Global 64

GlobalNovine1
from GlobalNovine1 More from this publisher
28.05.2021 Views

4 Studentski životBROJ 64, svibanj 2021.Ozljede na radu Zbog straha od inspekcije neki poslodavci studentima negiraju pravo na prijavu na osiguranjePravo na odštetu uračunava idebele živce za birokracijuTekst: Maristela BaričevićFoto: Neva Žganec/GlobalKad je riječ o osiguranjustudenata, većinastudenata članovastudentskih servisazna da su potpisivanjem ugovorazaštićeni od posljedica nesretnihslučajeva. To osiguranjejamči im posebna polica osiguranjaone osiguravajuće kućes kojom Student servisi imajusklopljeni ugovor. U slučajuSveučilišta u Zagrebu to je tvrtkaAdriatic osiguranja d.d. Međutim,prije prijavljivanja bilokakve ozljede na radu, važno seupoznati s pravima i obvezamastudenata s obzirom na osnovnozdravstveno osiguranje kojeostvaruju upisivanjem fakulteta.Nekad je i fakultet odgovoranZakonom o obveznom zdravstvenomosiguranju studentimase propisuje obvezno zdravstvenoosiguranje za slučaj ozljedena radu. Ono se tiče svih studenatana redovitom školovanjuu Hrvatskoj tijekom praktičnenastave, stručne prakse, stručnihputovanja te tijekom radaputem posrednika pri zapošljavanjustudenata."Ako dođe do ozljede na terenskojnastavi, student bi svakakotrebao biti zaštićen putemzdravstvenog osiguranja. Akose ustanovi da je do ozljede došlonekim propustom fakulteta,svakako će i fakultet biti odgovoranza naknadu štete studentu.Student kao i svaka drugaosoba može ugovoriti privatnupolicu osiguranja, ali to mu nijeosigurano samim upisom na fakultet",objasnio je Boris Rajić,studentski pravobranitelj Sveučilištau Zagrebu.Osiguranje u sklopu obavljanjastudentskih poslova pokrivastudente koji rade prekostudentskih ugovora, a tiče sesmrti u nezgodi, trajnog invaliditeta,troškova liječenja i dnevnenaknade zbog nezgode. Zbogpoprilične količine dokumentacijekoju student treba dostavitiStudent servisu, mnogo studenataodustaje od takve procedurei nikad ne dobije odgovarajućuodštetu. Razlog za to nijesam dugotrajan proces, negoi neinformiranost studenatao pravu koje mogu iskoristiti.Čak i onda kada ga iskoriste, nejamči im se potpuno da će dobitinovac koji im pripada.Iz Student servisa u Zagre-Osiguravajuće kuće studentima često ne priznaju one ozljede koje su sedogodile na putu na posao i s posla jer se, prema njihovu mišljenju, tone računa u radno vrijeme studentaStudentima se ne jamči da će potpuno uspjeti dobiti povrat novčanih sredstava nakon prijave ozljede na radu.Osiguranje na ErasmusuStudenti koji odlaze na razmjenu Erasmus imaju pravo na zdravstvenuzaštitu u slučajevima kada liječenje nije moguće odgoditi do povratkau Hrvatsku. To pravo se dokazuje Europskom karticom zdravstvenogosiguranja koju student može zatražiti od HZZO-a. Drukčije je u studenatakoji odlaze na praksu putem programa Erasmus+. Za njih su obveznepolica zdravstvenog osiguranja, polica osiguranja od nezgode naradnom mjestu te polica od odgovornosti za eventualnu štetu učinjenuna radnom mjestu. Potvrde o ugovorenih policama osiguranja dio suprijave na natječaj za praksu Erasmus+.bu su poručili da na godišnjojrazini zaprime 20 do 25 takvihstudentskih prijava. Josip Seidl,umirovljeni stručnjak zazaštitu na radu Student servisau Zagrebu, dodao je da bi se upravilu svim studentima trebalaosigurati odšteta na svaki tipozljede, bez obzira na to gdje sestudent ozlijedi.Problem s posrednicimaU praksi nije tako pa HZZOi osiguravajuće kuće često nepriznaju one ozljede koje suse dogodile na putu na posaoHodogram u slučaju nezgodei s posla jer se, prema njihovumišljenju, to ne računa u radnovrijeme studenta.Seidl ističe da je za vrijemesvog rada sa studentima najvišesvjedočio prijavama koje se tičulakših ozljeda poput posjekotina.To su često prijavljivali studentikoji rade u lancima brzeprehrane poput McDonald'sa.Međutim, pri obavljanju nekihstudentskih poslova treba posebnobiti oprezan. To se tičeposlova koji uključuju dostavuhrane na biciklima, poput Glova,pa takvi studenti najvišeAko se u jednom trenutkurada uvidi propust poslodavacaili tvrtke, ne postojirazlog zašto ih ne prijavitiinspekciji radastradaju u prometu.Seidl je upozorio da dodatanproblem nastaje u trenutkukada se takve ozljede trebajuprijaviti. Razlog je za to što izmeđunekih tvrtki i SC-a postojeposrednici u zapošljavanju panjihovi direktori, namjerno ilinenamjerno, studente ne upućujuna zaštitu na radu. Izvlačese na to da studenti nemajuprava, a zapravo samo strahujuod potencijalnih inspekcija.Ako se u jednom trenutkurada uvidi propust poslodavacaili tvrtke, ne postoji razlogProcedura prijave ozljede na radu započinje odlaskomliječniku da bi se ustanovila ozbiljnost ozljedei da bi počelo liječenje. Student ili studenticatrebaju od poslodavca zatražiti potvrdu da je došlodo nezgode, a ta potvrda treba sadržavati podatkeo poslodavcu, podatke o studentu, broj iskaznice iugovora, datum nezgode, kratki opis događaja, žigi potpis poslodavca te mjesto i datum. Ako postojesvjedoci nesretnog događaja, tada se takođerprinosi i taj podatak.Na završetku liječenja, sa svim dokumentima o povijestibolesti, potvrdi izabranog liječnika o privremenojnesposobnosti za rad, zapisniku inspekcijerada i eventualnom zapisniku policije treba doći uStudent servis te potražiti stručnjaka za zaštitu naradu da bi se pokrenuto postupak prijave ozljede.Prema polici Adriatic osiguranja, za smrt uslijednezgode dodjeljuje se 50.000 kuna, za trajni invaliditetuslijed nezgode 100.000, troškove liječenja10.000, a za dnevnu naknadu uslijed nezgode dodjeljujese 100 kuna na dan. Ako student troškoveliječenja, putovanja i potrebnih pomagala za oporavaksnosi sam, tada je u proces prijave potrebnopredočiti i odgovarajuće račune koji to dokazuju.zašto ih ne prijaviti inspekcijirada. Seidl smatra da svi studentimoraju biti osigurani darad obavljaju na siguran načinjer bi poslodavac trebao imatiobvezu upoznati studenta s radomi mogućim opasnostima.Student bi svoje prve sate naradnom mjestu trebao obavljatiuz nadzor stručne osobe, a teknakon nekog vremena bi radmogao obavljati samostalno.Tako bi student razvio svijest otome da opasnost na radu postoji,ali da postoje načini kakoje izbjeći.Iz ureda ravnatelja SC-a u Zagrebuističu da se do sada nisususreli s okolnostima da poslodavacnije htio potpisati izjavuo ozljedi na radu, a studentskipravobranitelj je dodao da bitakav slučaj bio jasan dokaz kršenjaobveza te da se sukladnotome može završiti na sudu. Utakvim bi okolnostima studentmorao potražiti odvjetnika.Sigurnosno pitanjeProblem o kojem se u sklopustudentskog osiguranja nijerazmišljalo jest i zaštita studenatau studentskim domovima.Iako na svakoj studentskoj sobite ulazu u paviljone stoji detaljanplan evakuacije u slučajuveće opasnosti poput požara ilipotresa, studenti s takvim izvanrednimprocedurama nisuupoznati. Zbog takvih nepredvidivihokolnosti, potrebno jeorganizirati vježbe evakuacije udomovima, smatra Seidl. Vježbebi trebalo organizirati neplanskijednom ili više puta nagodinu da bi studenti i zaposlenicirazvili osjećaj samokontrolete pravilno reagirali u takvimopasnostima.Studentski pravobraniteljRajić ističe da se o osiguravanjustudenata u takvim neočekivanimokolnostima nije raspravljalote da nije siguran kako bise to moglo provesti."Student ima zdravstvenoosiguranje, a daljnja odgovornoststudentskog doma možepostojati samo ako je do štetedošlo zbog propusta studentskogdoma koji bi onda bio obvezannaknaditi štetu studentu.Recimo, studentski dom bio bidužan nadoknaditi štetu nastalunemarnim transportom stvaridjelatnika pri žurnom iseljenju",pojasnio je Rajić. Time jepotvrdio da sigurnosno pitanjestudenata u studentskim smještajimatek treba dovesti nadnevni red.

BROJ 64, svibanj 2021.Društvo 5Homoseksualnost je i dalje tabu Trećina maturanata i dalje je smatra bolešću ili poremećajem'Dosta mi je skrivanja, predrasuda,paljenja zastava i tučnjava''Osjećam se zdravo, funkcioniram normalno te nemam potrebu ići na nekakvo liječenje', poručila je Tara, koja je početkomsrednje škole 'izašla iz ormara'Tekst: Hrvoje DebeljakTrećina maturanatasmatra da homoseksualneosobe ne bi trebalejavno istupati jer lošeutječu na mlade te da je homoseksualnostporemećaj ili bolest.Petina misli da homoseksualnimosobama treba zabraniti rad sdjecom, a 40 posto njih je protivtoga da homoseksualne osobeposvajaju. To je pokazalo istraživanjekoje su proveli Institut zadruštvena istraživanja u Zagrebu,Fakultet političkih znanostiu Zagrebu, Centar za studije jugoistočneEurope Sveučilišta uGrazu, Filozofski fakultet u Rijecite GONG.Potrebna je edukacija"Iako je ova trećina poboljšanjeu odnosu prema odgovorimamladih u prošlosti, to je velikpostotak, a glavni razlog za to sutradicionalni stavovi i nedostatakedukacije", kazali su iz udrugeZagreb Pride. Objasnili su daje najveći problem što se u školamao homoseksualnosti malogovori, a često je i to oblikovanoneznanstveno i neprimjereno."Kada se, na primjer, na satuglazbene umjetnosti uči o glazbenikuČajkovskom, bilo bidobro da se spomene da je biohomoseksualac, kao što se zaheteroseksualne osobe piše dasu bile u braku", predložili su izudruge.Uz uvođenje građanskog ilizdravstvenog odgoja, sadržajebi trebalo uvoditi u međupredmetneteme. Na lanjskoj Povorciponosa ipak su uočili mnogosrednjoškolaca i srednjoškolki,što je pozitivan pomak."Dobro je to što mladi sve prije'izlaze iz ormara', a to je svakakoutjecaj sve veće zastupljenostihomoseksualnosti u serijama ifilmovima, ali i na društvenimmrežama", zaključili su iz ZagrebPridea.'Ako prijavim nasilje, mojživot postat će pakao'Ipak, "izaći iz ormara" nijelako i predstoji mu dugotrajanproces razmišljanja i preispitivanja."Roditelji su i danas, nakontri godine otkako sam im rekao,razočarani, prijete mi i vrijeđaju,a to pogoršava stanje jer je bilopoprilično teško izaći iz ormara",kazao je 20-godišnjak koji jeNEVA ŽGANEC/GLOBAL'Djeca bi trebalabiti bolja odsvojih roditelja inaučiti iz njihovihi svojih iskustvajer su odnjih naučila daje homoseksualnostpogrešna i'bolesna'', reklaje studenticaTaraPojava depresije i anksioznosti"Mlade LGBT osobe na temelju ovih podataka mogu osjetiti nesigurnost, nelagodu, strah da će bitidiskriminirani ili izloženi vršnjačkom nasilju", kazala je psihologinja koja ima iskustva u radu s LGBTQIosobama, mr. spec. Iva Žegura.To može dovesti, objasnila je, do izbjegavanja stupanja u socijalne odnose i stvaranja kruga prijateljate izbjegavanja stupanja u emocionalne veze, ali i straha da netko bude prepoznat kao LGBT osoba.Javljaju se i različite posljedice, među kojima su depresivnost, anksioznost, posezanje za psihoaktivnimtvarima, sniženo samopouzdanje i pretjerana tendencija perfekcionizmu."Zbog predrasuda homofobije i transfobije mnoge maloljetne LGBT osobe boje se da će, ako se 'outaju'svojoj obitelji, biti zbog toga izložene različitim oblicima nasilja. Teško je odrastati u društvu kojenečiji važan dio identiteta poriče, obespravljuje i omalovažava", naglasila je Žegura.'Kada sam nasilje išaoprijaviti stručnoj službi,njihovo je rješenje bilo dase nazovu moji roditelji i daim se sve kaže, uključujućimoju seksualnost', rekao je20-godišnjaklitet" smatra glavnim i odgovornimza poražavajuće rezultateistraživanja.Međutim, kada bi se u školeuvele teme seksualnosti, rekaoje da bi nastao "raspašoj"."Primarno bi roditelji digli pa-TaraBalenFoto: privatna arhivaOmogućeno posvajanježelio ostati anoniman.Dolazi iz malog sela gdje se,prema njegovim riječima, sviznaju, a srednju je školu upisaou Zagrebu u nadi da će tamo bitibolje prihvaćen. Najteže mu jebilo kada je zbog svoje seksualnostiizgubio prijatelje, a kada seu školi pročulo da je homoseksualac,bojao se ići u školu."Ipak sam otišao i taj su medan istukli. Kada sam to išaoprijaviti stručnoj službi, njihovoje rješenje bilo da se nazovumoji roditelji i da im se sve kaže,uključujući moju seksualnost.Znao sam da ako na to pristanem,moj život kod kuće postatće pakao", objasnio je mladićkoji "klasični balkanski mentaniku,zatim ima podosta profesoras istim predrasudama kojiod LGBTQ+ osoba zahtijevajuviše ili im daju niže ocjene", napomenuoje i dodao da se nadada će u budućnosti biti bolje jermu je već dosta skrivanja, predrasuda,paljenja zastava i tučnjava.Iva BarišićFoto: privatna arhivaUpravni sud u Zagrebu je potkraj travnja u slučaju Mladena Kožića i IveŠegote odlučio da osobe koje su sklopile životno partnerstvo, odnosnozajednice istospolnih osoba, ne smiju biti diskriminirane u procesuposvojenja."Istraživanja su pokazala da nema osjetnih razlika u ishodima djecekoja odrastaju u obiteljima s homoseksualnim i onima koji odrastajus heteroseksualnim roditeljima", kazao je homoseksualni student ivolonter udruge Iskorak. Napomenuo je da djeca u Hrvatskoj zaslužujubiti zaštićena i treba im se omogućiti zdrava i kvalitetna okolina zaodrastanje."Mladen i Ivo primjer su divnog para koji ni po čemu nisu drukčiji od heteroseksualnogpara, osim što su u pitanju dva muškarca", zaključio je."To da mnogi seksualni odgojsmatraju pukim razgovoromo seksu dokazuje da mladimaupravo to treba. Nove generacijetreba učiti da poštuju tuđeodluke, razmišljanja i načineživota", kazala je studentica naGrađevinskom i arhitektonskomfakultetu u Osijeku Iva Barišić.Iva napominje da su mnogi homoseksualcina vlastitoj kožiosjetili kako je to biti osuđivan izlostavljan a da nisu počinili nikakavzločin, te im se zbog togadivi.Zadiranje u tuđe živote"Neka se ne boje živjeti vlastitimživotom jer i dalje postojedvije trećine mladih koji su spremniprihvatiti svaku različitost",dodala je i zaključila da je glavniuzrok rezultata istraživanja potrebaljudi da zadiru u tuđe živote,tijela i ljubavne veze.Studentica na Kemijskom-tehnološkomfakultetu u SplituTara Balen također ističe da jemišljenje mladih o homoseksualnostikao bolesti razlog slabeedukacije jer bi ljudi "trebali bitiotvoreni da čuju i nauče"."Djeca bi trebala biti bolja odsvojih roditelja i naučiti iz njihovihi svojih iskustva jer su odnjih naučila da je homoseksualnostpogrešna i 'bolesna'", reklaje Tara. Tara je početkom srednješkole "izašla iz ormara", aobjasnila je da se boji zbog togakako će reagirati okolina."Osjećam se zdravo, funkcioniramnormalno i samostalno tenemam potrebu ići na kojekakvoliječenje", poručila je Tara.

BROJ 64, svibanj 2021.

Društvo 5

Homoseksualnost je i dalje tabu Trećina maturanata i dalje je smatra bolešću ili poremećajem

'Dosta mi je skrivanja, predrasuda,

paljenja zastava i tučnjava'

'Osjećam se zdravo, funkcioniram normalno te nemam potrebu ići na nekakvo liječenje', poručila je Tara, koja je početkom

srednje škole 'izašla iz ormara'

Tekst: Hrvoje Debeljak

Trećina maturanata

smatra da homoseksualne

osobe ne bi trebale

javno istupati jer loše

utječu na mlade te da je homoseksualnost

poremećaj ili bolest.

Petina misli da homoseksualnim

osobama treba zabraniti rad s

djecom, a 40 posto njih je protiv

toga da homoseksualne osobe

posvajaju. To je pokazalo istraživanje

koje su proveli Institut za

društvena istraživanja u Zagrebu,

Fakultet političkih znanosti

u Zagrebu, Centar za studije jugoistočne

Europe Sveučilišta u

Grazu, Filozofski fakultet u Rijeci

te GONG.

Potrebna je edukacija

"Iako je ova trećina poboljšanje

u odnosu prema odgovorima

mladih u prošlosti, to je velik

postotak, a glavni razlog za to su

tradicionalni stavovi i nedostatak

edukacije", kazali su iz udruge

Zagreb Pride. Objasnili su da

je najveći problem što se u školama

o homoseksualnosti malo

govori, a često je i to oblikovano

neznanstveno i neprimjereno.

"Kada se, na primjer, na satu

glazbene umjetnosti uči o glazbeniku

Čajkovskom, bilo bi

dobro da se spomene da je bio

homoseksualac, kao što se za

heteroseksualne osobe piše da

su bile u braku", predložili su iz

udruge.

Uz uvođenje građanskog ili

zdravstvenog odgoja, sadržaje

bi trebalo uvoditi u međupredmetne

teme. Na lanjskoj Povorci

ponosa ipak su uočili mnogo

srednjoškolaca i srednjoškolki,

što je pozitivan pomak.

"Dobro je to što mladi sve prije

'izlaze iz ormara', a to je svakako

utjecaj sve veće zastupljenosti

homoseksualnosti u serijama i

filmovima, ali i na društvenim

mrežama", zaključili su iz Zagreb

Pridea.

'Ako prijavim nasilje, moj

život postat će pakao'

Ipak, "izaći iz ormara" nije

lako i predstoji mu dugotrajan

proces razmišljanja i preispitivanja.

"Roditelji su i danas, nakon

tri godine otkako sam im rekao,

razočarani, prijete mi i vrijeđaju,

a to pogoršava stanje jer je bilo

poprilično teško izaći iz ormara",

kazao je 20-godišnjak koji je

NEVA ŽGANEC/GLOBAL

'Djeca bi trebala

biti bolja od

svojih roditelja i

naučiti iz njihovih

i svojih iskustva

jer su od

njih naučila da

je homoseksualnost

pogrešna i

'bolesna'', rekla

je studentica

Tara

Pojava depresije i anksioznosti

"Mlade LGBT osobe na temelju ovih podataka mogu osjetiti nesigurnost, nelagodu, strah da će biti

diskriminirani ili izloženi vršnjačkom nasilju", kazala je psihologinja koja ima iskustva u radu s LGBTQI

osobama, mr. spec. Iva Žegura.

To može dovesti, objasnila je, do izbjegavanja stupanja u socijalne odnose i stvaranja kruga prijatelja

te izbjegavanja stupanja u emocionalne veze, ali i straha da netko bude prepoznat kao LGBT osoba.

Javljaju se i različite posljedice, među kojima su depresivnost, anksioznost, posezanje za psihoaktivnim

tvarima, sniženo samopouzdanje i pretjerana tendencija perfekcionizmu.

"Zbog predrasuda homofobije i transfobije mnoge maloljetne LGBT osobe boje se da će, ako se 'outaju'

svojoj obitelji, biti zbog toga izložene različitim oblicima nasilja. Teško je odrastati u društvu koje

nečiji važan dio identiteta poriče, obespravljuje i omalovažava", naglasila je Žegura.

'Kada sam nasilje išao

prijaviti stručnoj službi,

njihovo je rješenje bilo da

se nazovu moji roditelji i da

im se sve kaže, uključujući

moju seksualnost', rekao je

20-godišnjak

litet" smatra glavnim i odgovornim

za poražavajuće rezultate

istraživanja.

Međutim, kada bi se u škole

uvele teme seksualnosti, rekao

je da bi nastao "raspašoj".

"Primarno bi roditelji digli pa-

Tara

Balen

Foto: privatna arhiva

Omogućeno posvajanje

želio ostati anoniman.

Dolazi iz malog sela gdje se,

prema njegovim riječima, svi

znaju, a srednju je školu upisao

u Zagrebu u nadi da će tamo biti

bolje prihvaćen. Najteže mu je

bilo kada je zbog svoje seksualnosti

izgubio prijatelje, a kada se

u školi pročulo da je homoseksualac,

bojao se ići u školu.

"Ipak sam otišao i taj su me

dan istukli. Kada sam to išao

prijaviti stručnoj službi, njihovo

je rješenje bilo da se nazovu

moji roditelji i da im se sve kaže,

uključujući moju seksualnost.

Znao sam da ako na to pristanem,

moj život kod kuće postat

će pakao", objasnio je mladić

koji "klasični balkanski mentaniku,

zatim ima podosta profesora

s istim predrasudama koji

od LGBTQ+ osoba zahtijevaju

više ili im daju niže ocjene", napomenuo

je i dodao da se nada

da će u budućnosti biti bolje jer

mu je već dosta skrivanja, predrasuda,

paljenja zastava i tučnjava.

Iva Barišić

Foto: privatna arhiva

Upravni sud u Zagrebu je potkraj travnja u slučaju Mladena Kožića i Ive

Šegote odlučio da osobe koje su sklopile životno partnerstvo, odnosno

zajednice istospolnih osoba, ne smiju biti diskriminirane u procesu

posvojenja.

"Istraživanja su pokazala da nema osjetnih razlika u ishodima djece

koja odrastaju u obiteljima s homoseksualnim i onima koji odrastaju

s heteroseksualnim roditeljima", kazao je homoseksualni student i

volonter udruge Iskorak. Napomenuo je da djeca u Hrvatskoj zaslužuju

biti zaštićena i treba im se omogućiti zdrava i kvalitetna okolina za

odrastanje.

"Mladen i Ivo primjer su divnog para koji ni po čemu nisu drukčiji od heteroseksualnog

para, osim što su u pitanju dva muškarca", zaključio je.

"To da mnogi seksualni odgoj

smatraju pukim razgovorom

o seksu dokazuje da mladima

upravo to treba. Nove generacije

treba učiti da poštuju tuđe

odluke, razmišljanja i načine

života", kazala je studentica na

Građevinskom i arhitektonskom

fakultetu u Osijeku Iva Barišić.

Iva napominje da su mnogi homoseksualci

na vlastitoj koži

osjetili kako je to biti osuđivan i

zlostavljan a da nisu počinili nikakav

zločin, te im se zbog toga

divi.

Zadiranje u tuđe živote

"Neka se ne boje živjeti vlastitim

životom jer i dalje postoje

dvije trećine mladih koji su spremni

prihvatiti svaku različitost",

dodala je i zaključila da je glavni

uzrok rezultata istraživanja potreba

ljudi da zadiru u tuđe živote,

tijela i ljubavne veze.

Studentica na Kemijskom-tehnološkom

fakultetu u Splitu

Tara Balen također ističe da je

mišljenje mladih o homoseksualnosti

kao bolesti razlog slabe

edukacije jer bi ljudi "trebali biti

otvoreni da čuju i nauče".

"Djeca bi trebala biti bolja od

svojih roditelja i naučiti iz njihovih

i svojih iskustva jer su od

njih naučila da je homoseksualnost

pogrešna i 'bolesna'", rekla

je Tara. Tara je početkom srednje

škole "izašla iz ormara", a

objasnila je da se boji zbog toga

kako će reagirati okolina.

"Osjećam se zdravo, funkcioniram

normalno i samostalno te

nemam potrebu ići na kojekakvo

liječenje", poručila je Tara.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!