podrška.<br />
Koliko se povećao broj poziva i<br />
potrošenog podatkovnog prometa u<br />
pandemijskoj godini?<br />
- Podatkovni promet svake se godine povećava<br />
jer ljudi svakodnevno koriste sve više<br />
podataka. Međutim, ukupni podatkovni promet<br />
prošle je godine bio čak 56 posto veći nego u<br />
2019., s time da treba naglasiti da su fiksni promet<br />
i razgovori također porasli, i to nakon godina<br />
pada. Primjerice, u travnju 2020. došlo je do<br />
rasta prometa na fiksnoj mreži od 89 posto u<br />
odnosu na veljaču.<br />
Što je s 5G mrežom? Kako napreduje<br />
uvođenje?<br />
- Hrvatski Telekom je lani u listopadu uveo<br />
prvu komercijalnu 5G mrežu u Hrvatskoj, što<br />
je velika prekretnica za našu zemlju. Prošlu<br />
smo godinu završili time da je 5G mreža bila<br />
dostupna u 17 hrvatskih gradova uz pokrivenost<br />
od 1,2 milijuna stanovnika. U 2021. smo<br />
već učetverostručili broj gradova i gotovo<br />
udvostručili pokrivenost, tako da danas 5G<br />
mrežom pokrivamo čak 76 gradova, 11 općina<br />
i 2 milijuna stanovnika.<br />
Kako korisnici prihvaćaju prelazak<br />
na 5G mrežu?<br />
- Kako se radi o mreži novije generacije i<br />
poboljšanih karakteristika, tako i korisnici žele<br />
koristiti napredniju uslugu i prelazak se odvija<br />
postupno, ali kontinuirano. Pogotovo s obzirom<br />
na to da HT ima najveću i najbržu 5G mrežu, a od<br />
sredine kolovoza u 12 gradova diljem Hrvatske<br />
korisnici mogu uživati u gigabitnim brzinama.<br />
Zbog gotovo neograničenih mogućnosti njezine<br />
primjene nema područja koje neće imati koristi<br />
od 5G-a: zdravstvo, obrazovanje, proizvodnja,<br />
poljoprivreda, energetika, turizam, promet,<br />
pametni gradovi… te je definitivno riječ o tehnologiji<br />
koja će obilježiti sljedećih 10 godina. Uz<br />
to, ne smijemo zaboraviti da je HT-ova mobilna<br />
mreža lani bila među 10 najbržih u svijetu. Na<br />
tome nastavljamo graditi daljnjim ulaganjima u<br />
infrastrukturu. Uz 5G to podrazumijeva i ulaganja<br />
u optiku, pa smo u pandemijskoj 2020. položili<br />
više od 6000 kilometara optike, što je puni radijus<br />
Zemlje, te je više od 80 tisuća novih domaćinstava<br />
i kompanija dobilo optičke brzine. ■<br />
25<br />
FOTOGRAFIJA: MARKO TODOROV/CROPIX
FOTOGRAFIJE: NERA ŠIMIĆ/CROPIX<br />
HGK & GLORIA PARTNERSTVO<br />
MARIJA ŠĆULAC DOMAC , DIREKTORICA SEKTORA<br />
ZA INDUSTRIJU I ODRŽIVI RAZVOJ, HGK<br />
Održivost kao temelj<br />
poslovne politike<br />
Zaštita okoliša i podizanje svijesti o klimatskim<br />
promjenama među glavnim su zadacima zapadnih<br />
društava, a toj agendi se pridružila i Hrvatska gospodarska<br />
komora, kojoj je to jedna od ključnih odrednica djelovanja<br />
Održivost i klimatske promjene napokon su postale dio svakodnevnih<br />
rasprava. Cijeli svijet radi na traženju rješenja<br />
za spas planeta, a kakvo nas stanje čeka ako to ne napravimo<br />
na vrijeme, zorno pokazuju nedavne ekstremne vremenske<br />
prilike - poplave u New Yorku, požari u Grčkoj i<br />
Turskoj, tropske vrućine u Finskoj. O važnosti korporativne<br />
održivosti, ali i izazovima za tvrtke i žene u razdoblju pandemije koronavirusa,<br />
razgovarali smo s Marijom Šćulac Domac, direktoricom Sektora<br />
za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore (HGK).<br />
Područjem zaštite okoliša i klime bavite se više od 20 godina.<br />
Koliko je ovo područje bilo prepoznato kao bitno kad<br />
ste tek počeli raditi, a koliko je sada?<br />
- Postojala je već tada određena svijest, ali ne i dovoljno snažan odgovor<br />
na probleme. Danas su zaštita okoliša i klimatske promjene važne<br />
stavke službenih međunarodnih politika, UN-ovih ciljeva održivog razvoja,<br />
okosnica razvoja gospodarstva EU do 2050. Rekla bih da se proširio<br />
krug aktera koji bi morali biti uključeni u ovu priču. Danas je jasno da je<br />
odgovornost na svima. Poslovna zajednica je tu napravila velike pomake<br />
u posljednje dvije godine, a to je i jedna od ključnih odrednica djelovanja<br />
HGK za sljedeći period.<br />
Što je korporativna održivost i zašto je ona bitna za<br />
tvrtku, pojedinca i društvo u cijelosti?<br />
- Svaka tvrtka svojim aktivnostima utječe na društvo i okoliš. Kakav će<br />
taj utjecaj biti ovisi o tome jesu li održive politike dio strategije poslovanja<br />
tvrtke, jesu li njihove kadrovske politike inkluzivne i<br />
potiču li ravnopravnost, vode li brigu o svom okolišnom<br />
otisku. U stvarnosti će to drugačije izgledati ovisno<br />
o industriji. Utjecaj neke banke bitno je različit<br />
od otiska neke tvornice koja stvara otpad, ima emisije<br />
u zrak ili tlo. No banka pak ima drugačiju perspektivu.<br />
Ovisno o načinu investiranja i izboru ulaganja,<br />
ima velik utjecaj na to hoće li neki budući igrač na<br />
tržištu biti održiv ili ne. Poanta je da nitko nije iznimka,<br />
samo se prakse razlikuju.<br />
Na koje načine približiti održivost svima?<br />
- Komunikacija održivosti upravo je jedna od<br />
tema konferencije HGK u rujnu Podržimo održivo.<br />
Pridružit će nam se ključna ličnost u tom polju, čovjek<br />
koji je kreirao poznati vizual ciljeva održivosti Jakob<br />
Trollbäck. Govorit će o tome kako ovu temu učiniti<br />
pristupačnom i zanimljivom, što je posebno važno<br />
26<br />
Svaka tvrtka svojim<br />
aktivnostima utječe<br />
na društvo i okoliš.<br />
Kakav će taj utjecaj<br />
biti, ovisi o tome<br />
jesu li održive<br />
politike dio<br />
strategije<br />
poslovanja<br />
određene tvrtke,<br />
jesu li njihove<br />
kadrovske politike<br />
inkluzivne i potiču li<br />
ravnopravnost,<br />
vode li brigu o<br />
svojem okolišnom<br />
otisku<br />
za obrazovni sustav. Trebamo moći jednostavno<br />
i jasno objasniti što to znači za prosječnog građanina,<br />
od hrane koju jede do posla koji obavlja,<br />
što to znači za budućnost naše djece. Svi akteri<br />
o održivosti moraju pričati kao o nužnom dijelu<br />
politika, a ne nečemu što se spominje samo u<br />
određenom kontekstu i određenim prilikama.<br />
Kako je HGK prilagodio poslovanje<br />
pandemijskim uvjetima, koje ste<br />
nove aktivnosti pokrenuli?<br />
- Kriza nikoga nije zaobišla, ali naš je zadatak<br />
ostao isti, osluškivati probleme gospodarstva<br />
i predlagati održiva rješenja. U najtežim razdobljima<br />
pandemije uputili smo oko 100 zakonskih<br />
prijedloga kako bismo pomogli našim poduzetnicima<br />
u otežanom poslovanju. Interno smo smanjili<br />
troškove poslovanja, razvili nove usluge te<br />
oslobodili od članarine tvrtke kojima je bilo najteže,<br />
koje nisu mogle raditi zbog mjera ili prirodnih<br />
nepogoda. Što se tiče novih usluga, pandemija<br />
nas je sve prisilila da malo brže prigrlimo tehnologiju.<br />
HGK je već prethodno krenula s procesom<br />
digitalne transformacije, to i je važna stavka<br />
priče o održivosti. Ali zbog okolnosti smo ubacili<br />
u petu brzinu. Pokrenuli smo virtualnu platformu<br />
za poslovne sastanke Go Global, Go Virtual<br />
i odaziv je odličan. Edukacije smo naravno prenijeli<br />
u online format, a priveli smo kraju i digitalizaciju<br />
naših internih procesa i usluga za članice<br />
kroz platformu Digitalna komora. Tako sad<br />
prijavu za sudjelovanje na sajmu ili preuzimanje<br />
nekog obrasca mogu odraditi u par klikova.<br />
Kako su povezane korporativna<br />
održivost i rodna ravnopravnost?<br />
- Ovdje ne govorimo o poštovanju zakonom<br />
propisanih odredbi, već o utjecaju praksi tvrtke<br />
na jednak pristup tržištu rada za žene, na jednaku<br />
zaradu, jednaku mogućnost napredovanja.<br />
Kako se to dalje prelijeva na društvo i gospodarstvo,<br />
pokazuje i podatak da je udio žena u ukupnoj<br />
radnoj snazi veći u razvijenim zemljama.<br />
Analize HGK dosljedno pokazuju da tvrtke koje<br />
poštuju rodnu ravnopravnost bolje posluju i uživaju<br />
veći ugled u javnosti.<br />
Kako se vi kao žena snalazite u voditeljskim<br />
ulogama? Po čemu se “žensko” vođenje<br />
timova razlikuje od “muškog”?<br />
- Istraživanja pokazuju da veći udio žena u<br />
poslovnom liderstvu dovodi do boljih poslovnih<br />
rezultata. Nažalost, još uvijek manje žena<br />
dolazi do samog vrha tipično muških industrija,<br />
kao što su automobilska i građevinska industrija<br />
ili energetika. Usto su top menadžerice i dalje<br />
manje plaćene od svojih muških kolega. Nikad<br />
ne bih zagovarala da trajno imamo tzv. žensku<br />
kvotu bez obzira na stvarne vještine, sposobnost<br />
i pokazane rezultate rada, ali nakon stoljeća<br />
rodne neravnopravnosti to je dobar mehanizam<br />
za početak. Ne vjerujem u “žensko” i “muško”<br />
vođenje - postoji samo kvalitetno, odgovorno,<br />
uključivo i uspješno vođenje.<br />
■
Drago mi je da<br />
smo i u<br />
izvanrednim<br />
okolnostima ne<br />
samo zadržali taj<br />
kontinuitet nego i<br />
dodatno,<br />
konkretnim<br />
mjerama i<br />
aktivnostima,<br />
osnažili sve<br />
aspekte brige o<br />
zaposlenicima<br />
FOTOGRAFIJA: MARA BRATOŠ<br />
28
4.<br />
na listi direktorica<br />
tvrtki<br />
GORDANA KOVAČEVIĆ, PREDSJEDNICA<br />
TVRTKE ERICSSON NIKOLA TESLA<br />
U kriznoj 2020. zaposleno<br />
više od 200 ljudi<br />
Unatoč svim izazovima pandemije i potresa, zahvaljujući snažnoj fokusiranosti na<br />
zaposlenike i kupce, odgovornom upravljanju rizicima, pravodobnim kvalitetnim<br />
isporukama ugovorenih poslova te usmjerenosti na očuvanje kontinuiteta poslovanja i<br />
naplati potraživanja, tvrtka je bila uspješna u svim segmentima poslovanja<br />
O<br />
poslovnim, menadžerskim i ljudskim kvalitetama<br />
Gordane Kovačević dovoljno govori činjenica da je već<br />
gotovo 17 godina na čelu Ericssona Nikole Tesle, najveće<br />
ICT tvrtke u Hrvatskoj. Cijelu svoju profesionalnu<br />
karijeru vezala je za tu kompaniju i tu odluku nikada<br />
nije požalila. I u normalnim okolnostima, a osobito u<br />
ova pandemijska vremena, zahtjevno je upravljati tvrtkom<br />
s više od 3300 većinom visokoobrazovanih ljudi,<br />
no gospođa Kovačević voli svoj posao i veseli se svakom<br />
radnom danu jer ga doživljava kao priliku da učini<br />
nešto više i bolje.<br />
- U životu je važno raditi ono što voliš i gdje možeš<br />
najviše pridonijeti - smatra predsjednica Ericssona<br />
Nikola Tesla. - Moj se san ostvario. Drago mi je da smo<br />
kao kompanija, a i ja osobno, uvijek išli naprijed, prilagođavali<br />
se promjenama u dinamičnom okruženju i<br />
razvijali se. Zahvaljujući tome svojim smo inovativnim<br />
uslugama i rješenjima bili, a i nadalje smo, kreatori i<br />
sudionici događaja koji su na društvenoj razini prijelomni<br />
jer unaprjeđuju kvalitetu života i omogućuju napredak<br />
gospodarstva i društva. Ericsson Nikola Tesla i u zemlji<br />
i u inozemstvu poznat je po vrlo kreativnim ljudima.<br />
Tu kreativnost oduvijek potičemo i možemo se pohvaliti<br />
brojnim projektima, proizvodima, rješenjima, nagradama<br />
i priznanjima koja su ostvarena zahvaljujući inovativnosti<br />
naših zaposlenika. U javnosti se o nama s pravom govori<br />
kao o najvećem hrvatskom izvozniku znanja, na što smo<br />
posebno ponosni. Volimo reći da idemo stopama velikog<br />
Nikole Tesle, čije je ime u nazivu naše tvrtke od daleke<br />
1949. godine. Od tada smo ostvarili brojne uspješne projekte,<br />
radili na poslovima za kupce diljem svijeta, brzo se<br />
prilagođavali svim okolnostima, ma kako izazovne bile,<br />
te kontinuirano napredovali i rasli.<br />
Jeste li zadovoljni poslovnim rezultatima u ovih 18<br />
mjeseci koliko traje pandemija?<br />
- U kompaniji smo s pravom ponosni na rezultate ostvarene<br />
u proteklih godinu i pol, gdje nam je prioritet bila i<br />
zaštita zdravlja naših zaposlenika, kupaca i partnera.<br />
Unatoč svim izazovima pandemije i potresa, zahvaljujući<br />
prije svega snažnoj fokusiranosti na naše zaposlenike i kupce,<br />
odgovornom upravljanju rizicima, pravodobnim kvalitetnim<br />
isporukama ugovorenih poslova te usmjerenosti na<br />
očuvanje kontinuiteta poslovanja i naplati potraživanja, bili<br />
smo uspješni u svim segmentima poslovanja. To je vidljivo<br />
i po ostvarenim poslovnim rezultatima koji su, moram nas<br />
pohvaliti, zaista odlični. Potpisali smo nekoliko strateških<br />
višegodišnjih ugovora te uspješno završili projekt energetske<br />
učinkovitosti u našem kampusu u Krapinskoj 45. Od<br />
svih važnih postignuća, a sva su jednako vrijedna, ovaj put<br />
ću istaknuti jedno koje me posebno veseli - visoki stupanj<br />
zadovoljstva zaposlenika prema svim parametrima mjerenja.<br />
Drago mi je da smo i u izvanrednim okolnostima ne<br />
samo zadržali taj kontinuitet nego i dodatno, konkretnim<br />
mjerama i aktivnostima, osnažili sve aspekte brige o zaposlenicima.<br />
S obzirom na pokazatelje zadovoljstva naših<br />
zaposlenika te prema trendu rasta zapošljavanja, vjerujem<br />
da smo među najboljim hrvatskim poslodavcima. U prvih<br />
šest mjeseci ove godine u Ericsson Nikola Tesla Grupi<br />
zaposleno je više od 220 novih stručnjaka, a kriznu 2020.<br />
zaključili smo s više od 200 novozaposlenih, većinom visokoobrazovanih<br />
stručnjaka iz STEM područja.<br />
Što biste istaknuli kao kompetitivnu prednost<br />
vaše kompanije?<br />
- Znanje i kompetencije naših zaposlenika. Kontinuirano<br />
radimo na izgradnji i unapređivanju motivi- ►<br />
29
S obzirom na<br />
pokazatelje<br />
zadovoljstva naših<br />
zaposlenika te<br />
prema trendu<br />
rasta zapošljavanja,<br />
vjerujem da smo među<br />
najboljim hrvatskim<br />
poslodavcima<br />
rajućeg radnog okruženja, potičemo inovativnost<br />
u svim segmentima rada te vizualiziramo<br />
i nagrađujemo kreativne pojedince i timove<br />
koji ostvaruju najbolje rezultate. Kreativnost<br />
naših zaposlenika omogućava našoj kompaniji<br />
da predvidi buduće potrebe društva i pojedinaca<br />
te da nađe rješenja koja svijet čine boljim.<br />
Što bi bio sukus vaše poslovne filozofije?<br />
- Jasan fokus i strast za posao koji radite,<br />
beskompromisnost u etičnom i odgovornom<br />
vođenju te motiviranje drugih da daju maksimum<br />
u svemu što rade. U tome je sažeta moja<br />
poslovna filozofija i tome sam posvećena tijekom<br />
cijele svoje karijere. Na vlastitom primjeru<br />
svakodnevno nastojim pokazati da su stavovi<br />
koje zastupam i ono što promičem autentični.<br />
Ne možete od suradnika očekivati motiviranost,<br />
predanost, etičnost ako i sami niste takvi.<br />
Često ste boravili u Stockholmu: što su<br />
Šveđani naučili od vas, što vi od Šveđana?<br />
- Moje iskustvo kaže da Šveđani cijene kvalitetu<br />
i točnost, vode brigu o svojem i tuđem<br />
vremenu. Slave svaki, pa i najmanji uspjeh i<br />
nikada ne zaborave pohvaliti one koji su dobro<br />
obavili neki posao. Te karakteristike su i naš<br />
svakodnevni način rada. Šveđani respektiraju<br />
našu inovativnost, brzinu usvajanja novih znanja,<br />
otvorenost u dijeljenju informacija i iskustava<br />
te brzo prilagođavanje promjenjivim<br />
uvjetima poslovanja. Upravo zbog tih kvaliteta<br />
je našoj tvrtki korporacija Ericsson dodijelila<br />
važnu ulogu u razvoju i primjeni najnaprednijih<br />
tehnologija, kao i mogućnost rada na međunarodnim<br />
projektima za globalne kupce. Svojim<br />
pristupom poslu, uz našu prepoznatu gostoljubivost<br />
i toplinu, stekli smo puno prijatelja u<br />
Ericssonovim kompanijama diljem svijeta.<br />
Opisivali su vas u medijima kao izravnu,<br />
svojeglavu i ženu od povjerenja, vulkan<br />
životne snage i vedrine: slažete li se s tim<br />
karakterizacijama?<br />
- Vjerujem da sam u javnosti poznata ponajprije<br />
po svojem integritetu. Ako se pod svojeglavošću<br />
misli na ustrajnost, onda se slažem sa<br />
svim što ste naveli, a dodala bih empatičnost,<br />
kojoj sam oduvijek, a posebno tijekom ovih 17<br />
godina koliko sam na čelu Ericssona Nikola<br />
Tesla, pridavala posebnu pozornost i nastojala<br />
djelima pokazati važnost brige za ljude i zajednicu.<br />
Zrnce tvrdoglavosti u mom se slučaju<br />
pokazalo kao pozitivna karakteristika u trenucima<br />
velikih iskušenja. Jedna od odlika za koju<br />
mi je drago što je imam je sposobnost anticipiranja<br />
trendova i događaja. Ako stremite tome<br />
da budete ne samo menadžer nego i lider, onda<br />
je to neizostavna karakteristika.<br />
Je li po vašem mišljenju ženama u<br />
Hrvatskoj ravnopravno otvoren put do<br />
upravljačkih pozicija?<br />
- Teško je jednoznačno odgovoriti na ovo<br />
pitanje. Statistički podaci i usporedbe s drugim<br />
zemljama članicama EU pokazuju da<br />
se Hrvatska sa samo 18 posto žena na upravljačkim<br />
položajima u kompanijama nalazi pri<br />
dnu ljestvice. Naravno da treba raditi na tome<br />
kako bi se taj broj povećao, jer žene na drugačiji<br />
način sagledavaju upravljačke probleme, a<br />
njihov je stil vodstva, sudeći prema istraživanjima,<br />
izuzetno participativan i demokratski.<br />
Međutim, uz omogućavanje istih uvjeta za<br />
žene i muškarce, treba raditi i na osnaživanju<br />
voljnog momenta kod žena kad je u pitanju<br />
razvoj karijera. Ne bih rekla da su žene koje<br />
žele profesionalno napredovati i natjecati se<br />
za obnašanje upravljačkih pozicija u Hrvatskoj<br />
u tome onemogućene zbog toga što su žene.<br />
Osobno se pri izboru svojih suradnika vodim<br />
vrijednostima koje u svojem poslu iskazuju<br />
te njihovim rezultatima, bez obzira na spol.<br />
Snažan sam pobornik takvog pristupa. Voljela<br />
bih da više žena odabire zanimanja iz STEM<br />
područja, koja osiguravaju zanimljive i kreativne<br />
poslove u industrijama sadašnjosti i<br />
budućnosti, kao što je ICT. Motiviranje za<br />
STEM područja trebalo bi početi već u osnovnoj<br />
školi.<br />
Većina menadžera se žali da nemaju<br />
dovoljno vremena za sve što moraju<br />
obaviti: vrijedi li to i za i vas te kako<br />
podnosite tu stalnu utrku s vremenom?<br />
- Mislim da su dobra priprema i organizacija<br />
ključ uspjeha. Ako želite biti usredotočeni<br />
i učinkoviti, važno je sve obveze planirati<br />
i odrediti prioritete. To je moj način “utrke<br />
s vremenom”. Konstanta svakog mog radnog<br />
dana je da počinje rano i završava kasno.<br />
Naravno, ima dana kad mi se čini da je vrijeme<br />
“iscurilo”, a ostalo je još toliko toga za napraviti,<br />
kao i dana kad više osjećam umor. No ne<br />
nedostaje ni stresnih situacija, ali mislim da se<br />
s njima dosta dobro nosim. Lagana rekreacija<br />
neizostavan je dio moje svakodnevne rutine i<br />
pokušavam je zadržati u svojem rasporedu.<br />
Osjećam blagotvoran učinak fizičkih aktivnosti<br />
kako za tijelo, tako i za um, a primjenjujem<br />
ih u skladu s mogućnostima. Nekim joga vježbama<br />
sam vjerna godinama jer djeluju istodobno<br />
opuštajuće i osnažujuće, no svejedno se<br />
posebno veselim brzoj šetnji kroz šumu, svom<br />
najdražem “kardio” programu.<br />
Je li vam katkad problem uskladiti<br />
poslovne i privatne obveze?<br />
- Na svojem karijernom putu nisam nailazila<br />
na nepremostive zapreke, fokus mi je bio<br />
raditi na sebi, pokazati da sam svojim znanjem,<br />
kompetencijama i liderskim osobinama<br />
sposobna obnašati odgovorne funkcije. Kao<br />
predsjednica Ericssona Nikola Tesla, radim na<br />
tome da kompanija koju vodim bude uspješna<br />
i dugoročno održiva, a zaposlenici zadovoljni i<br />
motivirani. U balansiranju poslovnih i privatnih<br />
obveza iznimno mi je važno razumijevanje<br />
obitelji i njihova podrška, koje sam uvijek<br />
imala i na čemu sam im neizmjerno zahvalna.<br />
Imate li recept kako ostati pribran i<br />
pozitivan u teškim situacijama: može li se<br />
to naučiti ili se čovjek s tim mora roditi?<br />
- U izazovnim situacijama treba zadržati<br />
samopouzdanje, a ključno je osloboditi se straha<br />
i biti pozitivan. To uvijek ističem svojim<br />
suradnicima. Strah blokira i onemogućava pronalaženje<br />
najboljih rješenja i racionalno donošenje<br />
odluka. Neke stvari se mogu naučiti, a<br />
neke se do određene mjere mogu i uvježbati.<br />
Iskustvo donosi svoje, ali pojedine karakteristike<br />
ili su svojstvene osobi ili nisu.<br />
Kako biste voljeli živjeti kad se jednom<br />
oslobodite odgovornosti vođenja velike<br />
kompanije?<br />
- Po prirodi sam dinamična i ne trebam puno<br />
vremena za “punjenje baterija”. Volim biti<br />
zaokupljena korisnim aktivnostima jer me to<br />
ispunjava. Akumulirano znanje i rad s ljudima<br />
pružaju mi mogućnost da to iskustvo podijelim<br />
s drugima i da u tome uživam. Kad jednom<br />
ne budem na ovoj poziciji, sigurna sam<br />
da mi neće biti dosadno. Vrijeme ću provoditi<br />
u bavljenju stvarima koje me vesele. I naravno,<br />
puno ću više vremena imati za uživanje u<br />
okružju svoje obitelji.<br />
Vaš savjet ženama na menadžerskim<br />
pozicijama?<br />
- I za žene i za muškarce savjet je isti - volite<br />
svoj posao, učite i razvijajte se, budite hrabri i<br />
odgovorni, usudite se sanjati velike snove. ■<br />
30
Godina je<br />
završila sasvim<br />
solidno, prihodi<br />
nisu izgubljeni,<br />
nego je dio samo<br />
odgođen te<br />
smo, ukratko,<br />
zadovoljni<br />
odrađenim<br />
5.<br />
na listi direktorica<br />
tvrtki<br />
32
MIRJANA IGREC, DIREKTORICA KAMGRADA<br />
Ambiciozni planovi<br />
za budućnost<br />
U 2020., sistemom ‘dan po dan’,<br />
tvrtka Kamgrad uspjela je svladati<br />
najteže zapreke pa je poslovna<br />
godina završila zadovoljavajuće,<br />
bez izgubljenih prihoda<br />
M<br />
Na voditeljskim<br />
funkcijama u<br />
Kamgradu su<br />
pretežno žene,<br />
što je svakako<br />
presedan u ovoj<br />
branši, a s<br />
obzirom na<br />
poziciju tvrtke na<br />
tržištu, smatram<br />
da to govori puno<br />
o nama<br />
irjana Igrec već je 18 godina članica<br />
Uprave Kamgrada, tvrtke koja ima tri<br />
sektora. Jezgra firme je Sektor građenja,<br />
koji podupiru Sektor komercijalnih<br />
poslova te Sektor financije, pravni,<br />
kadrovski i opći poslovi, a za koji je<br />
zadužena ona. U razgovoru se osvrnula<br />
na poslovanje u pandemijskoj godini,<br />
buduće projekte te pristup poslu s pozicije<br />
menadžerice.<br />
Kakav je vaš pristup poslu?<br />
- Generalno, opisala bih ga kao sustavan.<br />
Tražim i inzistiram da se svi procesi<br />
dokumentiraju i poštuju, a zatreba li, i<br />
uz dogovor svih sudionika, i mijenjaju.<br />
Izazov vidim u činjenici da se društvo<br />
mijenja i kontinuirano raste te je nužna<br />
stalna prilagodba. Ponosna sam na<br />
to što smo kroz godine uspjeli uvesti<br />
nekoliko sustava upravljanja (ISO 9001,<br />
14001, 45001, 50000), uredili procese,<br />
organizaciju. Osim na 400-tinjak projekata<br />
koje smo odradili za investitore<br />
iz različitih branši osobno sam jako<br />
ponosna na poslove u kojim smo mi bili<br />
investitori - trebalo ih je strukturirati,<br />
ishoditi financiranje te cijelu priču odraditi<br />
u vlastitoj režiji. Uspješni završeci<br />
takvih projekata, od kojih je jedan baš<br />
nedavno odrađen, iznimno me vesele.<br />
Uz vizije, puno rada i strpljivosti, trebalo<br />
je proći neko vrijeme da moji kolege<br />
shvate da sam upornija od njih te da<br />
sistematičnost i dosljednost ne nailaze<br />
uvijek na aplauz, ali donose rezultate.<br />
Kakva je bila poslovna 2020., s<br />
obzirom na pandemiju i na potrese?<br />
Na koji se način to odrazilo na<br />
poslovanje tvrtke?<br />
- Prošla godina je bila miks svega,<br />
od velikih planova na početku, naglog<br />
prizemljenja i suočavanja s problemima<br />
koje ni oni najmaštovitiji nisu mogli<br />
zamisliti, do ponovnog uzdizanja i<br />
dobrih krajnjih rezultata. Najveći izazovi<br />
pojavili su se u travnju, kad smo bili<br />
primorani planove raditi na bazi dana,<br />
tjedna - sve više od toga bilo je praktički<br />
nemoguće. Tako smo, sistemom<br />
“dan po dan”, uspjeli prebroditi najteže<br />
razdoblje te pronaći način da 20-ak<br />
aktivnih gradilišta u Hrvatskoj i dva<br />
aktivna gradilišta u Kraljevini Švedskoj<br />
funkcioniraju sa što manje problema.<br />
Sredinom godine smo se manje-više<br />
vratili u normalu, a u drugom dijelu<br />
godine pokušali smo nadoknaditi izgubljeno.<br />
Godina je završila sasvim solidno,<br />
prihodi nisu izgubljeni, nego je dio<br />
samo odgođen te smo, ukratko, zadovoljni<br />
odrađenim.<br />
Koji su vaši najveći projekti do sada,<br />
koja ste poboljšanja uspjeli uvesti u<br />
poslovanje tvrtke?<br />
- Ni u jednom projektu niste sami, i<br />
to je najveća prednost Kamgrada, sve<br />
radimo u timu i najveće poslove smo<br />
odradili timski. Imam odlične kolege na<br />
koje se u svakom trenutku mogu osloniti<br />
u svim aspektima. Organizacija i<br />
vrijednosti svih naših potencijala u tvrtki<br />
za nas su najveći, najzahtjevniji i najljepši<br />
projekt. Činjenica da smo danas<br />
vodeća kompanija u sektoru graditeljstva<br />
u Hrvatskoj govori dovoljno.<br />
U kakvom je stanju bio i s kakvim se<br />
problemima nosio Kamgrad<br />
kad ste došli i koliko ste uspjeli<br />
poboljšati poslovanje da bi tvrtka<br />
bila što profitabilnija?<br />
- Puno je vremena prošlo od mog<br />
dolaska u Kamgrad i, iz današnje perspektive,<br />
rekla bih da su to dva neusporediva<br />
kolektiva. A za rezultat su zaslužni<br />
svi ljudi koji rade u kompaniji, uključujući<br />
i kolege koji su bili dio našeg<br />
tima, a koji su otišli u zasluženu mirovinu<br />
ili u nove izazove u nekim novim<br />
sredinama. Svi smo mi, naravno uz vlasnika<br />
društva, dio uspjeha Kamgrada.<br />
Njegov je rast bio kontinuiran i organski,<br />
a mi smo bili tu da ga oblikujemo<br />
prema vizijama koje smo imali.<br />
Koji su preduvjeti da žena uspije<br />
kao menadžerica, odnosno da<br />
dođe na visoku i odgovornu poziciju<br />
te opstane na njoj?<br />
- Možda je malo teže opstati kao<br />
menadžer nego to postati. Kako i radim<br />
u specifičnoj branši, rekla bih da se<br />
žene ne razlikuju toliko od muškaraca<br />
kad je riječ o vještinama i osobinama<br />
potrebnima da se postane i opstane kao<br />
menadžer. Ono što je svakako potrebno<br />
su trud, znanje i sposobnost. Tada, ništa<br />
nije nemoguće. Dobri, vrijedni i kvalitetni<br />
ljudi se uvijek traže. Žene sigurno<br />
u tim karakteristikama ne zaostaju za<br />
muškim rodom pa ne vidim razlog da<br />
nemaju i adekvatne pozicije. Evo, na<br />
voditeljskim funkcijama u Kamgradu<br />
su pretežno žene, što je svakako presedan<br />
u ovoj branši, a s obzirom na našu<br />
poziciju na tržištu, smatram da to govori<br />
puno o nama.<br />
Kako izgleda vaš radni dan?<br />
- Ne mogu pobjeći od činjenice da<br />
sam uistinu posvećena poslu i pravi<br />
radoholičar pa većinu radnog dana provodim<br />
u uredu, koji napuštam tek kad<br />
shvatim da sam pretjerala. Naravno, sve<br />
što mi ostane od dana nastojim maksimalno<br />
posvetiti djeci, mužu i obitelji.<br />
Koji su rezultati tvrtke za ovu godinu<br />
te planovi za sljedeće razdoblje?<br />
- Moram istaknuti da su nam planovi<br />
za nekoliko sljedećih godina vrlo ambiciozni.<br />
Kako rezultati za prvih osam<br />
mjeseci pokazuju da bi realizacija za<br />
ovu godinu trebala biti na najvišim razinama<br />
u povijesti kompanije, iskreno se<br />
nadam da ćemo planirano uspjeti i realizirati.<br />
Koliko su žene u Hrvatskoj<br />
zaista u mogućnosti voditi velike i<br />
uspješne tvrtke?<br />
- Kao što sam već spomenula, smatram<br />
da znanja i kompetencija kod<br />
žena ne nedostaje. K tome, držim da su<br />
žene u pravilu sistematičnije i upornije,<br />
samo im treba dati priliku. Ja sam jedan<br />
od dokaza da je to itekako moguće.<br />
Sigurno da se žene susreću s dodatnim<br />
teškoćama u usklađivanju obiteljskih i<br />
poslovnih obaveza, ali upravo zato su i<br />
razvile dodatnu sposobnost da pokriju<br />
obje strane priče.<br />
■<br />
FOTOGRAFIJA: BOŽIDAR BABIĆ<br />
33
FOTOGRAFIJA: DARKO TOMAŠ/CROPIX<br />
Iskazali smo se svi<br />
zajedno i u ovoj<br />
teškoj godini za<br />
nama, kad je to bilo<br />
najpotrebnije, a taj<br />
međusobni odnos<br />
pripadnosti i<br />
posvećenosti<br />
zaposlenika tvrtki,<br />
ali i obrnuto, je ono<br />
što HEP čini<br />
uspješnim<br />
34
2.<br />
na listi predsjednica<br />
nadzornog odbora<br />
VANJA VARDA, PREDSJEDNICA NADZORNOG ODBORA<br />
HEP ELEKTRA D.O.O. I HEP TOPLINARSTVO D.O.O.<br />
Nositelj energetske<br />
tranzicije<br />
Najveći dio investicija HEP grupe u 2020. odnosio se<br />
na projekte u sklopu scenarija obnovljivog razvoja<br />
niskougljičnog društva s ciljem povećanja proizvodnje<br />
iz obnovljivih izvora za 50 posto do 2030.<br />
H<br />
EP grupa, jedna od najvećih državnih tvrtki, dobro se snašla<br />
u pandemijskim uvjetima i završila 2020. s 1,46 milijardi kuna<br />
dobiti, odnosno 61,1 milijun kuna konsolidirane dobiti više<br />
nego u 2019. godini. Potvrda dobrih rezultata došla je i s nagradom<br />
Zlatna bilanca za najboljeg poduzetnika u kategoriji opskrbe<br />
električnom energijom, plinom i parom, a pozitivne ocjene<br />
HEP-u su dale i agencije za kreditni rejting. Tako je agencija<br />
Standard & Poor povećala ocjenu sa stabilne na pozitivnu, a u<br />
izvješću su naveli da je HEP nastavio ostvarivati iznimne financijske<br />
rezultate i u uvjetima pandemije. O svemu tome, ali i ostalim<br />
postignućima HEP-a u pandemijskoj godini, porazgovarali<br />
smo s Vanjom Vardom, pomoćnicom direktora Sektora za tržišnu<br />
i marketinšku strategiju (STMS) i predsjednicom dva nadzorna<br />
odbora te članicom dva nadzorna odbora HEP grupe.<br />
Koja su društva HEP-a najbolje poslovala u 2020. i zašto?<br />
- Najveći dio poslovnog prihoda ostvaren je u djelatnosti električne<br />
energije. Iako svako društvo posluje samostalno s ciljem<br />
ostvarivanja što boljih rezultata, najbolji efekti ne samo za HEP<br />
nego i za zajednicu postižu se sinergijskim djelovanjem društava<br />
unutar grupe. O toj snazi HEP grupe, nacionalne tvrtke koja<br />
je svojim društveno odgovornim poslovanjem uvijek spremna<br />
odgovoriti na potrebe društva, najbolje svjedoči i protekla godina.<br />
U uvjetima pandemije i dva velika potresa, u kojima smo i na<br />
našim objektima pretrpjeli znatnu štetu, našli smo načina da naše<br />
kupce na potresom pogođenom području oslobodimo plaćanja<br />
računa za električnu i toplinsku energiju u skladu sa Zaključkom<br />
Vlade Republike Hrvatske. Iznos otpisanih računa u prvih sedam<br />
mjeseci ove godine za električnu energiju za kućanstva preko<br />
opskrbljivača HEP grupe, za potrošenu toplinsku energiju<br />
preko HEP Toplinarstva d.o.o., te dodatno za naknadu za korištenje<br />
prijenosne i distribucijske mreže od korisnika čiji su ►<br />
35
Cilj je povećati proizvodnju iz<br />
obnovljivih izvora za 50 posto<br />
do 2030. te zadržati održiv i<br />
fleksibilan energetski portfelj,<br />
koji jamči sigurnost opskrbe<br />
energijom svim našim kupcima<br />
opskrbljivači izvan HEP grupe, iznosi oko 60 milijuna kuna. Navedeni<br />
iznos u potpunosti je pokriven našim sredstvima iz vlastitog poslovanja.<br />
Nadalje, unatoč poslovnoj odluci da našim kupcima u uvjetima pandemije<br />
nećemo obustavljati isporuku električne energije zbog neplaćanja te<br />
uvođenju izvanrednih Vladinih mjera pomoći fizičkim osobama, koje se,<br />
među ostalim, odnose na zastoj provedbe ovrha nad novčanim sredstvima,<br />
potraživanja od kupaca su se u najvećem dijelu realizirala u dogovorenim<br />
rokovima i donesene mjere dosad nisu imale značajan utjecaj na poslovanje<br />
i financijski položaj Grupe. Grupa nije koristila državne potpore omogućene<br />
mjerama Vlade jer se prihodi, unatoč usporavanju gospodarskih<br />
aktivnosti, nisu znatno smanjili.<br />
HEP grupa je i 2020. bila jedan od najvećih investitora<br />
u Hrvatskoj. Koja su bila najvažnija ulaganja?<br />
- Doista smo i u 2020. bili među najvećim investitorima u Hrvatskoj, s<br />
ulaganjima od 4,3 milijarde kuna. Ostvarene investicije uključuju i 920,6<br />
milijuna kuna ulaganja društva LNG Hrvatska d.o.o. Najveći dio investicija<br />
HEP grupe u 2020. godini odnosi se na projekte u sklopu scenarija<br />
obnovljivog razvoja, a u skladu s Europskim zelenim planom i energetskom<br />
tranzicijom Hrvatske prema niskougljičnom društvu.<br />
Kako HEP grupa radi na gorućem pitanju današnjice - ekologiji i<br />
održivosti?<br />
- Zelena strategija HEP Grupe provodi se kroz revitalizaciju i izgradnju<br />
hidroelektrana, izgradnju i preuzimanje sunčanih elektrana i vjetroelektrana,<br />
kao i izgradnju visokoučinkovitih kogeneracija na plin te kroz projekte<br />
energetske učinkovitosti i uvođenje naprednih tehnologija. Cilj je povećati<br />
proizvodnju iz obnovljivih izvora za 50 posto do 2030. te zadržati održiv<br />
i fleksibilan energetski portfelj, koji jamči sigurnost opskrbe energijom<br />
svim našim kupcima. Posebno je važan, i trenutačno najveći projekt<br />
HEP-a od osamostaljenja, dogradnja Hidroenergetskog sustava Senj (HES<br />
Kosinj i HE Senj 2) s ukupnim povećanjem snage od 412 MW i ulaganjima<br />
od 3,4 milijarde kuna, koji je ove godine proglašen i Strateškim<br />
projektom Vlade. Zelena strategija HEP-a pomoći će ispunjenju obaveza<br />
Hrvatske u provedbi ambicioznih energetsko-klimatskih ciljeva Europske<br />
unije u okviru europskog Zelenog plana, dok investicijama uz značajan<br />
udjel domaće komponente, daje snažan doprinos rastu BDP-a. Stoga s<br />
pravom možemo reći da je HEP ne samo nositelj energetske tranzicije i<br />
najveći ulagač u zeleno gospodarstvo, nego i pokretač <strong>hrvatskog</strong> gospodarstva.<br />
Jeste li u 2020. morali rezati plaće zaposlenicima?<br />
- Zahvaljujući dobrim poslovnim rezultatima nismo imali potrebe za<br />
drastičnim rezanjem troškova pa stoga i smanjenjem plaća zaposlenicima.<br />
Iza tih rezultata stoji svaki naš zaposlenik sa svojim specifičnim znanjima<br />
i vještinama, koji uz dobro vodstvo i organizaciju čini ključ uspjeha.<br />
Iskazali smo se svi zajedno i u ovoj teškoj godini za nama, kad je to bilo<br />
najpotrebnije, a taj međusobni odnos pripadnosti i posvećenosti zaposlenika<br />
kompaniji, ali i obrnuto, ono je što HEP čini uspješnim. Posebno me<br />
se dojmila reakcija HEP-ovaca nakon potresa u Petrinji. U najtežim trenucima<br />
kolege iz cijele Hrvatske su se javljali sa željom da pomognu i kolegama<br />
i stradalom stanovništvu. Kolege koji su pretrpjeli štete na vlastitim<br />
domovima zbrinuli su obitelji i vratili se na radno mjesto jer je opskrba<br />
električnom energijom u tom trenutku bila prioritet, bilo je to više od struje.<br />
Bilo je to svjetlo nade, topline, sigurnosti. Nakon tih iskustava mogu<br />
reći da monter u HEP-u nije zanimanje, to je poziv, i neki od njih su s<br />
pravom ponijeli titulu Heroja potresa.<br />
Vi ste pomoćnica direktora HEP-a za tržišno-marketinšku<br />
strategiju. Na koje ste marketinške projekte najviše ponosni?<br />
- HEP je nacionalna tvrtka s dugom tradicijom, koja stvara osjećaj<br />
sigurnosti i stabilnosti. U odnosu s kupcima bitno nam je stvoriti ozračje<br />
transparentnosti i povjerenja i staviti naglasak na sve ono što HEP u<br />
društvu predstavlja. Razinom investicija postali smo i pokretač gospodarstva,<br />
a uz jasan zaokret prema zelenoj energiji i brigu za okoliš te društveno<br />
odgovornim poslovanjem stvaramo dodanu vrijednost našim proizvodima.<br />
Sve to čini HEP energijom koja pokreće Hrvatsku i dio je naše<br />
trenutačno aktivne marketinške kampanje kroz koju komuniciramo sve<br />
HEP-ove investicije, projekte energetske učinkovitosti, Proizvod ZelEn<br />
i pozitivna iskustva kupaca iz B2B segmenta, projekt ELEN te društveno<br />
odgovorno i održivo poslovanje. U zadnjih nekoliko godina mogli ste<br />
vidjeti naše brojne kampanje, od kojih bih istaknula božićnu “Budi svjetlost<br />
nekome, bar na jedan tren”, zatim “Energija koja pokreće Hrvatsku”,<br />
“Širimo pozitivnu energiju”, “Sjaj u tami” te brojne druge. Kampanja za<br />
sport pod sloganom “Mi znamo prepoznati pravu energiju” je zasigurno<br />
jedan od naših najpamtljivijih promidžbenih projekata, na koji smo posebno<br />
ponosni. Planiramo uskoro napraviti spot kojim ćemo pokazati kako<br />
je ulaganje u sport važan dio HEP-ova programa društveno odgovornog<br />
poslovanja.<br />
Također, već sedmu godinu provodimo akciju “Za naše male genijalce”<br />
s ciljem opremanja što većeg broja osnovnih škola novom računalnom<br />
opremom. Kreativnost i inovativnost, kritičko mišljenje i sposobnost<br />
rješavanja problema, kompetencije su koje želimo poticati i razvijati kod<br />
učenika. Donacijom nove računalne opreme našim malim kreativcima i<br />
genijalcima pružamo priliku za stvaranje novih znanja i uspjeha. Ponosni<br />
smo što kao društveno odgovorna tvrtka možemo pridonijeti hrvatskom<br />
obrazovnom sustavu i našim najmlađima osigurati suvremeniji pristup<br />
nastavnim sadržajima. Do sad je provedeno sedam akcija, tijekom kojih<br />
je HEP osigurao donacije 450 novih računala za učenike 130 osnovnih<br />
škola diljem Hrvatske. Ukupna vrijednost donirane informatičke opreme<br />
je gotovo 1,75 milijuna kuna.<br />
Kako je izgledao vaš poslovni put u HEP-u?<br />
- Skoro 20 godina radnog staža u HEP-u, od toga 15 godina iskustva<br />
na rukovodećim mjestima u različitim djelatnostima unutar HEP Grupe,<br />
omogućuje mi širok i cjelovit pogled na poslovanje neophodan za adekvatno<br />
obavljanje nadzora tržišno orijentiranih društava HEP-a kroz članstva<br />
u Nadzornim odborima društava: HEP Elektra - predsjednica NO,<br />
HEP Opskrba - zamjenica predsjednika NO, HEP Toplinarstvo - predsjednica<br />
NO, HEP Trgovina - zamjenica predsjednice NO. Sve to su društva<br />
koja se bave tržišnim djelatnostima usko vezanima uz moj posao u<br />
Sektoru za tržišnu i marketinšku strategiju.<br />
U svakom odboru sam dio multidisciplinarnog tima. Svi članovi nadzornih<br />
odbora društava HEP grupe su stručnjaci koji su osobito priznati<br />
u posjedovanju odgovarajućih stručnih kvalifikacija i znanja, primarno iz<br />
područja energetike, prava i ekonomije, a svaki s više od 10 godina iskustva<br />
rada u HEP-u. Operativno, rad u nadzornim odborima društava HEP<br />
grupe karakterizira periodično održavanje sjednica u racionalnim vremenskim<br />
razmacima s fokusom na strateške glavne odluke. Naglasila bih<br />
da za rad u nadzornom odboru ne primam nikakvu naknadu. ■<br />
36
FOTOGRAFIJA: DARKO TOMAŠ/CROPIX<br />
Zahvaljujući dobrim<br />
poslovnim<br />
rezultatima nismo<br />
imali potrebu za<br />
drastičnim<br />
rezanjem troškova<br />
koji bi rezultirali<br />
smanjenjem plaća<br />
zaposlenicima<br />
37
FOTOGRAFIJA: DOMAGOJ KUNTIĆ<br />
Atlantic Grupa postala je<br />
jedna od vodećih tvrtki u<br />
prehrambenoj industriji<br />
jugoistočne Europe uvelike<br />
zahvaljujući i Ladi<br />
Tedeschi Fiorio, suvlasnici<br />
tvrtke te od 2019.<br />
članici njihove uprave.<br />
Korporativna strategija koju je sa svojim timom<br />
iznjedrila u godini prije pandemije jedan je od<br />
temeljnih razloga zašto Atlantic Grupa cijelo<br />
vrijeme bilježi zavidne rezultate. Lani su, primjerice,<br />
njihove dionice unatoč koronakrizi<br />
postigle rekordnu cijenu.<br />
- Jako smo zadovoljni rezultatima poslovanja<br />
tijekom posljednjih godinu i pol dana - kaže<br />
Lada Tedeschi Fiorio. - Kriza je u prvom valu<br />
pandemije neminovno utjecala na naš rezultat,<br />
ali ne značajno. Sretni smo da poslujemo u industriji<br />
hrane i pića, koja nije pogođena u mjeri u<br />
kojoj su to osjetile mnoge druge industrije. Ono<br />
što smo izgubili na jednoj strani, npr. u HoReCa<br />
kanalu zbog nužnih pandemijskih mjera, ili u<br />
impulsnoj kupnji, nadoknadili smo drugdje,<br />
primjerice u povećanoj konzumaciji kod kuće.<br />
Stabilna financijska pozicija, pravodobno optimiranje<br />
poslovnih procesa i kvalitetno strateško<br />
upravljanje omogućili su nam da održimo kontinuitet<br />
poslovanja i sigurnost radnih mjesta,<br />
aktivno se uključimo u pomoć zajednici u borbi<br />
protiv koronavirusa i poboljšamo profitabilnost<br />
uz minimalne negativne posljedice na razinu<br />
prihoda u 2020. godini. Već je 2021. ponovno za<br />
nas godina u znaku rasta, i to ne samo u usporedbi<br />
s prošlom godinom, nego smo rasli gotovo<br />
10 posto u odnosu na rekordnu 2019. godinu.<br />
Kako biste opisali svoj stil upravljanja?<br />
- Rekla bih da je moj stil upravljanja kombinacija<br />
tijekom karijere prikupljenog iskustva i<br />
znanja te moje osobnosti. Iako sam diplomirala<br />
ekonomiju na milanskom sveučilištu Bocconi,<br />
upravljanje ljudskim potencijalima jednako mi<br />
je uzbudljivo kao i upravljanje poslovnim prilikama,<br />
pa iako u tom području nemam profesionalnu<br />
naobrazbu, imam za to veliku strast. Rekla<br />
bih da sam u tim odnosima prije svega iskrena i<br />
otvorena, nastojim biti maksimalno konstruktivna,<br />
dati potrebnu podršku, pomoći naći rješenja.<br />
Nekad mi se čini da je česta greška u poslovnom<br />
svijetu da se poslovni odnosi smatraju nekom<br />
odvojenom kategorijom, kao da se tu ne primjenjuju<br />
pravila iz života ili je tu dopušteno nešto<br />
što inače nije prihvatljivo ponašanje. Međutim,<br />
sve odnose čine ljudi i nema posebnih pravila u<br />
poslovnom kontekstu ako radimo na etičan način.<br />
Tako i u poslu prije svega gledam ljude, koje su<br />
njihove potrebe, mogućnosti i kako je to kompatibilno<br />
s onim što mi kao kompanija radimo.<br />
Kako vam izgleda uobičajeni radni dan?<br />
- Danas dosta drugačije nego prije samo godinu<br />
i pol dana, iako je suštinska razlika u tome što<br />
puno više gledam u ekran, a manje vremena pro-<br />
38<br />
LADA TEDESCHI FIORIO, ČLANICA UPRAVE ATLANTIC GRUPE<br />
Održan kontinuitet<br />
poslovanja i sigurnost<br />
radnih mjesta<br />
Za Atlantic Grupu 2021. je godina u znaku rasta, i to ne<br />
samo u usporedbi s prošlom godinom, nego su kao kompanija<br />
rasli gotovo deset posto u odnosu na rekordnu 2019.<br />
vodim među kolegama unutar i izvan kompanije,<br />
naravno zbog situacije u kojoj smo se našli<br />
zbog covida-19. U principu cijelo vrijeme dominantno<br />
radimo od kuće, to je dio našeg doprinosa<br />
prevenciji širenja zaraze i održavanju dobre<br />
zdravstvene slike u kompaniji i u društvu. Naši<br />
rezultati pokazuju da i u takvim okolnostima<br />
vrlo dobro radimo, ali nama nije normalno da se<br />
ne vidimo. Možemo dobar dio procesa osigurati<br />
online, ali dio čarolije i dio kreativnosti procesa<br />
proistječe iz ljudskog kontakta i to je jednostavno<br />
nenadomjestivo. Svima nam nedostaje neposrednost<br />
živog kontakta. Dotad, uobičajeni radni<br />
dan mi počinje ranim treningom u prirodi ili kod<br />
kuće, a nastavlja se uglavnom nizom sastanaka,<br />
bilo procesnih na razini uprave, bilo operativnih<br />
s mojim timovima, u kojima razvijamo divne<br />
proizvode koje uživam gledati kako razvijaju<br />
život izvan naših računala. Naša nova čokolada<br />
Jimmy Fantastic i paleta proizvoda na bazi zobi<br />
Boom Box imaju odlične rezultate i sjajan feedback<br />
kupaca, a silno se radujem novitetima koje<br />
ćemo tek podijeliti s potrošačima.<br />
Koje biste trenutke izdvojili kao<br />
prijelomne u karijeri?<br />
- Teško mi je nešto izdvojiti kao prijelomno,<br />
ali ima puno važnih elemenata. Od ljudi koji su<br />
me inspirirali, ljudi od kojih sam imala podršku,<br />
ljudi koji su mi dali povjerenje i onih koji<br />
uživaju moje, ljudi s kojima volim raditi, razgovarati,<br />
stvarati. Kao trenutak vrijedi možda<br />
izdvojiti neku spoznaju o tome da su mi djeca<br />
odrasla, da me više trebaju savjetodavno nego<br />
operativno, a s tim se na neki način proširio moj<br />
prostor za daljnji ili dodatan razvoj i angažman<br />
u profesionalnom smislu. Ne mogu se požaliti<br />
da sam ranije imala velikih izazova u balansiranju<br />
privatnih i poslovnih obaveza, stvar je više<br />
fokusa i svjesne odluke da se on može sada više<br />
pomaknuti u korist profesionalne realizacije. To<br />
je koincidiralo s razdobljem reorganizacije unutar<br />
kompanije, a potom i mojim preuzimanjem<br />
šireg portfelja koji sada vodim te angažmana u<br />
Upravi Atlantic Grupe.<br />
Mislite li da žene u Hrvatskoj doista<br />
imaju ravnopravnu priliku voditi najveć́e<br />
i najuspješnije tvrtke ?<br />
- Nemaju, i to nije rezervirano za Hrvatsku.<br />
Osobno nisam imala takvih izazova i mi u<br />
Atlantic Grupi imamo strukturu menadžmenta<br />
koja je po prilici 50:50, ali ne mislim da su moje<br />
osobno iskustvo i naša kompanijska situacija<br />
društveni lakmus papir. Iz niza povijesnih razloga<br />
ženama je teže doći do vrha upravljačkih<br />
struktura, statistike to vrlo jasno govore i situacija<br />
se, nažalost, sporo mijenja. Ono što ja osobno<br />
i mi u Atlanticu cijenimo iznad svega jest<br />
različitost svake vrste. Upravo nam različitosti<br />
koje njegujemo pomažu da održavamo široku<br />
perspektivu i to je najbolji put za ostvarenje najboljih<br />
poslovnih rezultata.<br />
S kakvim ste se vi predrasudama<br />
suočavali u svojoj karijeri?<br />
- Ne mislim da je moj primjer nužno referentan<br />
za širu populaciju. Moj poslovni i karijerni<br />
put dominantno se razvijao unutar kompanije u<br />
kojoj sam i suvlasnica i uz koju sam obiteljski<br />
vezana. Ako sam i imala neki izazov u karijeri<br />
iz domene predrasuda, prije je bila riječ o predrasudi<br />
da sam privilegirana iz obiteljskih razloga,<br />
neovisno o obrazovanju, kompetencijama i<br />
rezultatima. U počecima karijere, dok sam još<br />
bila puno mlađa, to me znalo dirati i tim više<br />
sam se trudila dokazivati da nije tako. Danas<br />
imam mnogo više iskustva, a s iskustvom dolazi<br />
i sigurnost pa me više ne dira što će tko reći,<br />
jer znam kako i koliko radim, a znaju to i moje<br />
kolege.<br />
Što savjetujete ženama na<br />
menadžerskim pozicijama?<br />
- Tražite ono što želite, što mislite da vam pripada,<br />
borite se za to i nemojte odustati. Ne obazirite<br />
se što će drugi reći o tome, ulažite uvijek<br />
u svoje znanje i kompetencije i u svoju samosvijest.<br />
Slušajte i nemojte se bojati govoriti.<br />
Ponajviše neka govore vaša djela i vaši rezultati.<br />
Možete i zaslužujete.<br />
■
73.<br />
na listi članica<br />
uprave<br />
Upravljanje ljudskim<br />
potencijalima jednako<br />
mi je uzbudljivo kao i<br />
upravljanje poslovnim<br />
prilikama, pa iako u<br />
tom području nemam<br />
profesionalnu naobrazbu,<br />
imam za to veliku strast<br />
39
FOTOGRAFIJA: DARKO TOMAŠ/CROPIX<br />
40
5.<br />
na listi predsjednica<br />
uprave<br />
DALIBORKA KRANJČIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE KTC-A<br />
Zadovoljstvo<br />
djelatnika kao<br />
temelj poslovanja<br />
Otkad su ukinuli rad nedjeljom, KTC Trgovački<br />
lanac nije doživio pad ukupnog prometa, nego porast<br />
od četiri posto: kupovina se povećala subotom i<br />
ponedjeljkom, a njihovi zaposlenici su zadovoljniji jer<br />
imaju više kvalitetnog vremena za sebe i obitelj<br />
U menadžmentu<br />
KTC-a prevladavaju<br />
žene, i to zato što je<br />
vlasnik, gospodin<br />
Ivan Katavić,<br />
oduvijek bio<br />
uvjeren da su žene<br />
marljivije,<br />
odgovornije,<br />
savjesnije i lojalnije<br />
P<br />
očetkom 2020., tek koji mjesec prije nego što je zavladala<br />
pandemija koronavirusa, Daliborka Kranjčić imenovana je<br />
predsjednicom Uprave KTC Trgovačkog lanca. S gospođom<br />
Kranjčić razgovarali smo o tome što joj je bio najveći poslovni<br />
izazov tijekom tog iznimno zahtjevnog razdoblja, kako se<br />
odluka da ne rade nedjeljom odrazila na prihod i je li razlog<br />
uspješnog rada KTC-a među ostalim i to što u menadžmentu<br />
tog velikog lanca s 25 trgovina diljem sjeverozapadne Hrvatske<br />
- prevladavaju žene.<br />
Kako je pandemija koronavirusa utjecala na poslovanje<br />
KTC-a i što vam je bio najveći izazov?<br />
- Pojava pandemije o kakvima smo mogli samo čitati u povijesnim<br />
knjigama bila je šok planetarnih razmjera te je utjecala<br />
na život ljudi u svim područjima, pa tako i na poslovanje gospodarskih<br />
subjekata. Prvi i najveći izazov bilo je osiguravanje<br />
zdravstvene zaštite djelatnika i kupaca u skladu s preporukama<br />
i nalozima nadležnih tijela, a u doba nestašice dezinfekcijskih<br />
materijala i zaštitnih maski to nikako nije bio lagan zadatak.<br />
Sljedeći izazov je bilo osiguravanje funkcioniranja opskrbnog<br />
lanca kako ne bi došlo do nestašice proizvoda, u prvom redu<br />
prehrambenih i higijenskih, u čemu nam je izuzetno pomoglo<br />
višegodišnje blisko partnerstvo sa svim domaćim proi- ►<br />
41
zvođačima. A nakon toga je slijedilo razdoblje<br />
vrlo brzih i fleksibilnih promjena u svim<br />
područjima poslovanja na tjednoj, a ponekad i<br />
na dnevnoj bazi, od nove organizacije smjenskog<br />
rada, dogradnje IT infrastrukture kako bi<br />
se administrativni segment poslovanja mogao<br />
odvijati od kuće pa do implementacije logističkih<br />
zahtjeva u smislu ograničavanja broja<br />
kupaca u prodajnim prostorima. Danas, kad<br />
smo se već nekako navikli na život s koronavirusom,<br />
ovi počeci izgledaju kao blijedo sjećanje,<br />
ali činjenica je da smo se novoj situaciji<br />
morali prilagođavati ekstremnom brzinom i<br />
maksimalno fleksibilno. U pogledu financijskih<br />
rezultata, usprkos povećanim troškovima<br />
i dugotrajnom moratoriju na rad segmenta<br />
ugostiteljstva, ostali smo unutar zacrtanih planova.<br />
Na što ste se fokusirali, a što ste od<br />
poslovnih planova stavili na čekanje?<br />
- Neke od planiranih aktivnosti, u prvom<br />
redu investicije u otvaranje novih centara,<br />
početkom pandemije stavljene su na čekanje i<br />
njihovo ponovno pokretanje planiramo početkom<br />
2022. Situacija lockdowna je pak s druge<br />
strane omogućila neke aktivnosti koje su nam<br />
do tada bile teško izvedive ili bi u normalnoj<br />
situaciji utjecale na pad prihoda. Tako smo,<br />
na primjer, zatvaranje ugostiteljstva iskoristili<br />
za opsežna preuređenja naših hotela na obali<br />
te nekoliko restorana i ostalih ugostiteljskih<br />
objekata. Planirane investicije obnove i rekonstrukcije<br />
dvaju robnih centara realizirali smo u<br />
potpunosti.<br />
Što kažu brojke, kako KTC posluje otkad<br />
ste na čelnoj poziciji i koju biste svoju<br />
poslovnu odluku izdvojili kao iznimno<br />
dobru i uspješnu?<br />
- KTC od samog početka svog poslovanja<br />
kontinuirano ostvaruje rast broja zaposlenih i<br />
ukupnog prihoda iz godine u godinu, tako da<br />
ne bih to povezivala s mojim dolaskom na čelnu<br />
poziciju kompanije. Najveći izazov bio je<br />
zadržati takav trend i dobre brojke. Osim toga,<br />
<strong>snaga</strong> KTC-a je u prvom redu jasna vlasnička<br />
struktura koja omogućuje donošenje svih<br />
strateških odluka u najkraćem roku te timski<br />
rad cijelog rukovodstva kompanije. Sve<br />
odluke donosimo zajedno u bliskoj suradnji<br />
menadžmenta kompanije i aktivno prisutnog<br />
Nadzornog odbora. Ali, uza sva naučena teorijska<br />
znanja, mislim da je za uspješno vođenje<br />
kompanije nužno imati osjećaj za ljude, znati<br />
pročitati između redaka i čuti između izgovorenih<br />
rečenica.<br />
Zašto ste, za razliku od drugih trgovačkih<br />
lanaca, odlučili ne raditi nedjeljom i jeste li<br />
zbog toga imali manje prihode?<br />
- Odluka o prestanku rada nedjeljom donesena<br />
je na osobni zahtjev vlasnika, gospodina<br />
Ivana Katavića, u želji da se poboljšaju uvjeti<br />
rada naših djelatnika te da im se omogući kvalitetno<br />
provedeno vrijeme s njihovim obiteljima.<br />
Također smatramo da je jedan od razloga<br />
zašto se sve manje mladih ljudi odlučuje na<br />
školovanje za trgovca činjenica da se u trgovini<br />
radi nedjeljom i blagdanima. Nakon što smo<br />
prije nekoliko godina već ukinuli rad na vjerske<br />
blagdane, imali smo prethodno iskustvo i<br />
vjerovali smo u lojalnost naših potrošača, od<br />
kojih smo dobili brojna pisma i poruke podrške.<br />
Kupovina se s nedjelje preselila na subotu<br />
i ponedjeljak, kada bilježimo pojačan promet,<br />
a na nivou ukupnog prometa trgovine ne<br />
da nismo doživjeli pad nego nam je promet s<br />
2019. na 2020. godinu porastao za četiri posto.<br />
Je li pandemija utjecala na vašu suradnju s<br />
lokalnim proizvođačima?<br />
- Da, utjecala je, i to, usudila bih se reći,<br />
vrlo pozitivno. U trenucima nestašice robe na<br />
samom početku pandemije naši dugogodišnji<br />
partneri - domaći proizvođači, uložili su<br />
izvanredne napore da nam osiguraju opskrbu<br />
proizvodima usprkos vlastitim problemima i<br />
usprkos nestašici sirovina kojoj su bili izloženi.<br />
Što se tiče lokalnih proizvođača, KTC je<br />
oduvijek bio poznat na tržištu kao tvrtka koja<br />
razvija odnose s lokalnim proizvođačima, tako<br />
da smo u tom periodu tu suradnju samo dodatno<br />
proširili, na obostrano zadovoljstvo. Sve što<br />
je moguće nabaviti u Hrvatskoj KTC kupuje u<br />
Hrvatskoj i domaći proizvodi uvijek će imati<br />
svoje mjesto na našim policama. Iskoristila<br />
bih ovu priliku da im ovim putem još jednom<br />
zahvalim na tome.<br />
Većina zaposlenika u KTC-u su žene, i to ne<br />
samo na nižim instancama nego i u rukovodećim<br />
strukturama. Kako je do toga došlo?<br />
- U djelatnosti trgovine uobičajeno je da u<br />
omjeru zaposlenih prevladavaju žene. Nekako<br />
naše društvo još nije naviklo na ‘mušku blagajnicu’<br />
ili ‘ženu skladištara’, mada se i to polako<br />
mijenja. U strukturi zaposlenih KTC ima 68%<br />
žena i 32% muškaraca, ali ne bih nikako htjela<br />
da se doprinos naših muških kolega ikako<br />
umanji bez obzira na njihov manji ukupan broj.<br />
Ako pitate za udio žena u rukovodećim strukturama,<br />
usudila bih se reći da je to točno i da u<br />
menadžmentu KTC-a prevladavaju žene u značajnom<br />
broju, i to prema statistikama značajno<br />
više nego u konkurentskim tvrtkama. Kako je<br />
do toga došlo? Za odgovor se potrebno vratiti<br />
u povijest, u vrijeme osnivanja tvrtke, ali je<br />
relativno jednostavan - vlasnik, gospodin Ivan<br />
Katavić, oduvijek je bio uvjeren da su žene<br />
marljivije, odgovornije, savjesnije i lojalnije te<br />
je u kontekstu postavljanja kadrovske strukture<br />
odlučio na ključne pozicije postaviti žene.<br />
Rast, razvoj i uspješnost poslovanja iz godine<br />
u godinu očito potvrđuju ispravnost te odluke.<br />
KTC postoji već 29 godina i posluje u 25<br />
gradova kontinentalne Hrvatske. Zašto se<br />
niste širili na Primorje, Istru i Dalmaciju te<br />
planirate li to u budućnosti?<br />
- Od samog osnivanja kompanije, pa i u<br />
ovom trenutku, smatramo da naša tržišta nisu<br />
veliki gradovi ni turistička područja uz obalu.<br />
U fazi razvoja i rasta nismo željeli nepotrebno<br />
angažirati financijska sredstva u cjenovnim ili<br />
Uza sva naučena teorijska znanja, mislim da<br />
je za uspješno vođenje kompanije nužno imati<br />
osjećaj za ljude, znati pročitati između redaka i<br />
čuti između izgovorenih rečenica<br />
asortimanskim ratovima s velikim inozemnim<br />
lancima u tim područjima niti se baviti problemima<br />
koji se vežu uz sezonalnost u turističkim<br />
područjima uz obalu. Pozicionirali smo se u<br />
manjim gradovima na sjeverozapadu Hrvatske<br />
koji nisu bili prvi izbor inozemnih lanaca i<br />
tako smo si u samim počecima osigurali stabilnu<br />
poziciju i prednost na tom tržištu.<br />
Kakvi su planovi KTC-a za iduće<br />
razdoblje?<br />
- KTC je od samih početaka usmjeren na<br />
organski rast i razvoj u skladu s vlastitim<br />
mogućnostima te ‘lov na brojke’ nije bio prioritet<br />
ni u području prihoda niti u tržišnom udjelu.<br />
Stabilnost tvrtke, održiv rast i zadovoljstvo<br />
naših djelatnika temelj su našeg poslovanja.<br />
S jenjavanjem pandemije i navikavanjem na<br />
‘suživot’ s njom planiramo aktivirati već pripremljene<br />
planove modernizacije postojećih<br />
objekata, širenja otvaranjem novih trgovačkih<br />
centara, tome možemo pridodati i kontinuirano<br />
razmišljanje o komplementarnoj diversifikaciji<br />
prodajnog asortimana i poslovnih djelatnosti<br />
općenito.<br />
■<br />
42
KTC je od samih<br />
početaka usmjeren<br />
na organski rast i<br />
razvoj u skladu s<br />
vlastitim<br />
mogućnostima te<br />
‘lov na brojke’ nije<br />
bio prioritet ni u<br />
području prihoda<br />
niti u tržišnom<br />
udjelu<br />
FOTOGRAFIJA: DARKO TOMAŠ/CROPIX<br />
43
JEDNOSTAVNIJE<br />
BANKARSTVO<br />
Sada je pravo vrijeme da<br />
isprobate mobilnu<br />
aplikaciju PBZ digitalnog<br />
bankarstva. Do 31. 12.<br />
2021. iskoristite posebnu<br />
pogodnost za nove<br />
korisnike: prva tri mjeseca<br />
korištenja usluge bez<br />
naplate mjesečne članarine.<br />
PBZ & GLORIA PARTNERSTVO<br />
Kliknite sa<br />
svojom bankom<br />
Zakoračite u posve novu dimenziju bankarstva.<br />
Uz PBZ digitalno bankarstvo upravljajte svojim<br />
financijama na jednostavniji način, kada i odakle<br />
god poželite, koristeći mobilni telefon, tablet,<br />
računalo ili pametni sat. Mobilna aplikacija<br />
dostupna je za preuzimanje u App Storeu, Google<br />
Play trgovini i Huawei AppGallery.<br />
UGOVARANJE<br />
PROIZVODA ONLINE<br />
Uz inovativne funkcionalnosti PBZ<br />
digitalnog bankarstva bez potrebe za<br />
odlaskom u PBZ poslovnicu možete:<br />
• online ugovoriti novi proizvod ili<br />
uslugu<br />
• promijeniti uvjete pojedinih<br />
proizvoda ili usluga koje već koristite<br />
• digitalno potpisati dokumentaciju u<br />
aplikaciji uz napredni elektronički<br />
potpis #withSIGN.<br />
BRZI PRIKAZ STANJA<br />
Pogledajte detalje odabranog računa<br />
bez prijave u mobilnu aplikaciju na<br />
svojem mobilnom uređaju ili Apple<br />
pametnom satu.<br />
44
INOVATIVNE FUNKCIONALNOSTI<br />
Brojne inovativne funkcionalnosti i usluge dostupne su odmah i svagdje samo jednim klikom:<br />
1 2 3<br />
• #withCASH<br />
– podižite gotovinu bez<br />
kartice na PBZ bankomatima<br />
uz jednokratan kod koji se<br />
generira u mobilnoj<br />
aplikaciji<br />
• #withPAY<br />
– pošaljite novac u trenu<br />
kontaktima iz svojeg<br />
mobilnog uređaja koji su<br />
članovi #withPAY<br />
zajednice<br />
• #withSAVE<br />
– inovativan i interaktivan<br />
način štednje odvajanjem<br />
manjih iznosa tijekom<br />
dana na vašu štednju<br />
4<br />
• Apple Pay i Google Pay<br />
– plaćajte beskontaktno<br />
svojim iOS i Android<br />
mobilnim uređajima na<br />
prodajnim mjestima<br />
označenim simbolima za<br />
prihvat beskontaktnog<br />
plaćanja.*<br />
* Mobilni telefon treba<br />
podržavati NFC<br />
tehnologiju i imati<br />
operativni sustav iOS 8.1<br />
ili viši, odnosno Android<br />
5.0 Lollipop ili viši. Google<br />
Pay je zaštitni znak<br />
Google LLC.<br />
PONUDE NA DALJINU<br />
Personalizirane ponude nalaze se u<br />
pretincu aplikacije PBZ digitalnog<br />
bankarstva Moje ponude. Ako je<br />
klijent zadovoljan ponudom, prihvaća<br />
ponudu na daljinu uz potpisivanje<br />
dokumenta naprednim elektroničkim<br />
potpisom #withSIGN, koji je jednako<br />
vrijedan vlastoručnom, bez potrebe za<br />
odlaskom u PBZ poslovnicu.<br />
NOVE MOGUĆNOSTI<br />
PLAĆANJA<br />
• Instant brzo plaćanje - u manje od<br />
deset sekundi sredstva će biti<br />
doznačena primatelju na transakcijski<br />
račun u drugoj banci u Hrvatskoj koja<br />
sudjeluje u novouspostavljenom<br />
NKSInst platnom sustavu, neovisno<br />
radi li se o radnom ili neradnom danu<br />
• Pouzdani primatelji - plaćajte još<br />
brže bez autorizacije prijateljima, obitelji<br />
i ostalim primateljima čije račune<br />
označite kao pouzdane za plaćanje<br />
• Skeniraj i plati - plaćajte račune koji<br />
nemaju 2D bar kod slikanjem<br />
uplatnice ili učitajte PDF uplatnicu uz<br />
automatsko popunjavanje naloga za<br />
plaćanje, uz postojeću opciju plaćanja<br />
skeniranjem 2D bar koda na uplatnici<br />
• Brzi prijenosi - još jednostavnija<br />
plaćanja bez autorizacije između svojih<br />
računa i računa po kojima ste<br />
opunomoćeni.<br />
PERSONALIZACIJA<br />
Aplikacija PBZ mobilno bankarstvo<br />
ima unaprijeđeni moderni dizajn s<br />
grafičkim prikazima i mogućnosti<br />
personalizacije aplikacije. Korisnici<br />
mogu učitati profilnu sliku, dodati<br />
nadimak, prilagoditi svoje postavke i<br />
između brojnih dodatnih<br />
funkcionalnosti odabrati one koje<br />
odgovaraju upravo njima.<br />
INTERAKTIVNA<br />
KOMUNIKACIJA<br />
U aplikaciju se možete prijaviti i<br />
autorizirati transakcije otiskom prsta<br />
ili identifikacijom lica umjesto PIN-om<br />
(mobilni uređaj mora podržavati<br />
biometrijske metode). Tu je i<br />
#withKEY, mobilni token koji<br />
omogućuje autentifikaciju i<br />
autorizaciju transakcija učinjenih<br />
putem internetske aplikacije PBZ<br />
digitalnog bankarstva. #withKEY može<br />
se koristiti za pristup u sustav<br />
e-Građani i za potvrdu identiteta kod<br />
internetske kupnje (3-D Secure). Smart<br />
Login je mogućnost prijave u<br />
internetsku aplikaciju PBZ digitalnog<br />
bankarstva putem automatske<br />
obavijesti (push notifikacije).<br />
Korisnici mogu izraziti svoje<br />
zadovoljstvo, iznijeti mišljenje ili<br />
podijeliti ideju za unapređenje<br />
neposredno prilikom korištenja neke<br />
od funkcionalnosti unutar aplikacije te<br />
ocijeniti aplikaciju i dijeliti svoje<br />
zadovoljstvo s drugima.<br />
45
2.<br />
na listi članica<br />
uprave<br />
Ivana Ivančić,<br />
članica Uprave<br />
PPD-a za nabavu<br />
plina i plinsku<br />
infrastrukturu<br />
FOTOGRAFIJA: MARIJA GAŠPAROVIĆ ZA PPD<br />
FOTOGRAFIJA: NEJA MARKIČEVIĆ/CROPIX<br />
PPD & GLORIA PARTNERSTVO<br />
Najbolja poslovna godina<br />
Prvo plinarsko društvo je 2020. završilo s ukupnim prihodima od 9,7 milijardi<br />
kuna i dobiti od 274 milijuna kuna, a u pandemijskoj godini osnovana je i tvrtka<br />
ENNA Fruit, koja već posluje uspješno<br />
46
2.<br />
na listi članica<br />
uprave<br />
Antonija Glavaš,<br />
članica Uprave<br />
PPD-a za prodaju<br />
plina i koordinaciju<br />
međunarodnih<br />
timova<br />
15.<br />
na listi predsjednica<br />
uprave<br />
Sanja Burić,<br />
predsjednica<br />
Uprave ENNA Fruit<br />
FOTOGRAFIJA: MARIJA GAŠPAROVIĆ ZA PPD<br />
P<br />
rvo plinarsko društvo (PPD) ove godine obilježava 20<br />
godina poslovanja u Hrvatskoj, a razloga za slavlje se tijekom<br />
dva desetljeća nakupilo i više nego dovoljno. Tvrtka<br />
iz Vukovara uspješno posluje na europskim tržištima<br />
prirodnoga plina, od 2017. ima desetogodišnji ugovor o<br />
kupnji i prodaji plina s Gazpromom, svakodnevno trguje<br />
na šest europskih plinskih burzi, s INA-om je ušla u<br />
vlasništvo Petrokemije, a izazovnu pandemijsku godinu<br />
završila je rekordnim rezultatima. PPD je 2020. ukupno<br />
uprihodio 9,7 milijardi kuna, a ostvarena je dobit od 274<br />
milijuna kuna, što su Fina i Jutarnji list nagradili Zlatnom<br />
bilancom za najuspješnijeg poduzetnika prema lanjskom<br />
ukupnom prihodu. Zanimljivo je da su čak dvije trećine<br />
tog prihoda ostvarene na tržištu Europske unije.<br />
Antonija Glavaš, članica Uprave PPD-a za prodaju plina<br />
i koordinaciju međunarodnih timova, i Ivana Ivančić,<br />
članica Uprave PPD-a za nabavu plina i plinsku infrastrukturu,<br />
kažu da do ovakvih rezultata nisu došli slučajno,<br />
već su oni plod dugogodišnjeg rada i ulaganja.<br />
- Bojali smo se zatvaranja industrija i smanjenja potrošnje,<br />
ali plin je energent koji je, bez obzira na pandemiju,<br />
konzumiran. Prošla godina je bila iznimna po rekordno<br />
niskim cijenama plina zbog čega su se goleme količine<br />
plina spremale u skladišta. Ove se godine pak bilježe ►<br />
47
Cijela ENNA<br />
grupacija iznimno<br />
je posvećena<br />
humanitarnom radu<br />
i očuvanju okoliša,<br />
i to najviše kroz<br />
Zakladu ‘Novo sutra’<br />
FOTOGRAFIJA: NEJA MARKIČEVIĆ/CROPIX<br />
rekordno visoke cijene plina i zato je važno jako<br />
dobro pratiti zbivanja i reagirati brzo - govori<br />
Antonija Glavaš.<br />
- PPD već godinama gradi i jača svoju poziciju<br />
na europskom energetskom tržištu te smo<br />
prisutni na tržištima u regiji samostalno i kroz<br />
svoja povezana društva, kako na veleprodajnom<br />
tako i na maloprodajnom tržištu. Kao što<br />
je Antonija rekla, 2020. obilježile su povijesno<br />
niske cijene plina, ali je potražnja u regiji bila<br />
izuzetno visoka i mi smo znatno povećali obrtaj<br />
robe i 2020. godina nam je rekordna što se<br />
tiče prodanih količina plina, a to je posljedično<br />
rezultiralo rastom poslovnih prihoda. Rekla bih<br />
da nas je odluka o kontinuiranom ulaganju u<br />
znanje, zaposlenike i odnose s poslovnim partnerima<br />
dovela na poziciju na kojoj smo danas,<br />
a to je naša strateška odluka donesena prije više<br />
od deset godina. Kombinirajući znanja o logistici,<br />
financiranju, rizicima i usklađenosti te uz<br />
dugogodišnje iskustvo u upravljanju tokovima<br />
prirodnog plina, optimizaciji kapaciteta i skladištenju<br />
brzo i kvalitetno smo reagirali i iskoristili<br />
poslovne prilike u jednoj vrlo nespecifičnoj<br />
godini – smatra Ivana Ivančić.<br />
Članice Uprave tvrde da je njihova najveća<br />
prednost svakodnevno optimiranje i trgovanje<br />
na najlikvidnijim europskim burzama.<br />
Zanimljivo je da usluge koje su nekad plaćali<br />
partnerima sada na europskim tržištima rade<br />
sami i još ih k tome nude drugima ostvarujući<br />
dodatni prihod.<br />
U pandemijskoj godini PPD nije smanjivao<br />
plaće, dapače.<br />
- Povećavali smo plaće i zapošljavali nove<br />
radnike. U našem hrvatskom timu imamo 37<br />
kolega, a od toga njih 30 ima minimalno višu ili<br />
visoku stručnu spremu – otkriva Antonija.<br />
PPD je u vlasništvu grupacije Energia Naturalis<br />
(ENNA), a u 2020. godini dogodile su se neke<br />
značajne poslovne odluke za cijelu grupu. Prvo,<br />
sredinom ožujka prošle godine tvrtki HEP plin<br />
d.o.o. Osijek su prodali tvrtke PPD distribucija<br />
plina i PPD opskrba kućanstva. U tom trenutku<br />
PPD se sasvim orijentirao na veleprodaju.<br />
48
FOTOGRAFIJA: MARIJA GAŠPAROVIĆ ZA PPD<br />
Drugo, početkom svibnja je počela raditi<br />
tvrtka ENNA Fruit, s ciljem da postane vodeća<br />
kompanija za organizaciju proizvodnje, otkup,<br />
distribuciju i preradu svježeg voća i povrća na<br />
području Hrvatske i regije. Predsjednica uprave<br />
ENNA Fruit je Sanja Burić, s kojom smo porazgovarali<br />
o prvoj godini poslovanja.<br />
- Iza nas je zaista izazovna godina opskrbe<br />
<strong>hrvatskog</strong> maloprodajnog tržišta hranom, osobito<br />
svježim voćem i povrćem, u uvjetima pandemije.<br />
Ovaj ionako zahtjevan i izuzetno dinamičan<br />
posao preko noći nas je suočio s nizom<br />
novih izazova i rizika koji su značajno otežavali<br />
ispunjenje svakodnevnih zadatka u opskrbi<br />
naših kupaca. Početno potpuno zatvaranje pojedinih<br />
država, bez obzira na jedinstvenost tržišta<br />
Europske unije, otežani prelasci granica izazvani<br />
novim i dodatnim kontrolama ljudi i robe,<br />
prekidi u međunarodnim trgovačkim odnosima,<br />
usporavali su, ili čak potpuno onemogućavali,<br />
međunarodnu, ali i intratrgovinu, zbog čega je<br />
posebno trpjela trgovina svježom robom - osobito<br />
voćem i povrćem s obzirom na osjetljivost<br />
i ograničeni rok trajanja - opisuje Sanja Burić.<br />
No podizanjem standarda i kvalitete usluge<br />
uspjeli su zadobiti povjerenje kupaca i dobavljača<br />
te ostvariti 380 milijuna kuna prihoda u samo<br />
osam mjeseci poslovanja.<br />
- ENNA fruit zapošljava 450 radnika u<br />
redovnom radnom odnosu, a na vrhuncu sezone<br />
imamo oko 600 djelatnika i isporučujemo i<br />
Odluka o kontinuiranom ulaganju u<br />
znanje, zaposlenike i odnose s poslovnim<br />
partnerima dovela nas je na poziciju na<br />
kojoj smo danas, a to je naša strateška<br />
odluka donesena prije više od deset godina<br />
do 30 kamiona svježeg voća i povrća dnevno.<br />
Raditi u uvjetima pandemije i svih posljedičnih<br />
neizvjesnosti u našoj prvoj godini poslovanja,<br />
uz vrlo ambiciozne planove koje smo si zacrtali,<br />
nije bilo nimalo lako. Zato sam neopisivo<br />
ponosna što smo uspjeli motivirati naše ljude<br />
do zavidne razine. S obzirom na rast koji<br />
ostvarujemo, zaposlili smo znatan broj novih<br />
djelatnika i poboljšali uvjete rada. Kao uprava<br />
imamo vrlo otvorenu komunikaciju s našim<br />
djelatnicima te smo im uvijek na raspolaganju.<br />
Neopisiva pozitivna energija vlada u našem<br />
timu, i to me iznimno veseli. Naš dobar rezultat<br />
je preslika predanosti, odgovornosti, uvažavanja<br />
i timskog rada svih naših zaposlenika<br />
- zaključuje predsjednica Uprave ENNA Fruit.<br />
Čak 80 posto prihoda je ostvareno u Hrvatskoj,<br />
no u cilju im je ojačati poziciju i u regiji, prije<br />
svega Sloveniji, Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Češkoj,<br />
Italiji, Austriji. Prema ostvarenim prihodima 75<br />
posto proizlazi iz prodaje svježeg voća i povrća<br />
i 25 posto iz prodaje prerađenog voća i povrća.<br />
Cijela ENNA grupacija iznimno je posvećena<br />
humanitarnom radu i očuvanju okoliša, i to najviše<br />
kroz Zakladu “Novo sutra”. Najbolje se to<br />
vidi u programu obilježavanja 20 godina PPD-a:<br />
prvo su podržali VukovART, pa organizirali eko<br />
natječaj za djecu “Štedi, štedi jer energija puno<br />
vrijedi”, stipendirat će 53 djece s područja Siska,<br />
Gline i Petrinje, a 18. rujna će u Petrinji imati<br />
veliko sportsko, zabavno i edukativno događanje<br />
pod nazivom “Puni energije za novo sutra”. ■<br />
49
NIKOLINA SILOV KONJEVODA, GENERALNA DIREKTORICA<br />
TVRTKE P&G ZA HRVATSKU I SLOVENIJU<br />
Prilika za napredak u<br />
prijateljskom ozračju<br />
Mladim roditeljima P&G nudi uvjete rada iz<br />
snova: fleksibilne oblike rada, pune plaće u slučaju<br />
bolovanja i potpore za novorođeno dijete, a cilj je<br />
izgradnja i održavanje organizacijske kulture u<br />
kojoj se svatko osjeća prepoznato i cijenjeno<br />
Multinacionalna tvrtka Procter & Gamble godinama je<br />
poznata kao jedan od najpoželjnijih poslodavaca u<br />
Hrvatskoj, a posebnu pažnju posvećuje majkama. O tome<br />
kako takav pristup funkcionira u praksi te zašto su im u<br />
fokusu društveno angažirane akcije i održivost, razgovarali<br />
smo s Nikolinom Silov Konjevoda, generalnom<br />
direktoricom Procter & Gamble za Hrvatsku i Sloveniju.<br />
P&G je tvrtka poznata po poslovnom pristupu utemeljenom<br />
na izgradnji kompanije iznutra te omogućavanju kvalitetnog<br />
balansa privatnog i poslovnog života zaposlenika. Možete li to<br />
pojasniti na vlastitom primjeru?<br />
- U mom slučaju, pridružila sam se P&G-u kao regionalni voditelj prodaje<br />
te sam s vremenom postala voditelj tima i kategorije. Dobila sam priliku<br />
nastaviti karijeru u Švicarskoj na rukovodećim pozicijama koje su pokrivale<br />
tržišta Europe, Bliskog istoka i Afrike, a potom u Mađarskoj s fokusom<br />
na tržišta Mađarske, Slovenije i Hrvatske. Uvijek sam imala potporu<br />
kompanije u smislu razvoja karijere, a prilikom planiranja novih zaduženja<br />
s rukovodećima sam razgovarala o tome kako uskladiti svoje karijerne<br />
ciljeve s privatnim planovima. Kad smo razgovarali o mom povratku na<br />
posao nakon prvog porodiljnog, i kad mi selidba s malim djetetom nije bila<br />
opcija, pronašli smo način da radim iz Hrvatske na poziciji koja je i dalje<br />
imala dovoljno prostora za profesionalni rast i razvoj. Danas sam sretna<br />
mama dvoje djece koja radi posao svojih snova.<br />
‘Do 2030. sva će se<br />
ambalaža naših<br />
proizvoda moći<br />
reciklirati ili<br />
ponovno<br />
upotrijebiti, smanjit<br />
ćemo količinu nove<br />
plastike<br />
korištenjem<br />
sirovina dobivenih<br />
recikliranjem, a sva<br />
energija koju će<br />
koristiti naši pogoni<br />
dolazit će iz<br />
obnovljivih izvora’<br />
plastike korištenjem sirovina dobivenih recikliranjem,<br />
a sva energija koju će koristiti naši pogoni<br />
dolazit će iz obnovljivih izvora. Kao dio tih<br />
nastojanja, već danas sva naša postrojenja u svijetu<br />
imaju status ‘Bez otpada na odlagalištima’,<br />
što znači da se nikakav proizvodni otpad ne šalje<br />
na odlagališta, već se reciklira ili koristi za proizvodnju<br />
energije. Ne radimo samo na proizvodima<br />
s naglaskom na održivost već vodimo računa<br />
o tome da životni ciklus proizvoda ostavlja najmanji<br />
mogući trag u okolišu.<br />
Kao društveno odgovorna kompanija, P&G<br />
je na brojne načine uključen u borbu protiv<br />
koronavirusa i brigu o ranjivim skupinama<br />
u društvu. Koje su vam akcije u fokusu u<br />
posljednje vrijeme?<br />
- U ovo izazovno vrijeme pandemije zdravlje i<br />
sigurnost naših zaposlenika bili su nam na prvom<br />
mjestu pa smo promijenili način rada tako da smo<br />
preusmjerili veći dio zadataka i obaveza u rad od<br />
kuće. Također smo osjećali odgovornost za zajednice<br />
u kojima radimo i živimo te osigurali proizvode<br />
za najugroženije članove zajednice, oboljele<br />
od covida i medicinsko osoblje koje je iznijelo<br />
teret pandemije u suradnji s Crvenim križem. U<br />
slučaju prirodnih katastrofa uvijek nastojimo<br />
pomoći, poput nedavnog potresa u Sisku i Petrinji,<br />
gdje smo otvorili privremene praonice rublja. U<br />
suradnji s UNICEF-om, Pampers - robna marka<br />
kojoj mame i tate vjeruju već godinama - oprema<br />
odjele intenzivne neonatologije diljem Hrvatske.<br />
Velika nam je čast živjeti i raditi u Hrvatskoj te<br />
želimo kao tvrtka i njene robne marke biti “<strong>snaga</strong><br />
dobra”, čineći svaki dan barem malo boljim. ■<br />
Na koji način pružate priliku ženama, posebice majkama,<br />
da razviju karijeru i napreduju?<br />
- U kompaniji vjerujemo u jednakost po svim osnovama. Ove smo godine<br />
prošli kroz Mamforce certifikaciju kojom smo potvrdili da smo dobro mjesto<br />
za razvoj karijere, kako za majke, tako i za očeve. Većina naših zaposlenika je<br />
u dobi 25 - 40 godina, što znači da imamo velik broj mladih roditelja. Nudimo<br />
fleksibilne oblike rada, pune plaće u slučaju bolovanja, potpore za novorođeno<br />
dijete i slično. A to se ne odnosi samo na žene. Naime, 2019. smo uveli i<br />
rodiljni dopust za očeve u trajanju od dva mjeseca s punom plaćom.<br />
Jedan od fokusa tvrtke su inovativni proizvodi sa sve većim<br />
naglaskom na održivosti. Zbog čega vjerujete da je to ispravan put?<br />
- Prema našem mišljenju to je jedini put. Kao globalna kompanija imamo<br />
velik utjecaj na živote svojih potrošača, kao i odgovornost za zajednice u kojima<br />
djelujemo. U 2018. predstavili smo program “Ambition 2030”, dokument<br />
koji opisuje kako planiramo pridonijeti zaštiti i poboljšanju stanja okoliša. Cilj<br />
nam je ne samo smanjiti vlastiti utjecaj na prirodu već i pomoći potrošačima u<br />
donošenju odgovornih odluka. Primjerice, do 2030. sva će se ambalaža naših<br />
proizvoda moći reciklirati ili ponovno upotrijebiti, smanjit ćemo količinu nove<br />
50
Muškarci i<br />
žene mogu biti<br />
jednako dobri<br />
lideri, bitno je<br />
samo i jednima i<br />
drugima pružiti<br />
jednaku priliku<br />
FOTOGRAFIJA: VEDRAN PETEH/CROPIX<br />
52
TATJANA ANTOLIĆ JASNIĆ, ČLANICA UPRAVE ZAGREBAČKE BANKE<br />
Stvaranje najboljeg<br />
okružja za rad<br />
Nova članica Uprave Zagrebačke banke ističe da njezina tvrtka kroz niz inicijativa i projekata<br />
nastoji pomoći zaposlenicima da uspostave što bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog<br />
života, a jedan od aktualnih primjera je uvođenje slobodnog dana za početak škole i vrtića<br />
O<br />
Posljednjih 12<br />
godina Tatjana<br />
Antolić Janić<br />
provela je na<br />
raznim<br />
specijalističkim i<br />
voditeljskim<br />
funkcijama u<br />
području<br />
upravljanja rizicima<br />
u UniCredit Bank<br />
Austria u Beču te u<br />
Milanu i Budimpešti<br />
d svibnja ove godine nova članica Uprave Zagrebačke banke<br />
je Tatjana Antolić Jasnić. Diplomirala je i magistrirala financije<br />
i bankarstvo na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u<br />
Zagrebu, a bankarsku karijeru započela je u Zabi još 2001., i<br />
sve do danas ostala vjerna Grupi UniCredit, koja joj je omogućila<br />
stjecanje bogatog međunarodnog iskustva.<br />
- Posljednjih 12 godina provela sam na raznim specijalističkim<br />
i voditeljskim funkcijama u području upravljanja<br />
rizicima u UniCredit Bank Austria u Beču, UniCreditu u<br />
Milanu te UniCreditu u Budimpešti. Od sredine ove godine<br />
članica sam Uprave Zagrebačke banke zadužena za upravljanje<br />
i kontrolu rizika. Iako sam često boravila u Hrvatskoj i u<br />
proteklim godinama, povratak doma mi je omogućio da puno<br />
više slobodnog vremena provodim s obitelji i prijateljima, što<br />
su dragocjeni trenuci koje posebno cijenim. Sretna sam i što<br />
mi je suprug svih ovih godina bio velika podrška i podržavao<br />
me u ostvarenju mojih planova.<br />
U slobodno vrijeme Tatjana Antolić Jasnić voli boraviti u<br />
prirodi sa psima, ima i mali vrt i vinograd pokraj Zagreba, što<br />
je posebno opušta, te voli čitati, osobito autobiografije. Već<br />
ima toliko upravljačkog iskustva da bi o tome mogla napisati<br />
knjigu. Smatra da dobar poslovni lider svoj tim stavlja na<br />
prvo mjesto i brine se za razvoj i rast članova tima, jer što je<br />
tim bolji, bolja je i pozicija lidera.<br />
- Lider mora biti hrabar i uz to strastven prema poslu koji<br />
obavlja, mora kontinuirano raditi na sebi i težiti stjecanju<br />
novih znanja. Uz hrabrost, strast i cjeloživotno učenje, dobar<br />
lider ima integritet i svojim primjerom postavlja i ističe vrijednosti<br />
koje su važne, potiče kreativnost i inovativnost svojeg<br />
tima, vjeruje mu, te ima sposobnost donošenja pravih<br />
odluka u pravo vrijeme.<br />
Važna je i jasna komunikacija - ako timu ne možete jasno<br />
prenijeti svoju viziju i cilj, bit će veoma teško postići željene<br />
rezultate.<br />
Ne kaže se uzalud da se velike odluke nikada ne bi trebale<br />
donositi bez sudjelovanja žena, a to načelo zorno potvrđuju i<br />
poslovni rezultati kompanija koje ga primjenjuju.<br />
- Prednost žena su izražene socijalne vještine - ističe<br />
Tatjana Antolić Jasnić. - Dobar dio žena unosi balans između<br />
emocija i razuma, ne reagiraju impulzivno, pomno promišljaju<br />
o svim detaljima i potencijalnim rizicima poslovnih<br />
odluka, traže činjenice i dokaze, orijentirane su na kolektiv<br />
i osjetljive su na nepravdu. Također, dokazano su vješte u<br />
multitaskingu, prioritizaciji i jasnom definiranju ciljeva, što u<br />
konačnici omogućava veću učinkovitost i zadovoljstvo timova,<br />
a time i klijenata. No svakako mislim da i žene i muškarci<br />
mogu biti jednako dobri lideri, bitno je samo i jednima i drugima<br />
pružiti jednaku priliku.<br />
Zaba kroz niz inicijativa i projekata nastoji pomoći zaposlenicima<br />
da uspostave što bolju ravnotežu između poslovnog<br />
i privatnog života.<br />
- Važno nam je kako se naši zaposlenici osjećaju na radnom<br />
mjestu i svakodnevno ulažemo napore kako bismo stvorili<br />
najbolje okružje za rad - kaže gospođa Antolić Jasnić. - Jedan<br />
od aktualnih primjera je slobodan dan za početak nove vrtićke<br />
i školske godine. Već nekoliko godina kolegicama i kolegama<br />
omogućujemo da prvi dan u vrtiću ili u prvom razredu<br />
osnovne škole provedu zajedno sa svojom djecom kako bi<br />
taj nezaboravan događaj doživjeli što opuštenije. To je samo<br />
jedna od inicijativa koje zaposlenici izuzetno cijene, a vesele<br />
se i programu za mame i tate, slobodnom danu za rođendan,<br />
događanjima za djecu, slobodnom danu i financijskoj potpori<br />
za značajne događaje u životu. Tu je i mogućnost fleksibilnog<br />
radnog vremena kao i rad u nepunom radnom vremenu.<br />
Među ostalim, Zagrebačka banka pokrenula je i hvalevrijedan<br />
program brige o mentalnom zdravlju svojih zaposlenika,<br />
a itekako su angažirani i na dobrobiti šire društvene zajednice.<br />
- Kako nam je 2020., i zbog potresa i zbog korone, svima<br />
bila iznimno zahtjevna, pokrenuli smo projekt “Mind<br />
matters” s namjerom da istaknemo važnost brige za mentalno<br />
zdravlje. Akcija je imala sjajan odjek među našim kolegama,<br />
koji od samog početka zdušno sudjeluju u njoj.<br />
Prije točno godinu dana krenuo je i naš projekt #prviput<br />
kako bismo pomogli i potaknuli pozitivne promjene u društvu.<br />
Pandemija bolesti COVID-19 imala je veliki utjecaj na mikro<br />
i male poduzetnike, koji su stup <strong>hrvatskog</strong> gospodarstva. Tim<br />
projektom pružamo podršku mikro i malim poduzetnicima<br />
u turizmu, istodobno stvarajući najveću online platformu za<br />
promociju neotkrivenih bisera i unikatnih doživljaja Hrvatske.<br />
No ponosna sam što je naša banka bila i među prvim kompanijama<br />
koje su donirale sredstva kako bi pomogle u podmirenju<br />
medicinskih troškova, nabavi medicinske opreme i<br />
sanaciji štete nastale uslijed potresa u Zagrebu. U suradnji s<br />
Hrvatskim Crvenim križem te uz podršku naših zaposlenika<br />
i Zaklade UniCredit, osigurali smo pomoć za obitelji slabijeg<br />
socijalno-ekonomskog statusa. Zaba je brzo reagirala i donirala<br />
sredstva Hrvatskom crvenom križu i nakon razornog potresa<br />
u Sisačko-moslavačkoj županiji. Već godinama zaposlenici<br />
Zagrebačke banke također sudjeluju u Programu zajedničkog<br />
doniranja Zaklade UniCredit, kroz koju podržavaju različite<br />
hrvatske udruge. Veseli me rad u instituciji koja je dio rješenja<br />
i aktivni pokretač promjena u društvu.<br />
■<br />
53
FOTOGRAFIJA: CROPIX<br />
U veljači ju je<br />
Nadzorni odbor<br />
jednoglasno<br />
izabrao za novu<br />
predsjednicu<br />
Uprave<br />
Podravke d.d.<br />
54
MARTINA DALIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE PODRAVKE<br />
Uspjeh na duge pruge<br />
Nakon niza muškaraca na čelu jedne od najdugovječnijih hrvatskih tvrtki nekadašnja<br />
potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta koprivničkog<br />
diva planira izvesti na zahtjevnija zapadnoeuropska tržišta<br />
M<br />
Martina Dalić među<br />
svoje strasti ubraja i<br />
trčanje na duge<br />
pruge. Osim što se<br />
time bavi<br />
rekreativno, kad<br />
uhvati vremena,<br />
odlazi i na<br />
natjecanja te je tako<br />
proljetos u Osijeku<br />
na prvenstvu<br />
Hrvatske bila 4. u<br />
kategoriji žena<br />
iznad 50 godina<br />
artina Dalić žena je koja se u svojoj dugoj i raznovrsnoj karijeri<br />
uvijek hvatala izazova koje bi neki drugi vrlo rado zaobišli.<br />
Prvi ozbiljniji posao bio joj je onaj pomoćnice ministra<br />
financija Bože Prke, a potom i Borislava Škegre, kada je<br />
vodila odjel za makroekonomske analize i prognoze. Isprva<br />
se činilo da smo u Ministarstvu financija dobili vrsnu makroekonomisticu<br />
sa znanstvenim ambicijama, ali vrlo brzo ubacili<br />
su je u žrvanj dnevne politike koja nema baš nikakve veze<br />
s makroekonomskim projekcijama. U to vrijeme Škegro je<br />
uvodio PDV, a zemlju su tresle priče o podivljalim cijenama.<br />
Novinari su prikupljali dokaze iz dućana i dućančića od<br />
Osijeka do Dubrovnika o “strašnim poskupljenjima”. Kako<br />
su tada sjećanja na hiperinflaciju bila još svježa, to je postalo<br />
vrlo osjetljivo političko pitanje. I eto odjednom mlade<br />
makroekonomistice u ulozi šefice Povjerenstva za potporu<br />
potrošača - “izmišljenog” tijela koje je Ministarstvu financija<br />
služilo kao zaštitni kišobran od rafalne paljbe medija. Iz<br />
današnje perspektive to se čini čak pomalo smiješnim, ali u<br />
tim vremenima to je bio požar nezadovoljstva koji je netko<br />
morao gasiti. Poslije se pokazalo da je to obrazac što će se<br />
u profesionalnom životu Martine Dalić ponavljati. Uskočila<br />
je, primjerice, u ulogu ministrice financija u vladi Jadranke<br />
Kosor nakon smjene Ivana Šukera. U vrijeme rasapa<br />
Sanaderova HDZ-a uzeti ulogu osobe koja treba stabilizirati<br />
javne financije te gurnuti korupcijom oktroiranu zemlju prema<br />
reformama, također nije posao kojeg bi se hvatao netko<br />
tko si se ne želi priuštiti višak stresa. Najveći pak i najpoznatiji<br />
politički, pravni, ekonomski i poslovni izazov kojeg se prihvatila<br />
Martina Dalić sasvim sigurno je spašavanje Agrokora.<br />
Sama činjenica da je vlada Andreja Plenkovića za potpredsjednicu<br />
i ministricu gospodarstva imala Martinu Dalić poprilična<br />
je sreća za Hrvatsku. Prvo, kao ekonomistica i žena s<br />
iskustvom iz privatnog <strong>biznisa</strong> (bila je predsjednica uprave<br />
Partner banke) mogla je na vrijeme prepoznati znakove urušavanja<br />
najvećeg poslovnog imperija u zemlji. Oni upućeni<br />
vrlo dobro znaju da je puno prije donošenja lex Agrokora<br />
Martina Dalić pomno pratila što se zbiva s kompanijama Ivice<br />
Todorića te je razumjela u kakav nacionalni problem može<br />
prerasti mreža poslovnih odnosa dobavljača, banaka i leasing<br />
kuća s Agrokorom. Zemlji je prijetio krah likvidnosti zbog<br />
golemog tereta dugova, a potpredsjednica vlade poduzela je<br />
neobično brzu i hrabru akciju uvođenja privremene uprave u<br />
Agrokor. S obzirom na to da su u cijeloj priči bili ključni veliki<br />
strani investitori, Hrvatska je imala i sreću da je najvažnije<br />
razgovore vodila upravo Martina Dalić, stručnjakinja s jako<br />
dugim iskustvom u međunarodnim pregovorima i krupnim<br />
financijskim pitanjima. Bila je, naime, u razdoblju od 2005.<br />
do 2012. članica Pregovaračkog tima za pristupanje EU. Iako<br />
je Agrokor tijekom privremene uprave spašen od bankrota,<br />
čime je spašen ne samo veliki broj radnih mjesta u tvrtki,<br />
nego vjerojatno podjednak broj i kod dobavljača, Martina<br />
Dalić morala je otići iz Vlade RH zbog afere hotmail, u kojoj<br />
je kao krimen prikazivana njezina komunikacija s konzultantima<br />
koji su dobili isplative poslove analiza i savjetovanja u<br />
Agrokoru. Pod pritiskom dijela medija, neki od važnih ljudi<br />
HDZ-a javno su okrenuli leđa Martini Dalić te je ona ostavkom<br />
spašavala rejting HDZ-a uz to što je organizirala spašavanje<br />
Agrokora.<br />
HDZ, politička ljubav Martine Dalić, sasvim sigurno nije<br />
laka sredina za pametne žene koje vole jasno reći što misle.<br />
Pogotovo je to bila teško okružje za žene poput Martine Dalić<br />
u vremenu Tomislava Karamarka. S obzirom na ekipu koju je<br />
oko sebe okupio tadašnji predsjednik HDZ-a iznenadno javno<br />
pismo Martine Dalić u kojem je u osnovi poručila da napušta<br />
stranku jer je toliko neambiciozna i politikantska da neće<br />
riješiti nijedan ozbiljni hrvatski problem, nije bilo veliko iznenađenje.<br />
Kako su u tom trenutku Tomislav Karamarko i njegovo<br />
muško društvo izgledali kao realna dugoročna politička<br />
opcija, činilo se da je pismo Martine Dalić osobno bilo veoma<br />
teška odluka, možda čak poput rastave braka. Ženi za koju je<br />
poznato da je gorljivi patriot sigurno nije bilo jednostavno reći<br />
“zbogom” sigurnom poslu u ministarstvu ili nekoj državnoj<br />
instituciji. Ali ona se nije vodila egzistencijalnim motivima.<br />
Primjerice, savjetničko mjesto u MMF-u višestruko je bolje<br />
plaćeno od nekog u domaćoj instituciji, ali ga je ona napustila<br />
kad je ušla u vladu Andreja Plenkovića. To je bio potez osobe<br />
koja je stavila javne interese ispred svojih karijernih.<br />
Najnoviji od niza izazova Martine Dalić - Podravka - nipošto<br />
nije jednostavan. Cilj uprave koju vodi je izvesti koprivničkog<br />
diva na zahtjevnija zapadnoeuropska tržišta. To do<br />
sada nije uspjelo niti jednom njezinom muškom prethodniku.<br />
Zanimljivo je da je Martina Dalić među svoje strasti ubraja<br />
i trčanje na duge pruge. Osim što se time bavi rekreativno,<br />
kad uhvati vremena, odlazi i na natjecanja te je tako proljetos<br />
u Osijeku na prvenstvu Hrvatske bila 4. u kategoriji žena iznad<br />
50 godina. Upravo se priprema za maraton u Zagrebu. ■<br />
55
FOTOGRAFIJA: PIXSELL<br />
ANTONIJA JOZIĆ, POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANICA<br />
Europski novac za<br />
razvoj Slavonije<br />
Veliki uspjeh prve žene na čelu požeško-slavonske<br />
županije je dogovaranje europskog ITU mehanizma<br />
za grad Požegu, a u tome joj je pomoglo iskustvo u<br />
povlačenju novca iz EU fondova stečeno tijekom njezina<br />
dva gradonačelnička mandata u Pleternici<br />
Nakon dva gradonačelnička mandata u Pleternici<br />
diplomirana ekonomistica Antonija Jozić u svibnju je<br />
postala prva žena na čelu Požeško-slavonske županije.<br />
Uvjerljivu pobjedu za svoju stranku HDZ odnijela<br />
je u prvom krugu s 58,12 posto glasova, a prvo veliko<br />
obećanje dano biračima već je ispunila - dogovorila<br />
je s ministricom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije<br />
Natašom Tramišak da gradu Požegi omogući europski ITU (integrirana<br />
teritorijalna ulaganja) mehanizam. Riječ je o mehanizmu koji<br />
Osim što je županica,<br />
Antonija Jozić je i<br />
vlasnica obiteljske<br />
tvrtke Postea, koja se<br />
bavi proizvodnjom<br />
drvenih nožica za<br />
namještaj za vodeće<br />
hrvatske i europske<br />
proizvođače<br />
omogućuje integriranje sredstava iz različitih<br />
EU fondova i operativnih programa te ulaganje<br />
tih sredstava u aktivnosti kojima će se ojačati<br />
uloga gradova kao pokretača gospodarskog<br />
razvoja. Kako je Antonija Jozić objasnila - to<br />
za njih znači novac iz Europske unije za projekte<br />
i programe s ciljem razvoja gospodarstva<br />
i infrastrukture.<br />
Požeško-slavonska županica ima, naime,<br />
veliko iskustvo u povlačenju novca iz EU<br />
fondova. Tijekom njezina dva gradonačelnička<br />
mandata u Pleternici - prvi put je izabrana<br />
2013., a drugi 2017. - taj se slavonski gradić u<br />
povlačenju europskog novca plasirao na visoko<br />
sedmo mjesto u Hrvatskoj. Zahvaljujući<br />
tome Pleterničani su dobili novu tržnicu vrijednu<br />
devet milijuna kuna, otvorena je multimedijalna<br />
dvorana s 235 sjedećih mjesta, a<br />
počela je i realizacija Muzeja bećarca. Nema<br />
sumnje da će joj to iskustvo itekako koristiti na<br />
aktualnoj poziciji.<br />
Osim što je županica, Antonija Jozić je i vlasnica<br />
obiteljske tvrtke Postea, koja se bavi proizvodnjom<br />
drvenih nožica za namještaj, profiliranih<br />
lajsni, ručki, ukrasnih tipli i konstrukcijskih<br />
dijelova za vodeće hrvatske i europske<br />
proizvođače namještaja.<br />
■<br />
56
DR. SC. DANIJELA DOLENEC, DOGRADONAČELNICA ZAGREBA<br />
Poticanje najboljih ljudi<br />
u izgradnji boljeg grada<br />
Prioriteti nove dogradonačelnice su preustroj funkcioniranja Gradske uprave kako bi<br />
postala transparentnija i učinkovitija, jačanje i razvijanje partnerskog upravljanja zajedno<br />
s građanima te osnaživanje Zagreba kao sveučilišnog i inovacijskog centra<br />
FOTOGRAFIJA: GORAN MEHKEK/CROPIX<br />
Danijela Dolenec<br />
ušla je u politiku<br />
2017. kao<br />
kandidatkinja<br />
inicijative Zagreb je<br />
naš! i jedna je od<br />
utemeljitelja<br />
platforme<br />
Možemo!, a kad je<br />
preuzela dužnost<br />
dogradonačelnice,<br />
stavila je ‘na pauzu’<br />
znanstvenu i<br />
sveučilišnu karijeru<br />
na Fakultetu<br />
političkih znanosti<br />
Uspješnu znanstvenu i sveučilišnu karijeru<br />
na zagrebačkom Fakultetu političkih<br />
znanosti, gdje je bila izvanredna profesorica,<br />
dr. sc. Danijela Dolenec je prije<br />
tri mjeseca zamijenila radom u Gradskoj<br />
upravi hrvatske metropole. Za zamjenicu<br />
gradonačelnika Tomislava Tomaševića izabrana je<br />
na neposrednim izborima kao kandidatkinja koalicije<br />
Možemo! - Zagreb je naš! - Nova ljevica - Zelena alternativa<br />
- OraH - Za grad.<br />
Dugogodišnja aktivistica posvećena borbi za društvenu<br />
jednakost, jačanje demokracije i ekološku održivost,<br />
koja je 2017. ušla u politiku kao kandidatkinja inicijative<br />
Zagreb je naš!, jedna je od utemeljitelja platforme<br />
Možemo! Kad je preuzela dužnost dogradonačelnice, stavila<br />
je znanstvenu karijeru “na pauzu” kako bi se mogla u<br />
potpunosti posvetiti rješavanju gradskih problema. Kako<br />
je tada najavila, fokus njezinog rada je preustroj funkcioniranja<br />
gradske uprave, jačanje i razvijanje partnerskog<br />
upravljanja zajedno s građanima te osnaživanje Zagreba<br />
kao sveučilišnog i inovacijskog centra. Cilj joj je svojim<br />
znanjem o javnim politikama i upravljanju javnim sektorom<br />
pridonijeti korjenitim promjenama u Zagrebu, gradu<br />
koji raspolaže najvećim proračunom u zemlji, teškim 14<br />
milijardi kuna.<br />
Za to se i školovala: nakon završenog studija komparativne<br />
književnosti i anglistike na Filozofskom fakultetu<br />
u Zagrebu, 2005. je magistrirala javne politike i administraciju<br />
na London School of Economics. Sedam godina<br />
poslije doktorirala je političke znanosti na ETH Zürich, a<br />
dodatno se usavršavala kao Fulbrightova stipendistica na<br />
Harvardu te na Oxfordu. Dobitnica je nagrade za znanost<br />
Republike Hrvatske te autorica više od 25 znanstvenih<br />
radova, uglavnom objavljenih u inozemstvu.<br />
U zagrebačkoj Gradskoj upravi radi 3200 ljudi, a jedan<br />
od prioriteta nove dogradonačelnice je uspostavljanje<br />
novog ustroja kako bi njezin rad postao transparentniji i<br />
učinkovitiji. Cilj joj je stvaranje Gradske uprave u kojoj<br />
će se poštovati zakoni i procedure te neće biti mogućnosti<br />
zlouporabe moći.<br />
Dio preduvjeta za ostvarenje tih ideja postignut je<br />
već ovog ljeta: Gradska skupština je prihvatila preustroj<br />
Gradske uprave pa je broj gradskih ureda smanjen s 27<br />
na 16, a izabrani su i novi članovi Uprave Zagrebačkog<br />
holdinga.<br />
Imperativ Danijele Dolenec je u potpunosti raskrstiti<br />
s dosadašnjim načinom nekompetentnog, nestručnog i<br />
neregularnog kadroviranja te potaknuti najbolje ljude da<br />
im se pridruže u gradnji boljeg grada i društva. ■<br />
57
DINERS CLUB & GLORIA PARTNERSTVO<br />
Pametniji način<br />
plaćanja sa zlatnim<br />
povlasticama!<br />
Ako tražite pametnu karticu s kojom ćete uživati u<br />
putovanjima, slobodnom vremenu, kupnji i pritom<br />
se osjećati sigurno, vrijeme je da upoznate<br />
jedinstvenu i posebnu Diners Club Gold karticu. Uz<br />
nju će vam se život doista pozlatiti.<br />
Ova zlatna kartica pruža sve pogodnosti plaćanja<br />
Diners Cluba, nagrađuje vaše kupnje u D Club<br />
nagradnom programu (na jednokratne kupnje u<br />
Hrvatskoj i inozemstvu ostvarujete 0,5% nagradnih<br />
kuna te na obročnu kupnju u Hrvatskoj 1% nagradnih kuna), donosi<br />
vam fenomenalne popuste uz D-POGODNOSTI i na D-UTORAK, a uz<br />
nju možete aktivirati i usluge ASIST+ za pomoć na cesti i u kući te<br />
koristiti usluge Airport Loungeva u više od<br />
1000 salona smještenih u zračnim lukama<br />
širom svijeta – potpuno besplatno za prvu<br />
godinu korištenja kartice.<br />
Na Diners Club Gold karticu posebno se<br />
možete osloniti na putovanju jer vam donosi<br />
jedinstven osjećaj sigurnosti uz policu putnog<br />
zdravstvenog osiguranja u inozemstvu i policu<br />
osiguranja od nesretnog slučaja. Sve je<br />
pokriveno. A ni članovi vaše obitelji neće biti<br />
zakinuti jer jedan korisnik može koristiti<br />
dodatnu Diners Club Gold karticu besplatno<br />
za cijelo vrijeme korištenja osnovne kartice, a<br />
na raspolaganju vam je i zaseban broj telefona<br />
01 4929 444.<br />
Najbolje od svega, zatražite li svoju Diners<br />
Club Gold karticu do 31.12.2021. bit ćete<br />
oslobođeni plaćanja članarine u prvoj godini<br />
korištenja.<br />
Kliknite na www.diners.hr i u samo par koraka,<br />
100% digitalno, zatražite svoju zlatnu karticu i<br />
uživajte u svim pogodnostima pametnijeg<br />
načina plaćanja.<br />
DINERS CLUB. PAMETNIJI NAČIN PLAĆANJA.<br />
58
RENATA MATUSINOVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORICA<br />
KATEGORIJE HRANE I ČLANICA UPRAVLJAČKOG TIMA<br />
NESTLÉ ZA TRŽIŠTE JUGOISTOČNE EUROPE<br />
Ključ uspjeha tima je u<br />
poštovanju različitosti<br />
Za zapošljavanje, prema riječima Renate Matusinović,<br />
nisu bitni spol i kvota, već stručnost, ekspertiza i vještine<br />
vođenja tima uz još snažniji naglasak na solidarnosti<br />
Renata Matusinović je danas izvršna direktorica kategorije<br />
hrane za kulinarske brendove Maggi, Thomy, C, Buitoni<br />
i Garden Gourmet za Nestlé tržište Jugoistočne Europe.<br />
Više od deset godina članica je Nestlé upravljačkog<br />
tima. Ova rođena Vrgorčanka s diplomom Ekonomskog<br />
fakulteta u Zagrebu sedamnaest godina zaposlena je u<br />
Nestléu, nekoliko posljednjih godina živi i radi u Beogradu. Prije dolaska<br />
na sadašnju funkciju Renata Matusinović je unutar svoje iznimno bogate<br />
karijere u najvećoj svjetskoj prehrambenoj kompaniji Nestlé obnašala<br />
niz vodećih funkcija u kategorijama kave i pića te hrane. Dala je izniman<br />
doprinos pozicioniranju robne marke Nescafé, danas vodećeg brenda u<br />
kategoriji instant-kave, na tržištima regije. Karijeru je gradila i u Nestlé<br />
Češka i Slovačka na poziciji izvršne direktorice kategorije napitaka.<br />
Matusinović smatra da za zapošljavanje nisu bitni spol i kvota, već su<br />
bitni stručnost, ekspertiza i vještine vođenja tima uz još snažniji naglasak<br />
na solidarnosti, razumijevanju, poštovanju, podršci i međusobnom učenju.<br />
Ključ uspjeha tima je u raznolikosti i poštovanju različitosti.<br />
- Dokazano je da kompanije koje imaju više od 30 posto žena u upravi<br />
postižu bolje rezultate od onih s 30 i manje posto. Kompanije trebaju<br />
podržavati žene i omogućiti im da se ostvare i privatno i poslovno. Žene<br />
danas balansiraju više nego ikad. Balansiraju između karijere i napredovanja<br />
s jedne te obiteljskog života i majčinstva s druge strane. Na kraju<br />
ostaje malo prostora za brigu o sebi, svome zdravlju, upravljanju stresom.<br />
Pogotovo je izazovno razdoblje između 30. i 45. godine - ističe Renata<br />
Matusinović te poručuje da ne treba odustati.<br />
Današnji sustav nije prilagođen potrebama tržišta. Da bi postao, nužno<br />
je osigurati cjelodnevni boravak, bolje aktivnosti djece unutar školskog<br />
sustava, treba educirati nastavnike kako bi to podržali, što podrazumijeva i<br />
mogućnost dodatne zarade za nastavnike. U tom dijelu postoje mogućnosti<br />
sinergije s privatnim sektorom jer je društvena odgovornost kompanija<br />
da pomognu segmentima poput obrazovanja. Sve to omogućava ženama<br />
da se ostvare i da imaju sretne obitelji.<br />
- Svi zajedno trebamo pridonijeti odgoju zdravijih i sretnijih generacija,<br />
spremnih za budućnost, te trebamo težiti skladu i uspjeh će doći. Ključno<br />
je povezivanje s vrijednostima i svrhom kompanije i ostalim kolegama.<br />
Poslovne lidere krasi emotivna inteligencija, autentična komunikacija,<br />
samosvijest i samokritičnost, odgovornost i briga za druge, aktivno slušanje,<br />
fokus na ono što je doista važno, uz dozu zabave i davanja podrške<br />
ljudima - ističe Renata Matusinović.<br />
Nestlé svoja poslovna načela, naglašava Matusinović, veže uz UN-ove<br />
Ciljeve održivog razvoja - fokus na smanjenje siromaštva, jednakost spolova,<br />
dostupnost čiste vode, zadovoljavajuće radno mjesto i mogućnost<br />
napretka, smanjenje nejednakosti, razvoj industrije i inovacija, pravednost.<br />
Dokazano je da<br />
kompanije koje<br />
imaju više od 30<br />
posto žena u<br />
upravi postižu<br />
bolje rezultate od<br />
onih s jednakim ili<br />
manjim<br />
postotkom<br />
Postignut je, kaže Matusinović, značajan napredak<br />
u zadnjih deset godina.<br />
Nestlé želi pomoći u rješavanju globalnih<br />
javnozdravstvenih problema i udovoljiti preferencijama<br />
potrošača. U 2019. godini 38 milijuna<br />
djece mlađe od 5 godina imalo je prekomjernu<br />
težinu, a u isto vrijeme hrana je neravnomjerno<br />
raspoređena po cijelom svijetu. Nutritivna vrijednost<br />
konzumirane hrane nije uvijek dobro<br />
uravnotežena, što dovodi do nedostatka vitalnih<br />
vitamina i minerala.<br />
- Iz tog razloga Nestlé proizvodi hranjiviju<br />
hranu i pića. Kako bismo pomogli smanjenju<br />
siromaštva, predani smo izgradnji otpornih<br />
zajednica. Usredotočeni smo na podršku mladim<br />
ljudima u prevladavanju zapreka pri zapošljavanju,<br />
kao i na poboljšanje životnih uvjeta<br />
poljoprivrednika i ruralnih zajednica koje nam<br />
osiguravaju sirovine. Promičemo ljudska prava<br />
u svim područjima našeg djelovanja - pojašnjava<br />
Matusinović.<br />
Iz Nestléa naglašavaju da kao najveći proizvođač<br />
hrane na svijetu imaju veliku odgovornost<br />
- moraju odgovorno koristiti sirovine, čuvajući<br />
te zajedničke resurse za budućnost. Da bi se<br />
to postiglo, potrebno je riješiti provedbu regenerativne<br />
poljoprivrede te primjenjivati rješenja<br />
temeljena na prirodnim procesima. U sljedećih<br />
pet godina Nestlé globalno ulaže 3,2 milijarde<br />
CHF u inicijative za okoliš.<br />
■<br />
60
FOTOGRAFIJA: NEJA MARKIČEVIĆ/CROPIX<br />
IVA PRIPUZ ŠPEKULJUK, PREDSJEDNICA<br />
UPRAVE C.I.O.S. GRUPE<br />
Koncept temeljen<br />
na zero waste<br />
gospodarenju otpadom<br />
Jedan od najvažnijih projekata predsjednice Uprave<br />
je buduća energana na neopasni otpad i biomasu u Sisku,<br />
koja bi bila prvo takvo postrojenje u Hrvatskoj<br />
Gospodarenje otpadom i sekundarnim sirovinama u tradicionalističkom<br />
poimanju gospodarstva zasigurno nije sektor<br />
u kojem se očekuje da žene upravljaju ključnim kompanijama.<br />
No, suprotno takvim stereotipima, u Hrvatskoj<br />
je upravo taj slučaj. Iva Pripuz Špekuljuk predsjednica je<br />
Uprave C.I.O.S. grupacije, najveće hrvatske, ali i regionalne<br />
kompanije za gospodarenje otpadom. C.I.O.S. Grupu prije više od<br />
trideset godina osnovao je Ivin otac Petar Pripuz, a otada do danas nekoć<br />
mala, obiteljska tvrtka za prikupljanje i trgovinu sekundarnim sirovinama<br />
izrasla je u ozbiljan poslovni sustav s konsolidiranim prihodima većim<br />
od 1,4 milijarde kuna, više od 1300 zaposlenih i razgranatim poslovanjem<br />
u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. C.I.O.S.-ov rast i razvoj<br />
u značajnoj je mjeri bio rezultat činjenice da je tvrtka bila svojevrsni pionir<br />
gospodarenja otpadom na ovim područjima, djelujući kao prenositelj<br />
62<br />
C.I.O.S.-ova<br />
energana stvorit će<br />
novih 40 radnih<br />
mjesta, proizvoditi<br />
električnu i<br />
toplinsku energiju,<br />
a potonja će biti<br />
korištena za<br />
zadovoljavanje<br />
dijela potreba<br />
javnih objekata u<br />
gradu, poput škola i<br />
vrtića<br />
tehnologija i znanja u tom sektoru iz razvijenih<br />
zemalja u Hrvatsku. Kako se razvijala svijest<br />
o nužnosti ekološkog i ekonomski efikasnog<br />
gospodarenja otpada u Hrvatskoj te preuzimale<br />
političke obveze temeljem zajedničkih europskih<br />
politika, rastao je i C.I.O.S. Dugo godina<br />
većinski suvlasnik C.I.O.S.-a bila je moćna njemačka<br />
Scholz Grupa, a neko vrijeme indirektno<br />
i japanski industrijski konglomerat Toyota.<br />
U tom razdoblju C.I.O.S. je bilježio streloviti<br />
poslovni razvoj, razvijao vlastita postrojenja za<br />
prikupljanje i obradu otpada te preuzimanjem<br />
manjih tvrtki polako preuzimao ulogu industrijskog<br />
lidera.<br />
U toj fazi razvoja izravno je sudjelovala i Iva<br />
Pripuz, diplomirana ekonomistica, koja se u obiteljskoj<br />
tvrtki zaposlila u 24. godini, a onda polako<br />
uspinjala na upravljačkoj ljestvici. Iznimno<br />
samozatajna i nesklona medijskom eksponiranju,<br />
godinama je kao C.I.O.S.-ova članica Uprave za<br />
financije, računovodstvo, kontroling i planiranje<br />
igrala važnu ulogu u ekspanziji kompanije, da<br />
bi nakon događaja u aferi “Zagrebačko smeće”,<br />
gdje je istragom bio obuhvaćen i njezin otac, bila<br />
prisiljena jače iskoračiti pod reflektore javnosti<br />
i preuzeti upravljanje kompanijom u tim izazovnim<br />
trenucima. Prošle godine, nakon što je<br />
njezin otac napunio 65 godina te otišao u mirovinu,<br />
Iva Pripuz Špekuljuk i formalno je preuzela<br />
poziciju predsjednice Uprave kompanije. Trend<br />
je uspješno nastavljen, C.I.O.S.-ovi prihodi iz<br />
godine u godinu rastu, a kompanijinom poslovanju<br />
nije naštetila ni činjenica da su se njezini<br />
poslovni odnosi s Gradom Zagrebom u administraciji<br />
pokojnog zagrebačkog gradonačelnika<br />
Milana Bandića pretvorili u jednu od ključnih<br />
tema predizborne kampanje na lokalnim izborima<br />
u Zagrebu.<br />
Pandemijska godina za C.I.O.S. je bila<br />
uspješna. Tvrtka CE-ZA-R, najvažnija članica<br />
Grupacije, zabilježila je rast prihoda od 38<br />
posto na impozantnih milijardu i 119 milijuna<br />
kuna, uz dobit prije oporezivanja od 152 milijuna<br />
kuna. No, možda još i važnije, C.I.O.S. je nastavio<br />
s radom na nizu važnih razvojnih projekata<br />
koji bi kompaniji trebali omogućiti da u budućnosti<br />
zadrži svoje tržišne pozicije, ali i dodatno<br />
nadogradi vlastitu infrastrukturu za cjelovito<br />
gospodarenje otpadom. Najvažniji takav projekt<br />
svakako je buduća energana na neopasni otpad i<br />
biomasu koja se planira graditi u Sisku, a koja bi<br />
bila prvo takvo postrojenje u Hrvatskoj. C.I.O.S.-<br />
ova energana stvorit će novih 40 radnih mjesta,<br />
proizvoditi električnu i toplinsku energiju, a<br />
potonja će biti korištena za zadovoljavanje dijela<br />
potreba javnih objekata u gradu, poput škola<br />
i vrtića. Realizacijom tog projekta C.I.O.S. će<br />
steći potpune tehničke mogućnosti za realizaciju<br />
“zero waste” koncepta gospodarenja otpadom,<br />
od inicijalnog prikupljanja, izdvajanja ključnih<br />
korisnih sirovina, njihove uporabe i reciklaže, do<br />
energetskog korištenja nereciklabilnih ostataka.<br />
Ivi Pripuz Špekuljuk tijekom sljedećih godina<br />
poslovnih izazova ne bi trebalo nedostajati. ■
RANG LISTA<br />
Predsjednice<br />
uprave<br />
IZVOR: FINANCIJSKA AGENCIJA - SERVIS info.BIZ<br />
ILUSTRACIJA: ISTOCK<br />
65
PREDSJEDNICE UPRAVE<br />
Rang Ime Prezime Kompanija Grad Ukupni prihod u 2020.<br />
1 Draga Antić CRODUX DERIVATI DVA D.O.O. ZAGREB 3.861.618.900<br />
2 Anita Letica PHILIP MORRIS ZAGREB D.O.O. ZAGREB 3.140.629.022<br />
3 Martina Dalić PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D., KOPRIVNICA KOPRIVNICA 2.187.934.682<br />
4 Liana Keserić RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB ZAGREB 1.623.179.976<br />
5 Daliborka Kranjčić KTC D.D. KRIŽEVCI 1.602.409.772<br />
6 Ljuba Romčević-Žgela ZAGREBAČKI ELEKTRIČNI TRAMVAJ D.O.O. ZAGREB 1.191.119.826<br />
7 Jasminka Horvat Martinović WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP D.D. ZAGREB 1.031.726.850<br />
8 Mirela Periškić PIK VINKOVCI PLUS D.O.O. VINKOVCI 851.182.785<br />
9 Sara Del Fabbro IKEA HRVATSKA D.O.O. SESVETE-KRALJEVEC 756.929.663<br />
10 Sabine Usaty UNIQA OSIGURANJE D.D. ZAGREB 581.030.162<br />
11 Nataša Kapetanović GRAWE HRVATSKA DD ZAGREB 562.954.878<br />
12 Dajana Mrčela SAPONIA D.D. OSIJEK 543.448.412<br />
13 Marta Natalia Bułhak HEINEKEN HRVATSKA D.O.O. KARLOVAC 542.714.551<br />
14 Virna Višković Agušaj HOLCIM (HRVATSKA) D.O.O. KOROMAČNO 445.704.881<br />
15 Sanja Burić ENNA FRUIT D.O.O. ZAGREB 381.521.128<br />
16 Gordana Martinović UNICREDIT LEASING CROATIA D.O.O. ZAGREB 371.976.212<br />
17 Tanja Miljanić Presečki B2 KAPITAL D.O.O. ZAGREB 272.299.564<br />
18 Irena Novinec ORBICO BEAUTY D.O.O. ZAGREB 250.134.553<br />
19 Medeja Lončar SIEMENS D.D. ZAGREB 240.477.492<br />
20 Gordana Jung MEDIC D.O.O. ZAGREB 204.898.682<br />
21 Davorka Mađerić MODEL PAKIRANJA D.D. ZAGREB 193.062.114<br />
22 Tanja Bandić RADIN D.O.O. SVETA NEDELJA 191.301.066<br />
23 Renata Pondeljak OTP LEASING D.D. ZAGREB 190.921.209<br />
24 Adrijana Vinter FIDELTA D.O.O. ZAGREB 189.178.570<br />
25 Martina Puljić PLETER-USLUGE D.O.O. ZAGREB 183.210.009<br />
26 Kristina Prokš FILIR D.O.O. VUKOVAR 171.620.639<br />
27 Ana Soldo BILOKALNIK-IPA D.D. KOPRIVNICA 135.367.353<br />
28 Annette Candreia SYNGENTA AGRO D.O.O. ZAGREB 133.584.545<br />
29 Tihana Stupnišek EUROCABLE GROUP D.O.O. JAKOVLJE 132.035.132<br />
30 Maja Paškvalin CHROMOS AGRO D.O.O. ZAGREB 125.990.824<br />
31 Gordana Gregurić Čičak OPTIMAPHARM D.O.O. ZAGREB 109.120.193<br />
32 Željka Surač KARLOVAČKA BANKA DD KARLOVAC 104.718.461<br />
33 Zrinka Bokulić LAGUNA NOVIGRAD D.D.<br />
NOVIGRAD -<br />
CITTANOVA<br />
95.885.030<br />
34 Nerina Zec AGROLAGUNA POREČ 92.312.604<br />
35 Gordana Odor BOROVO D.D. VUKOVAR 89.585.003<br />
36 Ksenija Pašalić MUNDUS VIRIDIS D.O.O. VRBOVEC 83.039.128<br />
37 Gordana Deranja TEHNOMONT BRODOGRADILIŠTE PULA D.O.O. PULA 79.880.466<br />
38 Marijana Jurišić KOPRIVNICA OPSKRBA - OPSKRBA PLINOM D.O.O. KOPRIVNICA 78.578.902<br />
39 Gordana Tomičić SUNČANI HVAR D.D. HVAR 78.253.823<br />
40 Nives Vreto PBZ-LEASING D.O.O. ZAGREB 75.954.598<br />
66
RANG LISTA<br />
Članice<br />
uprave<br />
ILUSTRACIJA: ISTOCK<br />
67
ČLANICE UPRAVE<br />
Rang Ime Prezime Kompanija Grad Ukupni prihod u 2020.<br />
1 Barbara Dorić INA D.D. ZAGREB 14.220.552.443<br />
2 Ivana Ivančić PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. VUKOVAR 9.789.078.731<br />
2 Antonija Glavaš PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. VUKOVAR 9.789.078.731<br />
4 Nataša Rapaić HRVATSKI TELEKOM D.D. ZAGREB 5.879.059.890<br />
5 Đozi Heberling PLODINE D.D. RIJEKA 4.536.580.164<br />
5 Mirjana Palada Kmetović PLODINE D.D. RIJEKA 4.536.580.164<br />
7 Nikolina Dizdar Čehulić PLIVA HRVATSKA D.O.O. ZAGREB 4.492.434.872<br />
7 Romana Šantar PLIVA HRVATSKA D.O.O. ZAGREB 4.492.434.872<br />
9 Tatjana Antolić Jasnić ZAGREBAČKA BANKA D.D. ZAGREB 4.282.161.622<br />
10 Gordana Kronja CRODUX DERIVATI DVA D.O.O. ZAGREB 3.861.618.900<br />
11 Andrea Pavlović PRIVREDNA BANKA ZAGREB D.D. ZAGREB 3.476.244.506<br />
12 Marijana Bubalo PHILIP MORRIS ZAGREB D.O.O. ZAGREB 3.140.629.022<br />
13 Dubravka Drk-Mravlinčić VINDIJA D.D. VARAŽDIN 2.963.774.244<br />
13 Tamara Drk-Vojnović VINDIJA D.D. VARAŽDIN 2.963.774.244<br />
15 Renata Duka PEVEX D.D. SESVETE 2.263.774.430<br />
16 Ljiljana Šapina PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D., KOPRIVNICA KOPRIVNICA 2.187.934.682<br />
17 Irena Langer-Breznik M SAN GRUPA D.D. ZAGREB 2.084.072.161<br />
18 Kristina Šoljak MEDICAL INTERTRADE D.O.O. SVETA NEDJELJA 2.044.306.700<br />
18 Anita Brakus Vučković MEDICAL INTERTRADE D.O.O. SVETA NEDJELJA 2.044.306.700<br />
18 Dubravka Dabčević MEDICAL INTERTRADE D.O.O. SVETA NEDJELJA 2.044.306.700<br />
18 Diana Percač MEDICAL INTERTRADE D.O.O. SVETA NEDJELJA 2.044.306.700<br />
22 Višnja Božinović RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB ZAGREB 1.623.179.976<br />
23 Ivana Pavić KTC D.D. KRIŽEVCI 1.602.409.772<br />
24 Jasmina Gregurek TELEMACH HRVATSKA D.O.O. ZAGREB 1.481.597.210<br />
25 Anita Brkanić Debelić METRO CASH & CARRY D.O.O. ZAGREB 1.464.435.347<br />
26 Anamarija Paić BELJE PLUS D.O.O. DARDA 1.415.335.316<br />
26 Mirela Periškić BELJE PLUS D.O.O. DARDA 1.415.335.316<br />
28 Tamara Drk-Vojnović KOKA PERADARSKO PREHRAMBENA INDUSTRIJA DIONIČKO DRUŠTVO VARAŽDIN 1.277.015.552<br />
29 Ana Lokas TIFON D.O.O. ZAGREB 1.207.429.501<br />
30 Marijana Jakovac ALLIANZ HRVATSKA D.D. ZAGREB 1.201.567.131<br />
31 Martina Mikulić KONČAR DISTRIBUTIVNI I SPECIJALNI TRANSFORMATORI D.D. ZAGREB 1.127.189.648<br />
32 Tamara Rendić WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP D.D. ZAGREB 1.031.726.850<br />
33 Mirjam Marasović Ćurčić JAMNICA PLUS D.O.O. ZAGREB 1.024.034.246<br />
34 Alina Ružić ZAGREBAČKA PIVOVARA D.O.O. ZAGREB 1.014.283.589<br />
34 Slavica Kozina ZAGREBAČKA PIVOVARA D.O.O. ZAGREB 1.014.283.589<br />
36 Natalija Šulentić KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI D.O.O. ZAGREB 1.010.923.925<br />
37 Višnja Bijelić AD PLASTIK D.D. SOLIN 917.278.295<br />
38 Danijela Šaban ADRIATIC OSIGURANJE D.D. ZAGREB 904.220.108<br />
39 Biserka Žalac RAIFFEISEN MIROVINSKO OSIGURAVAJUĆE DRUŠTVO D.D. ZAGREB 878.582.796<br />
40 Mihaela-Claudia Dumitrescu TDR D.O.O. ROVINJ 861.267.349<br />
40 Zora Ilić TDR D.O.O. ROVINJ 861.267.349<br />
42 Ana Žabčić HS PRODUKT D.O.O. KARLOVAC 851.454.338<br />
43 Anamarija Paić PIK VINKOVCI PLUS D.O.O. VINKOVCI 851.182.785<br />
44 Martina Kolundžić AGRONOM D.O.O. POŽEGA 805.737.697<br />
44 Marijana Murr Aračić AGRONOM D.O.O. POŽEGA 805.737.697<br />
46 Anita Markota Štriga ERSTE CARD CLUB D.O.O. ZAGREB 800.007.897<br />
47 Žaklina Trbović ZUBAK GRUPA D.O.O. VELIKA GORICA 785.495.559<br />
48 Vinka Ilak FINANCIJSKA AGENCIJA ZAGREB 778.201.103<br />
49 Aleksandra Triantafyllidou IKEA HRVATSKA D.O.O. SESVETE-KRALJEVEC 756.929.663<br />
50 Ana Habijanec RADNIK DD KRIŽEVCI 730.453.485<br />
68
ČLANICE UPRAVE<br />
Rang Ime Prezime Kompanija Grad Ukupni prihod u 2020.<br />
50 Jelena Habijanec Smuđ RADNIK DD KRIŽEVCI 730.453.485<br />
52 Vanya Boykova Panayotova LOREAL ADRIA D.O.O. ZAGREB 719.642.851<br />
53 Ana Soldo DS SMITH BELIŠĆE CROATIA D.O.O. BELIŠĆE 711.690.057<br />
54 Lada Jurišić Vukorepa ŽITNI TERMINAL D.O.O. VRANJIC 693.225.447<br />
54 Andrea Galli ŽITNI TERMINAL D.O.O. VRANJIC 693.225.447<br />
56 Đurđica Vlahović GENERALI OSIGURANJE D.D. ZAGREB 657.204.869<br />
57 Jadranka Mitrović FERO-TERM D.O.O. DONJI STUPNIK 657.116.096<br />
57 Jelena Gudeljević Hruškar FERO-TERM D.O.O. DONJI STUPNIK 657.116.096<br />
57 Marija Sajko FERO-TERM D.O.O. DONJI STUPNIK 657.116.096<br />
60 Ivana Čehulić NEXE D.D. NAŠICE 640.098.282<br />
61 Kristina Alebić KING ICT D.O.O. ZAGREB 636.016.540<br />
62 Ida Laić CENTAR ZA VOZILA HRVATSKE D.D. ZAGREB 611.345.542<br />
63 Tatjana Račić Žlibar UNIQA OSIGURANJE D.D. ZAGREB 581.030.162<br />
64 Lena Habuš MLINAR PEKARSKA INDUSTRIJA D.O.O. ZAGREB 579.068.316<br />
65 Adriana Tomić GRAWE HRVATSKA DD ZAGREB 562.954.878<br />
66 Vlasta Brozović VERTIV CROATIA D.O.O. ZAGREB 539.152.651<br />
67 Diana Sorić Hictaler GRAND AUTO D.O.O. ZAGREB 532.289.406<br />
68 Shonna L. Koch LPT D.O.O. PRELOG 498.501.752<br />
69 Maja Škrtić AGRAM LIFE OSIGURANJE D.D. ZAGREB 496.646.796<br />
70 Danira Rančić PLAVA LAGUNA D.D. POREČ 484.201.632<br />
71 Ivana Majić ĐURO ĐAKOVIĆ MONTAŽA D.O.O. SLAVONSKI BROD 458.091.505<br />
72 Denis Zupičić HOLCIM (HRVATSKA) D.O.O. KOROMAČNO 445.704.881<br />
73 Lada Tedeschi Fiorio ATLANTIC GRUPA DD ZAGREB 445.543.950<br />
74 Vesna Canjuga GUMIIMPEX-GRP D.O.O. VARAŽDIN 440.490.098<br />
75 Diana Roginić NOVA TV D.D. ZAGREB 418.617.908<br />
76 Antonija Kapović SPAN D.D. ZAGREB 418.101.982<br />
77 Ana Sučić RWA HRVATSKA D.O.O. OSIJEK 385.974.857<br />
78 Daria Krstičević PLINACRO D.O.O. ZAGREB 381.937.214<br />
79 Nikolina Žganec UNICREDIT LEASING CROATIA D.O.O. ZAGREB 371.976.212<br />
80 Irena Langer-Breznik E KUPI D.O.O. ZAGREB 369.162.774<br />
81 Ana Gongola SANDOZ D.O.O. ZAGREB 364.205.217<br />
82 Sanja Radas CAREL ADRIATIC D.O.O. LABIN 350.323.820<br />
83 Branka Bralić TP VARAŽDIN D.O.O. VARAŽDIN 344.006.280<br />
83 Bernarda Kramar TP VARAŽDIN D.O.O. VARAŽDIN 344.006.280<br />
85 Diana Sorić Hictaler HYUNDAI HRVATSKA D.O.O. ZAGREB 336.126.206<br />
86 Mirela Periškić VUPIK PLUS D.O.O. VUKOVAR 331.518.769<br />
86 Anamarija Paić VUPIK PLUS D.O.O. VUKOVAR 331.518.769<br />
88 Ivana Gudelj Tičak APIS IT D.O.O. ZAGREB 322.596.194<br />
89 Jasmina Segetlija OLIMPIAS TEKSTIL D.O.O. OSIJEK 310.644.326<br />
90 Ivana Mihelčić RTL HRVATSKA D.O.O. ZAGREB 308.112.374<br />
91 Sandra Uzelac BRODOGRADILIŠTE VIKTOR LENAC D.D. RIJEKA 305.912.416<br />
92 Ana Hanžeković Krznarić HANZA MEDIA D.O.O. ZAGREB 297.809.448<br />
93 Ivana Maričić MONTING D.O.O. ZAGREB 286.135.119<br />
94 Antonija Ćoran PEMO D.O.O. DUBROVNIK 283.042.116<br />
95 Laura Musić SIEMENS ENERGY D.O.O. ZAGREB 273.269.767<br />
96 Ivana Ravlić Devald MESNA INDUSTRIJA RAVLIĆ D.O.O. OSIJEK 272.670.829<br />
97 Jasminka Benjak ZAGORJE-TEHNOBETON D.D. VARAŽDIN 271.907.211<br />
98 Dajana Mrčela KANDIT D.O.O. OSIJEK 253.905.498<br />
99 Lucija Slamić DJELO D.O.O. LJUBOSTINJE 249.037.413<br />
69
ČLANICE UPRAVE<br />
Rang Ime Prezime Kompanija Grad Ukupni prihod u 2020.<br />
100 Ljudmila Bogdanić ACG EUROPE D.O.O. LUDBREG 247.673.518<br />
100 Snježana Sirovec ACG EUROPE D.O.O. LUDBREG 247.673.518<br />
102 Vanesa Vidačak MARITIMAE REGIONIS D.O.O. SPLIT 243.738.523<br />
103 Sandra Žilić SIEMENS D.D. ZAGREB 240.477.492<br />
104 Slavica Kozina CERVESIA ZAGREB D.O.O. ZAGREB 234.070.560<br />
105 Diana Sorić Hictaler GRAND DALEWEST D.O.O. ZAGREB 232.788.797<br />
106 Ljilja Vasilj-Starčić HOK OSIGURANJE DD ZAGREB 231.660.531<br />
107 Anđelka Dessardo AURO DOMUS D.O.O. OPATIJA 225.774.854<br />
108 Nela Škariot ABB D.O.O. ZAGREB 217.469.431<br />
108 Aleksandra Ilišković ABB D.O.O. ZAGREB 217.469.431<br />
110 Daniela Marelić LUKA PLOČE D.D. PLOČE 216.802.812<br />
111 Ivana Uvodić BAUERFEIND D.O.O. ZAGREB 212.885.746<br />
112 Pernille Lind Olsen HEMPEL D.O.O. UMAG 209.684.597<br />
113 Tea Martinčić ZAGREB-MONTAŽA D.O.O. ZA GRADNJU GOSPODARSKIH OBJEKATA GRAD ZAGREB 208.954.463<br />
114 Sabina Škrtić ENERGIA NATURALIS D.O.O. VUKOVAR 208.852.743<br />
115 Duška Stanišić BOEHRINGER INGELHEIM ZAGREB D.O.O. ZAGREB 208.815.472<br />
115 Lea Glažar BOEHRINGER INGELHEIM ZAGREB D.O.O. ZAGREB 208.815.472<br />
117 Manuela Kraljević ARENA HOSPITALITY GROUP D.D. PULA 208.540.908<br />
118 Darka Pirnat MEDIC D.O.O. ZAGREB 204.898.682<br />
119 Petra Tomić MONDELEZ ZAGREB D.O.O. ZAGREB 200.148.887<br />
119 Snježana Svečak MONDELEZ ZAGREB D.O.O. ZAGREB 200.148.887<br />
121 Toni Martine Izard HRVATSKI DUHANI D.D. VIROVITICA 192.884.093<br />
122 Nensi Hrgar Drenški RADIN D.O.O. SVETA NEDELJA 191.301.066<br />
123 Klaudija Karabuva Vidas OTP LEASING D.D. ZAGREB 190.921.209<br />
124 Gordana Vrdoljak RICARDO D.O.O. DARDA 190.743.662<br />
125 Marija Štajduhar INTEREUROPA D.O.O. ZAGREB 189.970.330<br />
126 Marija Gradečak Galović FIDELTA D.O.O. ZAGREB 189.178.570<br />
127 Vedrana Tudor INSTITUT IGH D.D. ZAGREB 185.666.729<br />
128 Vlasta Nesek TIA PARTNER D.O.O. KUKULJANOVO 175.956.405<br />
128 Mirjana Puača TIA PARTNER D.O.O. KUKULJANOVO 175.956.405<br />
130 Marela Barać ALD AUTOMOTIVE D.O.O.<br />
VELIKO POLJE,<br />
ZAGREB<br />
175.316.320<br />
131 Tanja Bilić RURIS D.O.O. ŽUPANJA 174.665.122<br />
132 Nataša Jakić Felić AGRAM BANKA D.D. ZAGREB 171.505.538<br />
133 Vesna Boinović-Grubić KONČAR-ELEKTRIČNA VOZILA D.D. ZAGREB 169.813.012<br />
134 Snježana Stanković IN2 D.O.O. ZAGREB 168.611.230<br />
135 Majda Uremović AMEC RIJEKATEKSTIL DOO RIJEKA 168.605.678<br />
136 Isabel Louise Staton MARS HRVATSKA D.O.O. ZAGREB 167.816.190<br />
137 Renata Vinković PODRAVSKA BANKA D.D. KOPRIVNICA 164.062.897<br />
138 Lana Hanžel-Češković LANA-KARLOVAČKA TISKARA D.D. KARLOVAC 158.970.831<br />
139 Ankica Pleša LIPAPROMET D.O.O. ZAGREB 157.160.287<br />
140 Katija Jerković JADRANSKI LUKSUZNI HOTELI D.D. DUBROVNIK 156.611.463<br />
141 Divna Krekić KREKIĆ AVANGARD DOO ZADAR 156.041.780<br />
142 Danka Nekić TURISTHOTEL D.D. ZADAR 155.197.561<br />
143 Silvija Kolmanić TEGRA D.O.O. ČAKOVEC 153.475.810<br />
144 Marijana Bašić LAGER BAŠIĆ, D.O.O. ZA PROIZVODNJU, TRGOVINU I USLUGE DONJI STUPNIK 151.022.122<br />
145 Gabriele Will-Ramljak AUTOWILL D.O.O. VUKOVAR 150.582.724<br />
146 Rajka Navojec ŠPAR D.O.O. BJELOVAR 150.371.196<br />
147 Tajana Gotal IVANČICA D.D. IVANEC 149.968.193<br />
147 Štefanija Kušen IVANČICA D.D. IVANEC 149.968.193<br />
70
ČLANICE UPRAVE<br />
Rang Ime Prezime Kompanija Grad Ukupni prihod u 2020.<br />
149 Valentina Koprivnjak NOGOMETNI KLUB OSIJEK S.D.D. OSIJEK 143.602.617<br />
150 Bosiljka Krepelnik HERMES D.O.O. KUKULJANOVO 135.407.164<br />
151 Helena Pavačić SYNGENTA AGRO D.O.O. ZAGREB 133.584.545<br />
151 Natalija Galzina SYNGENTA AGRO D.O.O. ZAGREB 133.584.545<br />
153 Danira Bundara UNCONDITIONAL D.O.O. SPLIT 132.552.739<br />
154 Sandra Dadić CONEX TRADE D.O.O. ČAPORICE 132.208.598<br />
155 Darija Kregar BOVIS D.O.O. VIŠKOVCI 129.190.399<br />
156 Klaudija Paljuh ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG DIONIČKO DRUŠTVO UMAG 128.081.174<br />
156 Emanuela Vukadinović ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG DIONIČKO DRUŠTVO UMAG 128.081.174<br />
158 Adrijana Bokan DOUGLAS PARFUMERIJE D.O.O. ZAGREB 127.980.237<br />
158 Agnieszka Violetta Mosurek-Zava DOUGLAS PARFUMERIJE D.O.O. ZAGREB 127.980.237<br />
158 Sandy Vrbetić Matika DOUGLAS PARFUMERIJE D.O.O. ZAGREB 127.980.237<br />
161 Eva Horvat<br />
RAIFFEISEN DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM<br />
MIROVINSKIM FONDOVIMA D.D.<br />
ZAGREB 127.806.914<br />
162 Renata Dončević ALARM AUTOMATIKA D.O.O. RIJEKA 126.820.593<br />
162 Milica Blečić ALARM AUTOMATIKA D.O.O. RIJEKA 126.820.593<br />
164 Iva Sakač CHROMOS AGRO D.O.O. ZAGREB 125.990.824<br />
165 Maja Smetiško GK GRUPA D.O.O. VARAŽDIN 125.362.402<br />
166 Džulija Mijolović COMPANY MARITIME ADRIATIC J.D.O.O. RIJEKA 125.227.420<br />
167 Srebrenka Saks DHL INTERNATIONAL D.O.O. ZAGREB 124.609.264<br />
168<br />
Iśabelle Marie<br />
Andree<br />
Mońtfort Garcia ALTRAD LIMEX D.O.O. DONJI MIHOLJAC 124.548.310<br />
169 Marijana Nedić Pleteš EUROPAPIER ADRIA D.O.O SESVETE 123.823.747<br />
169 Iva Brajević EUROPAPIER ADRIA D.O.O SESVETE 123.823.747<br />
171 Lara Mariaš JADRAN - IMPEX D.O.O. KASTAV 123.309.701<br />
172 Aleksandra Cvetković KENTBANK DD ZAGREB ZAGREB 120.247.286<br />
173 Andreja Bračun SCHACHERMAYER D.O.O. ZAGREB 119.992.760<br />
174 Katarina Kecko KPMG CROATIA D.O.O. ZA REVIZIJU ZAGREB 118.205.332<br />
175 Tatjana Dimitrijević FASHION COMPANY D.O.O. ZAGREB 117.323.118<br />
176 Martina Maričić Meić ROCA CROATIA D.D. ZAPREŠIĆ 116.343.668<br />
177 Vesna Butorac RB AUTO D.O.O. RIJEKA 114.050.298<br />
178 Mirela Olujić STORM COMPUTERS D.O.O. ZAGREB 113.606.643<br />
179 Željka Furlić XEDRA D.O.O. VINKOVCI 112.340.180<br />
180 Barbara Vuković METAL PRODUCT D.O.O. ZAGREB 112.056.503<br />
181 Neda Buljević Vlačić KAUFMANN I HOFMANN D.O.O. ZAGREB 111.376.737<br />
182 Marina Marjanović NAMJEŠTAJ MIMA D.O.O. PULA 110.794.058<br />
183 Sonja Božac EUROTRADE D.O.O. ROVINJ 110.508.248<br />
183 Aida Hodžić EUROTRADE D.O.O. ROVINJ 110.508.248<br />
185 Vesna Tomac Vukmanović STUDENAC D.O.O. LIPIK 108.238.715<br />
186 Julia Kišpal FERMOPROMET D.O.O. JAGODNJAK 104.210.912<br />
186 Lina Kišpal FERMOPROMET D.O.O. JAGODNJAK 104.210.912<br />
188 Elena Kanardova JULIUS MEINL BONFANTI D.O.O. SVETA NEDELJA 103.467.623<br />
188 Katarina Zekić JULIUS MEINL BONFANTI D.O.O. SVETA NEDELJA 103.467.623<br />
190 Gordana Naglić TRCZ AUTOMOBILI D.O.O. ZAGREB 101.882.816<br />
191 Tamara Vukušić TTO THERMOTECHNIK D.O.O. DRAŽICE 100.205.803<br />
192 Majda Pavleković ERNST & YOUNG SAVJETOVANJE D.O.O. ZAGREB 98.813.341<br />
192 Maša Šarić Lenardić ERNST & YOUNG SAVJETOVANJE D.O.O. ZAGREB 98.813.341<br />
194 Marija Horvatić OMV INDOIL D.O.O. DONJI STUPNIK 98.695.489<br />
195 Flora Frčko Z-EL D.O.O. SESVETE 98.388.447<br />
196 Suzana Bernhard DEKRA ZA PRIVREMENO ZAPOŠLJAVANJE D.O.O. ZAGREB 95.458.790<br />
71
ČLANICE UPRAVE<br />
Rang Ime Prezime Kompanija Grad Ukupni prihod u 2020.<br />
197 Jasmina Tomić VIS PROMOTEX D.O.O. VARAŽDIN 94.974.239<br />
198 Božena Kačanić PELAGOS NET FARMA ZADAR 94.431.788<br />
198 Dunja Zloić Gotovina PELAGOS NET FARMA ZADAR 94.431.788<br />
200 Ingrid Ćosić NAUTIKA CENTAR NAVA D.O.O. SPLIT 93.860.517<br />
201 Silvija Strunjak Ergotić NOVARTIS HRVATSKA D.O.O. ZAGREB 93.525.852<br />
202 Stefánia Szőnyi TAKKO FASHION CROATIA D.O.O. ZAGREB 92.866.816<br />
203 Andrea Borovac SERVUS D.O.O. SPLIT 92.437.207<br />
203 Nina Banović SERVUS D.O.O. SPLIT 92.437.207<br />
204 Danijela Kontić AGROLAGUNA POREČ 92.312.604<br />
205 Silverija Prodan AUTOMATIC SERVIS D.O.O. BUZET BUZET 90.564.847<br />
203 Vanda Tomić-Đaković BOROVO D.D. VUKOVAR 89.585.003<br />
207 Jasna Vukelić AGRIA D.O.O. KARANAC 88.743.544<br />
208 Nina Gajšek BARILLA HRVATSKA D.O.O. ZAGREB 88.215.791<br />
209 Ines Knapić RAIFFEISEN LEASING D.O.O. ZAGREB 86.932.649<br />
210 Maja Grzunov Butijer ALFAPLAN GRAĐENJE D.O.O. DUBROVNIK 86.149.217<br />
210 Jasna Fiorenini ALFAPLAN GRAĐENJE D.O.O. DUBROVNIK 86.149.217<br />
212 Karolina Marković TPZ LINDE VILIČARI HRVATSKA D.O.O. ZAGREB 85.667.085<br />
212 Marija Ćurković TPZ LINDE VILIČARI HRVATSKA D.O.O. ZAGREB 85.667.085<br />
214 Marija Ratkić PLINARA ISTOČNE SLAVONIJE D.O.O. VINKOVCI 84.922.646<br />
215 Jadranka Islamović BLITZ-CINESTAR D.O.O. ZAGREB 83.631.442<br />
216 Sandra Gobin UNILINE D.O.O. PULA 83.299.116<br />
216 Edita Petaros UNILINE D.O.O. PULA 83.299.116<br />
218 Sevinç Karpuz MARINA DALMACIJA D.O.O. SUKOŠAN 82.652.317<br />
219 Nataša Rubeša POLIKLINIKA RIDENT D.O.O. RIJEKA 81.249.533<br />
219 Jagoda Berber Torbarac POLIKLINIKA RIDENT D.O.O. RIJEKA 81.249.533<br />
221 Jasna Čurković PUNTA SKALA D.O.O. ZADAR 81.043.784<br />
222 Diana Sorić Hictaler AUTOTO D.O.O. GRAD ZAGREB 80.878.906<br />
223 Ana Kuvačić SJEME D.O.O. SPLIT 80.136.170<br />
224 Ivka Čavar AGRO-ČEPIN D.O.O. OSIJEK 78.656.520<br />
225 Marija Halić MEĐIMURJE GRADITELJSTVO D.O.O. ČAKOVEC 78.090.172<br />
226 Diana Ilić LEDVANCE D.O.O. ZAGREB 74.546.755<br />
227 Sandra Fonović MCZ D.O.O. LABIN 73.888.638<br />
228 Renata Šobak PPD CROATIA D.O.O. ZAGREB 73.788.023<br />
229 Martina Humić FEROS D.O.O. HRUŠĆICA 72.363.347<br />
230 Valerija Vedriš HIDROCOM D.O.O. PITOMAČA 71.904.231<br />
231 Marica Božić ADRIA ZAPOSLENICI D.O.O. ZAGREB 71.891.612<br />
232 Zorica Franić ADRIA CASINO D.O.O. ZAGREB 69.435.959<br />
233 Jasna Nemčević JAN-SPIDER D.O.O. PITOMAČA 68.956.526<br />
233 Diana Bartolić JAN-SPIDER D.O.O. PITOMAČA 68.956.526<br />
72
RANG LISTA<br />
Direktorice<br />
ILUSTRACIJA: ISTOCK<br />
73
DIREKTORICE<br />
Rang Ime Prezime Kompanija Grad Ukupni prihod u 2020.<br />
1 Romina Orešković Cvetanović ORBICO D.O.O. ZAGREB 3.187.835.391<br />
1 Vesna Rendulić ORBICO D.O.O. ZAGREB 3.187.835.391<br />
3 Slađana Bastašić ATLANTIC TRADE D.O.O. ZAGREB 2.225.998.909<br />
4 Gordana Kovačević ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB ZAGREB 1.443.648.251<br />
5 Mirjana Igrec KAMGRAD D.O.O. ZAGREB 1.080.714.134<br />
6 Ivona Ilijaš GRADSKA PLINARA ZAGREB - OPSKRBA D.O.O. ZAGREB 992.142.388<br />
7 Marijana Jurišić E.ON ENERGIJA D.O.O. ZAGREB 951.849.011<br />
8 Vesna Ramljak SANCTA DOMENICA D.O.O. SVETA NEDELJA 914.205.867<br />
9 Ruža Tomić Fontana COCA COLA HBC HRVATSKA D.O.O. ZAGREB 859.065.084<br />
10 Vesna Butorac MLIN I PEKARE D.O.O. SISAK 761.495.887<br />
11 Danijela Nofta YTRES D.O.O. DONJI KNEGINEC 744.582.607<br />
11 Tamara Prešnjak YTRES D.O.O. DONJI KNEGINEC 744.582.607<br />
13 Zdenka Firšt OMCO CROATIA D.O.O. HUM NA SUTLI 728.432.272<br />
14 Matea Borković PEPCO CROATIA D.O.O. ZAGREB 549.329.356<br />
15 Milka Gavranović GAVRANOVIĆ D.O.O. ZAGREB 481.510.018<br />
16 Barbara Cerinski EOS MATRIX D.O.O. ZA POSLOVNE USLUGE NOVI ZAGREB 475.886.442<br />
17 Nikolina Silov Konjevoda PROCTER & GAMBLE D.O.O. ZAGREB 428.243.386<br />
18 Patricia Stock INTERIGRE D.O.O. ZAGREB 399.799.717<br />
19 Melita Stublić Šokec MAKROMIKRO GRUPA D.O.O. VELIKA GORICA 397.297.232<br />
20 Katica Miholić EMPWR D.O.O. NOVA GRADIŠKA 393.320.520<br />
21 Ana Sučić RWA HRVATSKA D.O.O. OSIJEK 385.974.857<br />
22 Tamara Prešnjak TUBLA D.O.O. ČAKOVEC 361.350.128<br />
23 Andrea Bušić KIM MLJEKARA KARLOVAC D.O.O. KARLOVAC 347.540.853<br />
24 Mirsada Kudrić ROBERT BOSCH D.O.O. DUBRAVA 345.394.434<br />
25 Antonija Stojić SPORT VISION D.O.O. ZAGREB 336.649.340<br />
26 Verena Schimka-Gohn MAUTHNER D.O.O. KOPRIVNICA 325.658.337<br />
27 Irina Bručić NETS CEE D.O.O. ZAGREB 325.031.953<br />
28 Jasminka Vlašić Ivasović LINKS D.O.O. SVETA NEDJELJA 324.685.124<br />
29 Tatjana Labor BEST CAR D.O.O. ŠIBENIK 319.838.261<br />
30 Vesna Josipović VULKAL D.O.O. ZAGREB 305.392.665<br />
31 Simona Zavratnik PETROKOV D.O.O. ZAGREB 301.916.818<br />
32 Ana Blažinić INGRAM MICRO D.O.O. ZAGREB 283.504.234<br />
33 Helene Steiner NEW YORKER CROATIA D.O.O. ZAGREB 279.991.070<br />
34 Ana Pinezić Obuljen MOBIS-ELECTRONIC D.O.O. ZAGREB 277.376.319<br />
35 Marijana Jurišić E.ON PLIN D.O.O. ZAGREB 266.038.757<br />
36 Dijana Baraković ŠERIF EXPORT-IMPORT D.O.O. ZAGREB 262.946.155<br />
37 Ulrike Schrott-Kostwein KOSTWEIN- PROIZVODNJA STROJEVA D.O.O VARAŽDIN 258.705.681<br />
38 Snježana Jarnjak FANON D.O.O. PETRIJANEC 254.136.548<br />
39 Željka Tičić IBM HRVATSKA D.O.O. ZAGREB 251.513.961<br />
40 Marina Horvatinec ORBICO BEAUTY D.O.O. ZAGREB 250.134.553<br />
40 Snježana Zvonarević ORBICO BEAUTY D.O.O. ZAGREB 250.134.553<br />
40 Gordana Zvonarević ORBICO BEAUTY D.O.O. ZAGREB 250.134.553<br />
43 Krisztina Éva Tarnóczi GENERAL LOGISTIC SYSTEMS D.O.O. SESVETE 242.254.415<br />
44 Nevenka Benčić INTINOVA D.O.O. PETRIJANEC 242.038.848<br />
45 Martina Babić PET NETWORK INTERNATIONAL D.O.O. ZAGREB 241.899.896<br />
45 Ljiljana Markov Međugorac PET NETWORK INTERNATIONAL D.O.O. ZAGREB 241.899.896<br />
47 Ana Orehovec STUDIO MODERNA - TV PRODAJA D.O.O ZAGREB 241.826.041<br />
48 Marijana Bašić C.E.M.P. D.O.O. DONJI STUPNIK 231.656.322<br />
49 Anita Stanić VINDON D.O.O. SLAVONSKI BROD 227.147.043<br />
50 Marija Pavelić ASBISC-CR D.O.O. ZAGREB 224.961.487<br />
74
DIREKTORICE<br />
Rang Ime Prezime Kompanija Grad Ukupni prihod u 2020.<br />
51 Biljana Stojanova DEICHMANN TRGOVINA OBUĆOM D.O.O. ZAGREB 221.887.683<br />
52 Mara Krasniqi PARON D.O.O. ZAGREB 216.416.669<br />
53 Andrejka Smolnikar Prah BAYER D.O.O. ZAGEB 212.887.377<br />
54 Rabia Shihab MANTA D.O.O. ZAGREB 212.015.944<br />
55 Marija Janžetić AB GRADNJA D.O.O. KARLOVAC 210.950.763<br />
56 Tena Erceg Jelenčić WHIRLPOOL CROATIA D.O.O. ZAGREB 210.791.672<br />
57 Nevenka Grbac TERMOPLIN D.D. VARAŽDIN VARAŽDIN 209.344.865<br />
58 Ivana Vurić SALVUS D.O.O. DONJA STUBICA 208.961.856<br />
59 Spomenka Bilić MERCATOR - H D.O.O. SESVETE 208.599.023<br />
60 Danijela Cigić OFFERTISSIMA D.O.O. SVETA NEDJELJA 204.929.861<br />
61 Jelena Mišak MARINADA D.O.O. SLATINA 198.590.060<br />
62 Olga Nejašmić WÜRTH-HRVATSKA D.O.O. ZAGREB 197.017.712<br />
63 Sanja Pušec Mukavec RADIN PRINT D.O.O. SVETA NEDELJA 194.831.461<br />
64 Kristina Pijović H-ABDUCO D.O.O. GRAD ZAGREB 194.159.441<br />
65 Željka Jesenović AC JESENOVIĆ DOO ČAKOVEC 193.500.150<br />
66 Barbara Bujačić GEBRÜDER WEISS D.O.O. SVETA NEDELJA 189.549.573<br />
66 Bettina Schrotzhammer GEBRÜDER WEISS D.O.O. SVETA NEDELJA 189.549.573<br />
68 Melissa Jane Wilson HARVEY NORMAN ZAGREB D.O.O ZAGREB 187.660.855<br />
69 Ines Glavan LA LOG D.O.O. ZAGREB, SESVETE 186.931.744<br />
70 Mirjana Ljubić KATAPULT DOO ZAGREB 186.011.166<br />
71 Iuliia Iakovleva TETRA PAK D.O.O. BUZIN, ZAGREB 185.885.257<br />
71 Lyndsey Jane Loyden-Edwards TETRA PAK D.O.O. BUZIN, ZAGREB 185.885.257<br />
72 Tanja Ivančić AGROMAIS D.O.O. SESVETE 184.896.984<br />
73 Stana Boltužić AGROMAIS D.O.O. SESVETE 184.896.984<br />
74 Orjena Trbović CORTEVA AGRISCIENCES CROATIA ZAGREB 180.054.871<br />
75 Aleksandra Krebel Kostrenčić KAMEN DD PAZIN 178.820.953<br />
76 Josipa Širjan Paček ŠIRJAN D.O.O.<br />
SVETI PETAR<br />
OREHOVEC<br />
177.683.156<br />
77 Martina Vrcan DODIR PRIRODE D.O.O. ZAGREB 175.464.288<br />
78 Roža Matovina ZAGREBTRANS D.O.O. ZAGREB 173.619.384<br />
78 Ida Mejaški ZAGREBTRANS D.O.O. ZAGREB 173.619.384<br />
80 Nera Levič BRENNTAG HRVATSKA D.O.O. ZAGREB 173.610.624<br />
81 Rajna Cuculić MEDIACOM CENTRAL EUROPE ZAGREB D.O.O. ZAGREB 170.253.526<br />
82 Vlatka Jukić KUEHNE & NAGEL D.O.O. SVETA NEDELJA 168.465.092<br />
83 Mara Krasniqi TEHNIKAGRADNJA D.O.O. ZAGREB 168.192.280<br />
84 Katja Milharčič Potužák INTERNET MALL D.O.O. ZAGREB 167.697.100<br />
85 Draženka Kos KOS TRANSPORTI D.O.O. VARAŽDIN 167.391.095<br />
86 Ana Soldo QUEHENBERGER LOGISTICS D.O.O. ZAGREB 162.362.898<br />
87 Gordana Hren KRKA-FARMA D.O.O. GRAD ZAGREB 161.401.022<br />
88 Marina Kopjar Žanetić COMET D.O.O. NOVI MAROF 159.775.258<br />
89 Barbara Sabljić CANDY HOOVER ZAGREB D.O.O. ZAGREB 157.400.671<br />
90 Klara Arbutina SANO D.O.O. POPOVAČA POPOVAČA 157.387.147<br />
91 Mirna Despot IGEPA PLANA D.O.O. ZAGREB 157.190.635<br />
92 Ružica Petričec Fabijanec RASCO D.O.O. KALINOVAC 156.061.851<br />
93 Maja Đurkin Međimurec ĐURKIN D.O.O. ČAKOVEC 155.270.544<br />
94 Dubravka Hoić CALZEDONIA CROATIA D.O.O. JALŽABET 147.843.482<br />
95 Ivana Šola SMART TRADE D.O.O. SESVETE 147.493.995<br />
96 Antonia Marodi Medvedec TONI D.O.O. DONJI KRALJEVEC 146.642.412<br />
97 Đurđica Kelečić AGMAR D.O.O. ZAGREB 145.508.031<br />
98 Ivana Obajdin MANA MODA D.O.O. ZAGREB 140.708.352<br />
75
DIREKTORICE<br />
Rang Ime Prezime Kompanija Grad Ukupni prihod u 2020.<br />
99 Ivana Košak INSTAR INFORMATIKA D.O.O. ZAGREB 140.011.831<br />
100 Jasna Prapotnik COMPROM PLUS DOO VARAŽDIN 139.180.332<br />
101 Anna Pajuk-Kasprzak MEDTRONIC ADRIATIC D.O.O. ZAGREB 138.149.489<br />
102 Vlasta Pandžić ALLES D.O.O. POŽEGA 133.955.166<br />
103 Jasna Kukuljan KD ČISTOĆA D.O.O. RIJEKA 132.749.605<br />
104 Tatjana Skoko MICROSOFT HRVATSKA D.O.O. ZAGREB 132.431.291<br />
405 Saida Mavra JG-PROJEKTI D.O.O. ZAGREB 131.846.399<br />
106 Anita Čretni DUCAL D.O.O. JALŽABET 131.780.733<br />
106 Anđela Mlinarić DUCAL D.O.O. JALŽABET 131.780.733<br />
108 Marijana Černetić EUROPA 92 D.O.O SVETA NEDELJA 129.946.406<br />
109 Branka Čergar-Efendić AGRAGOLD D.O.O. ZAGREB 129.512.554<br />
110 Lana Gašparić AUTO GAŠPARIĆ D.O.O. VELIKA GORICA 129.319.957<br />
111 Darija Kregar BOVIS D.O.O. VIŠKOVCI 129.190.399<br />
112 Renata Jagetić MAZDA MOTOR CROATIA D.O.O. ZAGREB 128.182.515<br />
113 Marija Golomeić Staniša TERI-TRGOVINA D.O.O. ZAGREB 128.030.037<br />
114 Jadranka Boban Pejić BIOVEGA D.O.O. ZAGREB 123.761.694<br />
115 Ivana Jurinec IVERPAN D.O.O. DONJA ZELINA 121.466.553<br />
116 Martina Ravlić SLAVONIJA DRVNA INDUSTRIJA, TRGOVINA, IZVOZ-UVOZ D.O.O. SLAVONSKI BROD 120.259.888<br />
117 Anica Radenović FASHION COMPANY D.O.O. ZAGREB 117.323.118<br />
118 Mirta Kolesarić BIOSISTEMI GRUPA D.O.O. ZAGREB 115.339.424<br />
119 Marijana Palijan EKO-FLOR PLUS D.O.O. OROSLAVJE 114.897.794<br />
120 Renata Sabo DRŽAVNE NEKRETNINE D.O.O. ZAGREB 112.330.235<br />
121 Vesna Suvajac HEPLAST-PIPE D.O.O. PRELOG 111.666.298<br />
122 Biserka Rudman RUDMAN D.O.O. SISAK 110.863.125<br />
123 Klementina Kranjčec-Bujanec TTI D.O.O.<br />
VARAŽDINSKE<br />
TOPLICE<br />
110.095.477<br />
124 Suzana Kovač VLADO DOO DOMAŠINEC 109.869.262<br />
125 Ivana Repalust MAGMA D.O.O. JALKOVEC 109.055.716<br />
126 Snježana Dubravka Petrovečki SIEMENS HEALTHCARE D.O.O. PEŠČENICA 108.723.665<br />
127 Ivana Vučemil IVAMIL D.O.O. ZAGREB 108.183.996<br />
128 Karla Ciprijanović CIPRIJANOVIĆ D.O.O. ORAHOVICA 107.797.907<br />
128 Marika Ciprijanović-Klanac CIPRIJANOVIĆ D.O.O. ORAHOVICA 107.797.907<br />
128 Antonija Jurjević CIPRIJANOVIĆ D.O.O. ORAHOVICA 107.797.907<br />
131 Josipa Jurić VEMO TRADE D.O.O. KOPRIVNICA 106.305.482<br />
132 Marija Perković-Kurtović DUPIN D.O.O. ZAGREB 106.299.454<br />
133 Ksenija Mesarić IM-COMP D.O.O. ČAKOVEC 104.758.753<br />
134 Anita Obradović Grijak DRVONA D.O.O. KARLOVAC 104.600.794<br />
135 Biljana Čolić BIT PROMET D.O.O. ZAGREB, ODRA 104.387.653<br />
136 Zrinka Čorak INETEC - INSTITUT ZA NUKLEARNU TEHNOLOGIJU D.O.O. LUČKO 102.309.199<br />
137 Ivana Radman ERSTE GROUP IT HR D.O.O. BJELOVAR 101.897.120<br />
138 Sabine Eisses DHL GLOBAL FORWARDING D.O.O. ZAGREB 101.555.506<br />
139 Tadeja Šteharnik BABY CENTER D.O.O. ZAGREB 100.448.051<br />
140 Gordana Puhelek MIKRONIS D.O.O. ZAGREB 100.003.483<br />
141 Zrinka Janković MERKUR-VETERINARSKA AMBULANTA D.O.O. SLAVONSKI BROD 99.369.637<br />
142 Aleksandra Dilevska Simova PUBLICIS D.O.O. ZAGREB 99.229.054<br />
142 Joana Da Cunha Costa Andrade PUBLICIS D.O.O. ZAGREB 99.229.054<br />
144 Blaženka Repnjak FIBA-PROM D.O.O. ZAGREB 98.970.790<br />
145 Matea Šutalo COLOR TRGOVINA D.O.O. POŽEGA 98.528.789<br />
146 Andrea Valacsay EFT USLUGE D.O.O. ZAGREB 96.609.064<br />
147 Bente Schmidt Nielsen XELLIA D.O.O. ZAGREB 96.490.829<br />
76
DIREKTORICE<br />
Rang Ime Prezime Kompanija Grad Ukupni prihod u 2020.<br />
148 Adriana Ritoša BRATI RITOŠA D.O.O. PAZIN 96.199.503<br />
149 Valentina Pečenec STOLARIJA-PILANA ANTUN PEČENEC D.O.O. MALI BUKOVEC 95.528.235<br />
150 Branka Medjugorac DIRUS PROJEKT D.O.O. ZAGREB 95.146.746<br />
151 Jelka Tomše TM ZAGREB D.O.O. ZAGREB 94.938.868<br />
152 Anita Međeral-Petek LIM - MONT D.O.O. D. MARTIJANEC 94.402.510<br />
153 Nevia Straga STRAGA TRANS D.O.O. LIPIK 94.233.008<br />
154 Katarina Škrinjarić SHOEBOX ADRIA D.O.O. BUZIN 93.623.361<br />
155 Jasna Vovk MEDMAR D.O.O. RIJEKA 93.322.957<br />
156 Željka Dolenec Čižmešija HANJES D.O.O. TRNOVEC 92.421.887<br />
157 Sandra Opačak PODUZEĆE ZA CESTE D.O.O. SLAVONSKI BROD 91.386.077<br />
158 Nina Rakovac KODEKS D.O.O. ZAGREB 91.120.044<br />
159 Margarita Salvans Puigbo MANGO MODA D.O.O. ZAGREB 90.603.094<br />
160 Draženka Kos AUTO CENTAR KOS D.O.O. VARAŽDIN VARAŽDIN 88.735.031<br />
161 Ana Bartolović ABB POWER GRIDS ZAGREB D.O.O. ZAGREB 88.176.697<br />
161 Nina Dusper Sušić ABB POWER GRIDS ZAGREB D.O.O. ZAGREB 88.176.697<br />
163 Ivka Mrvelj FDS-TRGOVINA D.O.O. ZAGREB 87.952.635<br />
164 Ljerka Blažević DIBA D.O.O. SUHOPOLJE 87.820.330<br />
165 Jelena Šurbek MINI MLJEKARA - VERONIKA D.O.O. DESINIĆ 87.765.665<br />
166 Ruža Vučkovac ANAMARIJA COMPANY D.O.O. SESVETE 87.339.815<br />
167 Jasna Lacić Markić SUPER MARIO D.O.O. DUGO SELO 87.232.592<br />
168 Ivanka Mabić Gagić NOOVO INTERNET D.O.O. ZA RAČUNALNE I SRODNE DJELATNOSTI ZAGREB 87.000.110<br />
169 Željka Borota TALENT SHOW D.O.O. RIJEKA 85.696.686<br />
170 Svjetlana Makaj EKOS PEKARNICA D.O.O. VARAŽDIN 85.464.736<br />
171 Maja Đurkin Međimurec BAT D.O.O. ČAKOVEC 85.287.010<br />
172 Renata Horvat RETA D.O.O. KARLOVAC 84.882.123<br />
173 Mirta Macanga MELTAL SL D.O.O. VELIKO TRGOVIŠĆE 84.721.099<br />
174 Irena Lukač Novak HOSPITALIJA TRGOVINA D.O.O.<br />
NOVAKI, SVETA<br />
NEDJELJA<br />
83.722.523<br />
175 Sanja Burić ENNA AGRO D.O.O. VUKOVAR 83.648.535<br />
176 Jadranka Laketa-Župančić S.C.A.N. D.O.O. ZAGREB 82.805.643<br />
177 Danijela Pervan AXILIS D.O.O. BREGANA 82.529.304<br />
178 Martina Bergant SANOFI-AVENTIS CROATIA D.O.O. ZAGREB 81.073.748<br />
179 Ivana Hitrec EURO STRUCTOR D.O.O. NOVI ZAGREB 80.594.886<br />
180 Draga Kretić SONIMED D.O.O. ZAGREB 80.453.421<br />
181 Ankica Vidaković AUTODOM VIDAKOVIĆ D.O.O. SLAVONSKI BROD 80.258.403<br />
182 Nada Hanžel LANA COMMERCE D.O.O. KARLOVAC 80.193.250<br />
183 Edita Blažević ABBOTT LABORATORIES D.O.O. ZAGREB 79.585.492<br />
184 Iva Jurak Lukičić ELEKTROKOVINA PLUS D.O.O. GORNJI STUPNIK 78.837.403<br />
185 Mirela Jakša TGT - ADRIATIK D.O.O. PULA 78.773.721<br />
186 Anita Lacmanović SAP D.O.O. ZAGREB 78.722.851<br />
186 Tadeja Pačnik Sajovic SAP D.O.O. ZAGREB 78.722.851<br />
188 Ivana Lovrić IKOM D.O.O. ZAGREB 77.874.744<br />
189 Sanela Ćorković DINOVA-DIONA D.O.O ZAGREB 77.525.252<br />
190 Iva Martinko VM2 D.O.O. ZAGREB 76.819.445<br />
191 Sanja Puškarić TEPIH-CENTAR D.O.O. ZAGREB 76.251.982<br />
192 Katarina Malenica VODOVOD I KANALIZACIJA D.O.O. KARLOVAC 76.010.264<br />
193 Ana Popović FURNITURE1 D.O.O.<br />
KERESTINEC, SVETA<br />
NEDJELJA<br />
75.704.309<br />
194 Ivana Andabak IZVOR UPRAVLJANJE D.O.O. ZAGREB 75.002.272<br />
195 Franciska Stipić TEKTON GRADNJA D.O.O. ZAGREB 74.400.857<br />
77
DIREKTORICE<br />
Rang Ime Prezime Kompanija Grad Ukupni prihod u 2020.<br />
196 Marina Tonžetić DELOITTE D.O.O. ZAGREB 74.206.171<br />
187 Milena Kostelac ZAK D.O.O. KARLOVAC 74.029.330<br />
198 Martina Čumbrek VINCEK D.O.O. VARAŽDIN 73.762.795<br />
198 Marija Vincek VINCEK D.O.O. VARAŽDIN 73.762.795<br />
200 Jasminka Strehovec PRESEČKI GRUPA D.O.O. KRAPINA 73.691.009<br />
201 Katica Kovač Vrabec DREZGA D.O.O. BESTOVJE, RAKITJE 73.589.531<br />
201 Martina Drezga DREZGA D.O.O. BESTOVJE, RAKITJE 73.589.531<br />
201 Arijana Drezga DREZGA D.O.O. BESTOVJE, RAKITJE 73.589.531<br />
204 Darija Malnar DOKA HRVATSKA D.O.O. ZAGREB 73.374.851<br />
205 Željka Filipaj SATO D.O.O. ZAGREB 73.372.175<br />
206 Vesna Barišić ATLANTIC MEDIA D.O.O. ZAGREB 71.745.048<br />
207 Tadeja Šteharnik BUBAMARA SVE ZA DJECU D.O.O.<br />
SVETI KRIŽ<br />
ZAČRETJE<br />
71.540.209<br />
208 Tanja Miljanić Presečki B2 PORTFOLIO D.O.O. ZAGREB 71.345.216<br />
209 Valnea Brezović NIVOGRADNJA D.O.O ZAGREB 71.278.138<br />
210 Andrijana Ćavar DIMOTEL D.O.O. ZAGREB 70.816.788<br />
211 Sandra Ćutić HON-ING D.O.O.<br />
SVETI KRIŽ ZA-<br />
ČRETJE<br />
69.759.894<br />
212 Rasija Blagajčević BEKAMENT D.O.O. ZAGREB 69.573.047<br />
78
RANG LISTA<br />
Predsjednice<br />
nadzornog<br />
odbora<br />
ILUSTRACIJA: ISTOCK<br />
79
PREDSJEDNICE NADZORNOG ODBORA<br />
Rang Ime Prezime Kompanija Grad Ukupni prihod u 2020.<br />
1 Ružica Vađić MEDIKA D.D. ZAGREB 3.853.711.120<br />
2 Vanja Varda HEP ELEKTRA D.O.O. ZAGREB 2.737.334.190<br />
3 Kristina Prokš PEVEX D.D. SESVETE 2.263.774.430<br />
4 Bernarda Jelovac MEDICAL INTERTRADE D.O.O. SVETA NEDJELJA 2.044.306.700<br />
5 Suzana Brenko ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O. ZAGREB 1.936.432.378<br />
6 Ivančica Urh HP - HRVATSKA POŠTA D.D. ZAGREB 1.705.873.166<br />
7 Viktorija Boklag TELEMACH HRVATSKA D.O.O. ZAGREB 1.481.597.210<br />
8 Mladenka Grgić EUROHERC OSIGURANJE DD ZAGREB 1.421.221.067<br />
9 Marijana Miličević HRVATSKA POŠTANSKA BANKA, DIONIČKO DRUŠTVO ZAGREB 1.196.590.234<br />
10 Ana Matijević ZAGREBAČKI ELEKTRIČNI TRAMVAJ D.O.O. ZAGREB 1.191.119.826<br />
11 Nina Ban Glasnović JADRANSKI NAFTOVOD D.D. ZAGREB 790.037.270<br />
12 Ivana Radeljak Novaković FINANCIJSKA AGENCIJA ZAGREB 778.201.103<br />
13 Belen Frau Uriarte IKEA HRVATSKA D.O.O. SESVETE-KRALJEVEC 756.929.663<br />
14 Vanja Varda HEP-TOPLINARSTVO D.O.O. ZAGREB 740.898.698<br />
15 Irena Gerovac Zrnić HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ D.O.O. ZAGREB 730.001.621<br />
16 Martina Dalić BELUPO D.D. KOPRIVNICA 716.096.658<br />
17 Vildana Megla HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE PLOVIDBE D.O.O. VELIKA GORICA 630.221.311<br />
18 Gordana Kovačević ERICSSON NIKOLA TESLA SERVISI D.O.O. ZAGREB ZAGREB 577.199.900<br />
19 Daniela Franić VODOOPSKRBA I ODVODNJA D.O.O. ZAGREB 553.434.922<br />
20 Maria Buljan AGRAM LIFE OSIGURANJE D.D. ZAGREB 496.646.796<br />
21 Danijela Debeljak DIV GRUPA D.O.O. SAMOBOR 488.840.310<br />
22 Nataša Stavljenić GAVRANOVIĆ D.O.O. ZAGREB 481.510.018<br />
23 Stipanka Ivandić Štefanek OT-OPTIMA TELEKOM D.D. BUZIN 455.616.127<br />
24 Viktorija Boklag NOVA TV D.D. ZAGREB 418.617.908<br />
25 Vesnica Petek ELEKTROCENTAR PETEK D.O.O. IVANIĆ GRAD 415.230.171<br />
26 Nataša Rapaić ISKON INTERNET D.D. ZAGREB 406.039.379<br />
27 Slavica Pezer Blečić APIS IT D.O.O. ZAGREB 322.596.194<br />
28 Mirjana Bakmaz BAKMAZ D.O.O. ZADAR 318.527.778<br />
29 Božena Rakitić OLIMPIAS TEKSTIL D.O.O. OSIJEK 310.644.326<br />
30 Natalija Kalečak Radovanović VULKAL D.O.O. ZAGREB 305.392.665<br />
31 Vesna Gudelj JADROPLOV D.D. SPLIT 299.298.611<br />
32 Irena Ažbe INTERSPORT H D.O.O. SESVETE 290.490.344<br />
33 Mirela Lisičar LAVČEVIĆ D.D. SPLIT 269.344.288<br />
34 Iva Pripuz Špekuljuk METIS D.D. KUKULJANOVO 268.607.314<br />
35 Barbara Kapun IMPOL-TLM D.O.O. ŠIBENIK 264.484.411<br />
36 Miro Palac PHARMA NET D.O.O. ZAGREB 260.473.672<br />
37 Tamara Drk-Vojnović VINDON D.O.O. SLAVONSKI BROD 227.147.043<br />
38 Morana Grgić ATALIAN GLOBAL SERVICES CROATIA D.O.O. ZAGREB 224.879.895<br />
39 Kornelija Knez METEOR GRUPA - LABUD D.O.O. ZAGREB 211.886.108<br />
40 Draga Cukjati MERCATOR - H D.O.O. SESVETE 208.599.023<br />
41 Klaudija Čikada CESTA D.O.O. PULA 195.551.882<br />
42 Marija Medić VALALTA D.O.O. ROVINJ ROVINJ 192.275.734<br />
43 Snježana Štruk KOSTEL PROMET D.O.O. PREGRADA 190.519.062<br />
44 Mirela Lisičar LAVČEVIĆ-INŽENJERING D.O.O. SPLIT 186.687.472<br />
45 Ivanka Pavičić AMEC RIJEKATEKSTIL DOO RIJEKA 168.605.678<br />
46 Elizabeth Michelle Benison AUTOTRANS D.D. CRES 165.145.013<br />
47 Carla De Colle ABS SISAK D.O.O. SISAK 164.993.313<br />
48 Amra Pende ALPHA ADRIATIC D.D. PULA 162.469.361<br />
49 Alenka Jerman KRKA-FARMA D.O.O. GRAD ZAGREB 161.401.022<br />
50 Štefica Jandri LANA-KARLOVAČKA TISKARA D.D. KARLOVAC 158.970.831<br />
80
PREDSJEDNICE NADZORNOG ODBORA<br />
Rang Ime Prezime Kompanija Grad Ukupni prihod u 2020.<br />
51 Marijana Belančić BRODOKOMERC NOVA D.O.O. RIJEKA 151.994.405<br />
52 Nadica Zver IVANČICA D.D. IVANEC 149.968.193<br />
53 Martina Ravlić STRIZIVOJNA HRAST D.O.O. STRIZIVOJNA 145.680.939<br />
54 Tanjica Liktar KAROLINA D.O.O. OSIJEK 145.446.448<br />
55 Gordana Kokanović GHETALDUS OPTIKA D.D. ZAGREB 140.561.485<br />
56 Petra Karanikić KD ČISTOĆA D.O.O. RIJEKA 132.749.605<br />
57 Mirjana Oštrec Bosak ŽUPANIJSKE CESTE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE D.O.O.<br />
DONJA ZELINA -<br />
GORIČICA<br />
131.608.542<br />
58 Melita Groza UNIKOMERC-UVOZ D.O.O. ZAGREB 128.569.760<br />
59 Anamaria Klemm KLEMM SIGURNOST D.O.O. ZAGREB 128.000.697<br />
60 Zlata Tumbri WULF SPORT DD GORNJI STUPNIK 116.337.598<br />
61 Marijanka Prosen BIFIX D.O.O. BUJE 115.033.348<br />
62 Daniela Franić GRADSKO STAMBENO KOMUNALNO GOSPODARSTVO D.O.O. ZAGREB 112.018.363<br />
63 Susanne Riess WÜSTENROT STAMBENA ŠTEDIONICA D.D. ZAGREB 109.180.093<br />
64 Nevenka Varjačić STRAŽAPLASTIKA D.D. HUM NA SUTLI 107.192.811<br />
65 Tea Martinčić ZM-VIKOM D.O.O. ŠIBENIK 106.035.124<br />
66 Vesna Butorac PAPUK D.D. NAŠICE 101.554.586<br />
67 Martina Kobilar Kantoci PROSTORIA D.O.O.<br />
SVETI KRIŽ<br />
ZAČRETJE<br />
96.896.156<br />
68 Irena Papić Kvesić CESTORAD D.D. VINKOVCI 96.548.507<br />
69 Angelika Brnada INA VATROGASNI SERVISI D.O.O. ZA VATROGASTVO SISAK 90.208.682<br />
70 Eleonora Kralj-Hezonja PGM RAGUSA D.D. DUBROVNIK 89.651.877<br />
71 Marijana Buterin BOROVO D.D. VUKOVAR 89.585.003<br />
72 Nevenka Bečić ČISTOĆA D.O.O. SPLIT 87.028.314<br />
73 Ivana Širić MIRNA D.D. ROVINJ 85.713.687<br />
74 Marija Griparić JEDINSTVO D.O.O. STARCI 82.652.322<br />
75 Mirjana Beser GRAFIČAR DD LUDBREG 81.894.569<br />
76 Bojana Poljak MEĐIMURJE GRADITELJSTVO D.O.O. ČAKOVEC 78.090.172<br />
77 Tomislava Mihaljević IKOM D.O.O. ZAGREB 77.874.744<br />
78 Mirjana Vampovac TVIN D.O.O. VIROVITICA 77.371.080<br />
79 Marija Bervida ALMOS D.O.O. KUTINA KUTINA 76.470.070<br />
80 Vildana Megla ZRAKOPLOVNO-TEHNIČKI CENTAR D.D. VELIKA GORICA 75.046.246<br />
81 Maruška Vizek CROATIA BANKA D.D. ZAGREB 75.045.421<br />
82 Damira Tanović-Ostoja TMT D.O.O. ČAKOVEC 74.089.533<br />
81
RANG LISTA<br />
Članice<br />
nadzornog<br />
odbora<br />
ILUSTRACIJA: ISTOCK<br />
82
ČLANICE NADZORNOG ODBORA<br />
Rang Ime Prezime Kompanija Grad Ukupni prihod u 2020.<br />
1 Zsuzsanna Eva Ortutay INA D.D. ZAGREB 14.220.552.443<br />
1 Jasna Pipunić INA D.D. ZAGREB 14.220.552.443<br />
3 Meri Uvodić HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D. ZAGREB 9.434.037.079<br />
3 Jelena Zrinski Berger HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D. ZAGREB 9.434.037.079<br />
5 Éva Somorjai-Tamássy HRVATSKI TELEKOM D.D. ZAGREB 5.879.059.890<br />
5 Vesna Mamić HRVATSKI TELEKOM D.D. ZAGREB 5.879.059.890<br />
5 Dolly Predovic HRVATSKI TELEKOM D.D. ZAGREB 5.879.059.890<br />
5 Eirini Nikolaidi HRVATSKI TELEKOM D.D. ZAGREB 5.879.059.890<br />
9 Elizabeta Balić HEP-PROIZVODNJA D.O.O. ZAGREB 4.293.532.496<br />
10 Mirjana Hladika ZAGREBAČKA BANKA D.D. ZAGREB 4.282.161.622<br />
10 Savoula Demetriou ZAGREBAČKA BANKA D.D. ZAGREB 4.282.161.622<br />
12 Snježana Barbarić HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZAGREB 3.619.518.063<br />
13 Beáta Kissné Földi PRIVREDNA BANKA ZAGREB D.D. ZAGREB 3.476.244.506<br />
14 Maja Roglić ORBICO D.O.O. ZAGREB 3.187.835.391<br />
15 Vlasta Pavličević CROATIA OSIGURANJE D.D. ZAGREB 2.965.230.853<br />
16 Ivanka Kukec VINDIJA D.D. VARAŽDIN 2.963.774.244<br />
17 Svjetlana Nijemčević-Todorović HEP ELEKTRA D.O.O. ZAGREB 2.737.334.190<br />
17 Dubravka Radić HEP ELEKTRA D.O.O. ZAGREB 2.737.334.190<br />
19 Walburga Seidl ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK DD RIJEKA 2.708.918.632<br />
19 Judit Ágnes Havasi ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK DD RIJEKA 2.708.918.632<br />
21 Željka Šikić HRVATSKE ŠUME DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZAGREB 2.272.851.205<br />
22 Antonija Glavaš PEVEX D.D. SESVETE 2.263.774.430<br />
23 Maja Krakar Lugonjić ATLANTIC TRADE D.O.O. ZAGREB 2.225.998.909<br />
23 Katarina Mindoljević ATLANTIC TRADE D.O.O. ZAGREB 2.225.998.909<br />
23 Gordana Vučemilović ATLANTIC TRADE D.O.O. ZAGREB 2.225.998.909<br />
23 Lada Tedeschi Fiorio ATLANTIC TRADE D.O.O. ZAGREB 2.225.998.909<br />
27 Ksenija Horvat PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D., KOPRIVNICA KOPRIVNICA 2.187.934.682<br />
27 Dajana Milodanović PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D., KOPRIVNICA KOPRIVNICA 2.187.934.682<br />
27 Marina Dabić PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D., KOPRIVNICA KOPRIVNICA 2.187.934.682<br />
30 Snježana Matić M SAN GRUPA D.D. ZAGREB 2.084.072.161<br />
31 Ibolya Rajmonné Veres OTP BANKA DD SPLIT 1.902.142.776<br />
32 Petra Gruber DM-DROGERIE MARKT D.O.O. ZAGREB 1.889.960.545<br />
32 Vesna Mikulin DM-DROGERIE MARKT D.O.O. ZAGREB 1.889.960.545<br />
34 Gordana Fabris PIK VRBOVEC PLUS D.O.O. VRBOVEC 1.855.980.771<br />
35 Gordana Fabris TISAK PLUS D.O.O. ZAGREB 1.771.379.766<br />
36 Sabine Zucker RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB ZAGREB 1.623.179.976<br />
36 Lovorka Penavić RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB ZAGREB 1.623.179.976<br />
38 Ankica Kolonić KTC D.D. KRIŽEVCI 1.602.409.772<br />
39 Petra Vranjes ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB ZAGREB 1.443.648.251<br />
39 Ana Vrsaljko Metelko ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB ZAGREB 1.443.648.251<br />
41 Silvana Hodak BELJE PLUS D.O.O. DARDA 1.415.335.316<br />
41 Gordana Fabris BELJE PLUS D.O.O. DARDA 1.415.335.316<br />
43 Nevena Pivac PPK KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA DD KARLOVAC 1.304.394.015<br />
43 Nena Pivac PPK KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA DD KARLOVAC 1.304.394.015<br />
43 Ruža Pivac PPK KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA DD KARLOVAC 1.304.394.015<br />
46 Karmen Bosilj KOKA PERADARSKO PREHRAMBENA INDUSTRIJA DIONIČKO DRUŠTVO VARAŽDIN 1.277.015.552<br />
46 Dubravka Drk - Mravlinčić KOKA PERADARSKO PREHRAMBENA INDUSTRIJA DIONIČKO DRUŠTVO VARAŽDIN 1.277.015.552<br />
46 Mirjana Runjak KOKA PERADARSKO PREHRAMBENA INDUSTRIJA DIONIČKO DRUŠTVO VARAŽDIN 1.277.015.552<br />
46 Ana Galeković KOKA PERADARSKO PREHRAMBENA INDUSTRIJA DIONIČKO DRUŠTVO VARAŽDIN 1.277.015.552<br />
50 Renate Krenn ALUFLEXPACK NOVI D.O.O. POLIČNIK 1.213.285.118<br />
51 Greta Drčić TIFON D.O.O. ZAGREB 1.207.429.501<br />
83
ČLANICE NADZORNOG ODBORA<br />
Rang Ime Prezime Kompanija Grad Ukupni prihod u 2020.<br />
52 Marijana Vuraić Kudeljan HRVATSKA POŠTANSKA BANKA, DIONIČKO DRUŠTVO ZAGREB 1.196.590.234<br />
53 Nataša Stavljenić NARODNI TRGOVAČKI LANAC D.O.O. SESVETE 1.164.490.809<br />
53 Vanja Goltes NARODNI TRGOVAČKI LANAC D.O.O. SESVETE 1.164.490.809<br />
55 Snježana Ceković BINA-ISTRA D.D. LUPOGLAV 1.151.308.087<br />
56 Ana-Marija Markoč KONČAR DISTRIBUTIVNI I SPECIJALNI TRANSFORMATORI D.D. ZAGREB 1.127.189.648<br />
57 Marica Potnar KAMGRAD D.O.O. ZAGREB 1.080.714.134<br />
58 Anica Đurinec BOXMARK LEATHER D.O.O.<br />
TRNOVEC BARTOLO-<br />
VEČKI<br />
1.062.932.083<br />
59 Katarina Kraljević WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP D.D. ZAGREB 1.031.726.850<br />
60 Gordana Fabris JAMNICA PLUS D.O.O. ZAGREB 1.024.034.246<br />
61 Anita Kučić ZAGREBAČKA PIVOVARA D.O.O. ZAGREB 1.014.283.589<br />
61 Mirjana Vuk ZAGREBAČKA PIVOVARA D.O.O. ZAGREB 1.014.283.589<br />
63 Anica Leitner STRABAG D.O.O. ZAGREB 1.001.235.379<br />
64 Ksenija Strunjak GRADSKA PLINARA ZAGREB - OPSKRBA D.O.O. ZAGREB 992.142.388<br />
64 Marica Dusper GRADSKA PLINARA ZAGREB - OPSKRBA D.O.O. ZAGREB 992.142.388<br />
66 Ivka Bogdan AD PLASTIK D.D. SOLIN 917.278.295<br />
66 Koreckaja Alina Viktorovna AD PLASTIK D.D. SOLIN 917.278.295<br />
66 Anđelka Čulo AD PLASTIK D.D. SOLIN 917.278.295<br />
69 Nevena Pivac KRAŠ D.D. ZAGREB 889.039.376<br />
69 Ana Mikuš Beban KRAŠ D.D. ZAGREB 889.039.376<br />
71 Cristina Stampa Sebastian De Erice CEMEX HRVATSKA D.D. KAŠTEL SUĆURAC 853.617.038<br />
72 Iva Borić HS PRODUKT D.O.O. KARLOVAC 851.454.338<br />
73 Vlasta Babić Kolar PIK VINKOVCI PLUS D.O.O. VINKOVCI 851.182.785<br />
73 Vanja Vukelić PIK VINKOVCI PLUS D.O.O. VINKOVCI 851.182.785<br />
75 Martina Matešić ZVIJEZDA PLUS D.O.O. ZAGREB 849.470.648<br />
76 Sanela Pašić ADDIKO BANK D.D. ZAGREB 848.250.019<br />
77 Branka Miljan VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA D.D. HUM NA SUTLI 812.724.405<br />
78 Birte Quitt ERSTE CARD CLUB D.O.O. ZAGREB 800.007.897<br />
79 Nikolina Balen JADRANSKI NAFTOVOD D.D. ZAGREB 790.037.270<br />
79 Jadranka Čengija Šarić JADRANSKI NAFTOVOD D.D. ZAGREB 790.037.270<br />
81 Mima Zelinčević-Papež ZUBAK GRUPA D.O.O. VELIKA GORICA 785.495.559<br />
82 Sandra Ivanović SUPER SPORT D.O.O. ZAGREB 783.209.602<br />
82 Radka Blažková SUPER SPORT D.O.O. ZAGREB 783.209.602<br />
84 Marijana Bačić COMBIS D.O.O. ZAGREB 779.183.650<br />
85 Grozdana Perić FINANCIJSKA AGENCIJA ZAGREB 778.201.103<br />
86 Andrea Pavlović PBZ CARD D.O.O. ZAGREB 770.506.929<br />
87 Anna Louise Bergstrand IKEA HRVATSKA D.O.O. SESVETE-KRALJEVEC 756.929.663<br />
88 Lidija Lovrić Andrijašević HEP-TOPLINARSTVO D.O.O. ZAGREB 740.898.698<br />
89 Jaroslava Hirschová HATTRICK-PSK D.O.O. DUGOPOLJE 733.266.600<br />
90 Slađana Tubanović RADNIK DD KRIŽEVCI 730.453.485<br />
91 Blanka Špalj FERO-TERM D.O.O. DONJI STUPNIK 657.116.096<br />
92 Ruža Tokić TOKIĆ D.O.O. ZAGREB - SESVETE 646.756.432<br />
93 Snježana Matić KING ICT D.O.O. ZAGREB 636.016.540<br />
94 Mirta Lozančić JADROLINIJA RIJEKA 628.737.157<br />
95 Doris Vlah HRVATSKA LUTRIJA D.O.O. ZAGREB 618.924.155<br />
96 Sanja Lozić CENTAR ZA VOZILA HRVATSKE D.D. ZAGREB 611.345.542<br />
97 Martina Matešić ROTO DINAMIC D.O.O. ZAGREB 599.419.576<br />
97 Vanja Vukelić ROTO DINAMIC D.O.O. ZAGREB 599.419.576<br />
99 Andreea Stoica UNIQA OSIGURANJE D.D. ZAGREB 581.030.162<br />
100 Danijela Jurčević MESNA INDUSTRIJA VAJDA D.D. - ČAKOVEC ČAKOVEC 568.462.590<br />
100 Mira Žnidarić MESNA INDUSTRIJA VAJDA D.D. - ČAKOVEC ČAKOVEC 568.462.590<br />
84
ČLANICE NADZORNOG ODBORA<br />
Rang Ime Prezime Kompanija Grad Ukupni prihod u 2020.<br />
100 Danijela Bedi MESNA INDUSTRIJA VAJDA D.D. - ČAKOVEC ČAKOVEC 568.462.590<br />
103 Maja Petriček GRAWE HRVATSKA DD ZAGREB 562.954.878<br />
104 Ana Matijević VODOOPSKRBA I ODVODNJA D.O.O. ZAGREB 553.434.922<br />
105 Branka Balen HEINEKEN HRVATSKA D.O.O. KARLOVAC 542.714.551<br />
106 Giovanna Moschetto VERTIV CROATIA D.O.O. ZAGREB 539.152.651<br />
107 Marica Šorak-Pokrajac CROMARIS D.D. ZADAR 521.869.183<br />
107 Gordana Berović-Baketić CROMARIS D.D. ZADAR 521.869.183<br />
109 Nikolina Perković ĐURO ĐAKOVIĆ TERMOENERGETSKA POSTROJENJA D.O.O. SLAVONSKI BROD 505.755.986<br />
110 Eva Jendriš Škrljak AGRAM LIFE OSIGURANJE D.D. ZAGREB 496.646.796<br />
111 Marica Kurtek PLAVA LAGUNA D.D. POREČ 484.201.632<br />
112 Željka Vojnović GAVRANOVIĆ D.O.O. ZAGREB 481.510.018<br />
112 Višnja Octenjak GAVRANOVIĆ D.O.O. ZAGREB 481.510.018<br />
114 Vesna Ivančević RIBOLA D.O.O. KAŠTEL LUKŠIĆ 472.439.451<br />
115 Tatjana Jalušić METSS D.O.O ČAKOVEC 469.983.051<br />
116 Pave Srezović-Pušić TRIGLAV OSIGURANJE D.D. ZAGREB 464.159.415<br />
117 Diana Lukšić HŽ CARGO D.O.O. ZAGREB 460.648.181<br />
118 Marijana Brcko OT-OPTIMA TELEKOM D.D. BUZIN 455.616.127<br />
118 Suzana Čepl OT-OPTIMA TELEKOM D.D. BUZIN 455.616.127<br />
120 Ana Celjak HEP PLIN D.O.O. OSIJEK 453.539.475<br />
121 Marina Cvitić HOLCIM (HRVATSKA) D.O.O. KOROMAČNO 445.704.881<br />
122 Anja Svetina Nabergoj ATLANTIC GRUPA DD ZAGREB 445.543.950<br />
122 Monika Elisabeth Schulze ATLANTIC GRUPA DD ZAGREB 445.543.950<br />
124 Kristinka Kirić GUMIIMPEX-GRP D.O.O. VARAŽDIN 440.490.098<br />
125 Davorka Bratković TRGOCENTAR DOO ZABOK 429.266.976<br />
126 Aleksandra Subotić NOVA TV D.D. ZAGREB 418.617.908<br />
127 Ivana Gilić GRAĐA D.D. SOLIN 403.979.429<br />
128 Ilijana Krešić Rajič PLINACRO D.O.O. ZAGREB 381.937.214<br />
129 Ines Matijević ENNA FRUIT D.O.O. ZAGREB 381.521.128<br />
130 Mirela Budojević Čulo UNICREDIT LEASING CROATIA D.O.O. ZAGREB 371.976.212<br />
130 Jelena Smuk Vukušić UNICREDIT LEASING CROATIA D.O.O. ZAGREB 371.976.212<br />
130 Jasna Mandac UNICREDIT LEASING CROATIA D.O.O. ZAGREB 371.976.212<br />
133 Ksenija Miloš INOVINE D.D. ZA TRGOVINU ZAGREB 369.995.757<br />
133 Mihaela-Claudia Dumitrescu INOVINE D.D. ZA TRGOVINU ZAGREB 369.995.757<br />
135 Kornelija Vojvoda MURAPLAST D.O.O. KOTORIBA 365.660.993<br />
136 Tanja Herceg PERUTNINA PTUJ PIPO D.O.O ČAKOVEC 347.471.445<br />
137 Lada Tedeschi Fiorio ATLANTIC CEDEVITA D.O.O. ZAGREB 344.622.560<br />
138 Lidija Lovrić Andrijašević HEP OPSKRBA D.O.O. ZAGREB 342.258.638<br />
139 Julijana Vuko SPORT VISION D.O.O. ZAGREB 336.649.340<br />
140 Vanja Vukelić VUPIK PLUS D.O.O. VUKOVAR 331.518.769<br />
141 Ana Stavljenić-Rukavina APIS IT D.O.O. ZAGREB 322.596.194<br />
141 Tatjana Gruber APIS IT D.O.O. ZAGREB 322.596.194<br />
141 Gordana Razum APIS IT D.O.O. ZAGREB 322.596.194<br />
144 Anamarija Adamović BAKMAZ D.O.O. ZADAR 318.527.778<br />
145 Nensi Šarić VODOSKOK D.D. ZAGREB 313.002.681<br />
146 Danijela Kralik OLIMPIAS TEKSTIL D.O.O. OSIJEK 310.644.326<br />
146 Snježana Lukač OLIMPIAS TEKSTIL D.O.O. OSIJEK 310.644.326<br />
148 Ivana Džeko Palibrk C&A MODA TRGOVINA D.O.O. ZAGREB 309.071.526<br />
149 Jelena Penava INA MALOPRODAJNI SERVISI D.O.O ZAGREB 306.932.771<br />
149 Vedrana Janjić INA MALOPRODAJNI SERVISI D.O.O ZAGREB 306.932.771<br />
151 Kaja Kalečak VULKAL D.O.O. ZAGREB 305.392.665<br />
151 Aida Hrnčić VULKAL D.O.O. ZAGREB 305.392.665<br />
85
ČLANICE NADZORNOG ODBORA<br />
86<br />
Rang Ime Prezime Kompanija Grad Ukupni prihod u 2020.<br />
153 Marijana Raguž HANZA MEDIA D.O.O. ZAGREB 297.809.448<br />
154 Marica Dusper GRADSKA PLINARA ZAGREB D.O.O. ZAGREB 286.504.719<br />
155 Zora Milošević PEMO D.O.O. DUBROVNIK 283.042.116<br />
155 Maja Sršen PEMO D.O.O. DUBROVNIK 283.042.116<br />
157 Sanela Kučar MESNA INDUSTRIJA RAVLIĆ D.O.O. OSIJEK 272.670.829<br />
158 Željka Filipović-Aralica ZAGORJE-TEHNOBETON D.D. VARAŽDIN 271.907.211<br />
158 Nevenka Težak ZAGORJE-TEHNOBETON D.D. VARAŽDIN 271.907.211<br />
160 Ivana Ostrman ELGRAD D.O.O. ZAGREB 271.762.164<br />
161 Tonka Pripuz METIS D.D. KUKULJANOVO 268.607.314<br />
161 Marija Vučić METIS D.D. KUKULJANOVO 268.607.314<br />
163 Maša Serdinšek SONIK TRGOVINA D.O.O. OMIŠ 267.984.647<br />
164 Melanie Jane Hall GENERA D.D. RAKOV POTOK 263.423.607<br />
164 Ana Hanžeković Krznarić GENERA D.D. RAKOV POTOK 263.423.607<br />
166 Magda Ivančić NARODNE NOVINE D.D. ZAGREB 263.230.094<br />
166 Kristina Šulj NARODNE NOVINE D.D. ZAGREB 263.230.094<br />
168 Zora Šeremet PHARMA NET D.O.O. ZAGREB 260.473.672<br />
168 Jadranka Filipović PHARMA NET D.O.O. ZAGREB 260.473.672<br />
168 Zrinka Vrkljan PHARMA NET D.O.O. ZAGREB 260.473.672<br />
168 Danica Mihaljević PHARMA NET D.O.O. ZAGREB 260.473.672<br />
168 Nada Vrebčević PHARMA NET D.O.O. ZAGREB 260.473.672<br />
168 Zrinka Akrap PHARMA NET D.O.O. ZAGREB 260.473.672<br />
174 Martina Verović RIMAC AUTOMOBILI D.O.O. SVETA NEDELJA 260.038.352<br />
175 Matea Jaram LONIA TRGOVINA D.O.O. KUTINA 258.109.944<br />
176 Dragica Plodinec PREHRANA TRGOVINA D.D. ZAGREB 256.698.227<br />
176 Jasna Pogačić PREHRANA TRGOVINA D.D. ZAGREB 256.698.227<br />
178 Ivana Gažić PAN-PEK D.O.O. ZAGREB 256.093.498<br />
179 Stela Medved PRESS GLASS D.O.O. JALŽABET 254.961.795<br />
180 Larisa Roglić ORBICO BEAUTY D.O.O. ZAGREB 250.134.553<br />
181 Miroslava Kulaga EXPORTDRVO D.D. ZAGREB 245.166.660<br />
182 Ljiljana Furdek PRUŽNE GRAĐEVINE D.O.O. ZAGREB 244.193.662<br />
182 Mira Grbac Kovač PRUŽNE GRAĐEVINE D.O.O. ZAGREB 244.193.662<br />
184 Anita Kirn GEOPLIN D.O.O. ZAGREB 242.206.736<br />
185 Marija Fuđak MESSER CROATIA PLIN D.O.O. ZAPREŠIĆ 241.705.244<br />
186 Miranda Ivanišević Dvornik VODOVOD I KANALIZACIJA, D.O.O. SPLIT 241.337.952<br />
187 Maja Mihelja Žaja HOK OSIGURANJE DD ZAGREB 231.660.531<br />
188 Stefan Gerald Propst AUTOCESTA ZAGREB-MACELJ D.O.O. ZAGREB 228.754.220<br />
189 Vlasta Kodrić SAMOBORKA D.D. SAMOBOR 227.975.842<br />
189 Vlatka Trčak SAMOBORKA D.D. SAMOBOR 227.975.842<br />
191 Nada Zadravec VINDON D.O.O. SLAVONSKI BROD 227.147.043<br />
191 Nada Pristavec VINDON D.O.O. SLAVONSKI BROD 227.147.043<br />
193 Tatjana Košir AURO DOMUS D.O.O. OPATIJA 225.774.854<br />
194 Marta Marinović ATALIAN GLOBAL SERVICES CROATIA D.O.O. ZAGREB 224.879.895<br />
195 Marinka Balen ZAGEBAČKE PEKARNE KLARA D.D. ZAGREB 220.349.123<br />
195 Dragica Plodinec ZAGEBAČKE PEKARNE KLARA D.D. ZAGREB 220.349.123<br />
195 Ljerka Miletić ZAGEBAČKE PEKARNE KLARA D.D. ZAGREB 220.349.123<br />
198 Ana Marinović LUKA PLOČE D.D. PLOČE 216.802.812<br />
199 Liljana Perić KONČAR - GENERATORI I MOTORI D.D. ZAGREB 213.496.038<br />
200 Korina Knez METEOR GRUPA - LABUD D.O.O. ZAGREB 211.886.108<br />
201 Sanda Vujkov Mustedanagić PP ORAHOVICA D.O.O. ZDENCI 209.296.183<br />
202 Amra Pende ARENA HOSPITALITY GROUP D.D. PULA 208.540.908<br />
202 Lorena Škuflić ARENA HOSPITALITY GROUP D.D. PULA 208.540.908
ČLANICE NADZORNOG ODBORA<br />
Rang Ime Prezime Kompanija Grad Ukupni prihod u 2020.<br />
204 Štefica Mesaroš RALU LOGISTIKA D.D.<br />
DUGO SELO,<br />
RUGVICA<br />
208.351.080<br />
205 Ana Križarić EKO MEĐIMURJE D.D. ČAKOVEC 203.821.316<br />
206 Aleksandra Licul Ivančir HRVATSKE CESTE D.O.O. ZAGREB 203.738.840<br />
207 Ivana Jurić SAME DEUTZ-FAHR ŽETELICE D.O.O. ŽUPANJA 202.999.337<br />
208 Danijela Kuduz VODOPRIVREDA VINKOVCI D.D. VINKOVCI 196.403.643<br />
208 Alenka Mijatović VODOPRIVREDA VINKOVCI D.D. VINKOVCI 196.403.643<br />
210 Zora Ilić HRVATSKI DUHANI D.D. VIROVITICA 192.884.093<br />
211 Đovana Precali VALALTA D.O.O. ROVINJ ROVINJ 192.275.734<br />
212 Gordana Fabris MSTART PLUS D.O.O. ZAGREB 192.067.814<br />
212 Vanja Vukelić MSTART PLUS D.O.O. ZAGREB 192.067.814<br />
214 Snježana Gajšak KOSTEL PROMET D.O.O. PREGRADA 190.519.062<br />
215 Velimira Božinović GERMANIA SPORT D.O.O. ZAGREB 189.575.255<br />
215 Ana Kralj GERMANIA SPORT D.O.O. ZAGREB 189.575.255<br />
217 Lidija Posavec ČAKOVEČKI MLINOVI D.D. ČAKOVEC 185.556.710<br />
217 Katarina Varga ČAKOVEČKI MLINOVI D.D. ČAKOVEC 185.556.710<br />
217 Marija Drvoderić ČAKOVEČKI MLINOVI D.D. ČAKOVEC 185.556.710<br />
220 Marijeta Hladilo ACI D.D. RIJEKA 185.532.368<br />
221 Ping Low SUNCE HOTELI D.D. ZAGREB 184.329.720<br />
222 Klaudija Časar Torkar ALD AUTOMOTIVE D.O.O.<br />
VELIKO POLJE,<br />
ZAGREB<br />
175.316.320<br />
223 Katja Britvić BRODOTROGIR D.D. TROGIR 174.240.797<br />
224 Branka Klopović AGRAM BANKA D.D. ZAGREB 171.505.538<br />
225 Martina Pavičić Jugovac AMEC RIJEKATEKSTIL DOO RIJEKA 168.605.678<br />
226 Branka Vladetić<br />
ALLIANZ ZB D.O.O. DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM I<br />
DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA<br />
ZAGREB 166.095.048<br />
227 Janja Tikvić TEKSTILPROMET DD ZAGREB 165.056.598<br />
227 Mara Hrgović TEKSTILPROMET DD ZAGREB 165.056.598<br />
229 Gladys Codarini ABS SISAK D.O.O. SISAK 164.993.313<br />
230 Ana Njegovec KONČAR ELEKTRONIKA I INFORMATIKA D.D. ZAGREB 164.535.419<br />
231 Dolly Predovic PODRAVSKA BANKA D.D. KOPRIVNICA 164.062.897<br />
232 Valentina Zaletel Mišmaš KRKA-FARMA D.O.O. GRAD ZAGREB 161.401.022<br />
233 Federica Guidi DUCATI KOMPONENTI D.O.O. LUDBREG 160.519.737<br />
234 Ivana Šušnjić ZRAČNA LUKA DUBROVNIK D.O.O. ČILIPI 154.033.957<br />
234 Irena Gerovac Zrnić ZRAČNA LUKA DUBROVNIK D.O.O. ČILIPI 154.033.957<br />
234 Vilma Kosović ZRAČNA LUKA DUBROVNIK D.O.O. ČILIPI 154.033.957<br />
237 Darija Najev Jurač PROMET D.O.O. SPLIT 153.987.695<br />
237 Edita Grubišić PROMET D.O.O. SPLIT 153.987.695<br />
237 Ivana Sorić PROMET D.O.O. SPLIT 153.987.695<br />
240 Romina Švast Rakamarić BRODOKOMERC NOVA D.O.O. RIJEKA 151.994.405<br />
240 Sanja Dokozić BRODOKOMERC NOVA D.O.O. RIJEKA 151.994.405<br />
242 Ljiljana Hlevnjak IVANČICA D.D. IVANEC 149.968.193<br />
243 Ljiljana Stanta-Liker DRVENJAČA DD FUŽINE FUŽINE 149.467.340<br />
244 Tatjana Kovač Klemar FRAGARIA D.O.O. ZAGREB 146.380.983<br />
245 Marijana Ravlić STRIZIVOJNA HRAST D.O.O. STRIZIVOJNA 145.680.939<br />
246 Pamela Bolarić KAROLINA D.O.O. OSIJEK 145.446.448<br />
247 Jadranka Rožić PREHRAMBENO INDUSTRIJSKI KOMBINAT D.D. RIJEKA 144.008.278<br />
248 Anita Knežević JADRANKA TRGOVINA D.O.O. MALI LOŠINJ 143.755.853<br />
248 Biserka Težak JADRANKA TRGOVINA D.O.O. MALI LOŠINJ 143.755.853<br />
250 Darja Maoduš Palić GHETALDUS OPTIKA D.D. ZAGREB 140.561.485<br />
251 Vesna Žmak SIPRO D.O.O. UMAG 138.405.936<br />
252 Zdravka Vicencinović Hergouth SELK D.D. KUTINA 138.379.072<br />
87
ČLANICE NADZORNOG ODBORA<br />
Rang Ime Prezime Kompanija Grad Ukupni prihod u 2020.<br />
253 Ivona Kutle BILOKALNIK-IPA D.D. KOPRIVNICA 135.367.353<br />
254 Sanja Švelec-Marković NOVI DOMIL D.O.O. ŽUPANJA 133.445.100<br />
255 Mia Mihelčić KD ČISTOĆA D.O.O. RIJEKA 132.749.605<br />
256 Marina Jaman ŽUPANIJSKE CESTE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE D.O.O.<br />
256 Vlasta Hubicki ŽUPANIJSKE CESTE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE D.O.O.<br />
DONJA ZELINA -<br />
GORIČICA<br />
DONJA ZELINA -<br />
GORIČICA<br />
131.608.542<br />
131.608.542<br />
258 Ana Vedrina UNIKOMERC-UVOZ D.O.O. ZAGREB 128.569.760<br />
259 Marina Vidič ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG DIONIČKO DRUŠTVO UMAG 128.081.174<br />
260 Marina Bošnjaković KLEMM SIGURNOST D.O.O. ZAGREB 128.000.697<br />
261 Ivana Novak TEHNIKA D.D. ZAGREB 126.401.429<br />
262 Marta Čović CHROMOS AGRO D.O.O. ZAGREB 125.990.824<br />
263 Dora Narančić OV-ODRŽAVANJE VAGONA D.O.O. ZAGREB 124.329.651<br />
264 Mateja Kalajžić VODOVOD-OSIJEK D.O.O. OSIJEK 121.556.805<br />
265 Daniela Roguljić Novak KENTBANK DD ZAGREB ZAGREB 120.247.286<br />
266 Maja Martinović KONČAR-ELEKTROINDUSTRIJA D.D. ZAGREB 118.033.503<br />
266 Ruža Podborkić KONČAR-ELEKTROINDUSTRIJA D.D. ZAGREB 118.033.503<br />
268 Danijela Puškadija Topić<br />
268 Marina Abramić<br />
VARKOM DIONIČKO DRUŠTVO ZA OPSKRBU VODOM I ODVODNJU<br />
OTPADNIH VODA<br />
VARKOM DIONIČKO DRUŠTVO ZA OPSKRBU VODOM I ODVODNJU<br />
OTPADNIH VODA<br />
VARAŽDIN 117.534.415<br />
VARAŽDIN 117.534.415<br />
270 Mirjana Štor LIPIK GLAS D.O.O. LIPIK 116.091.120<br />
271 Gordana Nedeljko ČATEKS D.D. ČAKOVEC 115.496.667<br />
272 Ljubica Ujlaki KOMET D.O.O. PRELOG 114.985.114<br />
273 Petra Frankol EKO-FLOR PLUS D.O.O. OROSLAVJE 114.897.794<br />
274 Lorna Lisjak Makin ISTARSKI VODOVOD D.O.O. BUZET 113.691.475<br />
275 Ivana Leko DRŽAVNE NEKRETNINE D.O.O. ZAGREB 112.330.235<br />
276 Ana Matijević GRADSKO STAMBENO KOMUNALNO GOSPODARSTVO D.O.O. ZAGREB 112.018.363<br />
276 Marica Dusper GRADSKO STAMBENO KOMUNALNO GOSPODARSTVO D.O.O. ZAGREB 112.018.363<br />
278 Helena Masarić LIBURNIA RIVIERA HOTELI D.D. OPATIJA OPATIJA 110.914.378<br />
278 Barbara Mesić LIBURNIA RIVIERA HOTELI D.D. OPATIJA OPATIJA 110.914.378<br />
280 Minja Posavac INGOTEH D.O.O. OSIJEK 110.585.297<br />
281 Mirjana Droptina VARTEKS D.D. VARAŽDIN 107.881.985<br />
281 Božica Čićek-Mutavdžić VARTEKS D.D. VARAŽDIN 107.881.985<br />
283 Nevenka Krklec STRAŽAPLASTIKA D.D. HUM NA SUTLI 107.192.811<br />
283 Katica Oraić STRAŽAPLASTIKA D.D. HUM NA SUTLI 107.192.811<br />
285 Goranka Janić AKD-ZAŠTITA D.O.O. ZAGREB 105.642.338<br />
286 Helena Kokot MZLZ ZEMALJSKE USLUGE D.O.O. VELIKA GORICA 104.953.019<br />
287 Ana Žabčić KARLOVAČKA BANKA DD KARLOVAC 104.718.461<br />
288 Branka Vitas SCHRACK TECHNIK D.O.O. ZAGREB 104.323.122<br />
289 Fina Jankek NAPREDAK POLJOPRIVREDNA ZADRUGA ŽUPANJA 103.472.803<br />
289 Ana Pejić NAPREDAK POLJOPRIVREDNA ZADRUGA ŽUPANJA 103.472.803<br />
291 Silvana Zanini Ilić DURAN DD PULA 103.065.821<br />
292 Nadica Dreven Budinski PZC VARAŽDIN D.D. VARAŽDIN 101.742.448<br />
293 Lucija Matković Ivančević OMV INDOIL D.O.O. DONJI STUPNIK 98.695.489<br />
294 Nada Jelinić-Starčević ENERGO D.O.O. RIJEKA 98.676.940<br />
295 Sanja Knezović PROSTORIA D.O.O.<br />
SVETI KRIŽ<br />
ZAČRETJE<br />
96.896.156<br />
296 Margareta Dukarić CESTORAD D.D. VINKOVCI 96.548.507<br />
296 Vesna Pajić CESTORAD D.D. VINKOVCI 96.548.507<br />
298 Miroslava Goričnik-Gojsalić LAGUNA NOVIGRAD D.D.<br />
NOVIGRAD -<br />
CITTANOVA<br />
95.885.030<br />
299 Lazarela Komlen SOLARIS D.D. ŠIBENIK 95.825.300<br />
88
ČLANICE NADZORNOG ODBORA<br />
Rang Ime Prezime Kompanija Grad Ukupni prihod u 2020.<br />
300 Antonia Cvitanović DEKRA ZA PRIVREMENO ZAPOŠLJAVANJE D.O.O. ZAGREB 95.458.790<br />
301 Vlatka Miloš CESTE KARLOVAC D.D. DUGA RESA 95.374.284<br />
302 Mladenka Čović ŽUPANIJSKE CESTE SPLIT D.O.O. SPLIT 94.922.778<br />
303 Vlasta Mezga PRIMABIRO D.O.O. ČAKOVEC 93.986.288<br />
304 Lucija Toprek VODOVOD I ODVODNJA D.O.O. ŠIBENIK 92.571.093<br />
304 Ofelija Lambaša Jurić VODOVOD I ODVODNJA D.O.O. ŠIBENIK 92.571.093<br />
306 Jelena Potočki AGROLAGUNA POREČ 92.312.604<br />
307 Martina Vrankić Zovko CESTING D.O.O. OSIJEK 92.038.583<br />
308 Valentina Opačak PODUZEĆE ZA CESTE D.O.O. SLAVONSKI BROD 91.386.077<br />
309 Tanja Juretić RADEŽ D.D. BLATO 90.953.234<br />
309 Katija Favro RADEŽ D.D. BLATO 90.953.234<br />
311 Katia Cantarutti DI KLANA D.D. KLANA 90.456.781<br />
312 Marcela Večković VODOPRIVREDA ZAGREB, DD ZAGREB 90.447.028<br />
313 Marija Vojvoda PGM RAGUSA D.D. DUBROVNIK 89.651.877<br />
314 Miroslava Miličević BOROVO D.D. VUKOVAR 89.585.003<br />
314 Antonija Rimac Gelo BOROVO D.D. VUKOVAR 89.585.003<br />
316 Jelena Habijanec Smuđ BISTRA D.O.O. ĐURĐEVAC 87.618.281<br />
317 Maja Colić ČISTOĆA D.O.O. SPLIT 87.028.314<br />
318 Suzana Laušin-Katanec RAIFFEISEN LEASING D.O.O. ZAGREB 86.932.649<br />
319 Anica Đurina ZVEČEVO D.D. POŽEGA 85.514.683<br />
320 Marina Šegota VODOVOD D.O.O. ZADAR 83.281.614<br />
321 Mirjana Suton BC INSTITUT, D.D. RUGVICA 83.238.628<br />
322 Ida Babić DERMA DD VARAŽDIN 83.234.841<br />
323 Sanja Rendulić RADLOVAC DD ORAHOVICA 82.765.905<br />
324 Nikolina Barta BAKROTISAK D.D. GAREŠNICA 82.735.648<br />
325 Danica Klapčić JEDINSTVO D.O.O. STARCI 82.652.322<br />
325 Zdenka Ilić JEDINSTVO D.O.O. STARCI 82.652.322<br />
327 Alide Vranek VODOVOD PULA D.O.O. ZA JAVNU VODOOPSKRBU PULA 82.370.328<br />
328 Kleida Farago EURCO D.D. VINKOVCI 82.331.448<br />
329 Viktorija Horg GRAFIČAR DD LUDBREG 81.894.569<br />
329 Andreja Stjepić Mavrek GRAFIČAR DD LUDBREG 81.894.569<br />
329 Senka Ciler GRAFIČAR DD LUDBREG 81.894.569<br />
329 Daliborka Kraus GRAFIČAR DD LUDBREG 81.894.569<br />
329 Katarina Kišiček GRAFIČAR DD LUDBREG 81.894.569<br />
334 Višnja Roić SUNČANI HVAR D.D. HVAR 78.253.823<br />
335 Marina Lajtman MEĐIMURJE GRADITELJSTVO D.O.O. ČAKOVEC 78.090.172<br />
335 Marija Višnjarić MEĐIMURJE GRADITELJSTVO D.O.O. ČAKOVEC 78.090.172<br />
337 Julka Bandić TVIN D.O.O. VIROVITICA 77.371.080<br />
338 Sara Birin NORD PRODUKT D.O.O. SAMOBOR 77.349.231<br />
339 Antonija Perošević-Galović ALMOS D.O.O. KUTINA KUTINA 76.470.070<br />
340 Jasna Požar VODOVOD I KANALIZACIJA D.O.O. KARLOVAC 76.010.264<br />
341 Sunčana Svaty VODOGRADNJA D.D. VARAŽDIN VARAŽDIN 75.110.982<br />
342 Kristina Tučkar ZRAKOPLOVNO-TEHNIČKI CENTAR D.D. VELIKA GORICA 75.046.246<br />
343 Ana Michieli Pavuna CROATIA BANKA D.D. ZAGREB 75.045.421<br />
343 Zdenka Pogarčić CROATIA BANKA D.D. ZAGREB 75.045.421<br />
345 Anamarija Farkaš VESNA CENTAR D.O.O. ZAGREB 74.599.424<br />
346 Marta Katona VINKA PLUS D.O.O. VINKOVCI 73.936.209<br />
347 Petra Šinko Posel MEĐIMURSKE VODE D.O.O. ČAKOVEC 72.498.696<br />
348 Vesna Abjanović GRADSKI PRIJEVOZ PUTNIKA D.O.O. OSIJEK 69.526.866<br />
348 Kristina Šunić GRADSKI PRIJEVOZ PUTNIKA D.O.O. OSIJEK 69.526.866<br />
89
ARMANI BEAUTY & GLORIA PARTNERSTVO<br />
Sinonim ljepote i<br />
elegancije<br />
Brend luksuzne kozmetike već je više od dva desetljeća<br />
važan faktor u osnaživanju žena - jer make up<br />
savršenih tekstura, profinjeni mirisi i preparati za<br />
njegu lica pomažu u jačanju samouvjerenosti<br />
umjetnosti. Legendarni talijanski dizajner već<br />
desetljećima, naime, stilizira filmske junake -<br />
počevši od Richarda Gerea, kojeg je još 80-ih<br />
odijevao u filmovima “Američki žigolo” i “U<br />
posljednjoj fazi”, a dizajnirao je kostime i za<br />
“Gattacu”, “Nedodirljive”, “Zavodljivu ljepotu”....<br />
Osim što su njegovi vizažisti, predvođeni<br />
Lindom Cantello, uljepšavali sve zvijezde uoči<br />
izlaska na crveni tepih, Armani Beauty je u<br />
Veneciji predstavio novi proizvod koji - kako<br />
mu i ime kaže - veliča snagu žene i ženstvenosti.<br />
Lip Power novi je dugotrajni ruž za usne<br />
čija formula kombinira intenzitet boje i laganu<br />
teksturu, ugodnu za nošenje - zahvaljujući<br />
jedinstvenom polimeru u sastavu, koji omogućuje<br />
stapanje dvaju obično nespojivih ulja.<br />
Elegantno pakiranje tankog, ergonomskog<br />
oblika ima i svoju funkcionalnost - jer održava<br />
optimalnu kvalitetu formule te je štiti od onečišćenja.<br />
A aplikator u obliku kapljice omogućuje<br />
precizno nanošenje, besprijekoran rezultat<br />
bez mnogo truda.<br />
Međunarodna vizažistica brenda Linda<br />
Cantello dizajnirala je čak 30 nijansi, koje se<br />
mogu prilagoditi svakoj boji puti, kose, odjeće<br />
i - ženske osobnosti. Kolika je <strong>snaga</strong> ruža<br />
Lip Power najbolje se vidjelo u Veneciji, gdje<br />
su četiri ambasadorice brenda Armani Beauty<br />
zablistale uz četiri neodoljive nijanse - na<br />
usnama američke manekenke Madisin Rian<br />
bila je nježna nijansa br. 504 (First), nova<br />
holivudska zvijezda Adria Arjona imala je<br />
vatreni br. 402 (Combative), model Barbara<br />
Palvin suptilnu nijansu br. 103 (Androgino), a<br />
talijanska manekenka Greta Ferro - tamni Lip<br />
Power broj 404 (Tempting).<br />
U priči o dva desetljeća brenda Armani<br />
Beauty neizostavno je spomenuti njegova<br />
“pravila odijevanja za lice”, a prvo od njih<br />
glasi - nosite samo ono što vam je potrebno za<br />
poboljšanje tena! Na temelju tog jednostavnog<br />
pravila nastao je Luminous Silk, sad već kultni<br />
tekući puder koji obavija lice svjetlošću, stvarajući<br />
na njemu teksturu poput svile. ■<br />
Više od dvadeset godina Armani Beauty stvara revolucionarnu<br />
kozmetiku - make-up savršenih tekstura, preparate<br />
za njegu kože zasnovane na tehnološki najnaprednijim<br />
formulama, parfeme od rijetkih i sofisticiranih sastojaka...<br />
I više od dvadeset godina okuplja najljepše žene<br />
svijeta koje, kao ambasadorice brenda, promiču ideje<br />
samog osnivača, ali i utjelovljuju njegovu viziju ljepote.<br />
- Vjerujem da ljepota ponajprije dolazi iznutra. Moje kreacije ne služe<br />
tome da sakriju osobnost, već da je otkriju i naglase - kaže Giorgio<br />
Armani, vlasnik ovog carstva mode i ljepote, čije su kreacije bile u središtu<br />
pozornosti na crvenom tepihu Filmskog festivala u Veneciji, koji<br />
je trajao prvih jedanaest dana rujna.<br />
Armani Beauty, naime, već je treću godinu zaredom glavni sponzor<br />
Mostre, jedne od najvažnijih filmskih manifestacija na svijetu - a to partnerstvo<br />
proizlazi iz velike ljubavi gospodina Armanija prema sedmoj<br />
STVORENI IZA<br />
MODNE PISTE<br />
Kultni tekući<br />
puder<br />
LUMINOUS<br />
SILK sa<br />
svilenom<br />
teksturom - za<br />
sjajan, prirodan<br />
i svjež ten<br />
Novi dugotrajni<br />
ruž LIP POWER<br />
dizajniran je u<br />
30 intenzivnih<br />
nijansi<br />
90
Change language