Global 64
4 Studentski životBROJ 64, svibanj 2021.Ozljede na radu Zbog straha od inspekcije neki poslodavci studentima negiraju pravo na prijavu na osiguranjePravo na odštetu uračunava idebele živce za birokracijuTekst: Maristela BaričevićFoto: Neva Žganec/GlobalKad je riječ o osiguranjustudenata, većinastudenata članovastudentskih servisazna da su potpisivanjem ugovorazaštićeni od posljedica nesretnihslučajeva. To osiguranjejamči im posebna polica osiguranjaone osiguravajuće kućes kojom Student servisi imajusklopljeni ugovor. U slučajuSveučilišta u Zagrebu to je tvrtkaAdriatic osiguranja d.d. Međutim,prije prijavljivanja bilokakve ozljede na radu, važno seupoznati s pravima i obvezamastudenata s obzirom na osnovnozdravstveno osiguranje kojeostvaruju upisivanjem fakulteta.Nekad je i fakultet odgovoranZakonom o obveznom zdravstvenomosiguranju studentimase propisuje obvezno zdravstvenoosiguranje za slučaj ozljedena radu. Ono se tiče svih studenatana redovitom školovanjuu Hrvatskoj tijekom praktičnenastave, stručne prakse, stručnihputovanja te tijekom radaputem posrednika pri zapošljavanjustudenata."Ako dođe do ozljede na terenskojnastavi, student bi svakakotrebao biti zaštićen putemzdravstvenog osiguranja. Akose ustanovi da je do ozljede došlonekim propustom fakulteta,svakako će i fakultet biti odgovoranza naknadu štete studentu.Student kao i svaka drugaosoba može ugovoriti privatnupolicu osiguranja, ali to mu nijeosigurano samim upisom na fakultet",objasnio je Boris Rajić,studentski pravobranitelj Sveučilištau Zagrebu.Osiguranje u sklopu obavljanjastudentskih poslova pokrivastudente koji rade prekostudentskih ugovora, a tiče sesmrti u nezgodi, trajnog invaliditeta,troškova liječenja i dnevnenaknade zbog nezgode. Zbogpoprilične količine dokumentacijekoju student treba dostavitiStudent servisu, mnogo studenataodustaje od takve procedurei nikad ne dobije odgovarajućuodštetu. Razlog za to nijesam dugotrajan proces, negoi neinformiranost studenatao pravu koje mogu iskoristiti.Čak i onda kada ga iskoriste, nejamči im se potpuno da će dobitinovac koji im pripada.Iz Student servisa u Zagre-Osiguravajuće kuće studentima često ne priznaju one ozljede koje su sedogodile na putu na posao i s posla jer se, prema njihovu mišljenju, tone računa u radno vrijeme studentaStudentima se ne jamči da će potpuno uspjeti dobiti povrat novčanih sredstava nakon prijave ozljede na radu.Osiguranje na ErasmusuStudenti koji odlaze na razmjenu Erasmus imaju pravo na zdravstvenuzaštitu u slučajevima kada liječenje nije moguće odgoditi do povratkau Hrvatsku. To pravo se dokazuje Europskom karticom zdravstvenogosiguranja koju student može zatražiti od HZZO-a. Drukčije je u studenatakoji odlaze na praksu putem programa Erasmus+. Za njih su obveznepolica zdravstvenog osiguranja, polica osiguranja od nezgode naradnom mjestu te polica od odgovornosti za eventualnu štetu učinjenuna radnom mjestu. Potvrde o ugovorenih policama osiguranja dio suprijave na natječaj za praksu Erasmus+.bu su poručili da na godišnjojrazini zaprime 20 do 25 takvihstudentskih prijava. Josip Seidl,umirovljeni stručnjak zazaštitu na radu Student servisau Zagrebu, dodao je da bi se upravilu svim studentima trebalaosigurati odšteta na svaki tipozljede, bez obzira na to gdje sestudent ozlijedi.Problem s posrednicimaU praksi nije tako pa HZZOi osiguravajuće kuće često nepriznaju one ozljede koje suse dogodile na putu na posaoHodogram u slučaju nezgodei s posla jer se, prema njihovumišljenju, to ne računa u radnovrijeme studenta.Seidl ističe da je za vrijemesvog rada sa studentima najvišesvjedočio prijavama koje se tičulakših ozljeda poput posjekotina.To su često prijavljivali studentikoji rade u lancima brzeprehrane poput McDonald'sa.Međutim, pri obavljanju nekihstudentskih poslova treba posebnobiti oprezan. To se tičeposlova koji uključuju dostavuhrane na biciklima, poput Glova,pa takvi studenti najvišeAko se u jednom trenutkurada uvidi propust poslodavacaili tvrtke, ne postojirazlog zašto ih ne prijavitiinspekciji radastradaju u prometu.Seidl je upozorio da dodatanproblem nastaje u trenutkukada se takve ozljede trebajuprijaviti. Razlog je za to što izmeđunekih tvrtki i SC-a postojeposrednici u zapošljavanju panjihovi direktori, namjerno ilinenamjerno, studente ne upućujuna zaštitu na radu. Izvlačese na to da studenti nemajuprava, a zapravo samo strahujuod potencijalnih inspekcija.Ako se u jednom trenutkurada uvidi propust poslodavacaili tvrtke, ne postoji razlogProcedura prijave ozljede na radu započinje odlaskomliječniku da bi se ustanovila ozbiljnost ozljedei da bi počelo liječenje. Student ili studenticatrebaju od poslodavca zatražiti potvrdu da je došlodo nezgode, a ta potvrda treba sadržavati podatkeo poslodavcu, podatke o studentu, broj iskaznice iugovora, datum nezgode, kratki opis događaja, žigi potpis poslodavca te mjesto i datum. Ako postojesvjedoci nesretnog događaja, tada se takođerprinosi i taj podatak.Na završetku liječenja, sa svim dokumentima o povijestibolesti, potvrdi izabranog liječnika o privremenojnesposobnosti za rad, zapisniku inspekcijerada i eventualnom zapisniku policije treba doći uStudent servis te potražiti stručnjaka za zaštitu naradu da bi se pokrenuto postupak prijave ozljede.Prema polici Adriatic osiguranja, za smrt uslijednezgode dodjeljuje se 50.000 kuna, za trajni invaliditetuslijed nezgode 100.000, troškove liječenja10.000, a za dnevnu naknadu uslijed nezgode dodjeljujese 100 kuna na dan. Ako student troškoveliječenja, putovanja i potrebnih pomagala za oporavaksnosi sam, tada je u proces prijave potrebnopredočiti i odgovarajuće račune koji to dokazuju.zašto ih ne prijaviti inspekcijirada. Seidl smatra da svi studentimoraju biti osigurani darad obavljaju na siguran načinjer bi poslodavac trebao imatiobvezu upoznati studenta s radomi mogućim opasnostima.Student bi svoje prve sate naradnom mjestu trebao obavljatiuz nadzor stručne osobe, a teknakon nekog vremena bi radmogao obavljati samostalno.Tako bi student razvio svijest otome da opasnost na radu postoji,ali da postoje načini kakoje izbjeći.Iz ureda ravnatelja SC-a u Zagrebuističu da se do sada nisususreli s okolnostima da poslodavacnije htio potpisati izjavuo ozljedi na radu, a studentskipravobranitelj je dodao da bitakav slučaj bio jasan dokaz kršenjaobveza te da se sukladnotome može završiti na sudu. Utakvim bi okolnostima studentmorao potražiti odvjetnika.Sigurnosno pitanjeProblem o kojem se u sklopustudentskog osiguranja nijerazmišljalo jest i zaštita studenatau studentskim domovima.Iako na svakoj studentskoj sobite ulazu u paviljone stoji detaljanplan evakuacije u slučajuveće opasnosti poput požara ilipotresa, studenti s takvim izvanrednimprocedurama nisuupoznati. Zbog takvih nepredvidivihokolnosti, potrebno jeorganizirati vježbe evakuacije udomovima, smatra Seidl. Vježbebi trebalo organizirati neplanskijednom ili više puta nagodinu da bi studenti i zaposlenicirazvili osjećaj samokontrolete pravilno reagirali u takvimopasnostima.Studentski pravobraniteljRajić ističe da se o osiguravanjustudenata u takvim neočekivanimokolnostima nije raspravljalote da nije siguran kako bise to moglo provesti."Student ima zdravstvenoosiguranje, a daljnja odgovornoststudentskog doma možepostojati samo ako je do štetedošlo zbog propusta studentskogdoma koji bi onda bio obvezannaknaditi štetu studentu.Recimo, studentski dom bio bidužan nadoknaditi štetu nastalunemarnim transportom stvaridjelatnika pri žurnom iseljenju",pojasnio je Rajić. Time jepotvrdio da sigurnosno pitanjestudenata u studentskim smještajimatek treba dovesti nadnevni red.
BROJ 64, svibanj 2021.Društvo 5Homoseksualnost je i dalje tabu Trećina maturanata i dalje je smatra bolešću ili poremećajem'Dosta mi je skrivanja, predrasuda,paljenja zastava i tučnjava''Osjećam se zdravo, funkcioniram normalno te nemam potrebu ići na nekakvo liječenje', poručila je Tara, koja je početkomsrednje škole 'izašla iz ormara'Tekst: Hrvoje DebeljakTrećina maturanatasmatra da homoseksualneosobe ne bi trebalejavno istupati jer lošeutječu na mlade te da je homoseksualnostporemećaj ili bolest.Petina misli da homoseksualnimosobama treba zabraniti rad sdjecom, a 40 posto njih je protivtoga da homoseksualne osobeposvajaju. To je pokazalo istraživanjekoje su proveli Institut zadruštvena istraživanja u Zagrebu,Fakultet političkih znanostiu Zagrebu, Centar za studije jugoistočneEurope Sveučilišta uGrazu, Filozofski fakultet u Rijecite GONG.Potrebna je edukacija"Iako je ova trećina poboljšanjeu odnosu prema odgovorimamladih u prošlosti, to je velikpostotak, a glavni razlog za to sutradicionalni stavovi i nedostatakedukacije", kazali su iz udrugeZagreb Pride. Objasnili su daje najveći problem što se u školamao homoseksualnosti malogovori, a često je i to oblikovanoneznanstveno i neprimjereno."Kada se, na primjer, na satuglazbene umjetnosti uči o glazbenikuČajkovskom, bilo bidobro da se spomene da je biohomoseksualac, kao što se zaheteroseksualne osobe piše dasu bile u braku", predložili su izudruge.Uz uvođenje građanskog ilizdravstvenog odgoja, sadržajebi trebalo uvoditi u međupredmetneteme. Na lanjskoj Povorciponosa ipak su uočili mnogosrednjoškolaca i srednjoškolki,što je pozitivan pomak."Dobro je to što mladi sve prije'izlaze iz ormara', a to je svakakoutjecaj sve veće zastupljenostihomoseksualnosti u serijama ifilmovima, ali i na društvenimmrežama", zaključili su iz ZagrebPridea.'Ako prijavim nasilje, mojživot postat će pakao'Ipak, "izaći iz ormara" nijelako i predstoji mu dugotrajanproces razmišljanja i preispitivanja."Roditelji su i danas, nakontri godine otkako sam im rekao,razočarani, prijete mi i vrijeđaju,a to pogoršava stanje jer je bilopoprilično teško izaći iz ormara",kazao je 20-godišnjak koji jeNEVA ŽGANEC/GLOBAL'Djeca bi trebalabiti bolja odsvojih roditelja inaučiti iz njihovihi svojih iskustvajer su odnjih naučila daje homoseksualnostpogrešna i'bolesna'', reklaje studenticaTaraPojava depresije i anksioznosti"Mlade LGBT osobe na temelju ovih podataka mogu osjetiti nesigurnost, nelagodu, strah da će bitidiskriminirani ili izloženi vršnjačkom nasilju", kazala je psihologinja koja ima iskustva u radu s LGBTQIosobama, mr. spec. Iva Žegura.To može dovesti, objasnila je, do izbjegavanja stupanja u socijalne odnose i stvaranja kruga prijateljate izbjegavanja stupanja u emocionalne veze, ali i straha da netko bude prepoznat kao LGBT osoba.Javljaju se i različite posljedice, među kojima su depresivnost, anksioznost, posezanje za psihoaktivnimtvarima, sniženo samopouzdanje i pretjerana tendencija perfekcionizmu."Zbog predrasuda homofobije i transfobije mnoge maloljetne LGBT osobe boje se da će, ako se 'outaju'svojoj obitelji, biti zbog toga izložene različitim oblicima nasilja. Teško je odrastati u društvu kojenečiji važan dio identiteta poriče, obespravljuje i omalovažava", naglasila je Žegura.'Kada sam nasilje išaoprijaviti stručnoj službi,njihovo je rješenje bilo dase nazovu moji roditelji i daim se sve kaže, uključujućimoju seksualnost', rekao je20-godišnjaklitet" smatra glavnim i odgovornimza poražavajuće rezultateistraživanja.Međutim, kada bi se u školeuvele teme seksualnosti, rekaoje da bi nastao "raspašoj"."Primarno bi roditelji digli pa-TaraBalenFoto: privatna arhivaOmogućeno posvajanježelio ostati anoniman.Dolazi iz malog sela gdje se,prema njegovim riječima, sviznaju, a srednju je školu upisaou Zagrebu u nadi da će tamo bitibolje prihvaćen. Najteže mu jebilo kada je zbog svoje seksualnostiizgubio prijatelje, a kada seu školi pročulo da je homoseksualac,bojao se ići u školu."Ipak sam otišao i taj su medan istukli. Kada sam to išaoprijaviti stručnoj službi, njihovoje rješenje bilo da se nazovumoji roditelji i da im se sve kaže,uključujući moju seksualnost.Znao sam da ako na to pristanem,moj život kod kuće postatće pakao", objasnio je mladićkoji "klasični balkanski mentaniku,zatim ima podosta profesoras istim predrasudama kojiod LGBTQ+ osoba zahtijevajuviše ili im daju niže ocjene", napomenuoje i dodao da se nadada će u budućnosti biti bolje jermu je već dosta skrivanja, predrasuda,paljenja zastava i tučnjava.Iva BarišićFoto: privatna arhivaUpravni sud u Zagrebu je potkraj travnja u slučaju Mladena Kožića i IveŠegote odlučio da osobe koje su sklopile životno partnerstvo, odnosnozajednice istospolnih osoba, ne smiju biti diskriminirane u procesuposvojenja."Istraživanja su pokazala da nema osjetnih razlika u ishodima djecekoja odrastaju u obiteljima s homoseksualnim i onima koji odrastajus heteroseksualnim roditeljima", kazao je homoseksualni student ivolonter udruge Iskorak. Napomenuo je da djeca u Hrvatskoj zaslužujubiti zaštićena i treba im se omogućiti zdrava i kvalitetna okolina zaodrastanje."Mladen i Ivo primjer su divnog para koji ni po čemu nisu drukčiji od heteroseksualnogpara, osim što su u pitanju dva muškarca", zaključio je."To da mnogi seksualni odgojsmatraju pukim razgovoromo seksu dokazuje da mladimaupravo to treba. Nove generacijetreba učiti da poštuju tuđeodluke, razmišljanja i načineživota", kazala je studentica naGrađevinskom i arhitektonskomfakultetu u Osijeku Iva Barišić.Iva napominje da su mnogi homoseksualcina vlastitoj kožiosjetili kako je to biti osuđivan izlostavljan a da nisu počinili nikakavzločin, te im se zbog togadivi.Zadiranje u tuđe živote"Neka se ne boje živjeti vlastitimživotom jer i dalje postojedvije trećine mladih koji su spremniprihvatiti svaku različitost",dodala je i zaključila da je glavniuzrok rezultata istraživanja potrebaljudi da zadiru u tuđe živote,tijela i ljubavne veze.Studentica na Kemijskom-tehnološkomfakultetu u SplituTara Balen također ističe da jemišljenje mladih o homoseksualnostikao bolesti razlog slabeedukacije jer bi ljudi "trebali bitiotvoreni da čuju i nauče"."Djeca bi trebala biti bolja odsvojih roditelja i naučiti iz njihovihi svojih iskustva jer su odnjih naučila da je homoseksualnostpogrešna i 'bolesna'", reklaje Tara. Tara je početkom srednješkole "izašla iz ormara", aobjasnila je da se boji zbog togakako će reagirati okolina."Osjećam se zdravo, funkcioniramnormalno i samostalno tenemam potrebu ići na kojekakvoliječenje", poručila je Tara.
- Page 1 and 2: Intervju: Paško Bilić, medijski s
- Page 3: BROJ 64, svibanj 2021.Studentski ž
- Page 7 and 8: BROJ 64, svibanj 2021.Društvo 7i p
- Page 9 and 10: BROJ 64, svibanj 2021.Intervju 9o r
- Page 11 and 12: BROJ 64, svibanj 2021.Karijera 11St
- Page 13 and 14: BROJ 64, svibanj 2021.Sport 13Udara
- Page 15 and 16: BROJ 64, svibanj 2021.Lifestyle 15S
BROJ 64, svibanj 2021.
Društvo 5
Homoseksualnost je i dalje tabu Trećina maturanata i dalje je smatra bolešću ili poremećajem
'Dosta mi je skrivanja, predrasuda,
paljenja zastava i tučnjava'
'Osjećam se zdravo, funkcioniram normalno te nemam potrebu ići na nekakvo liječenje', poručila je Tara, koja je početkom
srednje škole 'izašla iz ormara'
Tekst: Hrvoje Debeljak
Trećina maturanata
smatra da homoseksualne
osobe ne bi trebale
javno istupati jer loše
utječu na mlade te da je homoseksualnost
poremećaj ili bolest.
Petina misli da homoseksualnim
osobama treba zabraniti rad s
djecom, a 40 posto njih je protiv
toga da homoseksualne osobe
posvajaju. To je pokazalo istraživanje
koje su proveli Institut za
društvena istraživanja u Zagrebu,
Fakultet političkih znanosti
u Zagrebu, Centar za studije jugoistočne
Europe Sveučilišta u
Grazu, Filozofski fakultet u Rijeci
te GONG.
Potrebna je edukacija
"Iako je ova trećina poboljšanje
u odnosu prema odgovorima
mladih u prošlosti, to je velik
postotak, a glavni razlog za to su
tradicionalni stavovi i nedostatak
edukacije", kazali su iz udruge
Zagreb Pride. Objasnili su da
je najveći problem što se u školama
o homoseksualnosti malo
govori, a često je i to oblikovano
neznanstveno i neprimjereno.
"Kada se, na primjer, na satu
glazbene umjetnosti uči o glazbeniku
Čajkovskom, bilo bi
dobro da se spomene da je bio
homoseksualac, kao što se za
heteroseksualne osobe piše da
su bile u braku", predložili su iz
udruge.
Uz uvođenje građanskog ili
zdravstvenog odgoja, sadržaje
bi trebalo uvoditi u međupredmetne
teme. Na lanjskoj Povorci
ponosa ipak su uočili mnogo
srednjoškolaca i srednjoškolki,
što je pozitivan pomak.
"Dobro je to što mladi sve prije
'izlaze iz ormara', a to je svakako
utjecaj sve veće zastupljenosti
homoseksualnosti u serijama i
filmovima, ali i na društvenim
mrežama", zaključili su iz Zagreb
Pridea.
'Ako prijavim nasilje, moj
život postat će pakao'
Ipak, "izaći iz ormara" nije
lako i predstoji mu dugotrajan
proces razmišljanja i preispitivanja.
"Roditelji su i danas, nakon
tri godine otkako sam im rekao,
razočarani, prijete mi i vrijeđaju,
a to pogoršava stanje jer je bilo
poprilično teško izaći iz ormara",
kazao je 20-godišnjak koji je
NEVA ŽGANEC/GLOBAL
'Djeca bi trebala
biti bolja od
svojih roditelja i
naučiti iz njihovih
i svojih iskustva
jer su od
njih naučila da
je homoseksualnost
pogrešna i
'bolesna'', rekla
je studentica
Tara
Pojava depresije i anksioznosti
"Mlade LGBT osobe na temelju ovih podataka mogu osjetiti nesigurnost, nelagodu, strah da će biti
diskriminirani ili izloženi vršnjačkom nasilju", kazala je psihologinja koja ima iskustva u radu s LGBTQI
osobama, mr. spec. Iva Žegura.
To može dovesti, objasnila je, do izbjegavanja stupanja u socijalne odnose i stvaranja kruga prijatelja
te izbjegavanja stupanja u emocionalne veze, ali i straha da netko bude prepoznat kao LGBT osoba.
Javljaju se i različite posljedice, među kojima su depresivnost, anksioznost, posezanje za psihoaktivnim
tvarima, sniženo samopouzdanje i pretjerana tendencija perfekcionizmu.
"Zbog predrasuda homofobije i transfobije mnoge maloljetne LGBT osobe boje se da će, ako se 'outaju'
svojoj obitelji, biti zbog toga izložene različitim oblicima nasilja. Teško je odrastati u društvu koje
nečiji važan dio identiteta poriče, obespravljuje i omalovažava", naglasila je Žegura.
'Kada sam nasilje išao
prijaviti stručnoj službi,
njihovo je rješenje bilo da
se nazovu moji roditelji i da
im se sve kaže, uključujući
moju seksualnost', rekao je
20-godišnjak
litet" smatra glavnim i odgovornim
za poražavajuće rezultate
istraživanja.
Međutim, kada bi se u škole
uvele teme seksualnosti, rekao
je da bi nastao "raspašoj".
"Primarno bi roditelji digli pa-
Tara
Balen
Foto: privatna arhiva
Omogućeno posvajanje
želio ostati anoniman.
Dolazi iz malog sela gdje se,
prema njegovim riječima, svi
znaju, a srednju je školu upisao
u Zagrebu u nadi da će tamo biti
bolje prihvaćen. Najteže mu je
bilo kada je zbog svoje seksualnosti
izgubio prijatelje, a kada se
u školi pročulo da je homoseksualac,
bojao se ići u školu.
"Ipak sam otišao i taj su me
dan istukli. Kada sam to išao
prijaviti stručnoj službi, njihovo
je rješenje bilo da se nazovu
moji roditelji i da im se sve kaže,
uključujući moju seksualnost.
Znao sam da ako na to pristanem,
moj život kod kuće postat
će pakao", objasnio je mladić
koji "klasični balkanski mentaniku,
zatim ima podosta profesora
s istim predrasudama koji
od LGBTQ+ osoba zahtijevaju
više ili im daju niže ocjene", napomenuo
je i dodao da se nada
da će u budućnosti biti bolje jer
mu je već dosta skrivanja, predrasuda,
paljenja zastava i tučnjava.
Iva Barišić
Foto: privatna arhiva
Upravni sud u Zagrebu je potkraj travnja u slučaju Mladena Kožića i Ive
Šegote odlučio da osobe koje su sklopile životno partnerstvo, odnosno
zajednice istospolnih osoba, ne smiju biti diskriminirane u procesu
posvojenja.
"Istraživanja su pokazala da nema osjetnih razlika u ishodima djece
koja odrastaju u obiteljima s homoseksualnim i onima koji odrastaju
s heteroseksualnim roditeljima", kazao je homoseksualni student i
volonter udruge Iskorak. Napomenuo je da djeca u Hrvatskoj zaslužuju
biti zaštićena i treba im se omogućiti zdrava i kvalitetna okolina za
odrastanje.
"Mladen i Ivo primjer su divnog para koji ni po čemu nisu drukčiji od heteroseksualnog
para, osim što su u pitanju dva muškarca", zaključio je.
"To da mnogi seksualni odgoj
smatraju pukim razgovorom
o seksu dokazuje da mladima
upravo to treba. Nove generacije
treba učiti da poštuju tuđe
odluke, razmišljanja i načine
života", kazala je studentica na
Građevinskom i arhitektonskom
fakultetu u Osijeku Iva Barišić.
Iva napominje da su mnogi homoseksualci
na vlastitoj koži
osjetili kako je to biti osuđivan i
zlostavljan a da nisu počinili nikakav
zločin, te im se zbog toga
divi.
Zadiranje u tuđe živote
"Neka se ne boje živjeti vlastitim
životom jer i dalje postoje
dvije trećine mladih koji su spremni
prihvatiti svaku različitost",
dodala je i zaključila da je glavni
uzrok rezultata istraživanja potreba
ljudi da zadiru u tuđe živote,
tijela i ljubavne veze.
Studentica na Kemijskom-tehnološkom
fakultetu u Splitu
Tara Balen također ističe da je
mišljenje mladih o homoseksualnosti
kao bolesti razlog slabe
edukacije jer bi ljudi "trebali biti
otvoreni da čuju i nauče".
"Djeca bi trebala biti bolja od
svojih roditelja i naučiti iz njihovih
i svojih iskustva jer su od
njih naučila da je homoseksualnost
pogrešna i 'bolesna'", rekla
je Tara. Tara je početkom srednje
škole "izašla iz ormara", a
objasnila je da se boji zbog toga
kako će reagirati okolina.
"Osjećam se zdravo, funkcioniram
normalno i samostalno te
nemam potrebu ići na kojekakvo
liječenje", poručila je Tara.