08_Diklic

ZADARIRAPALLSKIUGOVOR

(UZ90.OBLJETNICU)

Prof.dr.sc.MarjanDiklić

ZavodzapovijesneznanostiHAZUuZadru,HR

UDK94(497.5Zadar)“1920”

Strunilanak čč

Primljeno:30.XI.2010.

AutoruradnjisažetogovoriostanjuuZadruiDalmacijitijekom ineposrednonakon

Prvogasvjetskogarata,raspaduAustro-UgarskeMonarhijeitalijanskojokupacijiistonojadranske

č

obale,provedenojodmahpozavršetkuratanatemeljunepravednogaLondonskogugovoraiz

1915.godine.Zatim raspravljaoproblemurazgranienjasKraljevinom č

Italijom namoru,

odnosnorješavanju Jadranskogapitanja,Mirovnojkonferencijiu Parizu,Rapalskom

ugovoruizgodine1920.injegovim pogubnim posljedicamazaZadariokolicu.Posebice

raspravljaograduZadruinjegovuužem podruju(57kmi16000stanovnika)kojeje,na

č

temeljuRapalskogugovora,otrgnutoodmaticezemljeHrvatskeiprikljuenoItaliji.Autor

č

nakrajudonosidvijekartespornogarazgranienjate,uprilogu,prijepis

č

Rapalskogaugovora

ipopisvažnijihizvorailiterature.

Kljunerijei: č čZadar,Dalmacija,Austro-UgarskaMonarhija,Italija,KraljevstvoSrba,

HrvataiSlovenaca,Prvisvjetskirat,Rapalskiugovor,1920.

Odosamdesetakdalmatinskihopina,jedinakojazavrijemehrvatskoganarodnog

ć

preporodauDalmacijinijebilaponaroena,boljereipohrvaena,bilajezadarska

đ ć ć

opina.OdsvihdalmatinskihgradovaudobaaustrijskevladavineZadarje,nažalost,

ć

svedoraspadaAustro-UgarskeMonarhije1918.bioiostaozadnjeuporišteiutoište č

autonomaštva,talijanaštvaisluganskoga činovništva.To ć ekasnijeostavitidubok

tragnagradinjegovopuanstvotedovestidosklapanjavišeštetnihugovoras

č

Kraljevinom Italijom.JedanodnjihjeiRapalskiugovor.Svitiugovoriimalisusamo

jedancilj–otuitiZadarodmaticezemljeHrvatskeiprikljuitigaItaliji,anjegovo

đ č

hrvatskopuanstvosilom č potalijanitiiliprotjeratisrodnegrudekakobipostao

č

odskonadaskazadaljnjaosvajanja.

č

223

M.Diklić◆ZadariRapalskiugovor(Uz90.obljetnicu)

STANJEUZADRUIDALMACIJIKRAJEM PRVOGASVJETSKOGRATA

ZavrijemePrvogasvjetskograta(1914.–1918.)ucijelojDalmacijiuvedenoje

izvanrednostanjeipojaanpritisakaustrijskogapolicijskogrežimanadnarodom.

č

Posvudajezavladaloopesiromaštvo,bijeda,glad,aharalesuiteškebolestikaošto

ć

jebilatuberkulozaigripašpanjola.Tijekom ratapolitikiživotuDalmacijigotovoje

č

zamropodpritiskom austrijskihcivilnihivojnihvlasti.DalmatinskisaboruZadru

nijesazivanodveljae1912.,nisuradilistranakikluboviivodstva,panipolitike

č č č

stranke.Politikiživotnaglosegasio,stranakaglasilabilasuplijenjenaistrogo

č č

cenzurirana,anekaizabranjivana.Nasvakom korakukrnjenajeautonomijapokrajine

iotvorenosukršenaljudskaprava,demokracijajebilanaizdisaju.Zabranjivanjerad

nacionalnihdruštavaidrugihudruga,otvaranasupismatekontroliranadrugapošta

itelefonskirazgovori,apokuamasuvršenibrojnipretresiinasilja.Pojedini,režimu

ć

nepoudninaelniciopinabilisusmjenjivani,nekaopinskavijeamoralasu

ć č ć ć ć

prestatisradom,amnogeopinskeupravebilesuraspušteneiuopinamauveden

ć ć

komesarijat.Vojnosposobnimuškarcimobiliziranisuislanipoeuropskim bojištima

daginuzatueinterese.

đ

Mnogiuglednigraani,naelniciopina,opinski

đ č ć ć prisjednici,lanoviopinskih

č ć

vijea,istaknutijipolitiari,profesori,odvjetniciidrugikulturniijavnidjelatnicite

ć č

zastupniciuDalmatinskom saboruiCarevinskom vijeuć bilisupodpolicijskim

nadzorom;stalnokontrolirani,privoeni,internirani,saslušavani,izolirani,proganjani

đ

teuzimanizataoce,anekizatvaraniilikvidirani.Veinamuškaracabilajena

ć

ratištima,manjidiojezatvoreniinterniran.Nekisu,primjerice,poputFranaSupilai

AnteTrumbia,uspjeliuoirataemigriratiuinozemstvo,najvišeuItaliju,itamo

ć č

nastavitiborbuzarješavanjehrvatskogapitanja,aliizvandržavnogaokviraAustro-

UgarskeMonarhije.

StanjeuZadru,glavnom graduKraljevineDalmacijeiposljednjojtvravi đ

autonomaštva,jedinojnepohrvaenojopini,bilojeslinoopem ć ć č ć stanjuucijeloj

pokrajini.Itujebiloogranienja,progonaiuhienja.Najvišesubiliproganjani

č ć

projugoslavenskiorijentiranigraaniiutjecajnijisrpskipolitiari,aneštomanje

đ č

talijanaši.Vlastisusetolerantnijeodnosilepremapravašimajerjevelikdionjihtežio

ktrijalistikom č rješavanjuhrvatskogadržavnogapitanjauokviruMonarhije.

Kadajedržavnojvlastizbogratapostaloteško,znalaseona,uobraniDalmacijeod

srpskihitalijanskihiredentistikihposezanja,pozivatiakinahrvatskunacionalnu

č č

ideologiju,strogopazeidaseonanepovezujesjugoslavenskim ć

pokretom za

224

RadoviZavodazapovijesneznanostiHAZU uZadru◆53/2011. ◆ 223 –242

ujedinjenjesaSrbijom. Čakseihrvatskahimna–

LijepanašaDomovino–kojaje

prijeratabilaodbacivanaizabranjivana,zavrijemerataznalaizvoditinaslužbenim

priredbama.

ŠtojePrvisvjetskiratvišeodmicao,lojalnahrvatskazajednicauZadrudolazilaje

usvepovoljnijipoložaj,zarazlikuodsrpskeitalijanskezajednicekojesudolazileu

svenepovoljnijipoložajzbogsvogsrbovanja,talijanstvaiiredentizma.Svejaeč

austrijskooslanjanjenadalmatinskeHrvateuglavnom gradupokrajineZadru,iako

poprilinozakašnjelo,dovelojekonanodoraspuštanjazadarskeautonomaške

č č

opineusvibnju1916.,naelukojejedugostajaonaelnikLuigiZilioto.

ć č č

Naime,utrenutkuzaoštravanjaratasItalijom nepoudnaautonomaškoć

talijanaškavlastuZadru,sklonairedentizmu,višesenijemoglanikakotolerirati.Do

njezinarušenjamoralojedoi.Idošloje,poglavitonapoticajvojnihvlasti,nakonšto

ć

jeredarstvotijekom 1916.dostavilovišeizvješaoiredentistikom ć č držanjunekih

čelnikazadarskeopineinjihovojsuradnjis

ć Italijom iredentom.Dakle,glavnirazlog

raspuštanjazadarskeopinekoncem ć svibnja1916.biojepolitikeprirodejerjebilo

č

nemogueoekivatiuspješnuborbuHrvatanasjevernojtalijanskojbojišnici,naSoi,

ć č

č

podzapovjedništvom maršalaBorojevia,dokseistodobnotoleriralavlastibrojni

ć

protuhrvatskiispaditalijanašauZadru.TakojeAustrija30.svibnja1916.,shvativši

konanotkosuištoautonomaši,tekojisuikakvinjihovikrajnjiciljevi,morala

č

prestatipodupiratitalijanašeuglavnom graduDalmacijeZadru.

PovoljnijipoložajHrvatauodnosunadrugedvijezajedniceugradu,talijanskui

srpsku,biojerezultatipojaanihaktivnostihrvatskezajednice,osobitožena.Zadnjih

č

godinaratahrvatskazajednicapokretalajeuZadrunizaktivnostinaprosvjetnom,

kulturnom,gospodarskom i,osobito,humanitarnom planu.Uinjenisuvažni

č

pomaciuokupljanjuzadarskihHrvatica,kojepreuzimajuvodstvouorganiziranju

gotovosvihhumanitarnihakcija,aposebiceuakcijamaspašavanjadjeceodgladite

njihovogslanjanapreživljavanjeuHrvatskuiSlavoniju.Zbognestašiceveine ć

živežnihnamirnica,štojesvebilouzrokovanodugotrajnim ratom,državajenastojala

administrativnim putem reguliratiosnovnegospodarsketijekoveuMonarhiji.Ali

svetemjere,kojimasepokušavaloreguliratidomaetržište,imalesuogranieno

ć č

djelovanje.

Slabažetva1917.gotovojeslomilapostojeisustavopskrbe.Državajejedva

ć

uspijevalaosiguratiminimalnuopskrbukruhom,doksudrugenamirnicegotovo

nestaleizsustavaredoviteopskrbegraanstva.Gladjevladalaposvudauzadarskom

đ

kraju,aosobitougradu.Tekjeboljažetva1918.doneklepopravilatoteškostanje.

225


Dabiseumanjilaglad,državajepotpomagalaradpukihkuhinjakojesuzadnje

č

dvijegodinerataodigralevažnuuloguuprehranipuanstvaZadra.U č

njimasuse

pripremaliobrocizagotovo40% gradskogpuanstva,kojejeinatajnainjedva

č č

preživljavalo.

NakonsmrticaraFranjeJosipaI.ustudenom 1916.,novicarikraljKarloI.(IV.),

posljednjivladarizdinastijeHabsburgovacanahrvatsko-ugarskom prijestolju,

pokušaojespasitiAustro-Ugarskuizvlaenjem č izratatenaširojdemokratsko-

federalnojosnoviciosiguratinjezinopstanak,alisvejebiloprekasno.Izvlaenjeiz č

rataivojnoodvajanjeodNjemakenijeuspjelo,apokušajfederalistikogpreustroja

č č

HabsburškeMonarhijepropaojenajvišezbogneodlunostivladaraiotporaMaara,

č đ

kojinisuželjeliugrozitiintegritetzemaljakrunesv.Stjepana.

U skladusnovim politikim č strujanjimaipokušajimaspašavanjaDvojne

Monarhije,carKarloodluioseuproljee1917.godinesazvatiponovno

č ć Carevinsko

vijeeć,kojetijekom ratadugonijezasjedalo.Nanjemusuzastupniciizhrvatskihi

drugihjužnoslavenskihzemalja30.svibnja1917.iznijelisvojpolitikiprogram,

č

poznatijipodnazivom Svibanjskadeklaracija.Njomeseputem trijalizma,jošuvijek

uokviruMonarhijeipoddinastijom Habsburgovaca,tražirješenjehrvatskogai

južnoslavenskogapitanjanatemeljuhrvatskogadržavnogaiprirodnogpravau

postojeojdržavi.Nakondonošenja

ć

Svibanjskedeklaracijerazviosesnažandeklaracijski

pokret,kojisejavljauZadrutekuproljee1918.kadaseorganizirajuprvepolitike

ć

č

skupštinepotpore.Nanjimasuuoljivebitnerazlikeustajalištimadalmatinskih

č

pravaša,kojiuglavnom težetrijalistikom č rješenjuhrvatskoganacionalnogidržavnoga

pitanjauokviruHabsburškeMonarhije,tebivšihnarodnjakainovokursaša,kojiga

nastojeriješitiusklopuširegjugoslavenskogapitanjaujedinjenjem saSrbijom i

stvaranjem prvejužnoslavenskedržavnezajednice.Politikanovogakursa,HrvatskosrpskakoalicijaiJugoslavenskiodbor–naravno,spletom

meunarodnihokolnosti–

đ

nakrajusuidovelidotoga.

Ulistopadu1918.uslijediojekonaniraspadAustro-UgarskeMonarhije.USplitu

č

sejošpoetkom č srpnjategodineformiranadstranaka č Narodnaorganizacijaza

pokrajinuDalmaciju,asredinom srpnjauSušakuzaHrvatskoprimorjeiIstru.U

Zagrebuse6.listopada1918.utemeljujeNarodnovijeeć kaonajvišepolitikoi č

predstavnikotijelozasvejužnoslavenskezemljeuMonarhijikojetežetrajnom

č

odvajanjuiujedinjenjuuposebnudržavu.Istodobnoseformirajubrojnamjesna

narodnavijeakojapreuzimajulokalnuvlast.Konano,

ć č Hrvatskisabor29.listopada

1918.donosipovijesnuodlukuoprekidusvihdržavno-pravnihsvezaiodnosa

226


HrvatskesUgarskom iAustrijom.Takoerdonosiodlukuoujedinjenjuhrvatskih

đ

zemaljaujedinstvenudržavuHrvatskuinjezinustupanjuunovostvorenuDržavu

Slovenaca,HrvataiSrbanaelus č Narodnim vijeem ć iglavnim gradom Zagrebom.

Nažalost,tadržavapostojalajesamodo1.prosinca1918.,daklepostojalajesvega

tridesetakdana(33),nakon čegaseurežijihrvatskogaSrbinaSvetozaraPribievia

ć ć

brzopletoinepromišljenoujedinjujesaSrbijom iCrnom Gorom uprvujugoslavensku

državu–KraljevstvoSrba,HrvataiSlovenaca–naelusdinastijom č

Karaoreviai đ đ ć

glavnim gradom Beogradom.

UZadrusuulistopadu1918.,zarazlikuoddrugihgradovaimjestauDalmaciji,

bilaformiranadvanarodnavijea: ć NarodnovijeeHrvataiSrba

ć

,naelukojegase

č

nalaziobivšidonamjesnikJosipToni,i čć NarodnovijeeTalijana ć ,naelukojegaje

č

stajaobivšiautonomaškigradonaelnikZadraLuigiZilioto.Tadvavijeaformirala

č ć

suzajedniki č PrivremeniodborNarodnogvijeać,kojisu č inili:JurajBiankini,Ante

Alfirevi,JosipCortelazo-JablanoviiLuigiZilioto.Oni31.listopada1918.utri

ć ć

sataposlijepodneodlazeposljednjem austrijskom namjesnikuzaDalmaciju,grofu

MarijuAtemsuipriopujumudaim ć morahitnopredatisvuvlastinapustitiZadar.

Ve ćsutradan,1.studenogategodine,odlukom

UpraveNarodneorganizacijeuSplitu

zanovognamjesnikaDalmacijepostavljenjedr.StefanMetlii. čć

TakojeuZadru,glavnom gradubivšeaustrijskeKraljevineDalmacije,kojieć

uskorookupiratitalijanskavojska,izvršenasmjenavlasti.Od1.studenoga1918.

vodstvoupokrajinipreuzimaSplit,gradukojem poinjedjelovati

č Zemaljskavlada

zaDalmaciju,podreena đ Narodnom vijeuć uZagrebu.Nanjezinu č elunalaziose

nekadašnjišibenskipravaš,dr.IvanKrstelj.Dakle,ZadariDalmacijasupoetkom č

studenoga1918.ušliusastavnovostvoreneDržaveSlovenaca,HrvataiSrbanaelus č

Narodnim vijeem ć iglavnim gradom Zagrebom,alitajpolitikiinnijebiopriznat

čč

odstranevelikihsilapobjednica.Onesuse,osim č asnihizuzetaka,odnosileprema

HrvatimaiHrvatskojkaopobijeenojstraniuratu,apremaSrbimaiTalijanimakao

đ

svojim saveznicimaipobjednicimakojetrebanagraditi,alistuim đ teritorijem.

KRAJRATAITALIJANSKAOKUPACIJAZADRA

PotkrajPrvogasvjetskogrataraspalasevelikaAustro-UgarskaMonarhijana

nekolikomanjihisamostalnihdržava,a12.studenoga1918.stvorenajeiRepublika

Austrija.ZavršniinraspadaHabsburškeMonarhijeodigraose3.studenoga,kadaje

č

uPadovipotpisanoprimirjesItalijom.Timejespovijesnescenezauvijeknestalo

227


nekadmonoAustrijskoCarstvo,odnosnoAustro-UgarskaMonarhija,usastavu

ć

kojegasusedugonalazileihrvatskezemlje,aodpadaMletakeRepublike1797.

č

ZadariDalmacija.NatemeljuprimirjauPadoviobustavljenasudaljnjaneprijateljstva,

aKraljevinaItalijainjezinesaveznicedobilesupravoizvršenjaokupacijeonih

dijelovaDalmacijekojisubilipotrebitizaodržavanjejavnogaredaimira,štose

uglavnom podudaralosodredbamanepravednogaLondonskogugovoraiz1915.

godine.Naime,silesuAntante–VelikaBritanijaFrancuskaiRusija–dabipridobile

Italijunasvojustranu,potpisaleuLondonu26.travnja1915.sKraljevinom Italijom

poznatiLondonskiugovor,kojim sujojobealenakonrataZadarivelikdio

ć

istonojadranskeobale.Prihvativšipoklonsila

č

Antante,Italijajeodtadasvoju

politikupremahrvatskom Jadranu,otocimaipriobaljuuglavnom temeljilanatom

ugovoru.

Ine čekajuislužbenokrajPrvogasvjetskograta,kojizavršava11.studenoga

ć

1918.pobjedom silaAntante,Italijaježurnozapoelasazauzimanjem č

istone č

jadranskeobale,hrvatskeIstre,Rijeke,Zadraiotoka.Talijanisuokupacijuvršili

tobožeuimesilaAntante,alizapravousvojukoristizasvojepotrebeiciljeve.Tako

ve ć4.studenoga1918.dolaziuzadarskulukujednatalijanska

torpiljerkasoznakom

55AS,podzapovjedništvom kapetanakorveteFeliceadeBoccarda,snekoliko

časnikai100vojnika.Sutradanjojsepridružuje

torpiljerka66ASspribližnojoš

tolikotalijanskihvojnikaiasnika.Ubrzojestiglojošnekolikotalijanskihratnih

č

brodovasposadamakojesulakozauzelelukuinebranjenhrvatskigradZadar.

Dakle,Talijanisu4.i5.studenogagodine1918.izvršiliokupacijuZadra.Na

zgraduNamjesništvaiopineizvjesilisutalijanskezastavetepreuzelikontroluluke,

ć

pošteinekihdrugihvažnijihustanova,aistogdananovi-stariautonomaški

gradonaelnikZadraLuigiZiliotoproglasiojenjegovuaneksijuKraljeviniItaliji.

č

Naravno,zadarskiHrvatiipovjerenik ZemaljskevladezaDalmaciju,dr.Jerko

Machiedoprosvjedovalisuprotivtoga,alisvejebilouzalud.IstodobnokadiZadar,

talijanskamornaricazauzelajeRijekuiPuluteveidioaustrougarskeratneflote.

ć

Pokrajtalijanskogvojnogbrodovlja,nekolikodanaposlijeuRijekusustiglii

francuskiratnibrodovi,uSplitameriki,auKotoriDubrovnikengleskiiameriki

č

č

zajedno.

OdmahnakonzauzimanjaZadratalijanskavojskaokupiralajeŠibenik,Skradin,

Hvar,Vis,Korulu,Mljet,Lastovo,Pagidrugejadranskeotoke.Zatim č

jezauzelai

kopnenidioDalmacijedoKnina,kojijebioobeanItaliji ć Londonskim ugovorom.

ZasvakisluajTalijanisuokupiralivišeteritorijanegoštoim č

jepripadalopoodredbama

228


ObeanoItaliji ć Londonskim ugovorom 1915.

spomenutogugovora,tegapodijeliliutriokupacijskezoneukojimaježivjelooko

290640stanovnika.PrvazonaobuhvaalajeopineMu,Leevicu,Knin,Prominu,

ć ć ć ć

Drniš,Kistanje,Obrovac,Pag,Koruluikorulanskeotoke;druga:Rogoznicu,

č č

Šibenik,Vodice,Skradin,Tisno,BenkovaciZlarin;atreazona:Biograd,Novigrad,

ć

Nin,Sali,SilbuiZadar.TakosuTalijanipoetkom č studenoga1918.okupiralivei ć

dioDalmacijeigradZadarteuprvim dvjemazonamaostalidokraja1921.,autreoj ć

229


doožujka1923.,zadržavšiZadarsužom okolicom svedo8.rujna1943.godine.Dio

dalmatinskogteritorijakojinisuzauzeliTalijani,uskorojeokupiralatzv.“bratska”

srpskavojska.NakontogaDalmacijaje1.prosinca1918.godinezajednosdrugim

dijelovimaHrvatskeušlausastavprvejugoslavenskedržave,kojasenajprijezvala

KraljevstvoSrba,HrvataiSlovenaca,zatim KraljevinaSrba,HrvataiSlovenacai

najzadKraljevinaJugoslavija.

PROBLEM RAZGRANIENJAS Č KRALJEVINOM ITALIJOM

Osim brojnihneriješenihunutarnjihproblemaunovostvorenojjugoslavenskoj

državi,hrvatskijenarodnakonratateškopogaaloimuiloneriješenojadransko

đ č

pitanje,odnosnoproblem razgranienjasKraljevinom č

Italijom naJadranu.Zbog

talijanskeokupacijeslovenskihihrvatskihkrajevanakonPrvogasvjetskogratau

narodujebilomnogonezadovoljstva,aosobitouDalmaciji.Austro-UgarskaiItalija,

kakosmove ćkazali,sklopilesuprimirjeuPadovi3.studenoga1918.,ave ć sutradan

Talijanisukrenuliuokupacijuslovenskihihrvatskihkrajeva.Dana4.i5.studenoga

1918.talijanskamornaricaušlajeuZadar,PuluiRijeku.SljedeihdanaItalijaje

ć

okupiralaTrst,Idriju,Goricu,GradiškuipriobalnidioKranjske,zatim Istru,sve

jadranskeotoke,osim BraaiŠolte,tegotovocijelusjevernuidiosrednjeDalmacije

č

dortaPlanke(Ploe) č zapadnoodTrogira.Uzasvetopostavilajeizahtjevza

prikljuenjem č Rijeke,hrvatskogagradakojijojnijebioobean ć Londonskim

ugovorom,aligaseonanastojalanaknadnodoepati. č TimesuTalijanipokušali

debelonaplatitisvojenavodno“hrabro”sudjelovanjeuPrvomesvjetskom ratuna

stranisilaAntante.

OkupacijskuvlastuZadruiDalmacijiprovodiojetalijanskiviceadmiralMilo,

kojijenastojaosvekontroliratipainovoformiranoNamjesništvoukojejesilom

postaviojednogsvogpredstavnika.Nezadovoljnitime,namjesnikStefanMetliii čć

njegovzamjenikJosipJablanovi ć podnijelisukrajem studenoga1918.ostavkei

napustilizgraduNamjesništva.TimesuinehoticeolakšaliposaoTalijanimauZadru,

kojimajetodobrodošlodaseriješenovognamjesnikaiNamjesništva.

ZapadnugranicuizmeuKraljevstvaSrba,HrvataiSlovenacaiItalijetrebaloje

đ

odreditinaMirovnojkonferenciji,kojaseodržavalauParizuod18.sijenja1919.do

č

21.sijenja1920.godine.Jugoslavenskudelegacijunatim č

pregovorimavodioje

njezinpredsjednikNikolaPašiiprviministarvanjskihposlovadr.AnteTrumbi.

ć

ć

OsobitoseupregovorimaistakaoTrumbi,kojijeuobraniZadraiDalmacijebio

ć

230


nepopustljiv,pajeMirovnakonferencijazavršilasradom,adasporazum ogranicis

Kraljevinom Italijom nijebiopostignut.Srpskilanovijugoslavenskedelegacijebili

č

sumnogopopustljivijiodTrumbia.Znalisumuraditiiizalea,osobitopredsjednik

ć đ

vladeMilenkoVesni,jertoinijebiodionjihovadržavnogteritorija.Doksu

ć

europskim silamaAntantebilevezanerukeprethodnodanim obeanjimaItaliji,

ć

SjedinjeneAmerikeDržavenisubilevezanenikakvim č

odredbamatajnoga

Londonskogaugovorapasuseoštrosuprotstavljaletalijanskim imperijalistikoč

osvajakim č težnjamaiodlunobranilenaelosamoodreenjanaroda.Ameriki

č č đ č

predsjednikWoodrowWilsonpobijaojeosvajaketežnjeItalijeinaknadnizahtjev

č

zaprikljuenjem č hrvatskeRijeke.OsporavaojeTalijanimagranicuuDalmaciji,ali

im jebiovoljanpriznaticrturazgranienjauIstri.Onjeuproljee1919.otvoreno

č ć

pozvaoTalijanedaseodreknunepravednogaLondonskogugovora,naštosuseoni

jakouvrijediliinakratkopovukliizpregovora,alikadasuuvidjelidazatonitkone

mari,brzosusevratilizapregovarakistol. č

DoksusejošvodilipregovoriuParizu,talijanskipjesnikGabrieleD’Annunzio,uz

pomo ć talijanskemornarice,upaojekrajem 1919.sasvojim legionarimauRijekui

proglasiojednostranoprikljuenjetogahrvatskogagradaItaliji.Tomesesuprotstavio

č

amerikipredsjednikWilson,ijijeutjecajnakonpovlaenjaSAD-aizpregovora

č č č

oslabio.KakojeMirovnakonferencijazavršilasradom sredinom sijenja1920.,a

č

zapadnagranicaizmeuKraljevineItalijeiKraljevstvaSrba,HrvataiSlovenacanije

đ

bilaodreena,zainteresiranestraneupuenesunameusobninastavakrazgovora,

đ ć đ

doegajeuskoroidošlo.

č

UGOVORURAPALLUINJEGOVEPOSLJEDICE

Pregovorisunastavljenitekuprvojpolovinistudenoga1920.utalijanskom

gradiuRapaluusjevernojItaliji,paotudnazivi

ć

Rapalskiugovor.Prijepoetka č

pregovoraVelikaBritanijaiFrancuskaizvršilesusnažandiplomatskipritisaknaobje

zainteresiranestrane.Osobitosuupozorilejugoslavenskustranuda ć eKraljevina

Italija,usluajudasedogovorogranicinepostigne,dobitiotvoreneruke,štoje

č

znailodamožeraditištohoe.Pritisaknajugoslavenskudelegacijuvršilisui

č ć

beogradskivladajuikrugoviokoregentaAleksandra,kojisubilispremnina

ć

popuštanjeTalijanimadabištoprijestabiliziralinovudržavuisvojuvlastunjoj.A

kakva ćebitizapadnagranicanaJadranupremaItalijiišto ć ebitistamošnjim

puanstvom,njihnijebilomnogobrigajersenijeradiloosrpskom č

državnom

231


teritorijuipravoslavnom stanovništvu.Štojerimokatolikaunjojbilomanje,novaje

državazanjihbilaprihvatljivija.

U takvim okolnostimabioje,nakonvišemjesenihdiplomatskihpripremais

č

jedneidrugestrane,postignutdogovororazgranienjunaJadranu.U č noiizmeu ć đ

11./12.studenoga1920.utalijanskom gradiuRapalupotpisanje

ć

Rapalskiugovor.S

jugoslavenskestraneuzavršnim pregovorimasusudjelovaliiugovorpotpisali

predsjednikVladeMilenkoVesni,ministarvanjskihposlovadr.AnteTrumbii

ć

ć

ministarfinancijaKostaStojanovi,astalijanskestranepredsjednikVladeItalije

ć

GiovanniGioliti,ministarvanjskihposlovaCarloSforzaiministarobraneIvaneo

Bonomi.Prematom ugovoru,kojiimaukupnodevetlanaka,Italijisupripali:Trst,

č

Gradiška,Gorica,IdrijaiSlovenskoprimorje,zatim odhrvatskihzemaljacijelaIstra

(osim KastvaiKrka)teotociCresiLošinjsobližnjim manjim otoiima,au

čć

DalmacijiZadarsužom okolicom iotociLastovoiPalagružasnekim manjim

otoiimaikamenim čć

grebenima.

Navestemodoslovceonajdiotekstaiz ć I.lana č Rapalskogaugovorakojise

odnosinagradZadarinjegovuužuokolicu,aonglasi:TeritorijZadrapod

talijanskim suverenitetom obuhvata:gradiporeznuopinuZadariporezneopine

ć

ć

(odlomke)Arbanasi(BorgoErizzo),Crno(Cerno),Bokanjac(Bocagnazzo)idio

porezneopine(odlomka)Dikloutvrenlinijom ć đ koja,polazeiodmoraoko700metara

ć

jugoistonoodselaDiklo,ideupravojlinijipremasjeveroistokudokote66(Griž).

č

Dakle,radiloseoteritorijuodBibinjadoDiklaiodmoradoBokanjakogablata,

č

površine57km.U nastavkuspomenutoga članakažesekako ć eseposebnom

konvencijom naknadnoureditisveonoštoseodnosinaopinuZadarinjezino

ć

zalee,aosobitonjezinodnossbivšim đ

dijelovimazadarskogakotaraipokrajine

DalmacijekojiepripastiKraljevstvuSrba,HrvataiSlovenacaukljuujuitui

ć č ć

podjeluopinskihdobaraiarhiva.Konanugranicuizmeudvijudržavaodredite

ć č đ ć

naknadnoiustvrditinaterenuposebnakomisijazarazgranienje,sastavljenaod

č

podjednakogbrojalanovaobijuzainteresiranihstrana.

č

U I.lanu č Rapalskogugovorapobližesegovoriojadranskim otocimakojieć

pripastiKraljeviniItaliji,akojinovostvorenom KraljevstvuSrba,HrvataiSlovenaca.

UIV.lanuopširnijesegovorionastankuRijekeDržave

č č (Fiume),njezinom opsegu

igranicama.Dakle,Rapalskim ugovorom bilajenahrvatskom tlustvorenanavodno

slobodnaDržavaRijeka,kojajespripadajuim ć kotarom imalapovršinuod20km,a

nalazilasepodzaštitom Ligenaroda.Zanjezinuneovisnosttrebalesujamitiobje č

zainteresiranestrane,jugoslavenskaitalijanska.Meutim,nitakvim đ

statusom Rijeke

232


Talijaninisubilizadovoljnipasujepotkraj1923.ponovnookupiraliiprikljuili č

Italiji.Takvostanjebilojenaknadnopotvrenosjugoslavenskestrane

đ

Rimskim

sporazumom,kojisu27.sijenja1924.potpisaliuRimupredsjednicitalijanskei

č

jugoslavenskevladeBenitoMusoliniiNikolaPaši.ć

Rapalskim ugovorom 1920.iRimskim sporazumom 1924.Italijajedobilana

istonojobaliJadranaoko10000kmteritorijaigotovo600000SlovenacaiHrvata.

č

OdtogajeZadarsužom okolicom,ijiseteritorijprotezao8km č

udubinu (odmora

doiznadBokanjakogablata)

č i11km uširinu(odBibinjadoDikla),imao57kmi

oko16000stanovnika.ZajednosotocimaLastovom iPalagružom činiojeizmeu

đ

dvajuratovaposebnutalijanskupokrajinuna č elusprefektom,kojaseslužbeno

zvalaProvinciadiZara,aimalajeukupnupovršinuod110km.DabiZadarbar

doneklestabiliziralaugospodarskom smislu,talijanskavladaproglasilagaje

posebnim dekretom 1921.slobodnom lukom (portofranco)ukojusurobeulazilei

izlazilebezikakvihcarinskihogranienja.Tojedovelodoestoglegalnogaiilegalnog

č č

prijelazagranice,krijumarenjajeftinetalijanskerobeistradavanjanašihljudina

č

granici.

Odpoetkaokupacije1918.talijanskiiredentistiikasnijifašisti,Musolinijevi

č

crnokošuljaši,provodilisustrahovitterornadnašim puanstvom,aosobitou

č

hrvatskomugraduZadru.Posvudasuuklanjalihrvatskaobilježja,pljakali,uništavali

č

iotuivalihrvatskadobra,arhiveiumjetnine,zabranjivalihrvatskijezik,palili

đ

hrvatskezastave,demoliralihrvatskeislovenskeustanove,društva,domovekulture,

č itaoniceiškole.Eto,tojeustvarnostibilatoboževišatalijanskakultura,uimekoje

suoninastupaliiupornojezagovaraliuZadruiDalmaciji.Meutim đ zagovornicima,

nažalost,bilojeinovotalijaniziranihHrvata,kojisuseprodavalizašaicufašistike

č č

rižeikorubijelogakruha.Takojeve ćgodine1919.naokupiranom podrujubilo č

zatvorenooko109školananarodnom jeziku,jerim nijebioomoguendaljnjirad,a

ć

mnogihrvatskidomoljubimoralisunapustitiZadarinjegovuužuokolicu.Nasilno

iseljavanjeuglavnom seodvijalopremaŠibenikuiSplitu,aliipremaunutrašnjosti

novostvorenejugoslavenskedržave.

TerorTalijananadSlovencimaiHrvatimanaanektiranom podrujubioje č

pojaannakonpotpisivanja

č

RapalskogugovoraiRimskogsporazuma,aciljtogabioje

jasan:nasilnatalijanizacijailiiseljavanjesrodnehrvatskegrude.Dotogaje,nažalost,

uskoroidošlo.NakoniseljavanjadijelaHrvataizIstreiDalmacije,aosobitoiz

Zadra,unjihovedomovedoseljavalisuseTalijani.Nasiljatalijanskihvlasti,posebice

nezadovoljnihiredentistaifašista,izazivalasuotporkodhrvatskogapuanstva,o č

233


čemuponajboljesvjedoepobuneistarskihseljakairudara1921.godine.Posljedice

č

RapalskogaugovorazaotrgnutihrvatskigradZadarinjegovuužuokolicuizmeu đ

dvajusvjetskihratovabilesupogubneumnogoemu:unacionalnom,gospodarskom,

č

teritorijalno-upravnom,vjerskom,školskom,zdravstvenom,prometnom,prosvjetnom,

crkveno-organizacijskom,jezinom,kulturnom č i,openito,svakom ć drugom politikom č

smislu.Onejošidanasoptereujuhrvatsko-talijanskeodnose.Naime,jošuvijeku

ć

Italijipostojepolitikesnagekojesenemirestobožnjim č

gubitkom Zadrai

Dalmacije,o čemunam ponajboljesvjedoiredovitiizborgradonaelnikaZadraza

č č

navodnoslobodnutalijanskuopinuZadaruizgnanstvu.

ć

SporokogranicesItalijom (1915.–1924.)

234

Prilog


RAPALLSKIUGOVOR

KraljevinaSrba,HrvataiSlovenacaiKraljevinaItalija,uželjidaostvarerežim

meusobnogiskrenogprijateljstvaisrdanihodnosazazajednikodobroobajunaroda;

đ č č

KraljevinaItalijapriznavajuiuobrazovanjususjednedržavepostignuejednogaod

ć ć

najuzvišenijihciljevaratakojijeonavodila;

NjegovoVelianstvokraljSrba,HrvataiSlovenacaimenovaojesvojimpunomonicima:

č

ć

gospodinaMilenkaR.Vesnia,predsjednikaministarskogsavjeta;

ć

dra.AntuTrumbia,ministrainostranihposlova;

ć

gospodinaKostuStojanovia,ministrafinancija;

ć

a

NjegovovelianstvokraljItalijeimenovaojesvojimpunomonicima:

č

ć

kavaljeraGiovanni-aGioliti-a,predsjednikaministarskogsavjetaiministraunutrašnjih

poslova;

contaCarlaSforzu,ministrainostranihposlova;

prof.IvanoeBenomi-a,ministravojnog;

koji,poštosumeusobom đ izmijenilisvojepunomoi,kojesupriznatezapunovažne,

ć

ugovorilisuslijedee: ć

ČlanI.

IzmeuKraljevineSrba,HrvataiSlovenacaiKraljevineItalijeutvrenajeslijedea

đ đ ć

granica:

odvrhaPe č(kota1511),kojijezajednikitrimagranicamaItalije,AustrijeiKraljevine

č

Srba,HrvataiSlovenaca,dovrhaJalovec(kota2643):linijakojaseimaodreditinaterenus

opimpravcem ć sjever–jugikojavodiprekokote2272(Ponca);

odvrhaJalovec(kota2643):linijakojaidevododijelnicom izmeuslivaSoeislivaSave

đ č

GorenjskedovrhaTriglava(Tricorno)(kota2863);zatim vododijelnicom izmeuslivaSoei

đ č

slivaBohinjkedosjeveroistonihstranavrhaMožice(kota1602)prekokota2348(Lepatica),

č

2003(Lanževica),2086(Kuk);

odsjeveroistonihstranavrhaMožicdoistonihstranavrhaPorezen(kota1631):linija

č č

kojaseimaodreditinaterenusopimpravcem ć sjever–jug;

odistonihstranavrhaPorezen(kota1631)dozapadnihstranavrhaBlegoš(kota1562):

č

linijakojaseimaodreditinaterenusopim ć pravcem zapad–istok,ostavljajuimjestoDavu

ć č

KraljeviniSrba,HrvataiSlovenaca,amjestoD.NovakeItaliji;

odzapadnihstranavrhaBlegoš(kota1562)doistonihstranavrhaBevk(kota1050):

č

linijakojaseimaodreditinaterenusopim ć pravcem sjeveroistok–jugozapad,ostavljajui ć

235


mjestaLeskovicu,KopanicuiSovodenKraljeviniSrba,HrvataiSlovenaca,aobaprijevoja

č

PodlanišaItaliji; č

odistonihstranavrhaBevk(kota1050)doodmahzapadnoodmjestaHotedršice:linija

č

kojaseimaodreditinaterenuikojaostavljamjestaJavorjevDol,Žiri,Opale,Hleviše,Rovte, č

Hotedršicu,KraljeviniSrba,HrvataiSlovenaca,avrhPraprotno(kota1006)imjesto

Bresnik,Vrsnik,Zavratec,MedvedjeBrdoItaliji;

odatledomjestaZelše:linijakojaupoetkuidezapadnoodrovaporedkolnogputa

č

Hotedršica–Planina,ostavljajuimjestaPlaninu,Unec,ZelšeiRakekKraljeviniSrba,

ć

HrvataiSlovenaca;

odmjestaZelšedo Čabarske:linijakojaseimaodreditinaterenusopim ć pravcem

sjeverozapad–jugoistok,akojavodiprvoistonim č padinamabrdaJavornik(kota1268),

ostavljajuimjestaDolenjuVas,DolenjeJezeroiOtokKraljeviniSrba,HrvataiSlovenaca,a

ć

vrhovekota875,985,963Italiji;zatim istonim č padinamaBikeGore(kota1236)iPlee

č č

Gore(kota1067),ostavljajuiItalijimjestoLeskovuDolinuidvojneraskrsnicekote912,

ć

zapadnoodShodnikaikote1146,istonoodCifre(kota1399),idolazido č Č abranske,koja

ostajenatalijanskom teritoriju,zajednoskolnim putem kojivodiistonim č padinama

Snježnika,odLeskoveDolinedo Čabranske;

od ČabranskedoGriža(kota502):linijakojaseimaodreditinaterenusopim ć pravcem

sjeveroistok–jugozapad,kojaprolaziistonoodvrhaTrstenik(kota1243),dodirujekotu817

č

jugoistonoodSuhova,prolazijužnoodŽidovja(kota660),zatim č istonoodGriža(kota

č

502),ostavljajuimjestaKlanuiBrezuItaliji,amjestoStudenuKraljeviniSrba,Hrvatai

ć

Slovenaca;

odGriža(kota502)dograniceDržaveRijeke:linijakojaseimaodreditinaterenuikoja

imaopipravacsjever–jugdokolnogputaRupa–Kastav,odprilikenapolaputaizmeu

ć

đ

JušiaiSpinia,zatim ć čć sijeeovajputi,obuhvatajuisazapadamjestaMizereiTrinajstie,

č ć ć

kojaostajuKraljeviniSrba,HrvataiSlovenaca,izbijanakolniputMatulje–Kastaviznad

dvojneraskrsniceistonoodMatulja;izbijazatimnaputRijeka–Kastavnasjevernugranicu

č

SlobodneDržaveRijeka,itotononasjevernom č

rubumjestaRubeši(dvojnaraskrsnica

seoskogputakodTomatia,odprilike500metarajužnoodtrojneraskrsnicekojasenalazi

ć

zapadnoodKastva).

Ali,doknebuduizraeniredovnisastavciputovanatalijanskom đ

teritoriju,upotreba

spomenutihputovaitrojneraskrsnicezapadnoodKastvabitepotpunoslobodnakakoza

ć

KraljevinuItalijutakoizaDržavuRijeku.

Član.I.

Zadar(Zara)inižeopisaniteritorijpriznajusezasastavnidioKraljevineItalije.

TeritorijZadrapodtalijanskim suverenitetom obuhvata:gradiporeznuopinuZadari

ć

porezneopine(odlomke)Arbanasi(BorgoErizzo),Crno(Cerno),Bokanjac(Bocagnazzo)i

ć

236


dioporezneopine(odlomaka)Dikloutvrenlinijom ć đ koja,polazeiodmoraoko700metara

ć

jugoistonoodselaDiklo,ideupravojlinijipremasjeveroistokudokote66(Griž).

č

Zasebnakonvencijautvrditesveštoseodnosinaizvršenjeovogalanaupogleduopine

ć č ć

zadarskeinjenihodnosaskotarom ispokrajinom Dalmacijom iurediteuzajamneodnose

ć

izmeuteritorijadodijeljenogKraljeviniItalijiiostatkateritorijakojijedosadabiosastavni

đ

dioisteopine,kotaraipokrajineakojiepripastiKraljeviniSrba,HrvataiSlovenaca,

ć ć

podrazumijevajuituipravinupodjelupokrajinskihiopinskihdobaraiodnosniharhiva.

ć č ć

Član I.

PriznajeseistotakozasastavnidioKraljevineItalijeotociCres(Chreso)iLošinj(Lusin)

somanjimotocimaiškoljimakojisenalazeuodnosnimsudskimkotarima,kaoiomanjiotocii

školjikojisenalazeuadministrativnim granicamapokrajineIstre,ukolikojegornjim

č lanovimadodijeljenaItaliji,iotociLastovo(Lagosta)iPalagruža(Palagosa)sobližnjim

otoiima. čć

Sviostaliotoci,kojisupripadalabivšojAustro-UgarskojMonarhiji,priznajusezasastavni

dioKraljevineSrba,HrvataiSlovenaca.

ČlanIV.

KraljevinaSrba,HrvataiSlovenacaiKraljevinaItalijapriznajupotpunuslobodui

nezavisnostDržaveRijeka(Fiume)iobvezujusedaeihvjenopoštovati.

ć č

DržavuRijekusainjavaju: č

a)corpusseparatum,kaoštojesadaograniengranicamagradaikotaraRijeke(Fiume);

č

b)Jedanpojasteritorijaprijeistarskog,ogranienkakoslijedi:

č

nasjeveru:linijom kojaseimaodreditinaterenuikoja,polazeineposrednojužnood

ć

mjestaKastav,izbijanaputSv.Matija–Rijekanagranicicorpusseparatum-a,ostavljajuić

mjestaSrdoiiHostiKraljeviniSrba,HrvataiSlovenaca,aostavljajuiDržaviRijeciciokolni

č ć

put,koji,sjevernoodželjeznice,prekoMatuljaidvojneraskrsnicekote377zapadnood

Kastva,vodikRupi;

nazapadu:linijom kojaodMatuljasilazinamorekodPreluke,ostavljaju ćželjezniku

č

stanicuimjestoMatuljeutalijanskomteritoriju.

ČlanV.

Graninalinijateritorija,okojimajerije č čuprethodnim članovima,bitepovuenana

ć č

terenuodkomisijazarazgranienjesastavljenihpolovinom č

oddelegataKraljevineSrba,

HrvataiSlovenaca,apolovinom oddelegataKraljevineItalije.U sluajuneslaganjabite

č

ć

umoljenpredsjednikŠvicarskekonfederacijezaarbitražu,kojaebitiizvršna.

ć

Radijasnoeiveetonostiovom ć ć č ugovorujepriloženajednakartaurazmjeru1:200.000,

nakojusunaznaenegraninelinijeokojimajerijeulanovimaI.iIV.

č č č č

237


ČlanVI.

KraljevinaSrba,HrvataiSlovenacaiKraljevinaItalijasazvateutokudvamjesecaod

ć

danastupanjanasnaguovogugovorakonferencijusastavljenuodkompetentnihstrunjaka č

obijuzemalja.Takonferencijaimatedaunajkraemrokupodneseobjemavladam ć ć odreene đ

prijedlogeosvim mjeramapodobnim dauspostavenajsrdanijeprivredneifinancijskeodnose

č

izmeuobjezemlje.

đ

ČlanVI.

VladaKraljevineSrba,HrvataiSlovenacaizjavljuje,dapriznajeukoristtalijanskih

državljana(italijanskihinteresa)uDalmacijislijedee: ć

1.–Koncesijeekonomskeprirode,uinjeneodvladeijavnihustanovadržavakojeje

č

naslijedilaKraljevinaSrb,HrvataiSlovenaca,talijanskim društvimailidržavljanima,ili

kojesuoviuživalinaosnovuzakonitosteenihpravadonadan12.novembra1920.,biteu

č

ć

potpunostipoštovane,ivladaKraljevineSrba,HrvataiSlovenacaobvezujese,da ć ese

pridržavatisvihobveza,kojesupreašnjevladeuzelenasebe.

đ

2.–KraljevinaSrba,HrvataiSlovenacapristajedaTalijani,kojisudonadan3.

novembra1918.bilipripadniciteritorijabivšeAustro-UgarskeMonarhije,kojijenaosnovu

ugovoraomirusAustrijom isUgarskom,kaoinaosnovuovogaugovora,priznatzasastavni

dioKraljevineSrba,HrvataiSlovenaca,imajupravoopcijezatalijanskodržavljanstvoutoku

godinedanaoddanastupanjanasnaguovogaugovora,ioslobaaihseobvezedasvojdomicil

đ

prenesuizvanteritorijanaprijednavedeneKraljevine.Oniezadržatislobodnuupotrebu

ć

svogajezikaislobodnovršenjesvojihvjerskihobredasasvim pravimakojaproizlazeizovih

sloboda.

3.–Doktoratiidrugiuniverzitetskistepeni,kojesudržavljaniKraljevineSrba,Hrvatai

Slovenacavepostiglinauniverzitetimailinadrugim ć

zavodimazavišunastavuuKraljevinu

Italiji,bitepriznatiodstranevladeSrba,HrvataiSlovenacakaopunovažninanjenom

ć

teritorijuidateim ć profesionalnapravajednakaonima,kojapotjeuoddoktorataistepena

č

steenihnauniverzitetimainadrugim č

zavodimazavišunastavuukraljeviniSrba,Hrvatai

Slovenaca.

Pitanjeovaženjuvišihškolskihstudija,kojetalijanskidržavljanibudusvršiliuKraljevini

Srba,HrvataiSlovenaca,adržavljaniKraljevineSrba,HrvataiSlovenacauItaliji,biteć

predmetnaknadnihsporazuma.

ČlanV I.

U interesudobrihintelektualnihimoralnihodnosaizmeuobanaroda,dvijevladee

đ

ć

zakljuitištoprijekonvenciju,koja č ćeimatizaciljpojaanjeprisnogobostranograzvitka

č

kulturnihvezaizmeudvijezemlje.

đ

238


ČlanIX.

Ovajugovorsastavljenjeudvaprimjerka,jedannasrpsko-hrvatskom,drugina

talijanskom jeziku.

U sluajurazmimoilaženjabitemjerodavantalijanskitekstkaojezikpoznatsvim

č ć

punomonicima. ć

Upotvrduegagorenaznaenipunomonicipotpisalisuovajugovor.

č č ć

SainjenouRapalu,12.novembra1920.

č

Mil.R.Vesnić GiovanniGioliti

Dr.AnteTrumbić C.Sforza

KostaStojanović IvaneoBonomi *

*Izknjige:Rapalskiugovor,zbirkadokumenata,odabraoiuredioV.M.Jovanovi,Zagreb,1950.,

ć

41–45.

239


VAŽNIJIIZVORIILITERATURA

• AnteARTIĆ,“PrilikeuZadru1918.–1941.”,Zadar/Zbornik,MaticaHrvatska,Zagreb,

1964.

• AnteBATOVIĆ,“Meunarodno-pravnipoložajZadraiodnosisItalijom đ

od1918.do

1947.”,Zadarskasmotra,god.L I.,br.1-4,Zadar,2004.

• A.BATOVIĆ,“ZadarnaPariškojmirovnojkonferenciji1946.godine”,Zadariokolicaod

DrugogasvjetskogratadoDomovinskograta,zbornikradova,Zagreb–Zadar,2009.

• ZlatkoBEGONJA,“Zadarusporazumimatijekom prvepoloviceXX.stoljea(1915.– ć

1947.)”,RadoviZavodazapovijesneznanostiHAZU uZadru,sv.49,Zagreb–Zadar,

2007.

• Ante BRALIĆ,ZadarudobaPrvogasvjetskograta,SveuilišteuZadru,doktorska

č

disertacijaurukopisu.

• FerdoČULINOVIĆ,“DržavnopravnaanalizaosloboenjaZadra”,

đ RadoviInstitutaJAZU

uZadru,sv.11-12,Zadar,1965.

• F.ČULINOVIĆ,Rijekadržava.OdLondonskogpaktaiDanuncijadedoRapalaianeksije

č

Italije,Zagreb,1953.

• MarjanDIKLIĆ,DalmacijauXIX.stoljeu.Povijesnipregled1797.–1918./20.

ć

,Matica

hrvatska–Zadar,Zadar,2010.

• BorisJURIĆ,GospodarstvoZadraisjeverneDalmacijeizmeuI.iI.svjetskograta

đ

,Zadar,

2000.

• LucijanKOS,“Zadarinjegov‘portofranco’izmeudvasvjetskarata”,

đ

Pomorskizbornik,

I,Zagreb,1962.

• BogdanKRIZMAN,“NarodnovijeeSHSitalijanskaokupacijanaJadranu1918.godine”,

ć

AnaliJadranskoginstitutaJAZU,sv.I,Zagreb,1956.

• MilanMARJANOVIĆ,“DiplomatskaborbazaZadar”,Zadar/Zbornik,Maticahrvatska–

Zagreb,1964.

• M.MARJANOVIĆ,Londonskiugovorizgodine1915.,ZavodJAZU,Zagreb,1960.

• VjekoslavMAŠTROVIĆ,KakojeizvršenaokupacijaZadraustudenom 1918.god.,Zadar,

1951.

• ŠimePERII ČĆ,“PrilogpoznavanjutalijanskeokupacijeDalmacijeod1918.do1923.

godine”,RadoviInstitutaJAZUuZadru,sv.XX,Zadar,1973.

• RapalskiugovorisporazumiikonvencijeizmeuKraljevineSHSiKraljevineItalije

đ ,

MinistarstvoinostranihdelaKraljevineSrba,HrvataiSlovenaca,Beograd,1923.

• Rapalskiugovor.Zbirkadokumenata,odabraoiuredioVojislavM.JOVANOVIĆ,Jadranski

institutJAZU,Zagreb,1950.

240


• DragovanŠEPIĆ,Italija,savezniciijugoslavenskopitanje1914.–1918.,Školskaknjiga–

Zagreb,1970.

• FerdoŠIŠIĆ,JadranskopitanjenakonferencijimirauParizu,Zagreb,1920.

• F.ŠIŠIĆ,PredratnapolitikaItalijeipostanakLondonskogpakta,Split,1933.

• Talijanskaupravanahrvatskom prostoruiegzodusHrvata(1918.–1943.),zbornik

radova,Zagreb,2001.

• DuškoVEERINA Č ,Talijanskiiredentizam,Zagreb,2001.

• AngeloVIVANTE,Jadranskiiredentizam,prijevodM.Rakovac,Dom isvijet,Zagreb,

2002.

241


MarjanDiklić

ZADARANDTHETREATYOFRAPALLO

(ON THEOCCASION OFTHE90 TH ANNIVERSARY)

Summary

TheauthorsummarisesthesituationinZadarandDalmatiaduringandimmediately

afterWorldWarOne,thecolapseoftheAustro-HungarianMonarchyandtheItalian

occupationoftheeasternAdriaticcoast,whichtookplaceimmediatelyaftertheendof

WorldWarOneandonthebasisoftheunjustTreatyofLondonof1915.Further,the

authordiscusestheisueoftheseaboundarydeterminationwiththeKingdom ofItalyor

rather,thesolutionoftheAdriaticproblem;thePeaceConferenceinParis;theTreatyof

Rapaloof1920andthefatalconsequencesithadforZadaranditssuroundings.There

folowsadiscusionontheisueofthecityandtheimmediatesuroundingsofZadar(area:

57km;population:16000),whichhad,pursuanttotheTreatyofRapalo,beentakenby

forcefrom itsparentcountryCroatiaandannexedtoItaly.Thepaperalsoincludestwo

mapsofthedisputableboundarydetermination,and,asannex,thetextoftheTreatyof

Rapaloandalistofmajorsourcesandliterature.

Keywords:Zadar,Dalmatia,theAustro-HungarianMonarchy,Italy,theKingdom of

Serbes,CroatsandSlovenes,WorldWarOne,theTreatyofRapalo,1920.

242

08_Diklic

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?