Global 64

12 Kultura
BROJ 64, svibanj 2021.
Pisanje za djecu Sve češće novi naslovi dolaze i od slavnih poput Jelene Veljače, Slavka Sobina, Vojka V...
Slikovnice su danas pale na trend
'svi o svemu i svi sve'
Tekst: Korana Povijač
Čini se da je pisanje slikovnica
postalo trend
pa tako slikovnice sa
svojim imenom na
nasovnici imaju mnoge strane
i domaće zvijezde, poput Paula
McCartneya, Vojka Vrućine, Danijele
Martinović, Jelene Veljače
ili Slavka Sobina. Ipak, spisateljica
Snježana Babić Višnjić,
predsjednica Hrvatskog društva
književnika za djecu i mlade.
voditeljica radionice pisanja slikovnica
u Centru za kreativno
pisanje, i dobitnica nagrade Ovaca
u kutiji za najbolju slikovnicu
progovorila je koliko je zapravo
teško stvoriti taj medij.
Najveći problem s kojim se suočavaju
autori slikovnica i dječjih
knjiga zapravo su - financije.
Iako se kupci
nerijetko žale da su
slikovnice preskupe,
Babić Višnjić je
upozorila da je "nemoguće
izraditi lijepu,
a jeftinu slikovnicu".
Objasnila je da u
cijenu slikovnice ne ulaze
samo honorari za tekst i ilustracije
nego je ljepota slikovnice i u
papiru na kojemu je tiskana.
Teško je povratiti uloženo
Čak i ako su honorari za tekst
i ilustracije simbolični, cijenu slikovnice
podiže tiskanje. Spisateljica
Silvija Šesto složila se s time
da je nakon plaćanja ilustratora i
autora te tiska nemoguće pokriti
ulazne troškove, ali svejedno
je sve više autorskih slikovnica i
malih nakladnika koji idu u rizik
i očekivani gubitak.
"Većina nas koji izdajemo autorske
slikovnice činimo to iz
strasti. Jednostavno, sretni smo
kad ispustimo još jedan bajkovit
kolačić pred publiku", rekla je
Šesto.
Zbog male naklade slikovnica,
za 300 do
400 primjeraka
Mediji bi trebali
pisati o nagrađenim
naslovima i
naslovima koje su
istaknuli kritičari,
a ne samo
o autorima
koji su i sami
dovoljno
poznati da
većina medija
prenese
vijest o
tome da
su napisali
slikovnicu,
smatra Snježana
babić
Višnjić
Ako se slikovnice
prodaju po
cijeni od 100 kuna,
samo će se vratiti
troškovi
DAVORIN VISNJIC/PIXSELL
Spisateljica Silvija Šesto napomenula je da se nitko nije rodio s
copyrightom na pisanje slikovnica, ali mnogi koji su 'u prolazu' smatraju
da je napisati slikovnicu lak i neobvezujući posao
troškovi budu oko
25.000 do 30.000
kuna, objasnila je Babić
Višnjić. Potpore Ministarstva
kulture ili Gradskog
ureda za kulturu namijenjene
izdavanju knjiga pokriju do
10.000 kuna. Dakle, ako se slikovnice
prodaju po 100 kuna, što
je mnogima visoka cijena, samo
će se vratiti troškovi, objasnila je
Babić-Višnjić. Neprofitabilnost
ove branše ne staje ovdje, ako
autori nemaju svoje prodavaonice,
slikovnice moraju prodavati
u knjižarama drugih nakladnika
ili putem trgovačkog putnika koji
uzimaju 40 posto i više rabata.
Također, primjerci koje će prodati
na promocijama barem
su 10 do 30 posto jeftiniji.
Povrat uloženog novca, napomenula
je Babić Višnjić,
za male je nakladnike
najizgledniji
otkupom
Ministarstva
kulture i
medija za
narodne
DUSKO MIRKOVIC/PIXSELL
knjižnice. Ako slikovnica bude
odabrana, može se otkupiti od
stotinjak do 260 primjeraka po
punoj cijeni, što uz ponešto prodanih
primjeraka barem pokrije
trošak izrade, objasnila je Babić
Višnjić i naglasila da zapravo
nema jamstava da će slikovnica
biti otkupljena.
S tim se problemima ne susreću
slavni koji se okušaju u
stvaranju književnog sadržaja za
najmlađe. Ove je godine svoju
prvu slikovnicu izdao popularni
glumac Slavko Sobin, njegove
"Šapice" nastale su prije više od
deset godina kao predstava, a tek
je nedavno skupio hrabrosti pretočiti
svoju ideju u književno
djelo. Sobin se, za razliku
od Šesto i Babić Višnjić,
nije susreo s problemima i
pitanjima je li mu isplativo
tiskati ili ne, on je "Šapice"
financirao
vlastitim sred-
Silvija Šesto napominje
da je pisanje
sloboda i da su
spisateljska vrata
otvorena svima
Slikovnice najposuđivanije
Šesto je naglasila da je knjižarska mreža devastirana, a problem je i u "besparici
knjižnica osnovnih škola, a u novije vrijeme i totalnoj besparici najvećeg
dobavljača, a to su Knjižnice grada Zagreba", pa je naklada autorskih slikovnica
oko 500 komada.
Natalija Dragoja s Odjela za djecu i mladež iz Knjižnica grada Zagreba rekla je
da se u KGZ prati tekuća produkcija, čime se nastoji nabavljati sve knjige namijenjene
djeci i mladima koje su dostupne na tržištu, uključujući i slikovnice.
Naglasila je da im je želja da djeca ne čitaju samo iz obveze, nego i iz užitka.
Da interesa za slikovnice ne nedostaje potvrđuje i činjenica da su upravo
slikovnice i ilustrirane knjige za djecu najposuđivaniji dio fonda KGZ-a već
dugi niz godina.
Zbog male naklade
slikovnica, za 300 do
400 primjeraka troškovi
budu oko 25.000
do 30.000 kuna
'Potpuno mi je nevažan
financijski aspekt cijele priče.
Samo guštam da klinci
čitaju Šapice', istaknuo je
glumac Slavko Sobin
stvima."Potpuno mi je nevažan
financijski aspekt cijele priče.
Samo guštam da klinci čitaju 'Šapice'",
istaknuo je kazališni, televizijski
i filmski glumac.
Sobin se nije susreo niti s problemom
ograničenja broja riječi.
Naime, autori slikovnica ne bi
smjeli pretjerati s riječima. Ako
bismo se držali pravilnika koji
vrijede u stranim izdavačkim
kućama, onda slikovnice ne bi
smjele imati više od 2000 slovnih
znakova, objasnila je Babić
Višnjić. Sobin je
istaknuo da mu
ta ograničenja
nisu stvarala
problem
zbog toga
što je
"Šapice"
najprije
pisao kao
predstavu.
NINA DJURDJEVIC/PIXSELL
Sve više
slavnih
okušava se
u pisanju
slikovnica
NEVA ŽGANEC/GLOBAL
"Samo sam to pretočio u slikovnicu",
rekao je glumac o čijoj
su slikovnici mediji dosta pisali,
a ponijela je i dobre kritike. Nažalost,
takav medijski prostor ne
dobivaju brojni drugi spisatelji.
Babić Višnjić je upozorila da u
medijima ne postoji prostor za
prikaze knjiga i informacija o događajima
na književnoj sceni.
"Urednici ne prepoznaju društevnu
važnost i potencijal takvih
vijesti čime nanose veliku štetu
našoj kulturi", rekla je i dodala
da bi medijski prostor pomogao
odvajanju samo zabavnih, dobrih
i prosječnih djela od onih
visokokvalitetnih. Književnica je
napomenula da bi mediji trebali
pisati o nagrađenim naslovima i
naslovima koje su istaknuli kritičari,
a ne samo o "agresivnim
izdavačima i autorima koji su i
sami dovoljno poznati da većina
medija prenese vijest o tome da
su napisali slikovnicu".
Slično misli i Silvija Šesto koja
napominje da je pisanje sloboda i
da su spisateljska vrata otvorena
svima, ali ipak napominje da je "s
mudrošću godina" primijetila da
ni područje slikovnica nije izmaklo
trendu "svi o svemu i svi sve".
Oblikuje dijete u čovjeka
"Naravno, nitko se nije rodio s
copyrightom na pisanje slikovnica,
no mnogi koji su 'u prolazu'
smatraju da je napisati slikovnicu
lak i neobvezujuć posao",
osvrnula se Šesto i nadodala da
su takvi radovi često pokriveni i
nezasluženom medijskom pozornošću.
I Babić Višnjić je objasnila da
se utjecaj slikovnica često podcjenjuje.
To dokazuje činjenica
da različita "ministarstva i institucije
ponekad raspisuju natječaje
za namjenske, edukativne
slikovnice i na njima pobjeđuju
njihovi zaposlenici ili osobe koje
ništa drugo nisu napisale, ali
ovo im je bilo zgodno", navela je
spisateljica. Upravo iz tog razloga
često se čini da svatko može
napisati slikovnicu, no to ne bi
trebalo biti tako, jer je slikovnica
jedan od prvih medija s kojima se
čovjek susreće, napomenula je.
"Ne smije nas zadovoljiti priča
koja je 'dovoljno dobra za traženu
namjenu' kad su djeca u pitanju",
rekla je Babić Višnjić i objasnila
da je zadatak slikovnice prenošenje
poruke koja će privući pozornost
i ponuditi zanimljivu i
autentičnu priču te oblikovati dijete
u "odgovornog, slobodnomislećeg
čovjeka i ostvarenog člana
zajednice".