Global 64

10 Svijet
BROJ 64, svibanj 2021.
Zapadni Balkan Non-paper koji se nedavno našao u Bruxellesu samo je predstava za javnost
Nema promjene granica bez rata,
a to je preskup sport
'Zapadni kapital kontrolira sve na području Jugoistočne Europe pa ne vjerujem da će velike korporacije dopustiti da izgube
golem novac zbog nekoliko usijanih glava', smatra profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Osman Sušić
Tekst: Benjamin Mihoci
Sredinom prošlog mjeseca
slovenski je portal
necenzurirano.si objavio
dokument, takozvani
non-paper, pisan engleskim
jezikom pod nazivom "Zapadni
Balkan - put naprijed", koji je
slovenski premijer Janez Janša
navodno poslao u Bruxelles.
U tom se dokumentu, među
ostalim, tvrdi da sa sadašnjim
stanjem u Bosni i Hercegovini
nitko nije zadovoljan te da je
članstvo te države u Europskoj
uniji nezamislivo.
Jedan narod u jednoj državi
Janša je u međuvremenu
zanijekao da taj dokument postoji,
ali se čini da nije toliko ni
važno postoji li taj dokument
niti je li ga napisao Janša, čija
će zemlja uskoro preuzeti predsjedanje
EU-om. Mnogo je važnije,
a možda čak i opasnije, što
se ponovno u javnom prostoru
mogu čuti ideje o stvaranju velikih
nacionalnih država - ideje
koje su narode na ovom području
još nedavno odvele u
brutalne i razarajuće ratne sukobe.
Srbijanski ministar obrane
Aleksandar Vulin predlaže
rješavanje nacionalnog pitanja
ujedinjenjem svih Srba u jednoj
državi.
Predlaže se stoga ujedinjenje
Republike Srpske, jednog od
dva entiteta BiH, sa susjednom
Republikom Srbijom, ali i ujedinjenje
Kosova s Albanijom,
pri čemu bi dijelovi Kosova s
većinski srpskim stanovništvom
dobili poseban status.
Poseban bi status, prema uzoru
na autonomnu pokrajinu Južni
Tirol u Italiji, dobili i Hrvati u
onome što bi od BiH ostalo ili
bi se pak jednostavno pripojili
Republici Hrvatskoj. Odnosno,
tim se dokumentom predlaže
promjena granica na Zapadnom
Balkanu prema etničkom
ključu, a sve u svrhu proširenja
Unije na područje nazvano
zapadni Balkan - termin koji
označava bivše jugoslavenske
republike i Albaniju.
Ideje o "narodu u jednoj državi"
prisutne su u srednjoj i
istočnoj Europi od druge polovine
18. stoljeća, odnosno od
početaka građanskog društva,
objašnjava profesor na Fakultetu
političkih znanosti Stevo Đurašković.
Riječ je o ideji koja se
na istok proširila s europskog
zapada, gdje su monarhistički
apsolutizmi izgradili preduvjete
stvaranja moderne nacije pa
je država prethodila naciji.
"Istočna Europa, koja je bila
podijeljena trima carstvima,
naciju je gradila na etnokulturnim
kategorijama, što je
vodilo neprestanim sporovima
o pitanjima koji teritoriji i koje
stanovništvo pripada pojedinoj
naciji, gdje su se najčešće dvije
ili tri konkurentske nacionalne
ideje 'tukle' oko jednih te istih
ljudi, kao u slučaju Makedonaca",
dodao je profesor Đurašković.
Da se ni dandanas neki političari
nisu odmaknuli daleko
od tih velikodržavnih aspiracija,
smatra profesor na Fakultetu
političkih nauka u Sarajevu
Osman Sušić. Za non-paper
kaže da je samo jedna vrsta mazanja
očiju običnom narodu i
skretanje teme s ključnih životnih
problema, poput poboljšanja
životnog standarda svakog
čovjeka.
"Mi, u BiH, isto imamo demografski
problem kao i Hrvatska
i Srbija, stvaran problem s kojim
se susreću naša društva, ali
naši su političari jednostavno
podkapacitirani da bi se suočili
s tako ozbiljnim problemima",
rekao je Sušić.
'Rasformiranje BiH bilo bi međunarodna legitimacija etničkog
čišćenja, što se u prvom redu tiče Republike Srpske, ali
u drugom redu legitimacija povijesnog naslijeđa Hrvatske
Republike Herceg-Bosne', rekao je profesor Đurašković
(Ne)zamislivo članstvo BiH
u Uniji
Današnja država Bosna i
Hercegovina, nastala je službeno
Daytonskim sporazumom
1995. godine, koji je zapravo
bio mirovni sporazum između
Hrvatske, BiH, i tadašnje Savezne
Republike Jugoslavije,
danas Srbije. Tim
je sporazumom
dogovoreno da
će se BiH sastojati
od dva dijela: pretežito
Srbima naseljene Republike
Srpske i Federacije BiH, većinski
naseljene Bošnjacima i Hrvatima.
Dužnost državnog poglavara
obnaša Predsjedništvo
BiH, koje se sastoji od tri člana
- Bošnjaka, Hrvata i Srbina, a
trenutačno su to Šefik Džaferović,
Željko Komšić i Milorad
Dodik.
Što se tiče stava izrečenog u
non-paperu da je članstvo BiH
u Uniji nezamislivo, profesor
na Filozofskom fakultetu Sveučilišta
u Mostaru Domagoj
Galić smatra da je točno da BiH
zaista sporo napreduje prema
članstvu.
"Očigledna je sporost BiH u
pregovorima s EU-om u odnosu
prema drugim državama iz
regije. Stagnacija se može objasniti
unutarnjim previranjima,
podijeljenošću društva, slabošću
države i općenito letargijom
u cjelokupnom sustavu što se
preslikava na sva područja – od
pravosuđa i represivnog aparata
do ekonomije", rekao je profesor
Galić.
Prema podacima Freedom
Housea, BiH uopće nije napravilo
značajan napredak u ključnim
područjima demokratskog
upravljanja, vladavine prava i
zaštite ljudskih prava od 2005.
godine. Premda se razlozi za
sporost procesa mogu objasniti
slabošću BiH, Galić smatra i
da se za relativni neuspjeh BiH
na putu u EU argumenti mogu
naći i u samoj Uniji za koju kaže
da nije jedinstvena u stavu prema
daljnjem proširenju. Dodao
je da mu se čini da je EU više
zainteresiran za BiH ako postoji
realna prijetnja raspada
i/ili izbijanja rata, ali da inače
područje JI Europe Uniji nije
prioritet.
Profesor Sušić rekao je da
su političari u BiH samo deklarativno
za pristupanje BiH
Europskoj uniji, ali da ništa ne
rade s tim u vezi.
"Problem je mentalitet naših
ljudi i naših političkih lidera
jer ne znam koliko su spremni
prihvatiti sve one postulate i
zahtjeve koje nameće članstvo
u Europskoj uniji, koja daje set
pravila koja morate poštovati
da biste postali članom Europske
unije – to je vladavina
prava i red, a to je ono od čega
naši političari bježe kao vrag od
tamjana", komentirao je Sušić.
Stara ideja, novo pakiranje
S izjavom u spornom dokumentu
da s BiH nitko nije
zadovoljan, slaže se profesor
Đurašković i dodaje da je riječ
o potpuno disfunkcionalnoj državi
kao što je najbolje recentno
pokazala pandemija koronavirusa.
Prema njemu, težnje
bosanskohercegovačkih Srba i
hercegovačkih Hrvata čine tu
državu besmislenom, za koju
kaže da uopće nije država, nego
međunarodni protektorat, ali
ne može se rasformirati zbog
više faktora.
"Rasformiranje BiH bilo bi
međunarodna legitimacija etničkog
čišćenja, što se u prvom
redu tiče Republike Srpske, ali
u drugom redu legitimira povijesno
naslijeđe Hrvatske Republike
Herceg-Bosne. Svi planovi
podjele Bosne, pa i Janšin
navodni non-paper, stavljaju
Bošnjake u drugorazredni položaj,
i politički i teritorijalno,
što bi vrlo vjerojatno dovelo do
nasilna otpora bošnjačkih čelnika
planu podjele", objasnio je
Đurašković.
Da bez ratnih sukoba promjena
granica nije moguća, misli
profesor Sušić, ali i da je rat veoma
skup sport pa kao takav nerealna
priča. Smatra da nijedna
država na ovim prostorima nije
dovoljno ekonomski jaka da bi
mogla voditi bilo kakav oružani
sukob te da su to samo pusti
snovi određenih lidera.
"Zapadni kapital kontrolira
sve na području JI Europe pa ja
ne vjerujem da će velike korporacije
dopustiti da izgube mnogo
novca zbog nekoliko usijanih
glava na tom području. Problem
malih naroda jest da mislimo
da smo važni i veliki, a u
biti nismo ni kapljica u oceanu.
Mi smo razjedinjeno tržište i
umjesto da idemo k integracijama,
idemo k dezintegracijama.
Sve ovo s non-paperom nije
ništa novo, nego samo upakirano
u drugi celofan", zaključio je
profesor Sušić.