Global 64

6 Društvo
Kraj semestra Nedostaje razumijevanja i studenata i profesora
Ocjene padaju? Ništa
čudno, nakon godine dana
buljenja u ekran računala
'Mnogo videointerakcija opterećuje naš središnji živčani sustav koji
nije navikao obrađivati ulazne informacije na ovaj način', objašnjava
psihologinja Ivana Mrgan veliki pad koncentracije kod studenata
Tekst: Tina Hajduk
U
doba pandemije došlo
je do spajanja privatnog
i poslovnog života. Rad
iz udobnosti doma ili kreveta,
u pidžami i papučama postao
je svakodnevica. Školarci već
nešto manje od godinu dana,
uz povremene prekide, nastavu
slušaju online, a i studenti su od
početka pandemije prisiljeni na
studiranje od kuće. Međutim,
sve se više problema povezuje
s internetskom nastavom, a jedan
od većih svakako je održavanje
koncentracije. Koliko god
profesori žele rezultate, manjak
koncentracije kod studenata i
učenika posljedica je koja se nije
mogla izbjeći i za koju treba imati
razumijevanja.
Potreban izravni kontakt
Profesorica psihologije i bihevioralno-kognitivna
terapeutkinja
Ivana Mrgan ističe da su trenutačne
socijalne i zdravstvene
okolnosti izazovne.
"Izravna socijalna interakcija
više je povezana s područjima
mozga uključenim u sustav nagrade,
odnosno, ljudi su biološki
podešeni za izravni kontakt
pa je videokomunikacija manje
potkrepljujuća", objašnjava Mrgan.
Studentima zna biti teško
zadržati dobru koncentraciju na
predavanjima, a prelaskom na
online platforme razina koncentracije
drastično se smanjuje. Na
taj problem upozoravaju razni
psiholozi i medicinski stručnjaci,
a Mrgan napominje da mnoštvo
videointerakcija koje zahtjeva
online nastava opterećenje je
za naš središnji živčani sustav
koji nije navikao obrađivati ulazne
informacije na ovaj način.
"Vizualni podražaji su vrlo intenzivni
i to kontinuirano, stalno
smo izloženi videoprezentaciji
sebe što u uobičajenoj komunikaciji
nije slučaj te nam je prostor
za neverbalnu komunikaciju
vrlo ograničen", napominje
psihologinja. Studentica treće
PEXELS
Korištenje mobitela za vrijeme
internetske nastave
smanjuje razinu koncentracije,
a time i zainteresiranost
studenata za rad
'Ne mogu se natjerati da
neki predmet koji me ne zanima
slušam s pozornošću',
kaže studentica Karla
godine na Filozofskom fakultetu
u Zagrebu Karla Živičnjak kaže
da joj online nastava ne odgovara
i da joj smeta to što se ne viđa
s kolegama.
"Kad god se da nešto ignorirati,
odnosno upaliti predavanje i
otići raditi nešto svoje, uvijek to
napravim, općenito se ne mogu
natjerati da neki predmet koji
me ne zanima slušam s pozornošću",
objašnjava studentica
Karla. Studentica Ana Vukojević
tvrdi da kvaliteta online nastave
najviše ovisi o tome koliko se
profesori trude učiniti je kvalitetnom,
ali da joj se svakako teže
koncentrirati na internetskom
predavanju.
"Teško mi je koncentrirati se i
na online ispite pa mi ocjene ove
godine pate zbog toga, ali iako
bih kod kuće mogla varati, jednostavno
se ne mogu usredotočiti
na ispit", nadovezala se Ana.
Psihologinja Ivana Mrgan
također objašnjava da online
nastava traži nešto veću razinu
samoregulacije u odnosu prema
tradicionalnoj nastavi.
Sve više ljudi traži psihološku pomoć
U Hrvatskoj je u posljednjih godinu dana uočena
veća potreba za psihološkom pomoći u svim dobnim
skupinama s naglaskom na smetnje pozornosti,
koncentracije i organizacije. Psihologinja
Ivana Mrgan napominje da je sasvim logično da će
online nastava imati utjecaj na ishode u sustavu
obrazovanja pa je zbog toga nužno djeci i mladima
"Okruženi smo i aktivno koristimo
upravo uređaje koji su
česta ometala, može biti dodatni
izazov u smislu izvora distrakcije",
opisuje Mrgan.
Izazov za profesore
Mrgan tvrdi i da bi studentima
online nastava mogla biti ugodnija
ako bi bili usmjereni samo
na govornika, ako bi koristili bežične
slušalice koje će im omogućiti
kretanje ili tako da rade
redovite stanke od slikovnog
sadržaja.
"Korisno je izbjegavati paralelne
aktivnosti i zadatke, identificirati
ometala te ograničiti vrijeme
provedeno na internetu, a
važno je i da studenti razmisle o
mogućnostima da se vrijeme za
opuštanje koje bi možda uključivalo
ekran zamijeni tjelesnom
aktivnošću ili sadržajima koji ga
ne uključuju", ističe Mrgan.
S druge strane, profesori moraju
konstantno smišljati nove
načine kako studentima olakšati
učenje te ih zainteresirati za
nastavu na daljinu. Mrgan tako
profesorima savjetuje redovite
stanke, upoznatost i kompetentno
korištenje različitih funkcionalnosti
alata i različitih aplikacija
koji se koriste u nastavi,
uvođenje aktivnosti koji razbijaju
kontinuitet predavanja i pružaju
mogućnost za predah poput
kratkih kvizova te traženje povratne
informacije od studenata.
pružiti odgovarajuću potporu u smislu psihoedukacije,
ali i izravne psihološke pomoći. Uz to tvrdi
da institucionalna potpora za pomoć studentima
već postoji. Institucije javnog zdravstva te pojedini
fakulteti i sveučilišta pružaju taj oblik potpore, ali
svakako bi ta nastojanja trebalo intenzivirati jer je
potreba za psihološkom pomoći povećana.
BROJ 64, svibanj 2021.
Politička analiza Birači su imali prigodu vidjeti
Rezultati lo
skuplja kam
'Glavni je preduvjet popularnosti u glasača
oblikovanje imidža kandidata, isticanje značajki
koje posjeduje i odvajanje od drugih', objasnila
je profesorica komunikologije na FPZG-u,
Smiljana Leinert-Novosel
Tekst: Benjamin Mihoci
To nije ni zeleno ni lijevo,
to je ekstremno
lijevo, i to će biti zaustavljeno
u drugom
krugu, tako mi Bog pomogao,
govorio je u izbornoj noći 16.
svibnja Miroslav Škoro, kandidat
za zagrebačkog gradonačelnika
iz stranke Domovinski
pokret koji je ušao u drugi krug
izbora. Škoro je pritom mislio
na Tomislava Tomaševića i
njegovu stranku, odnosno političku
platformu Možemo!.
Kao što su uglavnom sve ankete
i predviđale, u drugi krug
izbora ušao je Tomašević, koji
je s 45,15 posto osvojenih glasova
zamalo postao gradonačelnikom
već u prvom krugu.
Njegov protukandidat Škoro
osvojio je 12,16 posto glasova.
"Ako se pogledaju izborni
rezultati i korelira uspjeh Škore
s uspjehom Jelene Pavičić
Vukičević i Davora Filipovića
po biračkim mjestima, a i relativna
sličnost biračkog tijela,
može se očekivati da će dio
njih podržati Škoru u drugome
krugu", komentirao je profesor
s Fakulteta političkih znanosti
Višeslav Raos.
Dodao je da oba kandidata
ne mogu računati na mehaničko
pretakanje glasova srodnih
kandidata za njih, a dva tjedna
dodatne kampanje mogu dodatno
motivirati ili demotivirati
birače na izlazak.
SDP-ov slab prolaz
Što se tiče mandata u gradskoj
skupštini, Tomaševićeva
stranka osvojila je 23 zastupničkih
mjesta od ukupno 47,
što znači da im nedostaje jedna
ruka za većinu u skupštini. Budući
da su iz te stranke poručili
da namjeravaju surađivati sa
strankama koje su od centra
nalijevo, za suradnju im preostaje
jedino Socijaldemokratska
partija Hrvatske (SDP),
koja je osvojila pet zastupničkih
mjesta, dva manje nego što
su dosad imali.
"Možemo! može računati na
to da će SDP podržavati proračun
i ključne odluke koje budu
predlagali u Skupštini, tako da
izostanak apsolutne većine ne
mora biti prepreka, pogotovo
uzme li se u obzir da konstelacija
oporbenih stranaka u
Skupštini jamči da nema baš
mogućnosti za stvaranje ikakve
alternativne većine", rekao
je Raos.
Kandidat SDP-a Joško Klisović
osvojio je samo 7,82 posto
glasova, iako je najviše novca
potrošio na izbornu promidžbu.
No da visina iznosa utrošena
na kampanju nije nužno
u korelaciji s njezinim uspjehom,
potvrdila nam je profesorica
Smiljana Leinert-Novosel,
stručnjakinja za komunikologiju
na FPZG-u.
"Glavni je preduvjet popularnosti
u glasača oblikovanje
imidža kandidata, isticanje
značajki koje posjeduje i 'odvajanje'
od drugih. Očigledno,
kampanja Joška Klisovića nije
'Ukupno gledano, nema baš
primjera drugih krugova
izbora na kojima bi neki
kandidat uspio nadoknaditi
toliki zaostatak u broju i
postotku glasova', objasnio
je profesor Raos
to adekvatno učinila", objasnila
je Leinert-Novosel.
Napomenula je da su u kampanji
prezentirani blijedi slogan
– "Mirni čovjek Zagreba",
nepopularni obilasci terena,
nedojmljivi medijski nastupi i
dodala da su i druge okolnosti
kampanji poput dominantne
medijske usmjerenosti na nove
kandidate pridonijele lošem
rezultatu.
Komunikologinja i profesorica
na Filozofskom fakultetu
u Zagrebu Gabrijela Kišiček
smatra da je Klisović preskočio
jednu stubu u procesu uvjeravanja
birača.
"Najprije je trebalo birače
uvjeriti da je mirnoća zaista
nešto pozitivno i poželjno u
političkom djelovanju, a tek
onda ponuditi sebe kao izbor.
Krenuo je u kampanju a priori