Global 62

4 Studentski život
#OstaniDoma Baby boom podbacio
S početkom pandemije
počela su
predviđanja da
će broj novorođenčadi
porasti
U Hrvatskoj sve
više trudnica,
ali sve manje
stanovnika
'Poznato je da se u vremenima neizvjesnosti,
ekonomskih kriza i ratova ljudi suzdržavaju od
odluke na stvaranje potomstva', rekao je demograf
Anđelko Akrap
Tekst: Korana Povijač
Korana Gvozdić, Jelena
Marinović, Paula Sikirić,
Maša Zibar... Svim
je tim ženama nešto zajedničko.
Naime, na društvenim mrežama
iznenadile su svoje pratitelje
sretnom vijesti da očekuju
prinovu. S obzirom na to da je
u kratkom razmaku nekoliko
influencerica objavilo trudnoću,
pratitelji na društvenim mrežama
često spominju baby boom.
Maša Zibar, poznata hrvatska
lifestyle vloggerica i osnivačica
"nemoj me." podcasta, u veljači
je na svom profilu na Instagramu
objavila fotografiju koja je
otkrila da je trudna, a u opisu se
našalila i napisala: "Čujem neki
baby boom na IG pa čisto da
smo u trendu".
Predviđanja da će broj novorođenčadi
rasti počela su još s
početkom pandemije i karantene
koja je svijet zatvorila u četiri
zida prije godinu dana. Ipak, ni
baby boom niti znatniji porast
nataliteta o kojemu mnogi govore,
neće se dogoditi. Baby boom
može se dogoditi tek onda kada
u državi postoji mnogo mladih,
rekao je prof. dr. sc. Anđelko
Akrap s Katedre za demografiju
Ekonomskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu. U državama poput
europskih, gdje je zbog pada
nataliteta manje mladih, nije
tako, odnosno nema dovoljno
potencijalnih roditelja. Iako se
broj stanovnika povećava, prosječna
stopa rasta stanovništva
pada još od 1974., objasnio je
Akrap. Istaknuo je i da je nerealno
očekivati da će u krizi zbog
covida nastupiti baby boom.
PRIVATNA ARHIVA
Vlogerica Maša nada se da će se do
porođaja epidemiološke mjere ublažiti
da bi zaručnik mogao biti uz nju
Prosječna stopa rasta
stanovništva pada još od
1974. godine
"To je vrijeme neizvjesnosti,
a poznato je da se u vremenima
neizvjesnosti, ekonomskih kriza
i ratova ljudi suzdržavaju od
odluke na stvaranje potomstva",
rekao je demograf. Influencerica
Maša Zibar istaknula je da je odluka
o djetetu u njezinu slučaju
donijeta mnogo prije početka
pandemije.
"Slučajno se poklopilo da sam
zatrudnjela u ovo ludo doba",
napomenula je Maša i dodala da
se nada će se pandemija što prije
okončati da bi zaručnik mogao
biti na porođaju i da se ne bi dogodili
problemi s posjetima.
Iako je pandemija izazvala neizvjesnost,
Maša je objasnila da
ona i zaručnik ne osjećaju strah
od budućnosti s djetetom.
"Vjerujem da mora doći kraj
ovome. Svi smo se naučili živjeti
novim načinom života pa ćemo
tako prilagoditi sve i djetetu",
objasnila je vlogerica.
BROJ 62, ožujak 2021.
Studiranje u inozemstvu Europska sveučilišta hrvatskoj su mladeži sv
'Živio sam u stu
u Hrvatskoj m
'Živim s dvije djevojke kojima su roditelji
iz Bugarske, tako da se ponekad malo i
razumijemo. Tu je i djevojka iz Moldavije i dečko
čiji je djed iz Crne Gore. Neki su ovdje bili cijeli
život, dok su se neki preselili kada su bili djeca.
Ja ih sve u šali zovem fake foreigners', kaže
studentica Paula
Tekst: Maristela Baričević
Studiranje u inozemstvu
postalo
je sve popularnije
među novim generacijama
hrvatskih
studenata.
Kao maturanti odlučili su se
na odlazak u svijet. Hrvatska
je i dalje njihov dom za kojim
čeznu, ali usredotočeni su na
karijeru što im je glavni razlog
odlaska. Matej Benčić je 20-godišnjak
iz Pule koji već drugu
godinu studira na Sveučilištu
Radboud u nizozemskom Nijmegenu
na preddiplomskom
studiju Computer Science.
Radboud mu je nudio i opciju
igranja rukometa, što je bilo
ključno za njega, a i Ramboud
je i jedan od najboljih znanstvenih
fakulteta u Europi.
Nizozemska nema
semestre
"Prošle sam godine živio u
domu koji bi se u Hrvatskoj
mogao nazvati stanom. Ove
sam u domu na katu s 11 ljudi
iz različitih država svijeta,
ali i dalje imam svoju veliku
sobu i zahod", opisao je Matej.
Dodao je da svaki dan nauči
nešto novo o nekoj kulturi, ali
i da je u dvije godine naučio i
jako zavolio kuhati. Matej zbog
pandemije trenutačno sva predavanja
sluša online, ali to mu
nije bila novost. Naime, mnogo
stranih studenata često i nije u
PEXELS
Nizozemskoj za studiranja pa
su sva predavanja i prije korona
krize snimana i objavljivana
na portalu fakulteta.
Za razliku od hrvatskog modela,
akademska godina na nizozemskim
fakultetima ne dijeli
se na semestre. Podijeljena je
na manje kvartalne predmete,
a za svaki predmet postoje dvije
mogućnosti polaganja ispita
na dva roka koja su unaprijed
predodređena. Student tako
ne može sam birati hoće li neki
ispit odgoditi, što Matej smatra
boljim jer takav način rada
poboljšava učinkovitost studenata.
"Praksa pedagoga i psihologa
ovdje je jako česta. Studenti su
nekad obvezni razgovarati sa
stručnim službama s kojima
možeš sve podijeliti i koji su
spremni na svaki način pomoći,
bilo u akademskim pitanjima,
Zbog brexita, svi
strani studenti
moraju plaćati
punu cijenu
studiranja u toj
državi
Udruga hrvatskih studenata u inozemstvu
PEXELS
Za približavanje studija u drugoj državi i okupljanje što
više studenata koji su prošli slično iskustvo, osnovana
je i Udruga hrvatskih studenata u inozemstvu. Udruga
ima više od 500 članova i više od 40 aktivnih volontera
koji djeluju u podružnicama poput onih u Austriji,
Danskoj, Francuskoj, Italiji, Njemačkoj i Sjedinjenim
Američkim Državama.
Tijekom cijele akademske godine Udruga organizira
webinare kojima pokušava učenicima i studentima
približiti studiranje u zemljama u kojima ima podružnice.
Jednom na godinu organizira i ljetni susret na
kojem sudionici mogu nazočiti diskusijama i interaktivnim
radionicama s iskusnim ljudima iz industrije i
akademije. S druge strane, organiziraju se i tribine te
druženja koja su više usmjereni na umrežavanje Hrvata
i promicanje hrvatske kulture u inozemstvu.
"Nikako ne promoviramo iseljavanje iz Hrvatske i
studij u inozemstvu općenito, nego se trudimo onima
koje to već zanima pomoći i približiti im naše iskustvo.
Studij u inozemstvu nudi neke prednosti poput upoznavanja
novih kultura i vidika, omogućava osobni
razvoj i učenje te promiče snošljivost i suradnju među
narodima", navode iz Udruge.
Iskustvo u međunarodnim okruženjima također je sve
poželjnije u raznim poslovnim uvjetima jer poslodavci
cijene snalažljive, prilagodljive ljude koji ujedno i
govore strane jezike. Studij u inozemstvu, pogotovo
otkad smo članovi Europske unije, postaje financijski
sve prihvatljiviji pa se sve više mladih odlučuje za
studiranje u inozemstvu.