Global 62
Novine po mjeri studenata Novine po mjeri studenata
10 SvijetBROJ 62, ožujak 2021.Rat informacijama U nekim zemljama za tvrtke poput Googlea nema regulative, a negdje su cenzuriraneTekst: Benjamin MihociNa Svjetskom ekonomskomforumuu Davosu, ruski jepredsjednik VladimirPutin potkraj siječnjaove godine upozorio na rastućiutjecaj velikih internetskihkompanija. Dodao je da se tigospodarski divovi u nekimpodručjima već i natječu s državama.Profesor Petar Popović s Fakultetapolitičkih znanosti kazaoje da je Putin u pravu, alipremda je današnja moć korporativnogbez presedana, ipaknije riječ o konkretnoj političkojmoći s vojskom, zastavom isudovima."Te kompanije svakako utječuna politiku i zakonodavstvo,ali samo zbog svog privatnoginteresa. Glavne poluge moćisu i dalje u rukama države", dodaoje Popović.Izbjegli 'titulu' monopolistaAmerički predsjednik Joe Bidennedavno je zaposlio TimaWua, protumonopolskog aktivista,kao savjetnika u Bijelojkući. Riječ je o jednom od najpoznatijihpobornika besplatnogi otvorenog interneta. Wutvrdi da su tvrtke poput Googleapostale prevelike i da imnedostaje konkurencije.Da su te kompanije postaleprevelike, smatra i profesorPaško Bilić s Instituta za razvoji međunarodne odnose. Za primjermonopolističkog statusauzima Google, čiju tražilicu koristiviše od 90 posto internetskihkorisnika Europe."Što se tiče Tim Wua, dosadašnjaje američka interpretacijaantimonopolnih zakonauzimala u obzir isključivokoncept 'potrošačke dobrobiti'prema kojem kompanije nemogu biti optužene za monopolako svojim korisnicimanude usluge po najnižim mogućimcijenama. S obzirom nato da Google i Facebook nudesvoje usluge besplatno, one sugodinama de facto bile imunena protumonopolne zakone uSAD-u", pojasnio je profesorBilić.Da vlade mogu strože postupatis tim kompanijama, dokazalaje Australija. Još je ljetoszakon koji predviđa da internetskidivovi plaćaju naknadeizdavačima za korištenje njihovasadržaja. Google i Facebookprvotno su zaprijetili da će sepovući s australskog tržišta, aFacebook je nakratko ukloniosav informativni sadržaj da biizbjegao bilo kakvo plaćanje.Nakon što je Microsoft ponudiozamijeniti Google i plaćatiza tamošnje novinarstvo,Google se ubrzo predomislio'Velike kompanijeutječu na politiku,ali samo zbog svogprivatnog interesa'Profesor Petar Popović potez australske vlade smatra pozitivnimpomakom i primjerom da se digitalne platforme mogu regulirati inatjerati na odgovornije ponašanjeTražilicu Google koristi više od90 posto internetskih korisnikai glede naknada dogovorio saustralskim izdavačima poputNewsCorpa medijskog magnataRoberta Murdocha.Profesor Bilić potez australskevlade smatra pozitivnimpomakom i primjerom da sedigitalne platforme mogu reguliratii natjerati na odgovornijeponašanje."Najviše će profitirati upravooni komercijalni mediji čiji suprofiti od digitalnog poslovanjanajviše padali pa se taj zakons poslovne strane čini opravdanim.No to su istodobno imediji, koji su najviše pridonijelideprofesionalizaciji novinarstva,poput onih u vlasništvumedijskog mogula RupertaMurdocha", dodao je Bilić.SLAVKO MIDZOR/PIXSELL'Trenutačno se vodi jedan geopolitički sukob čiji je glavnimotiv kontrola informacija, tako da zabrane platformi društvenihmreža novi su oblik sukoba koji će uzimati sve višemaha', ističe profesor PopovićProfesorPetarPopovićdinih zemalja članica, propisujuda tvrtke poput Facebookamoraju sklopiti licencneugovore s izdavačima ako žele'Cijeli internetski prostor,specifično društvenemreže, postale su ozbiljnopodručje koje je već iprije trebalo zakonskiregulirati', smatraprofesor BebićPRIVATNA ARHIVAPaško Bilic,Institut za razvoji međunarodne odnoseNedemokratskaregulacijamedijaZakoni o autorskimpravimau Europskojuniji, koji tekmoraju postatidijelomzakonodavstvapojeobjavljivatinjihov sadržaj. Digitalnaekonomija donijela jemnogo zarade tehnološkim divovima,a oni koji ih vide kaoprijetnju četvrtom stupu vlastii demokraciji, australski i europskiprimjer doživljavaju kaopobjedu.Da u australskom slučaju nijenužno riječ o pobjedi slobodnognovinarstva, smatra profesorDomagoj Bebić. Naveo je daosim izdavača postoje i blogerii entuzijasti čiji se sadržaji dijele."Cijeli internetski prostor,specifično društvene mreže,PRIVATNA ARHIVApostale su ozbiljno područjekoje je već i prije trebalo zakonskiregulirati. Svakako nam slijediregulacija svih internetskihili tehnoloških platformi, štoneće zaobići ni Hrvatsku, samoje pitanje vremena kada će se todogoditi", objasnio je Bebić.Još jedan primjer regulacijeinternetskih platformi jest Indija,koja je prošle godine, tijekomindijsko-kineskog sukoba,zabranila društvenu mrežu Tik-Tok. Navodno su se informacijes te platforme slale na servereizvan Indije. Kineska kompanijaByteDance, vlasnik TikToka,zbog te je zabrane izgubila 120milijuna korisnika i jedno odsvojih najvećih tržišta."Trenutačno se vodi jedangeopolitički sukob čiji je glavnimotiv kontrola informacija,tako da su 'zabrane platformi'društvenih mreža novi obliksukoba koji će uzimati sve višemaha", dodaje profesor Popović.Kina je pak poseban slučajšto se tiče regulacije internetai medija. Naime, u Kini internetskesadržaje nadgleda vladajućaKomunistička partija.Trenutačni je kineski predsjednikXi Jinping donio niz zakonaglede prihvatljiva sadržaja nainternetu, a stranim medijimaje ograničio pristup Kini. Idejuslobodnog protoka informacijasmatra nespojivim s vrijednostimakineskih vlasti.Kinesko je društvo više-manjeuređeno tako da je podbudnim okom vlasti, pojasnioje profesor Bebić.Kineski protekcionizam"Cijela ta situacija preslikalase i na situaciju s pojavom internetai novih tehnologija, patako možemo vidjeti tu regulacijui nadzor internetskog prostora.Ljudi su tamo navikli natakav život", kazao je.Snažna regulacija internetaznači i manje učinkovit i manjepouzdan internet koji kočiekonomski rast. Ograničenpristup informacijama u Kinitakođer ugrožava i znanstveninapredak, no čini se da je Kinaspremna sve te rizike prihvatitikako bi ovladala svojim internetskimprostorom."Mislim da će Kina nastavitisa svojom protekcionističkomdržavnom politikom i da možesamo jačati na međunarodnimtržištima. Rusija je također primjerdržave u kojoj postoje nacionalnetehnološke kompanijes jakom korisničkom bazom.Međutim, Rusiji nedostajeljudskih, tehnoloških i financijskihkapaciteta da parira Kini upokušaju sprječavanja američkedominacije u području digitalnihtehnologija", zaključio jeprofesor Bilić.
BROJ 62, ožujak 2021.Karijera 11Govorničke vještine Izostanak komunikacijskih znanja povlači za sobom slabiju socijalizacijuKvaliteta komunikacije patizbog prelaska u virtualnu sferuTekst: Lana BelavićMladi često ne posjeduju adekvatne govorničke vještine, što ih koči u poslovnom uspjehuKvalitetno komuniciranjepreduvjetje zadovoljavajućegdruštvenog života, alii poslovnog razvoja i napretka.Bez dobro razvijenih komunikacijskihvještina, poruka kojugovornik želi poslati može bitipotpuno pogrešno interpretirana."Izostanak vještina i znanjavrlo često povlači za sobom slabijusocijalizaciju te uzrokujeintrovertiranost i povučenostkao i slabiju mogućnost razvojai napredovanja u poslovnomsmislu, gdje mnogo toga ovisio kvaliteti komunikacije", reklaje stručnjakinja za odnoses javnošću, Sara Bojić iz Govorničkeakademije Demosten.PrezasićenostinformacijamaU posljednje vrijeme populariziralesu se edukacije kojepolaznicima pomažu u prevladavanjutreme u javnim nastupimai svladavanju teorijakomunikacije."Cilj je da interdisciplinarnaznanja predavača pretočimo ujedinstven i sustavan programedukacija i treninga komunikacijskihvještina specijaliziranihza sve dobne skupine, privatnepolaznike te za tvrtke i poslovnekorisnike", napomenula jestručnjakinja za odnose s javnošću.Komunikacijsko sazrijevanjeproces je koji ne trajejednako u svakog pojedincastoga je prije početka edukacijapotrebno ustanoviti početnurazinu komunikacije polaznika,a nakon toga određuju se opsegi trajanje obuke."Dnevnikom govornika, videomaterijalima,pisanimmaterijalima, zadatcima i evaluacijamapratimo razvoj i unapređenjeznanja da bi se jasnomogao vidjeti napredak i prepoznatipoboljšanja koja smozajedno postigli", rekla je Bojić.Uz to, na kraju se svakog programaprovodi provjera usvojenogznanja na temelju čegase utvrđuje primjena znanja upraksi."Volimo ostati sa svim polaznicimau kontaktu te ih pozivatina predavanja idućihgeneracija ili na naš event 'Komunikacijskaordinacija', gdjeu neformalnom okruženju kafićamogu nastupati s vrstomSara Bojić, PR stručnjakinja Govorničkeakademije Demosten'Dobar govornik mora znatiprenijeti misli u kvalitetangovor kojim će održati pozornostpublike', objasnilaje Sara Bojić, stručnjakinjaza odnose s javnošćugovora prema vlastitom izborui suočavati se s izazovima u komunikaciji",nadodala je.Dobre komunikacijske vještineiznimno su važne u poslovnomživotu pojedinca, aličesto se spominje da mladi neposjeduju adekvatne govornevještine te da ih to koči u ispunjavanjusvojih profesionalnihpotencijala. Također, javlja sepotreba za govorničkim edukacijamai treninzima u redovnimobrazovnim planovima i programima.PRIVATNA ARHIVA"Ne samo da smatramo daje važno, nego i sudjelujemo uprojektima koji promovirajurazvijanje komunikacijskih vještinaza mlade. Uz to, naše dvijesuradnice predavale su djeciu petom razredu osnovne školei ostale zadivljene razinom njihoveupoznatosti društvenimmedijima na kojima je iznimnovažno biti svjestan druge osobei pravilne komunikacije", ispričalaje Bojić. Također, dodalaje da prezasićenost informacijamarezultira slabijim komunikacijskimvještinama mladih.Potrebna je upornost"Glavni krivac za neadekvatnekomunikacijske vještinesigurno je prelazak većine životnihsfera u virtualan obliku kojem smo ograničeni neverbalnomkomunikacijomkoja je često presudan faktor",Karlo Rajnović,bivši polaznikGovorničkeakademijeDemosten i GovorničkeškoleDebatnog klubaEkonomskogfakultetaZagrebzaključila je Bojić. Isto se takoproblem javlja jer su mladimačesto uzori javne osobe, kojeponekad nisu dobri govornicis izraženim komunikacijskimvještinama."Dobar govornik mora znatiprenijeti misli u kvalitetangovor kojim će održati pozornostpublike", objasnila je Bojićvrline koje bi trebale krasitidobrog govornika. Edukacijeu govorničkim akademijamanisu ograničene dobi polaznika,pa samim time grupe čineosobe apsolutno svih dobnihuzrasta, od studenata do ljudis dugogodišnjim radnim iskustvom."Kvalitetna i temeljna prezentacijavlastitih stajališta pridonijetće poboljšanju kvaliteteživota jer mladima omogućujejasnije izražavanje i argumentacijuvlastitih želja i interesa,'Jako mi je pomoglo učenjesvladavanja treme prije i zajavnoga nastupa, stvaranjekvalitetne kompozicije javnogagovora i kako boljeposjedovati govorniprostor', pojasnio jebivši polaznik govorničkeakademije, KarloRajnovićPolaznici govorničkihakademija usavršavajusvoje javne nastupe iizlaganjakao i temelj za budući timskii profesionalni rad u obrazovnomsustavu i izvan njega", pojasnilaje Bojić."Tri najvažnije lekcije kojesam naučio tijekom edukacijejako su subjektivne, ali menije jako pomoglo učenje svladavanjatreme prije i za javnoganastupa, stvaranje kvalitetnekompozicije javnoga govora ikako bolje posjedovati govorniprostor", rekao je Karlo Rajnović,bivši polaznik Govorničkeškole Debatnoga kluba Ekonomskogfakulteta Zagreb i Govorničkeakademije Demosten.Ego na stranuRajnović je također pojasnioda je ključ uspjeha u kvalitetnojkomunikaciji koja pomažeu razvoju društvenog i poslovnogokruženja te dobrih međuljudskihodnosa, a znanje istečeno iskustvo itekako igrajuveliku ulogu u profesionalnomuspjehu."Govorničke akademije nisuza svakoga, samo u mojoj generacijidvoje polaznika jeprestalo dolaziti, a za razlikuod pametnog čovjeka, samomudar čovjek može staviti svojego na stranu i dopustiti si danauči nešto novo", zaključioje Rajnović. Bojić smatra daovakve edukacije nude vidljivepromjene i znanje primjenjivou svim komunikacijskim izazovima.PEXELS
- Page 1 and 2: Intervju: psihologinja Tanja Pureta
- Page 3 and 4: BROJ 62, ožujak 2021.Studentski ž
- Page 5 and 6: BROJ 62, ožujak 2021.Studentski ž
- Page 7 and 8: BROJ 62, ožujak 2021.Društvo 7nce
- Page 9: BROJ 62, ožujak 2021.Intervju 9đe
- Page 13 and 14: BROJ 62, ožujak 2021.Sport 13Katar
- Page 15 and 16: BROJ 62, ožujak 2021.Lifestyle 15F
10 Svijet
BROJ 62, ožujak 2021.
Rat informacijama U nekim zemljama za tvrtke poput Googlea nema regulative, a negdje su cenzurirane
Tekst: Benjamin Mihoci
Na Svjetskom ekonomskom
forumu
u Davosu, ruski je
predsjednik Vladimir
Putin potkraj siječnja
ove godine upozorio na rastući
utjecaj velikih internetskih
kompanija. Dodao je da se ti
gospodarski divovi u nekim
područjima već i natječu s državama.
Profesor Petar Popović s Fakulteta
političkih znanosti kazao
je da je Putin u pravu, ali
premda je današnja moć korporativnog
bez presedana, ipak
nije riječ o konkretnoj političkoj
moći s vojskom, zastavom i
sudovima.
"Te kompanije svakako utječu
na politiku i zakonodavstvo,
ali samo zbog svog privatnog
interesa. Glavne poluge moći
su i dalje u rukama države", dodao
je Popović.
Izbjegli 'titulu' monopolista
Američki predsjednik Joe Biden
nedavno je zaposlio Tima
Wua, protumonopolskog aktivista,
kao savjetnika u Bijeloj
kući. Riječ je o jednom od najpoznatijih
pobornika besplatnog
i otvorenog interneta. Wu
tvrdi da su tvrtke poput Googlea
postale prevelike i da im
nedostaje konkurencije.
Da su te kompanije postale
prevelike, smatra i profesor
Paško Bilić s Instituta za razvoj
i međunarodne odnose. Za primjer
monopolističkog statusa
uzima Google, čiju tražilicu koristi
više od 90 posto internetskih
korisnika Europe.
"Što se tiče Tim Wua, dosadašnja
je američka interpretacija
antimonopolnih zakona
uzimala u obzir isključivo
koncept 'potrošačke dobrobiti'
prema kojem kompanije ne
mogu biti optužene za monopol
ako svojim korisnicima
nude usluge po najnižim mogućim
cijenama. S obzirom na
to da Google i Facebook nude
svoje usluge besplatno, one su
godinama de facto bile imune
na protumonopolne zakone u
SAD-u", pojasnio je profesor
Bilić.
Da vlade mogu strože postupati
s tim kompanijama, dokazala
je Australija. Još je ljetos
zakon koji predviđa da internetski
divovi plaćaju naknade
izdavačima za korištenje njihova
sadržaja. Google i Facebook
prvotno su zaprijetili da će se
povući s australskog tržišta, a
Facebook je nakratko uklonio
sav informativni sadržaj da bi
izbjegao bilo kakvo plaćanje.
Nakon što je Microsoft ponudio
zamijeniti Google i plaćati
za tamošnje novinarstvo,
Google se ubrzo predomislio
'Velike kompanije
utječu na politiku,
ali samo zbog svog
privatnog interesa'
Profesor Petar Popović potez australske vlade smatra pozitivnim
pomakom i primjerom da se digitalne platforme mogu regulirati i
natjerati na odgovornije ponašanje
Tražilicu Google koristi više od
90 posto internetskih korisnika
i glede naknada dogovorio s
australskim izdavačima poput
NewsCorpa medijskog magnata
Roberta Murdocha.
Profesor Bilić potez australske
vlade smatra pozitivnim
pomakom i primjerom da se
digitalne platforme mogu regulirati
i natjerati na odgovornije
ponašanje.
"Najviše će profitirati upravo
oni komercijalni mediji čiji su
profiti od digitalnog poslovanja
najviše padali pa se taj zakon
s poslovne strane čini opravdanim.
No to su istodobno i
mediji, koji su najviše pridonijeli
deprofesionalizaciji novinarstva,
poput onih u vlasništvu
medijskog mogula Ruperta
Murdocha", dodao je Bilić.
SLAVKO MIDZOR/PIXSELL
'Trenutačno se vodi jedan geopolitički sukob čiji je glavni
motiv kontrola informacija, tako da zabrane platformi društvenih
mreža novi su oblik sukoba koji će uzimati sve više
maha', ističe profesor Popović
Profesor
Petar
Popović
dinih zemalja članica, propisuju
da tvrtke poput Facebooka
moraju sklopiti licencne
ugovore s izdavačima ako žele
'Cijeli internetski prostor,
specifično društvene
mreže, postale su ozbiljno
područje koje je već i
prije trebalo zakonski
regulirati', smatra
profesor Bebić
PRIVATNA ARHIVA
Paško Bilic,
Institut za razvoj
i međunarodne odnose
Nedemokratska
regulacija
medija
Zakoni o autorskim
pravima
u Europskoj
uniji, koji tek
moraju postati
dijelom
zakonodavstva
pojeobjavljivati
njihov sadržaj. Digitalna
ekonomija donijela je
mnogo zarade tehnološkim divovima,
a oni koji ih vide kao
prijetnju četvrtom stupu vlasti
i demokraciji, australski i europski
primjer doživljavaju kao
pobjedu.
Da u australskom slučaju nije
nužno riječ o pobjedi slobodnog
novinarstva, smatra profesor
Domagoj Bebić. Naveo je da
osim izdavača postoje i blogeri
i entuzijasti čiji se sadržaji dijele.
"Cijeli internetski prostor,
specifično društvene mreže,
PRIVATNA ARHIVA
postale su ozbiljno područje
koje je već i prije trebalo zakonski
regulirati. Svakako nam slijedi
regulacija svih internetskih
ili tehnoloških platformi, što
neće zaobići ni Hrvatsku, samo
je pitanje vremena kada će se to
dogoditi", objasnio je Bebić.
Još jedan primjer regulacije
internetskih platformi jest Indija,
koja je prošle godine, tijekom
indijsko-kineskog sukoba,
zabranila društvenu mrežu Tik-
Tok. Navodno su se informacije
s te platforme slale na servere
izvan Indije. Kineska kompanija
ByteDance, vlasnik TikToka,
zbog te je zabrane izgubila 120
milijuna korisnika i jedno od
svojih najvećih tržišta.
"Trenutačno se vodi jedan
geopolitički sukob čiji je glavni
motiv kontrola informacija,
tako da su 'zabrane platformi'
društvenih mreža novi oblik
sukoba koji će uzimati sve više
maha", dodaje profesor Popović.
Kina je pak poseban slučaj
što se tiče regulacije interneta
i medija. Naime, u Kini internetske
sadržaje nadgleda vladajuća
Komunistička partija.
Trenutačni je kineski predsjednik
Xi Jinping donio niz zakona
glede prihvatljiva sadržaja na
internetu, a stranim medijima
je ograničio pristup Kini. Ideju
slobodnog protoka informacija
smatra nespojivim s vrijednostima
kineskih vlasti.
Kinesko je društvo više-manje
uređeno tako da je pod
budnim okom vlasti, pojasnio
je profesor Bebić.
Kineski protekcionizam
"Cijela ta situacija preslikala
se i na situaciju s pojavom interneta
i novih tehnologija, pa
tako možemo vidjeti tu regulaciju
i nadzor internetskog prostora.
Ljudi su tamo navikli na
takav život", kazao je.
Snažna regulacija interneta
znači i manje učinkovit i manje
pouzdan internet koji koči
ekonomski rast. Ograničen
pristup informacijama u Kini
također ugrožava i znanstveni
napredak, no čini se da je Kina
spremna sve te rizike prihvatiti
kako bi ovladala svojim internetskim
prostorom.
"Mislim da će Kina nastaviti
sa svojom protekcionističkom
državnom politikom i da može
samo jačati na međunarodnim
tržištima. Rusija je također primjer
države u kojoj postoje nacionalne
tehnološke kompanije
s jakom korisničkom bazom.
Međutim, Rusiji nedostaje
ljudskih, tehnoloških i financijskih
kapaciteta da parira Kini u
pokušaju sprječavanja američke
dominacije u području digitalnih
tehnologija", zaključio je
profesor Bilić.
Change language