Global 64

More documents

Recommendations

Info

12 KulturaBROJ 64, svibanj 2021.Pisanje za djecu Sve češće novi naslovi dolaze i od slavnih poput Jelene Veljače, Slavka Sobina, Vojka V...Slikovnice su danas pale na trend'svi o svemu i svi sve'Tekst: Korana PovijačČini se da je pisanje slikovnicapostalo trendpa tako slikovnice sasvojim imenom nanasovnici imaju mnoge stranei domaće zvijezde, poput PaulaMcCartneya, Vojka Vrućine, DanijeleMartinović, Jelene Veljačeili Slavka Sobina. Ipak, spisateljicaSnježana Babić Višnjić,predsjednica Hrvatskog društvaknjiževnika za djecu i mlade.voditeljica radionice pisanja slikovnicau Centru za kreativnopisanje, i dobitnica nagrade Ovacau kutiji za najbolju slikovnicuprogovorila je koliko je zapravoteško stvoriti taj medij.Najveći problem s kojim se suočavajuautori slikovnica i dječjihknjiga zapravo su - financije.Iako se kupcinerijetko žale da suslikovnice preskupe,Babić Višnjić jeupozorila da je "nemogućeizraditi lijepu,a jeftinu slikovnicu".Objasnila je da ucijenu slikovnice ne ulazesamo honorari za tekst i ilustracijenego je ljepota slikovnice i upapiru na kojemu je tiskana.Teško je povratiti uloženoČak i ako su honorari za teksti ilustracije simbolični, cijenu slikovnicepodiže tiskanje. SpisateljicaSilvija Šesto složila se s timeda je nakon plaćanja ilustratora iautora te tiska nemoguće pokritiulazne troškove, ali svejednoje sve više autorskih slikovnica imalih nakladnika koji idu u riziki očekivani gubitak."Većina nas koji izdajemo autorskeslikovnice činimo to izstrasti. Jednostavno, sretni smokad ispustimo još jedan bajkovitkolačić pred publiku", rekla jeŠesto.Zbog male naklade slikovnica,za 300 do400 primjerakaMediji bi trebalipisati o nagrađenimnaslovima inaslovima koje suistaknuli kritičari,a ne samoo autorimakoji su i samidovoljnopoznati davećina medijaprenesevijest otome dasu napisalislikovnicu,smatra SnježanababićVišnjićAko se slikovniceprodaju pocijeni od 100 kuna,samo će se vratititroškoviDAVORIN VISNJIC/PIXSELLSpisateljica Silvija Šesto napomenula je da se nitko nije rodio scopyrightom na pisanje slikovnica, ali mnogi koji su 'u prolazu' smatrajuda je napisati slikovnicu lak i neobvezujući posaotroškovi budu oko25.000 do 30.000kuna, objasnila je BabićVišnjić. Potpore Ministarstvakulture ili Gradskogureda za kulturu namijenjeneizdavanju knjiga pokriju do10.000 kuna. Dakle, ako se slikovniceprodaju po 100 kuna, štoje mnogima visoka cijena, samoće se vratiti troškovi, objasnila jeBabić-Višnjić. Neprofitabilnostove branše ne staje ovdje, akoautori nemaju svoje prodavaonice,slikovnice moraju prodavatiu knjižarama drugih nakladnikaili putem trgovačkog putnika kojiuzimaju 40 posto i više rabata.Također, primjerci koje će prodatina promocijama baremsu 10 do 30 posto jeftiniji.Povrat uloženog novca, napomenulaje Babić Višnjić,za male je nakladnikenajizglednijiotkupomMinistarstvakulture imedija zanarodneDUSKO MIRKOVIC/PIXSELLknjižnice. Ako slikovnica budeodabrana, može se otkupiti odstotinjak do 260 primjeraka popunoj cijeni, što uz ponešto prodanihprimjeraka barem pokrijetrošak izrade, objasnila je BabićVišnjić i naglasila da zapravonema jamstava da će slikovnicabiti otkupljena.S tim se problemima ne susrećuslavni koji se okušaju ustvaranju književnog sadržaja zanajmlađe. Ove je godine svojuprvu slikovnicu izdao popularniglumac Slavko Sobin, njegove"Šapice" nastale su prije više oddeset godina kao predstava, a tekje nedavno skupio hrabrosti pretočitisvoju ideju u književnodjelo. Sobin se, za razlikuod Šesto i Babić Višnjić,nije susreo s problemima ipitanjima je li mu isplativotiskati ili ne, on je "Šapice"financiraovlastitim sred-Silvija Šesto napominjeda je pisanjesloboda i da suspisateljska vrataotvorena svimaSlikovnice najposuđivanijeŠesto je naglasila da je knjižarska mreža devastirana, a problem je i u "bespariciknjižnica osnovnih škola, a u novije vrijeme i totalnoj besparici najvećegdobavljača, a to su Knjižnice grada Zagreba", pa je naklada autorskih slikovnicaoko 500 komada.Natalija Dragoja s Odjela za djecu i mladež iz Knjižnica grada Zagreba rekla jeda se u KGZ prati tekuća produkcija, čime se nastoji nabavljati sve knjige namijenjenedjeci i mladima koje su dostupne na tržištu, uključujući i slikovnice.Naglasila je da im je želja da djeca ne čitaju samo iz obveze, nego i iz užitka.Da interesa za slikovnice ne nedostaje potvrđuje i činjenica da su upravoslikovnice i ilustrirane knjige za djecu najposuđivaniji dio fonda KGZ-a većdugi niz godina.Zbog male nakladeslikovnica, za 300 do400 primjeraka troškovibudu oko 25.000do 30.000 kuna'Potpuno mi je nevažanfinancijski aspekt cijele priče.Samo guštam da klincičitaju Šapice', istaknuo jeglumac Slavko Sobinstvima."Potpuno mi je nevažanfinancijski aspekt cijele priče.Samo guštam da klinci čitaju 'Šapice'",istaknuo je kazališni, televizijskii filmski glumac.Sobin se nije susreo niti s problemomograničenja broja riječi.Naime, autori slikovnica ne bismjeli pretjerati s riječima. Akobismo se držali pravilnika kojivrijede u stranim izdavačkimkućama, onda slikovnice ne bismjele imati više od 2000 slovnihznakova, objasnila je BabićVišnjić. Sobin jeistaknuo da muta ograničenjanisu stvaralaproblemzbog togašto je"Šapice"najprijepisao kaopredstavu.NINA DJURDJEVIC/PIXSELLSve višeslavnihokušava seu pisanjuslikovnicaNEVA ŽGANEC/GLOBAL"Samo sam to pretočio u slikovnicu",rekao je glumac o čijojsu slikovnici mediji dosta pisali,a ponijela je i dobre kritike. Nažalost,takav medijski prostor nedobivaju brojni drugi spisatelji.Babić Višnjić je upozorila da umedijima ne postoji prostor zaprikaze knjiga i informacija o događajimana književnoj sceni."Urednici ne prepoznaju društevnuvažnost i potencijal takvihvijesti čime nanose veliku štetunašoj kulturi", rekla je i dodalada bi medijski prostor pomogaoodvajanju samo zabavnih, dobrihi prosječnih djela od onihvisokokvalitetnih. Književnica jenapomenula da bi mediji trebalipisati o nagrađenim naslovima inaslovima koje su istaknuli kritičari,a ne samo o "agresivnimizdavačima i autorima koji su isami dovoljno poznati da većinamedija prenese vijest o tome dasu napisali slikovnicu".Slično misli i Silvija Šesto kojanapominje da je pisanje sloboda ida su spisateljska vrata otvorenasvima, ali ipak napominje da je "smudrošću godina" primijetila dani područje slikovnica nije izmaklotrendu "svi o svemu i svi sve".Oblikuje dijete u čovjeka"Naravno, nitko se nije rodio scopyrightom na pisanje slikovnica,no mnogi koji su 'u prolazu'smatraju da je napisati slikovniculak i neobvezujuć posao",osvrnula se Šesto i nadodala dasu takvi radovi često pokriveni inezasluženom medijskom pozornošću.I Babić Višnjić je objasnila dase utjecaj slikovnica često podcjenjuje.To dokazuje činjenicada različita "ministarstva i institucijeponekad raspisuju natječajeza namjenske, edukativneslikovnice i na njima pobjeđujunjihovi zaposlenici ili osobe kojeništa drugo nisu napisale, aliovo im je bilo zgodno", navela jespisateljica. Upravo iz tog razlogačesto se čini da svatko moženapisati slikovnicu, no to ne bitrebalo biti tako, jer je slikovnicajedan od prvih medija s kojima sečovjek susreće, napomenula je."Ne smije nas zadovoljiti pričakoja je 'dovoljno dobra za traženunamjenu' kad su djeca u pitanju",rekla je Babić Višnjić i objasnilada je zadatak slikovnice prenošenjeporuke koja će privući pozornosti ponuditi zanimljivu iautentičnu priču te oblikovati dijeteu "odgovornog, slobodnomislećegčovjeka i ostvarenog članazajednice".
BROJ 64, svibanj 2021.Sport 13Udarac za sport Brojni su negativni utjecaji nedostatka gledatelja u okolnostima pandemijeBolje je igrati i predpublikom protivnika negopred praznim tribinamaSEDMICAby: Anton Smrekar1.Kojim je "teniskim"rezultatom završenoovosezonsko finale hrvatskogkupa između Dinamai Istre?a) 6:4b) 6:3c) 6:2Tekst: Mila ŠušnjarIako su se početkom pandemijekoronavirusa određenasportska događanjaodgađala, postupno je sveopet počelo dolaziti na svoje.Sve osim navijača. Dvorane istadioni velikih domaćih i međunarodnihnatjecanja i daljesu uglavnom prazni.I publika je igrač"Izostanak publike veliki jeudarac za klubove i reprezentacijezato što je izravna publikajedan od najvažnijih akterasporta", tvrdi Marin Galić, profesorna Fakultetu političkihznanosti i dodaje da pojedincismatraju da sport djelomičnopostoji upravo zbog izravnepublike. Upravo su ljubiteljisporta ti koji nestrpljivo čekajumogućnost povratka na tribine,a povratak publike na tribineočekuju i sportaši."Neobično. To je prva riječkoju čujem od sportaša kadagovorimo o igranju pred praznimtribinama", ističe sportskapsihologinja Ana Čerenšek.Da sportaši gotovo jednoglasnoizjavljuju da im publikastrašno nedostaje i da jedva čekajupovratak na staro govori iprofesor Galić koji smatra daizostanak publike prije sveganegativno utječe na sport."Kada nedostaju neki odključnih aktera sporta, odnosnokada nedostaje važna karika,cijeli sustav je poremećen",objašnjava Galić.Iako, prema njezinim saznanjima,istraživanja o toj temijoš ne postoje, psihologinjaČerenšek govori iz iskustvenograda s velikim brojem sportašai sportašica, te potvrđujeda većina njih vidi i osjetiveliku razliku u igranjupred navijačima u odnosuprema igranju pred praznimtribinama. Razlikuosjeti i hrvatski rukometašZlatko Horvat koji jenaviknut na utakmicepred mnogo navijača tepriznaje da nedostataknavijača negativno utječena njega i na cijelu momčad.'I kada igramo u gostima, mnogo je ljepšekada su tribine pune' napominje rukometnireprezentativac Zlatko Horvat'Kada nedostaju jedni od ključnih akterasporta, čitav sustav je poremećen', objašnjavaprofesor Marin Galić"Izostankom navijača izostajei potreban poticaj. Najviše seto osjeti na domaćem terenu,ali i kada igramo u gostima,mnogo je ljepše kada su tribinepune", smatra desno krilohrvatske rukometne reprezentacije.Profesor Galić objašnjava daprazne tribine ipak donekleolakšavaju ulogu gostujućimmomčadima jer, na primjer unogometu, nema tog domaćeg"dvanaestog igrača". Pozitivnimse može smatrati i izostanaksukoba među navijačimajer bez publike nema niti sukobasukobljenih frakcija, dodajeGalić.Igrači se trebaju 'nabrijati'Navijači očekivano najvišenedostaju sportašima koji igrajuu prvim ligama gdje u dvoranamai na stadionimabudepo 20.000ili 30.000ljudi, upozoravapsihologica.Objašnjavada "atmosferakoju su navijačidonosili pomagalaje sportašima'Neobično. To je prva riječkoju čujem od sportašakada govorimo o igranjupred praznim tribinama',ističe sportska psihologinjaAna Čerenšekda se pripreme za utakmicu ida dignu intenzitet. Laički rečenoda se nabriju". Također,psihologica objašnjava da izostanakpublike, koja je inačeuobičajeni dio pripreme, utječena samu aktivaciju živčanogsustava, a onda i na fokus igrača.Stoga su sportaši moralipronaći drukčiji način "nabrijavanja"pred utakmicu jer sedo sada to događalo spontanouz navijačku atmosferu.Da je navijačka atmosferavrlo važna kaže iHorvat. Ističe da se tekuz navijače stvara pravaatmosfera i bolji uvjetiza igru te u konačnicibolja izvedba. Iako,baš kao i Horvatu,većini sportaša odgovaraviši intenziteti "nabrijanija"SLAVKO MIDZOR/PIXSELLatmosfera postoje i oni igračikojima to ne odgovara."Određenom broju igrača jeizostanak gledatelja na tribinamapomogao zato što ne morajuspuštati svoju prednatjecateljskuanksioznost. Sada sene moraju smirivati, nego su ustartu već malo smireniji upravozato što nema tog pritiskapublike", navodi psihologica iobrazlaže da nekim igračimasmeta to što publika često vičei daje povratne informacije.S time da je na natjecateljimaveći pritisak kada su tribinepune slaže se i Galić, ali napominjeda taj pritisak može datii dodatni poticaj na terenu. Nakraju, kada se zbroje negativnei pozitivne strane, tvrdi Galić,negativna strana izostankapublike ima znatno veće argumente.Trebat će vremena"Utakmice pred praznim tribinamadonose drukčiju slikusporta koja nije niti približnoprivlačna kao susreti koji seigraju pred nekoliko desetakatisuća gledatelja", kaže profesori dodaje da bi se ljudi, kadabi se takav trend nastavio uidućim godinama, vjerojatnoprilagodili praznim gledalištima.Ipak, dok se stanje ne normalizira,profesionalni sportašijoš će odigrati dosta utakmicapred praznim tribinama. Svjestanje stanja i Zlatko Horvat."S obzirom na to da samodigrao mnogo utakmica, nesmeta mi ni prazna ni punadvorana jer se uvijek morašznati pripremiti nasve uvjete", pojašnjavaigrač Metalurgauz nadu da će senavijači uskorovratiti tamogdje im je imjesto - natribine.Određenom broju igračaizostanak gledatelja natribinama pomogao je zatošto ne moraju spuštati prednatjecateljskuanksioznost,objašnjava psihologicaTko je na čelu projektanogometne superli-2. ge koji ipak nije uspiozaživjeti?a) Joan Laportab) Sheikh Mansourc) Florentino Perez3. svijeta u parovima,Naš Mate Pavić nijesamo najbolji tenisačnego i najmlađi među top 40igrača. Koliko mu je godina?a) 25b) 26c) 274.Toni Kukoč uvrštenje u Košarkašku kućuslavnih, koliko je sadaHrvata s njime?a) Petb) Sedamc) DevetTko je, prema magazinuForbes, bio najpla-5. ćeniji sportaš u 2020.godini?a) Conor McGregorb) Tom Bradyc) LeBron James6.Borna Sosa moždanije uspio u svom naumuda zaigra za Njemačku,no čije će boje, nakonodlaska iz Francuske, branitiAymeric Laporte?a) Italijeb) Španjolskec) Engleske7.Rafael Nadal uvijek jefavorit na Roland Garrosu,koliko je puta osvojiotaj turnir?a) 12b) 13c) 14ODGOVORI:1b, 2c, 3c, 4a, 5a, 6b, 7b
Page 1 and 2: Intervju: Paško Bilić, medijski s
Page 3 and 4: BROJ 64, svibanj 2021.Studentski ž
Page 5 and 6: BROJ 64, svibanj 2021.Društvo 5Hom
Page 7 and 8: BROJ 64, svibanj 2021.Društvo 7i p
Page 9 and 10: BROJ 64, svibanj 2021.Intervju 9o r
Page 11: BROJ 64, svibanj 2021.Karijera 11St
Page 15 and 16: BROJ 64, svibanj 2021.Lifestyle 15S

Global 64

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?