Global 64

BROJ 64, svibanj 2021.
Studentski život 3
e naznake da se tržište normalizira
talo je teško, još je teže zadržati ga
rekli da će im na vrijeme javiti
kako će se organizirati rad s
obzirom na to da su na snazi
bile epidemiološke mjere. Čekala
je tako tri mjeseca i nitko
joj se nije javio. Ističe da pritom
ne krivi poslodavce jer zbog nepredvidive
pandemije nitko ne
zna što sutra donosi.
"Napokon je i meni došlo do
mozga da moram nastaviti sa
životom", objašnjava studentica
koja je nakon toga krenula u
potragu za novim poslom. Tražila
je neke poslove sa strane,
ali kako završava studij psihologije,
odlučila se fokusirati na
pronalazak posla u svome području.
"Ne želim upirati prstom ni u
koga jer želim vjerovati da su se
svi snašli kako su najbolje znali",
objašnjava Katarina.
Dodaje i da je, kao studentica,
protiv toga da se na leđima
studenata "lome koplja" kad
dođe do otpuštanja radnika jer
i oni moraju plaćati i stan i režije,
a i potreban im je novac za
preživljavanje. Studentica ističe
da dokle god je poslodavac
korektan i isplati svaku lipu na
vrijeme te se pridržava ugovora
i ne krši zakon, ima njezino
poštovanje. Dodaje da je netko
morao ispaštati, a to su u ovom
slučaju bili studenti.
Dijana je s prijateljicom radila
kao čistačica ureda godinu
dana i odmah nakon prvog lockdowna
u ožujku 2020. godine
dobile su otkaz jer su poslodavci
smanjivali troškove pa su njih,
kao studentice, prve izbacili.
"Razumijem poslodavce, ali
htjela bih, ako je već razdoblje
krize, da onda te poslove krenu
obavljati odrasli u potrazi za
poslom, a ne mi", objašnjava
studentica stomatologije.
Dovoljno je sati u danu
Uz sve probleme s koronakrizom
i utjecajem pandemije na
ekonomiju i poslovne mogućnosti,
pozitivno je bilo to što su
uz internetsku nastavu studenti
mogli posvetiti više vremena
poslu te im je bilo lakše uskladiti
fakultetske obveze i rad.
Dijana objašnjava da je i sama
iskusila svakodnevni rad uz
studiranje još prije pogodnosti
koje donosi internetska nastava
i ističe da je najvažnija dobra
organizacija.
"Dovoljno je sati u danu za
faks, posao i spavanje, ali one
slobodne sate treba usmjeriti
na učenje, a ne 'proučavanje'
društvenih mreža", smatra Dijana.
Iako većina studenata
redovno posjećuje stranice Student
servisa u potrazi za novom
ponudom poslova, ipak je najveća
ponuda radnih mjesta u
grupi na Facebooku "Tražim/
nudim studentski posao", s više
od 147.000 članova. Tamo se
svakodnevno objavljuju brojni
poslovni oglasi. Osim svima
poznatih web-stranica i grupa,
postoji i aplikacija "Jazavac"
koja također služi za traženje
željenog posla, no na toj platformi
popisa poslova trenutačno
nema. Upitno je je li ta aplikacija
na našim prostorima uopće
uspjela zaživjeti ili je samo riječ
o manjku poslovnih ponuda.
Manjak prakse, tvrtke čak odbijaju rad pro bono
Veliki je problem pronalazak posla u struci za studente
željne prakse.
"Ovo je prije korone bio velik problem, ali sad se
utrostručio", napominje studentica Katarina kojoj je
cilj bio pronaći bilo kakvu praksu, a ne isključuje niti
opciju odlaska na praksu u inozemstvo.
Počela se javljati na dostupne oglase, a okrenula
se i LinkedInu gdje je dobila samo četiri ponude za
praksu, u cijeloj Hrvatskoj.
"To je žalosno jer ako uključim filtar za druge zemlje,
dnevno se dobije i do 40 ponuda", tvrdi ogorčena
studentica.
Mnogi studenti, osim
u SC-u, poslove traže
i u posebnim grupama
na Facebooku
'Od početka pandemije pa do kraja 2020. bilo je gotovo nemoguće naći studentski posao,
koliko god neizbirljivi bili', tvrdi studentica Dijana Meščić
Zatim se odlučila javljati tvrtkama s upitima za pro
bono rad, samo da dobije barem malo iskustva u
"pravom svijetu". Umjesto ponuda, dobila je veliki
broj odbijenica.
"U ovom pogledu jako kaskamo za ostatkom svijeta i
tužno je što studenti nemaju gdje steći iskustva prije
ulaska u pravi svijet rada", ističe Katarina.
S njom se ne slaže Dijana koja smatra da je u pronalasku
studentskog posla najlakše naći posao u struci.
"Poslovi koje može bilo tko obavljati prvi se razgrabe
i jedino i ostaju oni koji traže neko već prijašnje iskustvo
i poznavanje tog posla", objašnjava Dijana.
eresiranih za cjepivo
li se cijepiti, isto toliko njih boji se nuspojava
Hrvatski zavod za javno zdravstvo odlučit će o rasporedu cijepljenja prema
njihovim kriterijima prioriteta
PEXELS
uvjete za prioritetno cijepljenje.
Dio je fakulteta već poslao poveznicu
za prijave studentima
na e-mail, dok su neki fakulteti
obavijest stavili na internet i
društvene mreže.
Da bi se prijavili za cijepljenje,
studenti trebaju napisati
osnovne podatke kao što su ime
i prezime, OIB, datum rođenja,
broj mobitela, e-adresa i mjesto
boravka.
Prema HZJZ-u, studenti neće
moći birati, cijepit će se onim
cjepivom koje je na raspolaganju.
Većina želi Pfizer
"Bilo bi me strah cijepiti se
bilo kojim cjepivom jer nije
ugodan osjećaj i ne znaš kako će
ti tijelo to podnijeti, ali ću pre-
Organizirano cijepljenje
studenata za sada se primarno
tiče zdravstvenih studija i
onih studija koji zahtijevaju
vježbe ili praktičnu nastavu,
objašnjava voditeljica
Službe za školsku medicinu,
mentalno zdravlje i prevenciju
ovisnosti HZJZ-a
gristi jezik i riješiti to onim što
mi bude ponuđeno", objašnjava
Alma.
Putem grupe na Facebooku
"Studenti Hr" internetskim anketnim
upitnikom ispitivano je
mišljenje studenata o cijepljenju.
Anketni upitnik bio je aktivan
od 11. svibnja do 13. svibnja
2021., a sudjelovale su 123
osobe. Rezultati su pokazali da
se gotovo 60 posto studenata
namjerava cijepiti. Više od 50
posto studenata smatra da sustav
neće funkcionirati i da će
zato proći mnogo vremena dok
oni dođu na red. Gotovo 60 posto
studenata boji se nuspojava
cjepiva.
Pitali smo studente i imaju
li neke preferencije u vezi s
cjepivom. Njih 63 posto ima.
Najviše njih želi BioNTechovo
Pfizer cjepivo, dok je druga po
prioritetima Moderna. Rezultati
su pokazali i da se 75 posto
studentica ne želi cijepiti Astra-
Zenecom zbog straha od ugrušaka
u krvi.