Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Nikola Gelenčir<br />
<strong>Prirodno</strong> <strong>liječenje</strong> <strong>biljem</strong><br />
i ostalim sredstvima<br />
1989.g.<br />
Digitalizacija knjige : Equilibrium°
~<br />
Mr Werklein Karlo o mojoj knjizi, za prvo izdanje, napisao<br />
je slijedeće:<br />
Knjiga je popularna. Pisana je laganim stilom te se preporuča<br />
u prosvjećivanju narodnog zdravlja. Naročito danas<br />
kad ljekovito bilje u narodu dobiva sve veću primjenu i sve<br />
je značajnije u suzbijanju i liječenju mnogih bolesti. Autor<br />
se osvrnuo i na ishranu i higijenu radnih ljudi, što je također<br />
od velikog značaja za zdravlje čovjeka i njegovu radnu<br />
sposobnost.<br />
Autor je slikovito opisao svaku navedenu ljekovitu biljku<br />
pa je čitalac lako može prepoznati. Knjiga je podesna za<br />
popularizaciju našeg domaćeg ljekovitog bilja. Dobro će<br />
doći pojedincu, školama i zadrugama.<br />
Bjelovar, mjeseca travnja 1967.<br />
Mr Werklein Karlo<br />
Tokom prodaje mojih izdanja stiglo je mnogo dopisa<br />
zadovoljnih i oduševljenih čitalaca od kojih, zbog ograničenog<br />
prostora, donosim samo nekoliko:<br />
Drug F. F. iz Legrada piše: »Mnogo sam zadovoljan s<br />
vašom knjigom. Iz knjige koristim recepte koji mi mnogo<br />
zdravlju koriste. Bio sam godinama bolestan od pluća — da<br />
sam jedva disao. Čim sam primio vašu knjigu, izabrao sam<br />
jedan od recepata za <strong>liječenje</strong> plućnih bolesti, čaj sam uzimao<br />
kratko vrijeme i danas tako lagano dišem i bez brige<br />
se vozim na biciklu ...«<br />
H. S., Varaždin: »Vaša knjiga mi se veoma sviđa. U njoj<br />
nalazim veliko bogatstvo za čovjekovo zdravlje, a to je najvrednije<br />
na ovom svijetu. Moje je mišljenje da tu knjigu<br />
svaka kuća mora imati, kako bi čovjek znao očuvati svoje<br />
zdravlje...«
P. Lj., Zagreb: »Prije mjesec dana popila sam čaj koji<br />
ste mi poslali protiv kašlja. Nemam riječi s kojima bih vam<br />
mogla zahvaliti na poslanom lijeku, odnosno bilju. Kašalj je<br />
prestao, iako sam ga prije nekoliko mjeseci liječila raznim<br />
lijekovima i sirupima — bez uspjeha. Ovaj vaš čaj zaista<br />
mi je pomogao ...«<br />
T. C, Drniš: »Javljam vam da sam primio vašu knjigu<br />
koja me toliko obradovala — više nego da sam dobio sto<br />
'iljada na lutriji. Čim sam je stao čitati, mogu vam reći da<br />
još ni jednu knjigu nisam s takvim užitkom čitao kao vašu.<br />
Ne nalazim riječi s kojima bih vam zahvalio na vašem velikom<br />
trudu, strpljivosti i uspjehu ...«<br />
V. P., Lonja: »Primio sam knjigu Liječenje <strong>biljem</strong> i domaćim<br />
sredstvima. Zanimao me sadržaj pa sam je odmah<br />
otvorio i pregledao... Moj je zaključak da zlata vrijedi, jer<br />
je sažeta i obuhvaća sve što je svakom čovjeku potrebno da<br />
zna kako očuvati zdravlje«.<br />
A. B., Sarajevo: »... Sadržaj knjige i sastav recepata<br />
kao i mnogih drugih uputa je više nego izvrstan — odličan«.<br />
L. C, Split: »... Vaša knjiga je vrlo poučna. Korisna je<br />
za svakog čovjeka i smatram da bi je svaka kuća trebala<br />
imati, jer je čuvanje zdravlja najveće bogatstvo radnih ljudi,<br />
a u vašoj knjizi je navedeno kako čuvati zdravlje i liječiti<br />
bolest...«<br />
Autor
Predgovor<br />
Koliko je naš radni čovjek zainteresiran za čuvanje svog<br />
zdravlja i radne sposobnosti, najbolje pokazuje činjenica da<br />
knjiga: <strong>Prirodno</strong> <strong>liječenje</strong> <strong>biljem</strong> i ostalim sredstvima iz<br />
godine u godinu doživljava nova izdanja.<br />
Naše moderno doba raspolaže izvanredno dobrim biokemijskim<br />
lijekovima i antibioticima koji se sve više usavršavaju.<br />
Unatoč tome, ljekovite biljke svakim se danom sve<br />
više upotrebljavaju. Sve je veća upotreba biljnih čajeva,<br />
ekstrakata, alkoholatura i sirupa, pa oni zauzimaju sve više<br />
mjesta na policama naših ljekarna. Kod nekih bolesti liječnik<br />
je upravo primoran da se obrati ljekovitom bilju.<br />
Liječenje ljekovitim <strong>biljem</strong> ima više prednosti: u svakom<br />
bilju, pa i u otrovnom, ima u umjerenim količinama djelotvornih<br />
tvari. Njihovo djelovanje nije probojno (naglo) nego<br />
polagano (sporo), pa iziskuje veći vremenski razmak jer djeluje<br />
blago i uzdržljivo. Što se pak kurative tiče, može se<br />
uzimati bez opasnosti mjesecima i godinama a da ne ugrozi<br />
ljudski organizam.<br />
Jedan od značajnih razloga je i ovaj: ljekoviti čajevi —<br />
u prvom redu od našeg domaćeg bilja — djeluju hipno-sugestivno,<br />
dakle umirujuće. Takvo kompleksno djelovanje<br />
uvjerljivo se postiže kod djece, staraca, osjetljivih osoba i<br />
rekonvalescenata gdje se ne mogu upotrijebiti biokemijski<br />
lijekovi.<br />
Sveobuhvatna korist je i u tome što se ljekovite biljke<br />
mogu miješati. Ako liječnik dobro poznaje svojstva ljekovitog<br />
bilja, po volji ih može preobraziti, ne samo što se tiče<br />
ljekovitosti, nego i u zdrave aromatične napitke. Osim toga,<br />
kurativno <strong>liječenje</strong> — a to iskustvo dokazuje — pojačava<br />
istovremeno uzimanje i biokemijskih lijekova. To znači da<br />
biljni lijekovi pomažu u zajedničkom radu oko ozdravljenja<br />
ljudskog organizma.
Konačno, ne smijemo zaboraviti da su te ljekovite biljke<br />
lako pristupačne svakom našem građaninu i lako se pripremaju.<br />
Prethodno se svakako mora naučiti koji je način pripreme<br />
najefikasniji. Pogrešno bi bilo kad bi netko čaj od<br />
divlje ruže (šipak) kuhao, kad se zna da se kuhanjem uništava<br />
njen dragocjeni C-vitamin. Ili uzmimo kamilicu koja kuhanjem<br />
postaje bezvrijedna, jer ishlapljuje njeno aromatično<br />
ulje.<br />
Liječenje ljekovitim <strong>biljem</strong> nije tako jednostavno kako<br />
to pojedinci zamišljaju. Na vrijednost bilja i njegovu ljekovitu<br />
moć ružno svjetlo baca činjenica što se to bilje prodaje<br />
na našim tržničkim tezgama — onako napamet — bez potrebnog<br />
poznavanja bilja i davanja uputa za upotrebu (glavni<br />
je motiv zarada).<br />
Ako se osvrnemo više stoljeća unatrag, vidjet ćemo da su<br />
postojale knjige koje su govorile o upotrebi ljekovitog bilja<br />
i upućivale na studij i eksperimentiranje s <strong>biljem</strong>. Tako se<br />
počelo stjecati stručno znanje. Ove su knjige izvor današnjoj<br />
farmaciji i razvoju biokemijske proizvodnje. U to vrijeme<br />
bila je moderna uzrečica: »čovjek se mora otkinuti od prirode!«<br />
Onda je čovjek svoje povjerenje dao lijekovima koji<br />
su se pripremali u ljekarnama, u kojima su se lijekovi pravili<br />
od bilja. Od tada se u ljekarne uselila: Species (mješavina),<br />
(trava), Flores (cvijet), Radix (korijen).<br />
Moderni liječnik koji poznaje odlike ljekovitog bilja i<br />
njezinu moć, pa u borbi protiv oboljelog organizma koristi<br />
i ljekovito bilje — liječnik je budućnosti.<br />
Sadržaj ove knjige neka bude pomoć zdravstvenom prosvjećivanju<br />
naših radnih ljudi.<br />
Autor
Predgovor četrnaestom izdanju<br />
Do sada je odštampano i prodano više od 140 000 primjeraka<br />
ove knjige, a to je najbolji dokaz njezine vrijednosti.<br />
Knjiga je u svakom domaćinstvu potrebna, naročito kad se<br />
zna koliko ljudi danas boluje od raznih bolesti i u svojoj<br />
muci traži pomoć na sve strane.<br />
Od desetog izdanja, knjiga je znatno proširena, pa sada<br />
sadrži više od 1000 recepata. U poglavlju »Liječenje bolesti<br />
ljekovitim <strong>biljem</strong>« ima 850, u poglavlju »Ljekovito bilje«<br />
150 recepata koji su navedeni kod pojedinih biljaka.<br />
Biljem su se liječili stari narodi prije više tisuća godina,<br />
pa nije čudo što i naš radni čovjek danas traži spas od<br />
svoje nevolje u bilju. Biljka sadrži mnoge vitamine, bjelančevine,<br />
masnoće, šećer. Neke koristimo kao normalnu hranu<br />
za održavanje živog organizma, a gorke, ljute, alkaloide koristimo<br />
kao lijek.<br />
Ljekovito bilje se nalazi svagdje u prirodi: po poljima,<br />
livadama i šumama. Priroda nam pruža puno krilo svoje<br />
blagodati — treba ga samo ubrati. Ima ga toliko da naprosto<br />
gazimo po toj blagodati, čini nam se da je beskoristan korov,<br />
bezvrijedan. Možda nam se čini zato što ništa ne stoji. Mnogi<br />
naši ljudi, naročito oni suvremeni, moderni, misle da je<br />
samo ono dobro što je skupo, pa ma ništa ne vrijedilo. Baš<br />
se ti ljudi, kad mnogi sintetički i kemijski lijekovi ne pomognu,<br />
hvataju kao utopljenik ... ljekovitog bilja.<br />
Danas je malo liječnika koji se u praksi služe <strong>biljem</strong>.<br />
Ljekarne drže tek ograničen broj, stoga je narod upućen<br />
na samozvane biljobere, koji u svojoj nestručnosti nasumce<br />
nešto od svojih trava dadu potrošaču, bez obzira hoće li pomoći<br />
ili ne. Naše veleprodaje bilja u svojim nakupnim skla-
dištima nemaju stručno osoblje i preuzimaju svašta, bez<br />
grižnje savjesti. Tako i neka poduzeća prodaju npr. kamilicu<br />
punu korova i još k tome propuštenu kroz parnu destilaciju.<br />
Koliko su biljke ljekovite najbolji dokaz daju životinje,<br />
koje ne čekaju ničiju pomoć nego se obrate bilju (jedući ga)<br />
i ozdrave.<br />
Ljekovito bilje ne samo što liječi nego i krijepi, jača<br />
i čini tijelo otpornim protiv mnogih bolesti, a naročito protiv<br />
onih koji se pojavljuju u poznim godinama.<br />
Izdavač
UVOD<br />
Kad god sam sabirao ljekovito bilje po našim šumama,<br />
poljima i livadama, zaustavljali su se mnogi poljoprivrednici<br />
pa i građani i čudom se čudili. Gledali su moje torbe iz kojih<br />
je izvirivalo razno korijenje, stabljike, lišće i cvijeće. Znatiželjno<br />
su zapitkivali čemu služi sve to ...<br />
U razgovoru s našim ljudima na selu i u gradu ustanovio<br />
sam da ne poznaju ni najopćenitije ljekovite biljke<br />
koje svakodnevno svojim nogama gaze, a ne znaju da bi im<br />
one mogle u kućanstvu poslužiti kao izvrstan lijek, a neke<br />
kao i dodatak jelu. Mnogi, iako bol boluju gaze baš po onom<br />
bilju koje bi im, kad bi znali, vratilo izgubljeno zdravlje.<br />
Većina naših ljudi nema ni pojma kakva se sve osvježujuća<br />
pića i ljekoviti napici mogu pripremiti iz domaćeg<br />
bilja. Zaprepastila me činjenica da mnogi ne poznaju čak<br />
niti kamilicu (Matricaria chamomilla), a još manje njenu<br />
ljekovitost i način njene pripreme. To slabo poznavanje tako<br />
važnog faktora za narodno zdravlje zaista iznenađuje.<br />
U drugim zemljama, naročito u Francuskoj, kod liječenja<br />
raznih bolesti upotrebljava se ljekovito bilje. Liječnici<br />
ga propisuju bolesnicima na receptu. Kod nas takva praksa<br />
još nije uvedena.<br />
Unatoč tom propustu naših liječnika, iz dana u dan<br />
imade sve više onih koji svoje ozdravljenje i radnu sposobnost<br />
zahvaljuju bilju i prirodnom načinu ishrane.<br />
Istina je da djelotvorna ljekovitost u biljci djeluje sporo,<br />
ali ako se netko uporno danima, tjednima, pa i mjesecima<br />
liječi <strong>biljem</strong> koje odgovara naravi njegove bolesti, tada<br />
uspjeh neće izostati; a duga upotreba lijeka ni u kojem slučaju<br />
neće naškoditi organizmu. Bolesnik se polako, ali sigurno<br />
oporavlja.<br />
Bio sam godinama teško bolestan. Danas nakon devet godina<br />
svoje zdravlje zahvaljujem ljekovitom bilju. Posve je
prirodno da <strong>liječenje</strong> ljekovitim <strong>biljem</strong> mora ići posredstvom<br />
liječnika. Svakako je potrebno da nas liječnik pregleda<br />
prije nego li pristupimo liječenju bolesti <strong>biljem</strong>. Dakle, kod<br />
svake bolesti prije svega neophodno je potrebno savjetovati<br />
se s iskusnim liječnikom — dobrim dijagnostičarom.<br />
U interesu preventivnog sprečavanja bolesti potrebno je<br />
da se upoznamo sa najopćenitijim ljekovitim biljkama koje<br />
nalazimo u blizini ljudskih naselja, a možemo ih nabrati<br />
idući u polje ili za vrijeme šetnje u prirodi. Svaki građanin,<br />
svako domaćinstvo treba da u svojoj kući ima, u posebno<br />
za to udešenoj kutiji ili ladici, kućnu ljekarnu u kojoj bi<br />
u slučaju potrebe našao lijek protiv bolesti koje se najčešće<br />
pojavljuju: prehlada, kašalj, glavobolja, gripa, proljev, zatvor,<br />
trovanje hranom, krvarenje, reuma, šećerna bolest i<br />
mnoge druge. U tom bi slučaju naša zajednica samo na lijekovima<br />
uštedjela pozamašnu svotu. Tada ne bismo morali za<br />
svaku sitnicu potražiti liječnika i gubiti dragocjeno vrijeme<br />
čekajući u ambulanti na red i stojeći u ljekarni u repu s<br />
receptom u ruci.<br />
Smatram da bi bilo korisno za našu zajednicu kada bi<br />
u nastavni program naših škola ušla i grana narodnog prosvjećivanja:<br />
»Upoznavanje ljekovitog bilja i njegova upotreba«.<br />
Naša je zemlja vrlo bogata raznovrsnim ljekovitim <strong>biljem</strong>.<br />
Ono nam se samo nudi — treba ga samo ubrati. I naši liječnici<br />
bi o tome trebali više razmišljati i za neke bolesti izdavati<br />
recepte za ljekovito bilje.<br />
Ljekovito bilje ne stvara čuda, ali u stručnim rukama<br />
liječnika može postati bogata vrijednost.<br />
Ne omalovažavajmo značenje vrijednih osobina domaćih<br />
biljaka, počev od čaja koji nije samo aromatičan nego i ljekovit.<br />
Ako još tome dodamo da čaj biljni potpuno zamjenjuje<br />
skupe uvozne čajeve, onda se njegova vrijednost podvostručuje.<br />
Pokušajte jednom piti čajnu mješavinu: kamilice,<br />
list šumske jagode i lipe, ili lazarkinje, majčine dušice i ružmarina<br />
ili bilo koju drugu mješavinu, pa ćete se i sami<br />
uvjeriti u njihovu vrijednost.<br />
Svima onima koji su voljni surađivati na polju zdravstvenog<br />
prosvjećivanja i čuvanja svog zdravlja — neka pomogne<br />
ova knjiga.
BRANJE LJEKOVITOG BILJA<br />
Iako branje ljekovitog bilja na prvi pogled izgleda jednostavan<br />
posao — ipak to nije. Svaki sakupljač bilja mora naučiti<br />
dobro raspoznavati biljku koju želi brati jer ima mnogo<br />
sličnih vrsta. Stoga berač mora biti veoma oprezan kako u<br />
zabuni ne bi brao otrovne biljke. Osim toga mora znati u<br />
koje se godišnje doba bere biljka i koji njen dio treba brati:<br />
korijen, list, cvijet ili plod, odnosno sjeme.<br />
Biljka se ne smije brati po rosi i mokrom vremenu jer<br />
prilikom sušenja potamni, pljesnivi, postane neupotrebljiva.<br />
Bilje se bere po lijepom, suhom, i toplom vremenu i to<br />
poslije rose. Nakon sušenja biljka mora zadržati svoju prirodnu<br />
boju i izgled. Biljka se ne smije sušiti na zemlji. List<br />
i cvijet pa i korijen stanovite biljke suše se u hladu. Najbolje<br />
je biljku sušiti na tavanu na plahti. Tamo ima najviše zraka<br />
— propuha, a do biljke ne može doći ni prašina ni dim. Na<br />
suncu se suše samo neke biljke: list podbjela, čička i sl. te<br />
sve vrsti korijena. Bilje se mora tako dugo sušiti dok se ne<br />
lomi prstima.<br />
Zrno (plod) bere se kad je potpuno zrelo. Međutim neki<br />
se plodovi beru poluzeleni.<br />
Pupoljci se beru dok se još nisu potpuno razvili.<br />
Suho bilje treba staviti u polivinilske vrećice i objesiti na<br />
suho mjesto. Najbolje na čistom zračnom tavanu.<br />
Ubrane biljke djeluju 12—18 mjeseci, nakon tog roka<br />
izgube svoju ljekovitost. Tada ih valja zamijeniti svježim.<br />
Biljke koje za vrijeme sušenja izgube svoju prirodnu<br />
boju i svoj specifični miris — ne vrijede i treba ih baciti.<br />
Ljekovito bilje neka beru samo one osobe koje ga dobro<br />
poznaju. Ako nisu sigurni, neka se prethodno dadu podučiti<br />
od onih koji to znaju. U protivnom neka ljekovito bilje radije<br />
nabave u ljekarni ili kod stručnjaka s ispitom.
PRIPREMA BILJNIH LIJEKOVA<br />
Od svake biljke mogu se pripremiti ljekoviti napici na<br />
više načina. Međutim, najobičniji način pripreme jeste čaj.<br />
Čaj — naljev — oparak — dobiva se na taj način što se<br />
stanovita količina svježeg ili suhog bilja jednostavno prelije<br />
izvjesnom količinom ključale vode, poklopi i ostavi 10—20<br />
minuta stajati da se kvasi. Zatim se ocijedi, po želji zasladi,<br />
a kod nekih čajeva doda malo soka od limuna i tako pije.<br />
Lišće, cvijet, korijenje i kora u svakom slučaju moraju<br />
se prije upotrebe sitno isjeckati. Voda koju koristimo mora<br />
biti svježa i čista (iz bunara, a najbolje gdje je to moguće iz<br />
planinskog izvora).<br />
Uvarak — kuha se stanovito vrijeme prema vrsti bilja.<br />
Potrebna količina korijenja i hrskavičnih dijelova stavi se u<br />
vodu i kvasi 3—4 sata. Zatim se sa istom vodom kuhaju po<br />
recepturi.<br />
Vodene iscrpine dobiju se na taj način da se ljekovite<br />
biljke, koje sadržavaju sluzave tvari (korijen bijelog sljeza,<br />
list i cvijet bijelog sljeza, laneno sjeme i sl.) stave u prikladnu<br />
bocu. U bocu se metne pola do jedne jedaće žlice gore<br />
navedenih iscrpaka na koje se nalije 300 gr mlake ili hladne<br />
vode. Bocu treba zatvoriti i koji put protresti. Nakon sat-dva<br />
procijediti, po volji zasladiti, hladno ili mlačno piti. Tvari<br />
koje stavljamo u bocu prethodno moraju biti usitnjene.<br />
Alkoholatura se priprema od suhog ljekovitog bilja koje<br />
se kvasi u alkoholu. U jednu litru 96% jakog alkohola (špirita)<br />
stavi se 8—10 jedaćih žlica suhog bilja koje ostavimo u<br />
boci 8—10 dana. Potrebno je dnevno po koji put bocu protresti.<br />
Pije se razrijeđeno sa malo vode po recepturi.<br />
OPĆE NAPOMENE<br />
Čajeve, sokove i sirupe kuhati u emajliranom posuđu.<br />
Tinktura se upotrebljava kao kapljice u malo vode ili na<br />
kocki šećera.<br />
Biljke označene sa * su otrovne, posebno ih čuvati i upotrebljavati<br />
po savjetu ljekara ili ljekarnika.<br />
Biljke se mogu držati samo 1 godinu dana, poslije nabaviti<br />
nove.
Lišće i cijela biljka beru se za sunčana dana i to pred<br />
cvatnju.<br />
Lišće, cvijeće, plod i korijenje čuvati spakovane i držati na<br />
suhom mjestu.<br />
Korijenje prije sušenja treba isjeći na komadiće da se<br />
bolje osuši.<br />
Kora se odvaja od grana u proljeće kad počne listanje.<br />
Sušenje: biljke čim se oberu treba sušiti na suhom, svježem<br />
i prozračnom mjestu u tankom sloju.<br />
Pupoljci se beru prije njihova potpuna razvitka. Cvjetovi<br />
se beru za sunčana dana i odmah ih sušiti ali ne na suncu.<br />
Zrno i sjeme beru se potpuno zreli.<br />
Plodovi se beru prije potpunog dozrijevanja.<br />
Svježi sokovi prave se gnječenjem ili cijeđenjem svježih<br />
biljaka u malo vode uz dodatak šećera. Prije toga biljke treba<br />
dobro oprati. Cijeđenje se vrši u čistoj posudi.
LIJEČENJE BOLESTI LJEKOVITIM BILJEM<br />
Ako želimo pripremiti čaj od nekih biljaka kao što su<br />
kamilica, nana, ružmarin i druge, koje u sebi sadrže dozu<br />
hlapljivog eteričnog ulja, onda se takav čaj ne smije kuhati,<br />
nego samo preliti ključalom (kipućom) vodom. Nakon toga<br />
se ostavi poklopljeno 10—15 minuta. Kad bismo takav čaj<br />
kuhali, izgubio bi velik dio od svojih ljekovitih svojstava.<br />
Biljni čajevi za <strong>liječenje</strong> pojedinih bolesti moraju se piti<br />
najmanje 3—5 nedjelja, a u težim slučajevima i godinu dana.<br />
ASTMA — SIPNJA<br />
Od astme danas boluje veoma mnogo ljudi. Astma se liječi<br />
kemijskim i biokemijskim lijekovima, promjenom mjesta<br />
boravka, kao i klimatskim <strong>liječenje</strong>m na obali i otocima<br />
našeg Jadrana. Međutim, ima i vrlo dobrih biljnih lijekova<br />
protiv astme koji se mogu pripremiti u obliku čajeva, prašaka<br />
i alkoholature. Evo nekoliko uspješnih recepata za <strong>liječenje</strong><br />
astme.<br />
1. Dobro usitniti list i cvijet podbjela, korijen bijelog sljeza,<br />
cvijet i list divizme. Jednu jedaću žlicu te mješavine preliti<br />
sa 300—400 g ključale vode. Ostaviti poklopljeno 15 do<br />
20 minuta. Zatim ocijediti, po želji zasladiti (po mogućnosti<br />
pravim pčelinjim medom), dodati malo limunova soka, ako<br />
ga imamo pri ruci, i toplo piti prije jela tri puta na dan po<br />
jednu šalicu. Još je bolje, ako je moguće, svaki sat-dva piti<br />
po nekoliko gutljaja.<br />
2. Omana i gaveza (korijen), po 3 jedaće žlice, pasje trave,<br />
majčine dušice, po 4 jedaće žlice. Priprema se isto kao i<br />
pod 1.<br />
3. Žlica hmelja kuhanog nekoliko minuta u 100 g vina i<br />
100 g vode, vrlo je dobar lijek protiv astme.
4. Protiv proširenja pluća kod bronhijalne astme vrlo dobro<br />
koristi, naročito kod izbacivanja ispljuvka, alkoholatura<br />
od cijele biljke dragoljuba (bez korijena). Na svakih<br />
100 g 96% jakog alkohola stavi se u bocu jedna jedaća žlica<br />
usitnjenog lista divljeg dragoljuba, koji treba da se kvasi<br />
6—8 dana. Nakon toga se ocijedi i uzima, razrijeđen s malo<br />
vode, dva do tri puta dnevno jednu kavenu žlicu.<br />
5. Astma cigarete koje se nabavljaju u ljekarnama odlično<br />
pomažu.<br />
6. Pržimo 30 dkg šećera. Kad šećer zarumeni, dodamo 9<br />
jedaćih žlica meda i 3 oveće glavice crvenog luka, kojeg prethodno<br />
isjeckamo na sitno. Tome dodamo 1.500 g vode, sve<br />
zajedno dobro promiješamo i stavimo kuhati — poklopljeno<br />
— dok se ne ukuha 50% tekućine. Od vremena do vremena<br />
potrebno je malo poklopac podizati. Kad se stiša, uvarak<br />
procijedimo, stavimo u boce i dobro začepimo. Od tog lijeka<br />
uzima se prije jela jedna jedaća žlica. Za vrijeme liječenja<br />
zabranjeno je pušiti i uzimati alkohol.<br />
7. Astma se može izliječiti bijelim lukom na slijedeći način:<br />
u jednoj maloj žlici iskrižamo poveću krišku češnjaka.<br />
Drugom malom žlicom nastojimo iz njega istisnuti što više<br />
soka koji će izbiti na površinu. Tada stavimo žlicu u usta i<br />
duboko udišemo češnjakovo eterično ulje. Dah se zadrži i<br />
zrak ispusti kroz nos. To se čini 5 minuta, zatim se ta kriška<br />
luka okrene na drugu stranu i ponovo žlicom pritiska da izbije<br />
na površinu ulje, a postupak udisanjem traje opet 5<br />
minuta. To se ponavlja s novom kriškom u ukupnom trajanju<br />
od 20 minuta. Zatim se bijeli luk s kruhom pojede. Tako<br />
se radi svaku večer 4—6 nedjelja.<br />
8. Uzme se nekoliko kriški bijelog luka, stavi u čistu bijelu<br />
prekuhanu krpu ili gazu i zdrobi kakvim prikladnim predmetom.<br />
Tada se na kocku šećera nakapa nekoliko kapi soka<br />
i pojede. To se ponavlja svakog jutra natašte do potpunog<br />
ozdravljenja.<br />
9. Astmu i slaba crijeva liječi aniš. Dvije žlice aniša staviti<br />
u pola litre vode i kuhati 10 minuta.<br />
10. Naberite žare koprive i stavite do polovine litrenog<br />
lonca. Zatim dodajte 2 jedaće žlice gospine trave i 2 žlice<br />
nane (metvice). To se sve zajedno kuha 2—3 minute. Nakon<br />
toga se ostavi poklopljeno da stoji 10—15 minuta. Tada<br />
se ocijedi i pije triput dnevno po šalicu. Šest tjedana nećemo<br />
primijetiti nikakvo poboljšanje. Koncem sedmog i
početkom osmog tjedna bolesnik će tri tjedna mnogo kašljati.<br />
Pluća se počinju čistiti, kašalj prestaje i bolesnik<br />
ozdravi (ali samo u tom slučaju ako uporno svaki dan triput<br />
dnevno pije gore spomenuti čaj). Zabranjeno pušenje<br />
i alkohol.<br />
11. Prije spavanja stavite u tanjurić malo smole od bora<br />
i time kadite prostoriju u kojoj se spava.<br />
12. Hren dobro očistimo (4 žlice naribamo) i stavimo u<br />
prikladnu posudu. Na hren nalijemo vinski ocat, toliko<br />
da hren bude po prilici 3 prsta ispod octa. Tada tu masu<br />
kuhamo tako dugo dok hren ne postane mekan. Zatim ga<br />
ocijedimo i toj količini octa dodamo istu količinu meda.<br />
Sve kuhamo dok se ne zgusne. Dodamo kuhani hren i pustimo<br />
da još jednom provri. Kad se ohladi, stavimo u staklenku<br />
i od tog lijeka uzmemo svako jutro i večer po jednu<br />
žlicu;<br />
13. Isjeckanog korijena omana uzeti 1 žlicu i preliti to<br />
s 2 dcl vrele vode, poklopiti i kad se ohladi piti svaka dva<br />
sata zaslađeno medom.<br />
14. Po 20 g aniša, podbjela (cvijeta) i 60 g podbjela (lista).<br />
Uzeti 3 žlice te smjese i kuhati u pola 1 vode, ostaviti<br />
da se ohladi i piti umjesto vode.<br />
15. Pomiješati po 20 g hajdučke trave (list), podbjela,<br />
izopa, matičnjaka i crnog sljeza (cvijet). Tri žlice ove mješavine<br />
preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti 2<br />
sata, a zatim piti umjesto vode.<br />
16. Pomiješati po 20 g rosopasa, podbjela, pasjeg drena<br />
(plod) i petrovca. 3 žlice te mješavine preliti sa pola litre<br />
vrele vode, poklopiti i ostaviti 2 sata. Zatim ocijediti i piti<br />
3 puta na dan pola sata prije jela.<br />
17. Uzeti po 20 g aniša i podbjela (cvijet) te 10 g podbjelova<br />
lista. Od toga uzeti 3 žlice i kuhati 10 minuta u pola<br />
litre vode. Ostaviti pokrito cijelu noć, zatim se pije umjesto<br />
vode.<br />
Astma srčana<br />
1. Četvrt kg meda pomiješati sa četvrt kg čajnog maslaca.<br />
U to dodati 3—4 žlice dobro izribanog hrena (miješati<br />
pola sata). Uzima se triput dnevno po kavenu žlicu.<br />
2. Žare koprive, metvice i gospine trave u jednakim dijelovima<br />
dobro promiješati. Od te mješavine uzeti žlicu na
200 g ključale vode. Pije se dva puta dnevno. Mora se biti<br />
ustrajan, jer će se uspjeh osjetiti tek nakon dva mjeseca.<br />
Pušenje i alkohol mora se napustiti.<br />
3. Žlicu usitnjenog korijena velikog bedrinca stavi se u<br />
šalicu hladne vode i ostavi da stoji preko noći. Ujutro se<br />
procijedi, a na ostatak nalijemo šalicu ključale vode. Kad<br />
se ohladi, ocijedi se i prelije u prvu ocjeđevinu. Zasladi se<br />
sa žlicom pravog meda i pije se umjesto vode.<br />
Astma srčana i plućna<br />
Pola kilograma crvenog luka se usitni, stavi u lonac<br />
i pirja. Istovremeno u posebnu zdjelu stavimo pola kg šećera<br />
i sok ovećeg limuna i pirjamo. Kad je već oboje zarumenjeno,<br />
spojimo obje mase zajedno i zalijemo sa pola<br />
litre vode i pustimo da uzavri, čim počne kuhati, odmah<br />
skinemo sa štednjaka. Kad se smlači, procijedimo, dodamo<br />
3 žlice pravog pčelinjeg meda i nešto šećera. Sve dobro<br />
promiješamo i stavimo u staklenku sa širokim grlom i dobro<br />
zatvorimo. Od toga lijeka uzima se po malu žlicu prije<br />
jela 3 put dnevno.<br />
APETIT<br />
1. List šumske jagode, kamilice, metvice pitome ili kudrave<br />
i kičice u jednakim količinama dobro promiješati.<br />
Od te mješavine jedaću žlicu preliti sa 3 decilitra ključale<br />
vode i ostaviti da poklopljeno stoji 10—15 minuta, zatim<br />
ocijediti, po želji zasladiti, dodati malo limunova soka i<br />
toplo piti dvaput dnevno, pola sata prije jela. Uzima se<br />
8—14 dana.<br />
2. Uzeti pola kavene žlice usitnjenog pelina, korijena angelike,<br />
iđirota — po dvije jedaće žlice — i sve dobro promiješati.<br />
Od te mješavine jedaću žlicu preliti sa 3 decilitra<br />
ključale vode. Ostala priprema kao pod 1.<br />
3. U jednakom omjeru dobro promiješati korijen omana,<br />
aniša, komorača i stolisnika. Od te mješavine jedaća<br />
žlica kuha se jednu minutu u 300 g vode i ostavi na strani<br />
(poklopljeno) 10—15 minuta. Nakon toga se ocijedi, zasladi<br />
pravim medom i toplo pije triput dnevno po šalicu<br />
pola sata prije jela. Treba izbjegavati pušenje.
Tumač nutarnjih organa: 1. grkljan, 2. dušnik, 3. desni krak<br />
dušnika, 4. desno pluće, 5. štitna žlijezda, 6. grudna opna, 7.<br />
žučna kesica, 8. jetra, 9. velika šuplja vena, 10. dvanaestopalačno<br />
crijevo, 11. gušterača — pankreas, 12. opornjak tankog crijeva,<br />
13. uzlazno crijevo, 14. usukano tanko crijevo, 15. slijepo<br />
crijevo, 16. crvuljak, 17. arterija glave, 18. vena glave, 19. potključna<br />
arterija, 20. aortni luk, 21. ključna kost, 22. lijevo pluće,<br />
23. srčano uho — resa, 24. lijeva predkomora, 25. lijeva komora,<br />
26. desna komora, 27. grudna duplja, 28. porebrica, 29. jednjak,<br />
30. želudac, 31. trbušna opna, 32. slezena, 33. opornjak tankog<br />
crijeva 34. trbušna arterija, 35. trbušna opna — maramica, 36.<br />
trbušni mišići, 37. bočna arterija, 38. bočna vena, 39. gužnje<br />
crijevo, 40. mokraćni mjehur, 41. trbušna arterija — kucavica.
4. Kamilicu stući u avanu u prah. Od tog praška uzima<br />
se triput dnevno pola sata prije jela po pola kavene žlice.<br />
Ako se pomiješa sa jednakim dijelom šećera u prahu, koristi<br />
kod rekonvalescenata koji tada naginju gojenju.<br />
5. Uzeti 3 žlice droge pelina (u ljekarni) i preliti sa pola<br />
litre vrele vode, pokriti, ostaviti da stoji oko 2 sata, zatim<br />
piti u 3 navrata prije jela.<br />
6. Dvije žlice hajdučke trave preliti sa 2 decilitra vrele<br />
vode. Poklopiti, ostaviti malo da stoji, zatim piti prije jela.<br />
7. Dvije žlice kamilice preliti sa 2 decilitra vrele vode.<br />
Promiješati, poklopiti, ostaviti na štednjaku oko pola sata,<br />
ali ne smije vreti. Ocijediti, rashladiti i piti prije jela.<br />
8. Uzeti po 1 g stucana zrna komorača, lincure i kičice.<br />
Sve pomiješati i preliti sa 2 decilitra vrele vode. Poklopiti,<br />
ostaviti 2 sata, zatim ocijediti te odjednom popiti.<br />
9. Pomiješati preslice, oraha (list) i divljeg kestena (kora)<br />
po 20 g, te 30 g vrbove kore i 10 g ljoskavca (plod).<br />
Uzeti 2 žlice te mješavine i kuhati 5 minuta u 4 decilitra<br />
vode. Ostaviti preko noći i sutradan piti ujutro i navečer.<br />
10. Po 1 g komorača, lincure i kičice izmiješati i preliti<br />
sa 2 decilitra vrele vode. Poklopiti i ostaviti 2 sata, zatim<br />
procijediti i piti pola sata prije jela.<br />
11. Uzeti po 25 g celera (korijen), kičice, komorača i lincure,<br />
preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, zatim piti<br />
prije jela.<br />
ANGINA<br />
Bolest grla — upala mandula — krajnika<br />
1. Stolisnika, matičnjaka, bijelog sljeza (list i cvijet), sljeza<br />
crnog (cvijet i list) u jednakim dijelovima, dobro pomiješati<br />
i od te mješavine uzeti 2 jedaće žlice i kuhati 2—3<br />
minute u 300 g vode (3 dcl). Nakon toga ostaviti poklopljeno<br />
10—15 minuta. Zatim ocijediti, medom zasladiti i piti<br />
3 puta dnevno prije jela — po šalicu. Još je bolje ako se<br />
pije svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.<br />
2. Korijen bijelog i crnog sljeza sitno isjeckan, u jednakim<br />
dijelovima i dobro promiješan. Od te mješavine<br />
uzme se jedaća žlica i prelije sa 200 g ključale vode; ostavi
poklopljeno 10—15 minuta. Zatim se ocijedi, doda velika<br />
žlica meda i time se ispire grlo a nešto i popije. U težim<br />
slučajevima svakako treba ići liječniku.<br />
3. Petrovac i list divlje kupine pomiješati u jednakim<br />
dijelovima. Od te mješavine uzme se 2 jedaće žlice i kuha<br />
3—4 minute u 3 decilitra vode. Ostala priprema kao pod 1.<br />
4. U šalici mlijeka skuhamo tri omanja lista duhana ili<br />
dvije nepune jedaće žlice lulaša. Kad provri, procijedimo<br />
i tim toplim mlijekom grgljamo više puta dnevno. Ovo mlijeko<br />
se ne smije piti jer tjera na povraćanje.<br />
5. Ako nastanu jaki bolovi u vratu, uzme se glavica maka<br />
i kuha u 200 grama vode 2—3 minute. Ostavi se po strani<br />
poklopljeno nekoliko minuta. Zatim se ocijedi, pravim<br />
pčelinjim medom zasladi, i grlo ispire grgljajući.<br />
6. Svaki dan prije jela ujutro uzeti 2 žlice ribljeg ulja<br />
(može se pomiješati sa žlicom pravog pčelinjeg meda, tako<br />
se lakše proguta). Riblje ulje dobije se u ljekarni.<br />
7. Mladog opranog lišća koprive 1 kg samljeti strojem<br />
za mljevenje mesa, iscijedi se sok i pije 3—4 žlice dnevno.<br />
ANEMIJA — SLABOKRVNOST<br />
1. Većinom su znaci očiti: bljedoća, slabost, umor, česta<br />
glavobolja, slaba probava i pomanjkanje apetita. Bolesnik,<br />
ako je moguće neka miruje i živi na planinskom zraku, jer<br />
se krv u planini mnogo više obnavlja. Hrana neka je lagana,<br />
okrepljujuća i izdatna sa dosta voća, koje treba jesti<br />
prijesno kako bi tijelo dobilo dovoljno željeza, vitamina<br />
i raznih mineralnih soli. Piti domaće čajeve, mnogo prijesnog<br />
mlijeka, voćne sokove i čašu zdravog vina ili piva<br />
radi bolje probave.<br />
2. Svako jutro natašte treba pojesti jednu do dvije jabuke,<br />
obilno zaslađene s pravim pčelinjim medom (ne industrijskim).<br />
Kao zajutrak dalje uzeti dobro istučen žumanjak<br />
jednog jajeta s nekoliko kapi dobrog konjaka. Zatim<br />
nekoliko odrezaka na brzinu ispečenih jetrica na jednu i<br />
drugu stranu, sredina neka ostane polusirova. Uz jetrica<br />
salata maslačka, matovilca, radića ili lista mladog špinata.<br />
Treba jesti hranu bogatu bjelančevinom: grah, grašak, golubinje<br />
meso, jetra, jarebice, kečige, patku, ovčetinu, pastrmu,<br />
rajčice, sardele; sir punomastan, tunjevinu i zečevinu.
3. U šalici mlijeka skuha se jedaća žlica pravog meda.<br />
Ponavlja se dulje vremena. Uzima se svaki dan natašte.<br />
4. Osam komada svježih (dobro opranih) jaja stavi se u<br />
staklenku ili u drugu prikladnu posudu. To se zalije limunovim<br />
sokom tako da su jaja prekrivena. Treba ostaviti<br />
2—3 nedjelje da stoji. Limunov sok rastvorit će ljuske jaja.<br />
Tada se sve zajedno procijedi, doda litra konjaka, kg šećera<br />
i ostavi da stoji 8 dana. Uzima se 1—2 čašice sat-dva<br />
poslije doručka.<br />
5. Ovaj recept poslao mi je Š. J. iz Knina. »Kod nas je<br />
30 godina bolovala M. G. od teške anemije. Obilazila je najbolje<br />
specijaliste po cijeloj našoj državi. Svi su joj rekli da<br />
lijeka nema. Nakon toga potužila se, danas već pokojnom,<br />
Don Jeri Aniću u Šibeniku. On joj je prepisao ovo: U dvije<br />
litre naravnog žutog vina stavi se 1—2 žlice željeznih strugotina<br />
(sa tokarske klupe), komad korijena od srčenjaka<br />
(Polygonum bistorta) koji u planini raste i malo kore od<br />
šipka, zajedno s plodom Granatum punica (raste u Dalmaciji).<br />
Bocu treba dobro zatvoriti i svaki je dan protresti i<br />
okrenuti da se dobro promiješa. Boca treba da stoji 40<br />
dana. Nakon 40 dana procijedi se i od tog lijeka uzima se<br />
triput dnevno po žlicu. S ovim lijekom potpuno se izliječila.<br />
6. U dvije litre crnog vina stavi se 200 g suhog lišća koprive<br />
žare, ubrane u proljeće. To se ostavi 24 sata da stoji.<br />
Nakon 24 sata vino je već za upotrebu. Od tog vina pije se<br />
čašicu svako jutro natašte i navečer prije spavanja. Kura<br />
traje dulje vremena.<br />
7. Lišće koprive (nabrano u proljeće) 20 g, šćavela ili kiselice,<br />
bokvice po 10 g — stavi se na litru vode. To se 12<br />
sati kvasi, a zatim 10 minuta kuha sa 2—3 žlice meda. Potom<br />
se ostavi 20 minuta poklopljeno da stoji. Nakon toga<br />
se ocijedi. Pije se više puta dnevno po kavenu šalicu. Ovaj<br />
čaj ne samo da stvara krv nego pospješuje probavu, otklanja<br />
uzrujanost i nesanicu.<br />
8. Uzeti muške i ženske bokvice u podjednakom omjeru<br />
i kunice (stolisnik) — koliko njih. Oprati u hladnoj vodi i<br />
stucati dobro u avanu. Nacijediti ovoga soka 3 žlice. Pije<br />
se ujutro pola sata nakon što se uzela mala žlica pčelinjeg<br />
mliječa.<br />
9. Crnog sljeza korijen usitnjen — 40 g staviti u litru bijelog<br />
vina da stoji 14 dana. Nakon toga se ocijedi i pije triput<br />
dnevno po čašicu.
10. Treba jesti slaninu i piti crno vino.<br />
11. U dva decilitra toplog mlijeka istisne se sok jednog<br />
limuna i žlica meda. Pije se svako jutro natašte duže vremena.<br />
12. Šaku mladih lisnih pupoljaka koprive prokuhati 15<br />
minuta u jednoj litri vode. To piti mjesec dana umjesto<br />
vode. Zimi se mogu upotrijebiti osušeni pupoljci ali samo<br />
pola šake.<br />
BRADAVICE<br />
1. Kroz tanku ljepenku probije se rupa veličine bradavice<br />
tako da ostala koža oko bradavice bude od vatre zaštićena.<br />
Nad bradavicom upali se kocka šećera tako da vrela<br />
masa pada na bradavicu. Za vrijeme ove operacije osjetit<br />
će se bol, ali će bradavica sve više crnjeti i na kraju za nekoliko<br />
nedjelja posve će nestati.<br />
2. Upalimo svijeću i nad njom grijemo što je više moguće<br />
dobro zašiljenu grafitnu olovku. Zatim vrućim šiljkom<br />
brzo ubadamo bradavicu od sredine prema rubu. Kad<br />
se olovka ohladi, ponovno je ugrijemo. To se ponavlja 4—5<br />
dana. Nakon 3—4 tjedna bradavica će nestati.<br />
3. Bradavice se razgrebu, namazu slinom balavog puža<br />
i drže na toplini ili na suncu da se dobro osuše. Za nekoliko<br />
nedjelja ih neće biti.<br />
4. Bradavica se uspješno i jednostavno uklanja bijelom<br />
školskom kredom. Kredom se trlja po bradavici dva-tri<br />
puta dnevno. Ili se nastruže praha s komada krede, pomiješa<br />
s vodom i tim namazu bradavice. Za kratko vrijeme<br />
bradavica nestaje.<br />
5. Prašak koji se nalazi u sredini bundevinog cvijeta<br />
malo smrvimo i time nažuljamo bradavicu dva puta dnevno.<br />
Za nekoliko dana bradavica će nestati.<br />
6. Svako jutro poslije umivanja posipajte bradavicu pepelom<br />
od cigarete.<br />
7. Bradavica se može odstraniti i solnom kiselinom (dobije<br />
se u ljekarni). Gornju kožicu bradavice treba odrezati<br />
i bradavicu namočiti solnom kiselinom pomoću staklenog<br />
štapića. Za kratko vrijeme bradavica će otpasti.
Uklanjanje bradavica na indijanski način<br />
Naš povratnik, 75 godišnji starac iz Pridvorja kod Dubrovnika,<br />
ispričao je svom susjedu (Vlaho Arkulin) kako<br />
se riješio bradavica kojih je imao mnogo na obje ruke: Za<br />
vrijeme prvog svjetskog rata radio sam u Americi — priča<br />
starac. — Jednom me srela stara Indijanka, vračara. Vidjevši<br />
da na rukama imam bezbroj bradavica, reče mi:<br />
»Ako se želiš riješiti bradavica učini ovo: navečer prije spavanja<br />
izaberi najveću bradavicu. Uzmi malu tanku šivaću<br />
iglu, duboko zabodi u bradavicu sve dok ne osjetiš bol.<br />
Igla u bradavici mora uspravno stajati bez pridržavanja.<br />
Tad se plamenom svijeće grije igla od ušice pomičući plamen<br />
svijeće prema sredini igle. Od plamena svijeće igla će<br />
se jako ugrijati. Nastat će nepodnosiva bol. Tada se svijeća<br />
odmakne od igle i čim bol prestane, ponavlja se postupak<br />
sa grijanjem igle od ušice prema sredini. To ponovi<br />
3 večeri po 3 minute i grij uvijek istu bradavicu.« Ja<br />
sam vračaru poslušao i nakon tri večeri sve su bradavice<br />
otpale i one s ruke koju nisam grijao.<br />
Kako sam i ja po rukama imao bradavice — piše mi Arkulin<br />
— iako susjedu nisam htio vjerovati, više sam iz znatiželje<br />
postupio po receptu stare Indijanke i gle čuda. Već<br />
nakon dva grijanja bradavice se počele sušiti, a kod trećeg<br />
sam ih jednostavno orunio s kože. To je bilo 1964. godine<br />
i više se ne pojavljuju.<br />
BUBREŽNE BOLESTI<br />
1. Kukuruznu svilu (nitaste njuške), peteljke od trešanja,<br />
brezov list, u jednakim dijelovima dobro promiješati. Od<br />
te mješavine uzme se jedna jedaća žlica na 2—3 decilitra<br />
vode i kuha 1 minut. Zatim se poklopljeno ostavi da se<br />
ohladi toliko da se prst može u tekućini držati. Onda se<br />
doda na vrh noža sode-bikarbone. Nakon 10—15 minuta se<br />
ocijedi, medom zasladi i toplo pije tri puta dnevno prije<br />
jela. Čaj treba piti 3—9 nedjelja.<br />
2. Preslice, bazgov cvijet po jedaću žlicu, korijen od pirike,<br />
koji se prethodno u avanu dobro istuče, lazarkinje,<br />
sredinu kore od bazge, nane kudrave ili pitome po dvije jedaće<br />
žlice. To se dobro promiješa. Sve ostalo kao pod 1.
3. Stolisnika 4 jedaće žlice, jagode šumske list, bazgov<br />
cvijet — po 2 jedaće žlice i od te mješavine staviti jednu<br />
punu jedaću žlicu u tri decilitra vode i kuhati 2—3 minute.<br />
Nakon toga ostaviti poklopljeno 10—15 minuta. Zatim ocijediti<br />
i piti prije jela tri puta dnevno.<br />
4. Čaj od ženske bokvice, jedaća žlica na 3 decilitra vode,<br />
kuha se 2—3 minute. Pije se triput dnevno po šalicu.<br />
5. Vodopija korijen, list i cvijet, jedaća žlica na 3 decilitra<br />
vode, kuha se 3—4 minuta. Pije se triput na dan ili<br />
pomalo više puta dnevno.<br />
6. Ispržiti suhi kukuruz (kao kavu) i vrući istresti u<br />
hladnu vodu. Kad se voda ohladi, ponovno ugrijati i piti<br />
triput dnevno po šalicu.<br />
7. U raženo brašno zamijesimo naribanu crnu rotkvu.<br />
Na to nalijemo toliko ključale vode, koliko je dovoljno da<br />
se načini mekano tijesto. Tom masom namaže se čista bijela<br />
krpa barem centimetar debljine i time zavije bolno<br />
mjesto. Preko toga se priveže topla marama ili flanelska<br />
krpa.<br />
8. U pola litre vina i toliko vode stavi se 8 žlica kadulje<br />
samo da prokuha i odmah sa štednjaka skine i ostavi poklopljeno<br />
da stoji nekoliko minuta. Nakon toga se ocijedi<br />
i pije više puta dnevno po malu šalicu.<br />
9. Ako bubreg krvari treba uzeti ovaj čaj. Po 50 g rusomače,<br />
rastavića i brezova lišća. Od toga uzeti 3 žlice, preliti<br />
s 4 dcl vrele vode, poklopiti, 2 sata poslije ocijediti, i piti<br />
cijeli dan.<br />
Protiv bolova u trbuhu, bubrezima i za čišćenje krvi<br />
1. Uzme se 9 velikih glavica porjeg luka i dobro opere<br />
(ne smije se oljuštiti). Taj luk se stavi u 5 litara bijelog<br />
vina i kuha dok se ne ukuha za polovicu. Tada se prenese<br />
u manju posudu i još jedan sat kuha. Zatim se ocijedi i<br />
nalije u litrenu bocu. Od tog lijeka pije se svako jutro natašte<br />
mala čašica.<br />
Bolesti mjehura i bubrega<br />
Zobenu slamu sitno isjeckati i 2 jedaće žlice kuhati 3<br />
minute u 2 decilitra vode. Piti više puta dnevno po malu<br />
šalicu.
Bubreg-krvarenje<br />
Uzeti po 50 g rusomače, preslice i breze (list). 3 žlice te<br />
mješavine preliti sa 4 decilitra vrele vode, poklopiti, ostaviti<br />
2 sata, zatim piti u toku dana.<br />
Protiv kamenaca u bubrežnoj i mokraćnoj bešiki<br />
1. U pola litre vode stavi se 30—35 zrna suhog ploda od<br />
ljoskavca i kuha 4—5 minuta, zatim se uz kraj štednjaka<br />
ostavi poklopljeno da stoji 10—15 minuta, ali da ne kuha.<br />
Nakon toga se ocijedi i pije po čašicu više puta dnevno.<br />
2. Plod šipka (divlje ruže) — dobije se u svakoj trgovini<br />
pakovan u kartonske kutije — 2 jedaće žlice prelije se sa<br />
litrom ključale vode i pusti poklopljeno da stoji 8—10 sati.<br />
Nakon što se ocijedi, doda se 4 žlice pravoga meda i sok<br />
od pola limuna i pije triput dnevno po šalicu prije jela.<br />
3. Gavez (korijen) 60 g, lazarkinje, borovice — po 10 g,<br />
dobričice, koprive žare — po 20 g, list divlje kruške 30 g.<br />
Sve dobro promiješati i od te mješavine 8 žlica staviti u<br />
litru vode i pustiti da preko noći stoji. Ujutro staviti na<br />
štednjak da provri i odmah skinuti, ostaviti poklopljeno 10<br />
minuta. Tada ocijediti. Pije se ujutro i navečer po pola<br />
litre.<br />
4. Kamence u bubrezima uklanja sok od crne rotkve<br />
(arapke) koju treba naribati i pustiti da stoji 2—3 sata. Nakon<br />
toga sok se čvrsto iscijedi i pije triput dnevno po pola<br />
decilitra. Pije se 20—30 dana — nakon toga će kamenci nestati.<br />
5. Jedan kg suhih koštica od dinje staviti u 5 litara vode<br />
i kuhati dok se ne ukuha do 3 litre. Kad se smlači, ocijedi<br />
se i prelije u boce. Od tog lijeka pije se triput dnevno po<br />
jedan decilitar. Terapija traje sve do potpunog izlječenja.<br />
6. Cvijet trnine — jednu žlicu staviti u pola litre ključalog<br />
bijelog zdravog vina i ostaviti poklopljeno 10—15 minuta.<br />
Nakon toga se ocijedi i pije dvaput dnevno po čašicu.<br />
7. U litru dobrog bijelog vina stavi se 3 žlice bršljana i 3<br />
žlice božjeg drvca i ostavi da stoji 2—5 sati. Nakon toga<br />
se ocijedi i doda 400 g maslinova ulja. Pije se tri puta dnevno<br />
pola sata prije jela po čašicu. Prije upotrebe treba<br />
bocu dobro protresti.
8. Samelje se laneno sjeme i dnevno uzima po žlicu s<br />
mlijekom ili vodom. Oblozi lanenog sjemena stavljaju se<br />
izvana na bolno mjesto.<br />
Kronična upala bubrega<br />
1. Ljuske mahune, zobene slame, lišće bijele breze —po<br />
30 g. Peteljka trešnje, korijen peršina, lazarkinje — po 10<br />
g. Preslice i bazge (srednja kora, vanjska se ostruže) — po<br />
20 g. Gornja se količina dobro promiješa. Od ove mješavine<br />
jedna se žlica navečer stavi u 300 g vode da preko noći<br />
stoji. Ujutro dodati 1—2 žlice meda, staviti na štednjak.<br />
Čim zavri, odmah skinuti i ostaviti poklopljeno da stoji 10<br />
minuta. Zatim se ocijedi, doda soka od limuna i pije više<br />
puta dnevno po malu šalicu. Preporuča se što više grožđa<br />
i lubenica. Dijeta kao i kod bubrežnih bolesti.<br />
2. Kupine, bijeli sljez, angelike, pirike i bazge — od svakog<br />
uzeti korijen — po 30 g. Gornja se količina stavi u 2<br />
litre bijelog zdravog vina i ostavi 8—10 sati da se kvasi.<br />
Nakon toga se kuha tako dugo dok se ne ukuha na tričetvrtinu<br />
litre. Kuha se poistiha i ostavi još 1—3 sata poklopljeno<br />
da se pari. Tad se ocijedi. Od te tekućine pije<br />
se triput dnevno po šalicu.<br />
3. U pola litre kvalitetnog ruma stavi se 2—3 žlice ploda od<br />
trnine (Prunus spinosa). Već nakon 24 sata može se uzeti<br />
svako jutro, natašte pola do jedne čašice. To je izvanredan<br />
lijek i za bolesti mjehura.<br />
4. Kadulje plod, plod divlje ruže (šipak), preslice, borovice,<br />
ženske bokvice u jednakom omjeru. Dobro promiješati i<br />
od te mješavine jednu žlicu preliti sa 200—300 g ključale<br />
vode i ostaviti poklopljeno 10—15 minuta. Pije se dvaput<br />
dnevno — ujutro natašte i navečer prije spavanja.<br />
5. Za <strong>liječenje</strong> ove teške bolesti uzima se ova mješavina:<br />
pelin, kadulja, kičica, majčina dušica, smrekova vršika,<br />
preslica, bazgov list sve u jednakim dijelovima. To se dobro<br />
promiješa i od te mješavine stavi se 4—5 žlica u litru<br />
vode, kuha 4—5 minuta i ostavi poklopljeno još nekoliko<br />
minuta. Nakon toga se ocijedi i pije nezaslađeno više puta<br />
dnevno po malu šalicu. Navečer prije spavanja treba popiti<br />
pola litre. Kura traje duže vremena.<br />
6. Preslica, breze (list) po 40 g te 20 g imele. Uzeti 3 žlice<br />
i kuhati 10 minuta u pola litre vode, ostaviti preko noći i<br />
u pet navrata popiti.
7. 2—3 žlice breze (lišća) preliti sa 2 decilitra vrele vode,<br />
ostaviti 15 minuta, zatim procij'editi. K tome dodati na vrhu<br />
noža sode bikarbone. Piti 2—3 puta na dan.<br />
Bubrežni, žučni i kamenci u mjehuru<br />
Kamenci koji se stvaraju u bubrezima, žučnoj kesici ili<br />
u mjehuru, najsigurnije se odstranjuju (ako nije gnojna upala)<br />
sa Herminimum monorehis (biljka raste u šumama Slovenije).<br />
Svježe nabrana, izrezana kao rezanci, stavi se u maslinovo<br />
ulje u omjeru 1 : 10 i ostavi 3 mjeseca izloženo na<br />
suncu, a 3 u umjereno toploj prostoriji. Nakon toga lijek je<br />
gotov. Uzima se po žlicu svako jutro natašte. Kako je neugodna<br />
ukusa kapne se nekoliko kapi limunova soka u žlicu<br />
prije negoli lijek progutamo. Navečer izvadimo iz boce nekoliko<br />
rezanaca hermelike, dobro prožvačemo i progutamo.<br />
Ako želudac ne podnaša ukus hermelike, tada se može istu<br />
skuhati u obliku čaja i po želji zasladiti kandis šećerom i<br />
toplo piti. Mnogima je taj način liječenja pomogao i spasio<br />
ih od operacije.<br />
Za vrijeme bolesti bubrega treba se hraniti dijetnom hranom:<br />
mlijekom, mliječnim jelima s rižom i grizom. Krumpir<br />
pireom u mlijeku, bez soli. Treba jesti dosta voća i povrća u<br />
sirovom stanju: naribane mrkve zaslađene medom, cvjetaču,<br />
korabicu i svu ostalu hranu koja se može sirova jesti. Hranu<br />
kuhati u što manje vode i svako jelo pripremati na ulju. Prije<br />
glavnog obroka pojesti tanjurić salate ili jednu jabuku. Svaku<br />
večer treba probrati šaku pšenice (ili koju bilo drugu žitaricu:<br />
zob, raž, ječam, kukuruz ili što drugo) dodati malo vode<br />
toliko da je preko noći pšenica upije. Ujutro se stavi na štednjak,<br />
doda malo vode i kuha više u pari dok ne popuca. Žitarica<br />
se zasladi medom, ali nije uvjet i preko dana polako<br />
jede.<br />
Kad se bolesnik malo oporavi, može jesti prženo i pečeno<br />
meso s rižom u malim količinama. Alkoholna pića i duhan<br />
su zabranjeni.<br />
Kamenci u žuči: po 40 g korijena maslačka i cikorije i<br />
20 g metvice, pomiješati, uzeti 3 žlice te mješavine, preliti<br />
s pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti 2 sata, zatim procijediti,<br />
i piti po 1 žlicu svaka 2 sata.<br />
Kamenci u bubrezima: po 50 g rusomače i kukuruzne<br />
svile. Tri žlice toga prelije se s jednom litrom vrele vode i<br />
poklopi; 2 sata poslije pije se umjesto vode.
Uzeti po 20 g stolisnika (list), breze (list), medvjeđega grožđa,<br />
kukuruzne svile i peteljke od višanja. 3 žlice te mješavine<br />
preliti sa 5 decilitara vrele vode i ostaviti poklopljeno preko<br />
noći, zatim piti umjesto vode.<br />
BRONHIJALNI KATAR<br />
1. Krišku bijelog kruha, plod gorčice, islandske mahovine,<br />
ljupine od jabuka, anisa, kadulje, majčine dušice, lišće podbjela,<br />
cvijet jaglaca, omana korijen, bijelog i crnog sljeza<br />
korijen, smrekove iglice i korijen šumske ljubice. Od svake<br />
vrsti uzeti 10 g. Sve dobro promiješati i od te mješavine<br />
malu žlicu preliti sa 200 g ključale vode. Pije se triput dnevno<br />
poslije jela po šalicu. Terapija traje dulje vremena.<br />
2. Bronhitis, bronhijalni katar, upala sluznice u dušnicima<br />
(bronhijama) liječi ovaj čaj: aniš, bijelog sljeza list. Od svakog<br />
po jednu žlicu. Podbjela list, majčine dušice — od svakog<br />
po 2 žlice. Sve dobro promiješati i od te mješavine<br />
uzeti jednu žlicu u 2—3 decilitra vode i kuhati 1—2 minute.<br />
Zatim ostaviti poklopljeno po strani 10—15 minuta. Nakon<br />
toga se ocijedi, pravim pčelinjim medom zasladi (1—2 žlice),<br />
doda malo soka od limuna. Pije se toplo triput dnevno prije<br />
jela po šalicu.<br />
3. 200 g šećera stavimo na vatru da se zarumeni. Kad je<br />
zarumenjeno, ulije se litra vode, doda 6 žlica meda i dvije<br />
glavice dobro usitnjenog crvenog luka. To se kuha tako dugo<br />
dok se ne ukuha do polovice. Tad se procijedi i spremi na<br />
hladno i suho mjesto. Od tog se lijeka uzima triput dnevno<br />
poslije jela po žlicu-dvije. Treba piti tople čajeve od ljekovitog<br />
bilja.<br />
CRVENI VJETAR<br />
1. Svježu koru od bazgova drveta (vanjska kora se ostruže)<br />
— 8 jedaćih žlica na litru vode — kuhati 8 minuta i na<br />
bolna mjesta stavljati obloge od uvarka.<br />
2. Pljeva od sijena (trinje) i list podbjela dobro se popare<br />
i stave kao oblog na bolna mjesta.<br />
3. Cvijet kamilice dobro se popari, stavi u jednu platnenu<br />
vrećicu i priveže na bolno mjesto.
4. Divizme, list i cvijet, stavi se u jednu čistu malu vrećicu.<br />
To se dobro ugrije nad štednjakom i stavi na bolno mjesto.<br />
Zbog održanja stalne topline potrebno je imati dvije vrećice:<br />
dok se jedna nalazi na bolnom mjestu, druga se grije.<br />
Katar — gastritis<br />
CRIJEVNE BOLESTI<br />
1. Pelina malu kavenu žlicu, stolisnika 3 jedaće žlice, gospine<br />
trave (kantarion) 2 jedaće žlice, nane jedaću žlicu.<br />
Sve se dobro promiješa i od te mješavine stavi se jedaća<br />
žlica u 3—4 decilitra vode i kuha 3 minute. Zatim se ostavi<br />
stajati 10—15 minuta. Nakon toga se ocijedi, doda malo<br />
meda i soka od limuna i pije toplo tri puta dnevno, pol<br />
sata prije jela. Kura traje prema težini bolesti, 4—6 mjeseci.<br />
2. Koru od narandže, stolisnika, korijen iđirota, kamilice<br />
— u jednakim dijelovima — dobro promiješati. Od te mješavine<br />
jedaću žlicu preliti sa 2—3 decilitra ključale vode i<br />
ostaviti poklopljeno 15—20 minuta. Nakon toga se ocijedi.<br />
Ostalo kao pod 1.<br />
3. Cvijet od lipe, korijen i lišće od bijelog sljeza, lišće od<br />
bijele breze, u podjednakim dijelovima, dobro promiješati<br />
i od te mješavine uzeti jedaću žlicu. Ostalo kao pod 1.<br />
4. Latice od crvenih ruža i breskvina cvijeta uzeti u jednakim<br />
dijelovima, dobro promiješati i od te mješavine pripremiti<br />
sirup. Djeci koja imaju zatvor davati svaku večer po<br />
jednu ili dvije kavene žlice prije spavanja. Ovaj sirup blago<br />
utječe i ima umirujuće djelovanje.<br />
5. Svako jutro natašte treba ispiti jedno svježe sirovo jaje.<br />
Zatim 2—3 sata ne smije se ništa jesti. Nakon toga može se<br />
popiti šalica kave ili čaja. Za objed lagana hrana od povrća,<br />
mlijeka i voća. Za večeru svježi sir, kiselo mlijeko ili jogurt.<br />
Kruh prepečen.<br />
6. Crveni luk samelje se na stroju za mljevenje mesa i na<br />
100 g soka nalije se 200 g dobre prepeke komove rakije. Od<br />
tog lijeka pije se triput dnevno 15 kapi u žlicu meda. Kura<br />
traje dva mjeseca.<br />
7. Čaj kuhan od borovnice navodno potpuno ubija bacile<br />
od tifusa i ostale bacile u želucu u vremenu od 24 sata. Stoga<br />
se borovnica preporuča kao antiseptično sredstvo kod<br />
svih početnih zapaljenja crijeva i proljeva.
8. Čaj od agave (raste u Dalmaciji) liječi želudac, crijeva i<br />
bolesti jetre. Efikasniji je u obliku praška. Svaki dan ujutro<br />
i navečer uzeti ga na vrhu noža i popiti s malo vode ili čaja.<br />
9. Protiv želučanih grčeva, vodene bolesti, bolesti jetra, bubrega,<br />
proljeva i kolike, Kneipp preporuča stežu (Potentilla<br />
anserina) u obliku čaja: list i cvijet.<br />
10. Vilino sito (Carlina acaulis) cvijet i korijen, jedaća žlica<br />
prelije se s 3 decilitra ključale vode. Liječi katar crijeva i<br />
želuca, bubrege i zasluzenost.<br />
11. Na početku lipnja nabere se 30 posve mladih oraha koji<br />
su iznutra još potpuno bijeli i mliječni. Sitno se izrežu i<br />
stave u litrenu bocu. Boca se napuni dobrom komovicom<br />
ili šljivovicom i stavi 4 nedjelje na sunce. Tad se procijedi.<br />
Te tekućine pije se jedaća žlica u slučaju napada nepodnosivih<br />
grčeva ili želučanih i crijevnih bolova.<br />
12. Crijevni se katar najjednostavnije liječi ovako: ujutro<br />
kad se dignemo, namočimo ručnik u hladnu vodu. Ručnik<br />
se dobro savije i onako mokar stavi na trbuh. Zatim se<br />
ponovno legne i dobro pokrije. Oblog će se uslijed temperature<br />
od upale u crijevima brzo osušiti. Kad je ručnik suh,<br />
postupak se ponovi još jedanput. Ponovno legnemo i u krevetu<br />
se dobro pokrijemo i natašte sažvačemo malu žlicu<br />
suhih borovnica. Navečer prije spavanja sažvačemo 10 zrna<br />
borovnice. Ako kroz tri dana katar ne prođe, postupak se<br />
još jedanput ponovi.<br />
Upala slijepog crijeva<br />
Kopitnjak (list usitnjen — 1 žlica) prelije se sa 200—300<br />
grama ključale vode. Jedan sat se poklopljeno pari. Zatim se<br />
ocijedi i pije triput dnevno po malu žlicu. Svakako je potrebno<br />
obratiti se liječniku.<br />
Crijevna i želučana krvarenja, proljevi, griže i krvavi<br />
kašalj<br />
Kore mladog hrasta 2—5 g stavi se u 200—300 g hladne<br />
vode da stoji 2—3 sata. Pije se gutljajima 2—3 šalice dnevno.<br />
Crijevne gnjileži<br />
Treba jesti bijelog i crvenog luka u sirovom stanju. Osim<br />
što uklanja gnjilež iz crijeva, liječi jetra, bubrege, mjehur,<br />
ovapnjenje žila i katar tankog crijeva.
Debelo crijevo kad izlazi<br />
Mora se paziti na stolicu da ne bude tvrda. Jednom dnevno<br />
treba pojesti šalicu voćnog kompota. Preporuča se sjedeće<br />
kupke sa hrastovom korom i kamilicom.<br />
Čir na dvanaestercu i želucu<br />
1. Rasol od kiselog kupusa (razrijeđen sa malo vode), piti<br />
dulje vremena svakog sata po jedaću žlicu. Uživati samo mlijeko<br />
i voćne sokove. Zabranjen je alkohol i duhan.<br />
2. 50 g krumpira oguli se, izriba i na tijesku za čvarke istisne<br />
sok i popije natašte (ponoviti prije ručka). Kura traje<br />
6 nedjelja. Kroz to vrijeme držati strogu dijetu. Uspjeh siguran.<br />
3. Gospine trave, majčine dušice, žare koprive, preslice<br />
poljske, bokvice ženske, mišjakinje — po 50 g; kamilice, cvijet<br />
nevena, cvijet arnike, korijen angelike — po 30 g; pasjakovine<br />
40 g. Sve to dobro promiješati i od te mješavine<br />
jednu žlicu preliti sa pola litre ključale vode i pustiti 1 sat<br />
da stoji poklopljeno. Procijediti i piti kroz 6 tjedana triput<br />
dnevno po šalicu prije jela. Aspirini zabranjeni, jer potiču<br />
napadaje. Kloniti se slanih, kiselih i paprenih jela kao i ostalih<br />
začina.<br />
4. Pelina pola kavene žlice, gaveza, korijen kantariona, borovice<br />
(plod) grubo istučen u avanu, po 50 g, dobro promiješati.<br />
Od te mješavine jedaća žlica kuha se 2—3 minute u 3<br />
decilitra vode. Zatim neka stoji 10—15 minuta. Tad ocijediti,<br />
medom zasladiti i piti toplo pola sata prije jela.<br />
Za vrijeme liječenja mora se držati najstroža dijeta: juhu<br />
i meso izostaviti, ili to jesti samo u krajnjem slučaju kao<br />
posljednje. Dr Gostuški preporuča ovako: 1. masne tvari,<br />
2. škrobna jela, 3. mlijeko i jaja, 4. juhe, meso i riba, ah<br />
se ta posljednja mogu izostaviti.<br />
5. Iđirota, gaveza, petrovca po 2 jedaće žlice, kantariona,<br />
kičice, stolisnika po 3 jedaće žlice. Sve se dobro promiješa.<br />
Od te mješavine uzeti jedaću žlicu na dva decilitra ključale<br />
vode. Ostalo kao pod 1.<br />
6. Kroz 20 dana uzima se ujutro natašte decilitar soka od<br />
krumpira koji je pripremljen prethodni dan navečer, a navečer<br />
prije spavanja decilitar soka koji je pripremljen isti<br />
dan ujutro.
7. Islandskog lišaja 4 jedaće žlice, nevena (samo latice),<br />
ružmarina, po 2 jedaće žlice. Sve dobro promiješati i od<br />
ove mješavine uzeti 2 jedaće žlice i preliti sa 3 decilitra ključale<br />
vode, ostaviti da stoji 10—15 minuta. Tada ocijediti,<br />
zasladiti medom i piti triput dnevno prije jela.<br />
8. Glavicu kupusa samljeti na stroju za mljevenje mesa i<br />
pustiti preko noći da stoji. Tad se procijedi kroz gazu. Pije<br />
se sok sedam dana svako jutro natašte po jednu žlicu.<br />
9. Kod čira na želucu, katara crijeva (gastritis) i kod mnogih<br />
nutarnjih bolesti koristi med. Ako se tri mjeseca svaki<br />
dan ujutro natašte i navečer prije spavanje uzme po 30—40 g<br />
meda, a preko dana pomalo pojede 40—50 g — ozdravit ćemo<br />
sigurno. (Preporuča se kestenov med.)<br />
10. Dva mjeseca treba jesti uglavnom samo mlijeko i maslac.<br />
Ukratko, živjeti na strogoj dijeti. Kasnije jogurt. Namočiti<br />
malo korijena lincure sa malo pelina u 300 g hladne vode.<br />
To piti svako jutro natašte.<br />
11. Svako jutro natašte treba popiti kavenu žlicu komovice<br />
u kojoj se kvasila nekoliko dana arnika 1 : 20. Navodno će<br />
čira nestati i bez dijete.<br />
12. Po 50 g gaveza, dunjina i lanena sjemena i po g sladića<br />
i lista stolisnika prelije se s jednom litrom vrele vode, poklopi,<br />
poslije 6 sati ocijedi i pije umjesto vode.<br />
13. Trputac zgnječiti i taj svježi sok piti. Odlično je sredstvo<br />
protiv čira na želucu i dvanaestercu.<br />
14. Uzeti po 50 g gaveza, dunjina i lanena sjemena te slatkog<br />
korijena i hajdučke trave po 20 g. Sve izmiješati i preliti<br />
litrom vrele vode. Ostaviti 6 sati poklopljeno, zatim ocijediti<br />
i piti umjesto vode.<br />
15. Samljeti korijen iđirota te slatki korijen, uzeti 1 žlicu<br />
u jakom čaju kamilice.<br />
16. Preslice, majčine dušice i pelina po 20 g, sve to pomiješati,<br />
uzeti 1 žlicu i skuhati u 2 decilitra vode. Čaj se ocijedi<br />
i pije po 1 gutljaj svakog sata.<br />
17. 2 g samljevene piskavice (sjeme) ili grčko sijeno (u ljekarni)<br />
uzeti s medom 4 puta na dan. Med se uzima radi neugodnog<br />
mirisa sjemena.<br />
18. 1 žlicu trpuca kuhati 5 minuta u pola litre vode. Ostaviti<br />
pola sata, ocijediti i piti (po želji s medom) ujutro natašte,<br />
u podne i navečer po 2 decilitra. Kura traje 30 dana<br />
i za to vrijeme ne smije se jesti svinjsko i govedsko meso,<br />
mast ni plava riba, niti piti alkohol. Treba jesti piletinu, teletinu<br />
i ribu na ulju. Sigurno liječi čir na dvanaestercu.
Čirići u crijevima<br />
Dobar je i ovaj lijek: koprive sa korijenom ili listom 30<br />
g, borovice (plod) istučene u avanu — grubo — 50 g, meda<br />
pravog pčelinjeg 250 g. Sve se to stavi u dvije litre vode i<br />
kvasi 8—10 sati. Nakon toga kuha se poistiha dobro poklopljeno<br />
2—2,5 sata. Zatim se još ostavi da 5 minuta stoji i nakon<br />
toga se ocijedi. Od te tekućine pije se natašte, ujutro i<br />
prije spavanja, toplo, po šalicu. Još je bolje ako se svaki<br />
sat-dva uzme po 2—3 gutljaja. Osim toga potrebno je izvršiti<br />
jedno ispiranje svaka 3 mjeseca, kako je to u knjizi navedeno.<br />
Čirevi po tijelu<br />
1. Koprive žare — list i orahovog lišća po 3 jedaće žlice,<br />
preslice 2 jedaće žlice. Sve dobro promiješati. Od te mješavine<br />
jedaću žlicu preliti s tri decilitra ključale vode i piti<br />
triput dnevno po šalicu.<br />
2. Dobro je na čir stavljati obloge od kuhanog lanenog<br />
sjemena.<br />
Pokojni V. Pelagić je tvrdio da živu ranu iz koje stalno<br />
teče gnoj sigurno liječi ovaj lijek: 50 g lista kukute treba<br />
u čistom loncu kuhati 10—15 minuta. Rana se tom vodom<br />
ispire dva puta dnevno. Kuhano lišće svaljati u kolačić, s<br />
jedne strane namazati medom, priviti namazanu stranu na<br />
ranu i ostaviti da stoji do drugog pranja. Onda staviti novo.<br />
To se ponavlja 6 dana. Lišće, nakon što se skine s rane,<br />
treba spaliti.<br />
3. Na čireve je dobro stavljati sitno izrezan crveni luk i<br />
ranu zaviti čistom prokuhanom krpom ili čistom gazom.<br />
Teško disanje<br />
DIŠNI ORGANI<br />
Šaka zobi skuha se u litri vode. Procijedi se, doda limunova<br />
soka i pravog pčelinjeg meda ili malinovca. Pije se natašte<br />
svako jutro po šalicu.
Zasluzenost dišnih organa<br />
1. Protiv zasluzenosti. dišnih organa vrlo je dobro sredstvo<br />
crna rotkva. U ovećoj rotkvi izdubimo rupu i napunimo je<br />
usitnjenim kandis-šećerom ili medom. Kad se šećer rastopi,<br />
od te rotkve zajedno sa tekućinom uzimamo — po malu<br />
žlicu triput dnevno.<br />
2. Zasluzenost liječi i mješavina čaja: paprene metvice,<br />
bokvice ženske, pšenice, petoprsta, zečje stope, drijenka,<br />
jaglaca; čubura — uzeti u jednakim dijelovima. Od te mješavine<br />
2 žlice preliti sa 300—400 g ključale vode i pustiti poklopljeno<br />
da stoji 10 minuta. Pije se triput dnevno prije jela<br />
po šalicu, čaj je ujedno vrlo dobar protiv gripe, prehlade,<br />
katara i glavobolje.<br />
DIVLJE MESO<br />
Hrastove babuške (zrele) dobro osušiti i samljeti u prah.<br />
Tim prahom oboljela mjesta naprašiti. To se ponavlja sve<br />
dok divlje meso ne nestane.<br />
DIZENTERIJA<br />
1. Gaveza korijen, angelike korijen po 2 jedaće žlice, jagode<br />
šumske lišće 3 jedaće žlice, korijander sjeme, petolist po<br />
malu kavenu žlicu. Sve dobro promiješati i od te mješavine<br />
2 jedaće žlice preliti sa 3 decilitra ključale vode i piti<br />
svaki sat po dva-tri gutljaja.<br />
2. Plod od štavelja (konjska kiselica). Jedna šaka kuha se<br />
u pola litre vode 3 minute. Ostalo kao pod 1.<br />
3. Šipak kora od ploda (raste u Dalmaciji). Priprema se<br />
kao pod 1. Dobro je uzeti pola štavelja, pola šipkove kore,<br />
od svakog po žlicu na pola litre vode.<br />
DRHTANJE TIJELA, NOGU I RUKU<br />
1. U litrenu staklenku nalijemo pola litre ulja od pamukova<br />
ploda. Na to ulje spustimo jednu žlicu usitnjenog korijena<br />
kopitnjaka i ostavimo da stoji 14 dana na suncu ili to-
plom mjestu. Tim lijekom masira se hrptenjača i drhtavica<br />
će nestati. Ima ljudi koji tim lijekom liječe pijanstvo.<br />
2. Protiv drhtanja ruku priprema se slijedeći čaj: žare<br />
koprive usitnjeno jednu žlicu sa 200 grama vode kuhati<br />
3—4 minute. Pije se triput dnevno po šalicu. Pije se dulje<br />
vremena, čaj koristi ne samo živcima, nego i slabokrvnima,<br />
srčanim bolesnicima i protiv astme.<br />
3. Lišće kadulje istući u prah i to uzimati u jelu po kavenu<br />
žlicu dnevno.<br />
4. Stolisnika, zečjeg trna — po 3 jedaće žlice, dragušca,<br />
brezovog lišća — po 4 jedaće žlice. Sve zajedno dobro promiješati<br />
i malu kavenu žlicu čaja preliti sa 2 decilitra ključale<br />
vode, ostaviti da stoji poklopljeno 10—15 minuta i to piti<br />
svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.<br />
5. Ruke treba prati dva puta na dan u vodi 18—20° C topline.<br />
Zatim ih trljati (frotirati) tako dugo dok ne postanu<br />
tople. Masirati od dlana prema ramenu, i to vrlo često.<br />
Za debljanje<br />
DEBLJANJE<br />
1. Krišku kruha debelo namazati kravljim maslom ili pčelinjim<br />
medom i svaki dan natašte pojesti. To se ponavlja<br />
sve dok se ne dobije normalna težina.<br />
2. Svako jutro natašte i navečer prije spavanja popiti šalicu<br />
mlijeka u kojoj se kuhala žlica pravog meda. Uzima se<br />
dulje vremena.<br />
3. Osim uobičajene hrane svaki dan pojedite tri meko kuhana<br />
jaja. Ujutro i navečer popijte jednu žlicu ribljeg ulja.<br />
Naročito koristi za vrijeme zime. Uspjeh siguran.<br />
Protiv debljanja<br />
1. Ako imate zdravo jako srce, u normalnu kadu pustite<br />
vruću vodu koliko tijelo može podnijeti. Stavite u kadu<br />
300 g sodebikarbone da se rastopi. Tada legnite tako da je<br />
tijelo pod vodom i ostanite tako pola sata. Poslije kupanja<br />
vrši se ritmička tjelovježba (gimnastika). Nakon toga se dobro<br />
ručnikom istrljajte (isfrotirajte) i odmarajte jedan sat.
2. Vaše suvišne težine lako se možete riješiti čajem od mlade<br />
hrastove kore i kore mlade bazge. Gornji sloj ovih kora<br />
se ostruže. Dvije jedaće žlice na pola litre vode kuha se 5<br />
minuta i pije triput dnevno po šalicu. Jednako je dobar i<br />
čaj od aloja koji se može odgajati u kući — u loncu za<br />
cvijeće.<br />
Djeca — rahitična<br />
DIJETE<br />
Rahitičnu djecu treba kupati u vodi u kojoj se kuhao<br />
ječam. Kg ječma treba kuhati 15 minuta u 5 litara vode zatim<br />
uliti u kadu gdje je već pripremljena voda za kupanje.<br />
Dojenče ako povraća<br />
1. U uzavrelo mlijeko stavi se malo kvasa i dobro promiješa.<br />
Toplo zaviti u krpu i položiti kao oblog na želučić.<br />
To se ponavlja nekoliko dana. Paziti da se dijete ne prehladi.<br />
Dojenče treba zaviti u tople pelene.<br />
2. U 300—400 grama vode staviti žlicu meda i prokuhati.<br />
Od toga djetetu dati svaka pola sata po malenu kavenu žlicu<br />
ili nepunu žlicu šećera u prahu. Na želučić staviti mlačni<br />
oblog od pola vode i pola octa. Oblozi se svaki sat mijenjaju.<br />
Djeci dajte pravi pčelinji med<br />
Za razvoj dječjeg organizma potrebno je mnogo šećera.<br />
Invertni šećer (sadržan u medu) mnogo je zdraviji za djecu<br />
jer ga probavni organi ne moraju prerađivati.<br />
Ako su medom hranjena, slabunjava i mršava djeca brzo<br />
se oporavljaju. Med u svom sastavu ima kalcijuma, fruktoze,<br />
glikoze i drugih mineralnih soli koje su potrebne za dječji<br />
razvoj i njegovo zdravlje. Med također povoljno djeluje i<br />
protiv rahitičnosti kod djece. Naročito u kombinaciji s ribljim<br />
uljem koje u tom slučaju (mješano medom) postane<br />
ukusno — dijete ga rado prima i napreduje.
Pomognimo rast djeteta<br />
Ukoliko nije prekasno možete bez straha učiniti slijedeće:<br />
sirove ili kuhane goveđe kosti, zdrave životinje, spalite na<br />
bukovom drvu tako da budu posve crne. Te kosti sameljite u<br />
prah ili stucite u avanu. Taj prah se uzima na vršku noža za<br />
vrijeme jela. Svaki dan pojesti u veličini lješnjaka svježeg<br />
kvasca. Dva puta tjedno treba jesti goveđi odrezak koji neka<br />
u sredini bude nedopečen. Ujutro i navečer tjelovježba: leći<br />
na leđa, rukama podići tijelo da prosto visi u zraku. U takvom<br />
položaju gimnasticirati tijelom i nogama.<br />
Gliste kod djece i odraslih<br />
1. Preslice, božjeg drvca — po 2 jedaće žlice, bijelog luka<br />
— 6 češnja (kriški češnjaka) sitno isjeckanog. Zajedno promiješati,<br />
preliti sa decilitrom ključale vode, i od te mješavine<br />
natašte neprekidno 6 dana uzimati pola jedaće žlice.<br />
2. Manju glavicu crvenog luka ili 6—8 kriški (češnja) bijelog<br />
luka skuhati u šalici mlijeka i preko dana nekoliko puta<br />
jesti. To treba ponoviti nekoliko dana.<br />
3. Na ribežu se izriba sirova mrkva, iscijedi sok i to pomiješa<br />
sa medom. Više puta dnevno pojede se po 1 jedaću<br />
žlicu.<br />
4. Ukoliko se radi o sitnim nametnicima, koji se obično<br />
nalaze pri zadnjem crijevu — čmaru, njih se može odstraniti<br />
klistiranjem. Čmar se namaže uljem ili mašću. Čmar<br />
odnosno zadnje crijevo ispire se sokom od bijelog luka,<br />
ili toplom vodom u koju se stavi malo octa ili limunova<br />
soka, ili jak čaj od povratiča. Ispiranje zadnjeg crijeva vrši<br />
se i na taj način da se prethodno crijevo opere mlakom vodom<br />
i poslije toga ispire. Dvije jedaće žlice čaja od povratiča<br />
prelije se sa tri decilitra ključale vode.<br />
5. Također se može preporučiti čaj od korijena valerijane.<br />
Pije se malu šalicu tekućine svaka dva sata.<br />
6. Dvije-tri glavice bijelog luka sitno izrezati i staviti u<br />
hladnu vodu. Osam dana treba piti prije doručka.<br />
7. Protiv glista je vrlo dobar povratič (Tanacetum vulgare).<br />
Efikasan je i protiv najsitnijih čak od pola milimetra. Na<br />
300 g vode stavi se žlica cvjetnih glavica. Pola se popije ujutro<br />
natašte, a pola prije spavanja.
8. Gliste se uglavnom pojavljuju kod djece. Najefikasnije<br />
sredstvo protiv glista je bijeli luk. Svako jutro natašte popije<br />
se šalica mlijeka u kojem se kuhalo nekoliko kriški<br />
usitnjenog bijelog luka. Dakle svako jutro natašte pol sata<br />
prije jela. Kura traje 14 dana.<br />
9. Ako vam djeca imaju gliste ili sitne crviće, uzmite glavicu<br />
crvenog luka, sitno isjeckajte, stavite u pola litre vode<br />
ili litru vode, već prema veličini glavice luka. Taj luk dajte<br />
da piju više puta dnevno po dva-tri gutljaja.<br />
10. Svako jutro skuhati lončić mlijeka u koji se nareže<br />
nekoliko kriški bijelog luka. Kura traje 14 dana.<br />
11. Uzeti po 2g pelina (prašak) i slatkog korijena (prašak)<br />
te 1 g aniša (prašak). Sve to pomiješati i staviti u pekmez i<br />
uzimati izjutra 5—6 dana.<br />
GLAVOBOLJA<br />
Glavobolja kao bolest, tvrde liječnici ne postoji, ona je<br />
simptom. Glavobolja je neka smetnja u zdravlju. Svaka prehlada<br />
počinje povišenom temperaturom i glavoboljom. I svaka<br />
zarazna bolest. Jaka skleroza, gnojenje u čeljustima, srčana<br />
mana i besanica — prouzrokuju glavobolju. Visoki tlak<br />
također izaziva glavobolju. Od gladi i preobilnog jela — glavobolja.<br />
Stoga nema smisla glavobolju liječiti acisalom (i to<br />
godinama). Čovjek se mora zapitati od čega ga boli glava. Potrebno<br />
je obratiti se iskusnom liječniku za temeljit pregled.<br />
Glavobolja nekom nestaje čim dobije dobre naočale, izliječi<br />
nos, zube itd.<br />
1. 2—3 glavice crvenog luka samelje se na stroju za mljevenje<br />
mesa. To se pomiješa s finim uljem i doda malo soli.<br />
Tom smjesom masira se glava, zatim se ta masa stavi u<br />
gustu krpu i priveže na glavu. Preko krpe stavi se suha marama<br />
i malo prilegne.<br />
2. Korijen maslačka, korijen angelike, matičnjaka — jedaća<br />
žlica; majčine dušice — pola jedaće žlice; bazgovog cvijeta<br />
— jedaća žlica; metvice — dvije jedaće žlice. Sve se to<br />
dobro promiješa i od te mješavine jedaća žlica prelije s<br />
2 decilitra ključale vode i ostavi stajati 10—15 minuta. Nakon<br />
toga se ocijedi i pije hladno više puta na dan.<br />
3. Kičice, lincure — po jedaća žlica, korijen odoljena — 2<br />
jedaće žlice. Dobro promiješati i od te mješavine jedaću<br />
žlicu preliti s 2 decilitra ključale vode. Ostalo kao pod 2.
4. Od jednog ovećeg limuna iscijedi se sok i dobro promiješa<br />
sa žlicom fino samljevene prave kave. To se popije i<br />
malo prilegne.<br />
5. Odoljena — 2 jedaće žlice, steže — jedaća žlica, kima —<br />
pola jedaće žlice kuha se u mlijeku i toplo pije više puta<br />
na dan.<br />
6. Nekoliko listova od glavice kupusa stavi se u pećnicu<br />
da se smekšaju i ugriju. Time se obloži glava triput dnevno,<br />
sve dok bol ne prođe.<br />
7. Ako koga neprekidno boli glava, neka dva do tri puta<br />
dnevno masira glavu (8 dana) jakom dobrom domaćom<br />
rakijom (komovicom).<br />
8. Bolovi koji trgaju u glavi, zubima ili ušima prestat će<br />
ako na tavicu stavimo po žlicu ljupine od bijelog luka, ljupine<br />
od crvenog luka, kamilice, lovorova lista, borovice i<br />
ružmarina. Nakapati malo finog ulja te grijati. Kad se najviše<br />
dimi (ne smije gorjeti), držati nad dimom složen topao<br />
ručnik. Kad se ručnik napuni dimom, hitro ga povezati djetetu<br />
ili odrasloj osobi na glavu. Preko toga svezati još jedan<br />
čist topao ručnik. Ako kod prvog postupka bolovi ne<br />
prođu, treba postupak ponoviti.<br />
9. Ako dijete boli glava, treba naribati sirov krumpir i<br />
krpom pričvrstiti na čelo. Noge moraju biti tople.<br />
10. Limunov sok sa jednakim dijelom vode) zaslađen šećerom.<br />
Uzima se nekoliko puta dnevno.<br />
11. Ako patimo od živčane glavobolje, treba stavljati obloge<br />
od kvasca (germe) — 10 g — pomiješane sa žlicom meda.<br />
12. Kadgod zaboli glava, bolna mjesta treba (čelo, vrat) masirati<br />
s jakom komovom ili šljivovom rakijom.<br />
Glava kad boli od prehlade<br />
Skuhati grah s bijelim lukom. Kad je kuhan, dobro se<br />
zdrobi i pomiješa s finim uljem. Tom smjesom mažu se<br />
sljepoočice.<br />
Bolest grla sa promuklošću<br />
GRLO<br />
1. U pola litre vode stavi se šaka morske soli. Kad se sol<br />
rastopi, tom vodom ispirati grlo.
2. 100 grama lovorovog lista kuhati 5 minuta u 3 litre vode.<br />
Na lonac stavi se lijevak koji mora biti širi od lonca, a<br />
usko grlo treba okrenuti prema gore. Bolesnik se nagne nad<br />
lijevak i udiše paru. Pri tom mora paziti da ne opeče grlo.<br />
3. 100 g lovorovog lista staviti u 3 litre vode i kuhati 5 minuta.<br />
Nakon toga skinuti poklopac s lonca i staviti lijevak<br />
koji mora biti nešto veći od lonca. Nagnuti se nad taj lijevak<br />
(koji je okrenut uskom stranom prema gore) i udisati<br />
ili ostaviti otvorena usta i tako grlo inhalirati. To se ponavlja<br />
svaku večer prije spavanja sve do ozdravljenja. Ukoliko nije<br />
u pitanju koja druga bolest, poboljšanje će se osjetiti već<br />
nakon 10 minuta.<br />
4. Po 100 g sladića i korijena bijelog sljeza, komorača,<br />
podbjela (lista) i 50 g bijelog sljeza (list i cvijet) pomiješati,<br />
tri žlice toga preliti s pola litre vrele vode, poklopiti, 2 sata<br />
iza toga ocijediti i piti umjesto vode.<br />
Gripa<br />
1. Nane, lincure — po 2 jedaće žlice, pelina pola jedaće<br />
žlice. Dobro promiješati i od te mješavine jedaću žlicu preliti<br />
sa 2 decilitra ključale vode, ostaviti 10—15 minuta stajati,<br />
zatim ocijediti i piti triput dnevno po šalicu ili svaki sat-<br />
-dva po nekoliko gutljaja.<br />
2. Šimšira divljeg, korijen ili kora — pola jedaće žlice, kamilice,<br />
drenka korijena, stolisnika — po jedaću žlicu, lista<br />
jagode šumske 2 jedaće žlice. Priprema se kao pod 1.<br />
3. List podbjela, cvijet bazge, korijen maslačka — po 2 jedaće<br />
žlice; cvijeta lipe, bokvice ženske — jedaću žlicu. Priprema<br />
kao pod 1.<br />
4. U 2 decilitra vode ukuha se 4 jedaće žlice prave, fine<br />
samljevene kave, u to se nacijedi sok od jednog povećeg limuna,<br />
ulije 4 jedaće žlice ruma i sve zajedno popije u trenutku<br />
kad se osjeća napad groznice.<br />
5. U pola litre dobre komovice stavi se 4 jedaće žlice fino<br />
isjeckanog korijena od maslačka i ostavi sat-dva stajati. Te<br />
rakije, zajedno s korijenom, pije se po čašica triput dnevno.<br />
6. Bazgov list, korijen angelike, kamilice, cvijet lipe, gospina<br />
trava, cvjetovi vrbe, list divizme, korijen aniša — od svakog<br />
uzeti po žlicu i krišku bijelog luka. Sve se dobro usitni,<br />
dobro promiješa. Od te mješavine mala kavena žlica prelije<br />
se s 200 g ključale vode i ostavi da stoji poklopljeno 15 minuta.<br />
Pije se ujutro natašte i navečer po šalicu.
Ranice u grlu<br />
Ako nastanu ranice u grlu, treba 2 žlice kamilice preliti<br />
s 300 g ključale vode, ostaviti pola sata poklopljeno da stoji.<br />
Nakon toga ocijediti i dodati nešto meda. Time se grlo ispire<br />
sve dok ne ozdravi. Obično traje dulje vremena.<br />
Upaljeno grlo i krajnici<br />
Žlica grčkog sijena (slično je blijedom kukuruznom brašnu)<br />
kuha se u 30 g vode 3—4 minute. Pije se između jela i<br />
poslije jela 6—10 mjeseci. Nakon toga bolesnik je posve<br />
zdrav.<br />
Zapaljenje grla — mandule — angina<br />
1. Bijeli sljez i crni korijen — od svakog po tri jedaće žlice<br />
— dobro promiješati. Od te mješavine uzeti jedaću žlicu<br />
na 2 decilitra ključale vode i ostaviti 10—15 minuta. Ocijediti,<br />
dodati meda i time ispirati (grgljati) grlo. Može se malo<br />
svaki put i popiti.<br />
2. Jedaću žlicu petrovca, jedna makova glavica (za djecu<br />
četvrtina glavice). Tome dodati još malu žlicu lanenog sjemena.<br />
Ostalo kao pod 1.<br />
3. Grlo se može ispirati i dobrom slanom komovicom više<br />
puta dnevno.<br />
4. Pšenične mekinje dobro se navlaže octom u jednoj posudi.<br />
Na toploj peći to se dobro promiješa i ugrije koliko<br />
se može podnijeti. Time se zavije vrat preko noći. Dobro<br />
je prije toga vrat dobro izmasirati toplim lojem.<br />
5. U gornju svrhu može se upotrijebiti i duhan: u šalici<br />
mlijeka skuhaju se 3 omanja lista duhana (ili mala pregršt<br />
prostog lulaša). Kad provri, ocijedimo i tom toplom tekućinom<br />
grgljamo više puta dnevno. Mlijeko se ne smije piti<br />
pošto tjera na povraćanje. Liječenje se ponavlja sve dok bolesnik<br />
ne ozdravi.<br />
6. U litru vode stavi se 4—5 jedaćih žlica jelovog lišća<br />
(iglica) i ostavi sat-dva da se kvasi. Zatim 5 minuta kuhati<br />
i ostaviti poklopljeno da stoji 10 minuta. Nakon toga ocijediti<br />
i tom vodom ispirati grlo, a topao list ocjeđevine svezati<br />
na bolno mjesto. To se ponavlja nekoliko dana svako<br />
jutro i večer.
7. Navodno je dobar i ovaj lijek: jedno prijesno jaje razmuti<br />
se u zašećerenoj vodi i pije dva puta dnevno.<br />
8. Dvije žlice brašna od bijelog kukuruza kuha se 1—2 minute<br />
u 300—400 g vode. Taj lijek se pije dulje vrijeme poslije<br />
jela, triput dnevno po šalicu.<br />
9. Vrlo dobar lijek protiv uporne bolesti angine: dvije litre<br />
vode stavi se na štednjak. Kada voda zavri, doda se dvije<br />
dobre šake poljske preslice i kuha 10 minuta. Preslica se iz<br />
vode izvadi, stavi u usku vrećicu ili u žensku čistu čarapu,<br />
i vruća, koliko se može izdržati, omota oko vrata. Preko toga<br />
staviti suhu flanelsku krpu. Oblog se mijenja svaka 2—3 sata.<br />
Nakon osmog obloga bolesnik će biti zdrav.<br />
Kronična upala mandula<br />
U 300 g čistog nepatvorenog maslinovog ulja stavi se 4—5<br />
arnikinih cvjetova i stavi na štednjak koji mora biti vruć.<br />
Ulje sa cvjetovima ne smije se pržiti. Kad se dobro ugrije,<br />
ostavi se da počiva 24 sata. Nakon toga se ocijedi, stavi u<br />
bocu i dobro začepi. Kad se ukaže potreba, tim lijekom liječe<br />
se rane u ustima i grlu.<br />
Guša — struma<br />
1. Gornju koru starog hrasta ili mlađeg drveta ostrugati,<br />
usitniti i 6 žlica staviti u pola litre vode. Kuhati 15—20 minuta.<br />
Ručnik nakvasiti u toj tekućini i položiti na gušu. Povrh<br />
toga oviti topao šal i leći u krevet. Treba piti čaj od<br />
kadulje po nekoliko puta dnevno.<br />
2. Gušu pod vratom liječi por-luk (njegova sredina). Izreže<br />
se na sitno, pomiješa s morskom soli i cvijetom od ljiljana.<br />
Taj lijek treba priviti na gušu svaku večer prije spavanja.<br />
GRČEVI U ŽILAMA<br />
Prije spavanja donesu se pred krevet dvije posude; u<br />
jednoj neka bude 8—10 litara vode bunarice. Druga je prazna.<br />
U nju se stavi noge koje se izmjenično polijevaju od koljena<br />
prema dolje. Voda se mora sva upotrijebiti. Polijevanje ne
smije trajati duže od 5—7 minuta. Nakon polijevanja mora<br />
se obavezno ići u krevet. Kura se ponavlja svaku večer 15—<br />
—20 dana i žile će ozdraviti. Treba se čuvati prehlade.<br />
GROZNICA — MALARIJA<br />
1. U početnom stanju groznice može se bolesniku dati limunada:<br />
limun se izreže na kriške, sjemenke se uklone. Limun<br />
se stavi u litru vode da se kvasi dva sata. Nakon toga<br />
se po želji medom zasladi i preko dana pije umjesto vode.<br />
2. Brezove kore, bazgovog cvijeta po 2 jedaće žlice, kičice,<br />
lipovog cvijeta, lincure po jedaću žlicu. Dobro sve promiješati<br />
i od ove mješavine 2 jedaće žlice preliti s 3 decilitra<br />
ključale vode. Ostaviti da stoji poklopljeno 10 minuta, zatim<br />
ocijediti, zasladiti, dodati malo soka od limuna i svaki<br />
sat-dva piti po nekoliko gutljaja.<br />
3. Ružmarina, iđirota, kičice, kore od narandže — po jedaću<br />
žlicu; bozurovog lista i cvijeta, majčine dušice — po pola<br />
jedaće žlice. Sve dobro pomiješati i od te mješavine 2 jedaće<br />
žlice preliti s 3 decilitra ključale vode. Sve ostalo kao<br />
pod 2.<br />
4. Treba sitno iskosati 4—6 kriški bijelog luka (češnjaka)<br />
— i u šalici sa žlicom meda dobro promiješati. To jesti natašte<br />
svako jutro 4—5 dana. Ako se ljutina teško podnosi,<br />
može se iza toga popiti malo toplog mlijeka.<br />
5. Bazgove kore (gornji sloj se ostruže) — 4 jedaće žlice<br />
kuha se 5 minuta u pola litre vode. Ostavi 5—10 minuta<br />
poklopljeno stajati, zatim se ocijedi. Pije se triput dnevno<br />
po šalicu ili češće preko dana po nekoliko gutljaja.<br />
HISTERIJA I HIPOHONDRIJA<br />
1. Uzeti crnu koprivu (kao alkoholaturu) 2 kavene žlice<br />
dnevno, razrijeđene s malo vode.<br />
2. List šumske jagode, majčine dušice, lazarkinje, dubčaca<br />
— u podjednakim dijelovima dobro promiješati. Od te mješavine<br />
jedaću žlicu preliti s 2 decilitra ključale vode. Ostaviti<br />
da stoji 10—15 minuta, nakon toga ocijediti, zasladiti<br />
medom i piti svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.
3. 50% metvice, 30% isjeckane valerijane i 20% gorke djeteline<br />
se izmiješa i uzme jedna žlica te mješavine koja se<br />
prelije s 2 dl vrele vode. Poklopi se, stoji 2 sata, ocijedi,<br />
zasladi i pije poslije jela.<br />
4. U jednakim dijelovima lista matičnjaka i metvice, cvijeta<br />
kamilice i hmelja te korijena odoljena (valerijane) pomiješati<br />
i uzeti 1 žlicu toga, preliti s 2 dl vrele vode, poklopiti<br />
i tri sata iza toga procijediti i piti.<br />
5. Uzeti 50 g nane i po 25 g gorke djeteline i odoljena (isjeckanog).<br />
3 žlice te mješavine preliti sa pola litre vrele vode,<br />
poklopiti, 2 sata kasnije odliti te piti ujutro i navečer po 1<br />
Šalicu toga čaja.<br />
6. Uzeti po 20 g nane, matičnjaka, hmelja i lavandulina lista.<br />
3 žlice toga preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti<br />
2 sata, odliti i piti po šalicu ujutro i navečer.<br />
7. Uzeti po 20 g nane, matičnjaka, dobričice, bosiljka i<br />
hmelja. 3 žlice toga preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti,<br />
ostaviti 2 sata, zatim odliti i piti ujutro i navečer po 1 šalicu.<br />
HUNJAVICA — KIJAVICA<br />
1. Najprostiji lijek protiv hunjavice — curenja iz nosa: na<br />
žeravici ili rešou pali se kora od kruha i taj dim uvlači u<br />
nosnice nekoliko puta dnevno po 2—3 minute.<br />
2. Cvijet lipe — 4 jedaće žlice, kamilice — 3 jedaće žlice,<br />
nane — 4 jedaće žlice. Zajedno dobro promiješati. Od te<br />
mješavine 2 jedaće žlice preliti s 2 decilitra ključale vode,<br />
ostaviti poklopljeno 10—15 minuta, zatim ocijediti, dodati<br />
soka od pola limuna. To se toplo pije triput dnevno prije<br />
jela. Još je bolje ako se pije svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.<br />
3. Bijeli sljez — korijen i list, islandska mahovina i list<br />
podbjela — sve u jednakim dijelovima. Dobro promiješati.<br />
Od te mješavine uzeti kako je to pod 2 navedeno.<br />
4. Jedaću žlicu sitno isjeckane biljke gospina plašta (Alchemilla<br />
vulgaris) stavimo u 3 decilitra vruće vode i pustimo<br />
da kuha 2—3 minute. Tada stavimo na stranu i pustimo da<br />
poklopljeno stoji 10—15 minuta. Nakon toga ocijedimo, medom<br />
zasladimo i toplo pijemo triput dnevno po šalicu. Naročito<br />
je to dobar lijek protiv temperature i ženskih bolesti.<br />
5. Bazgovog cvijeta — jedaća žlica — kuha se u 3 decilitra<br />
vode 25—30 minuta. Čaj se pije topao dvaput dnevno. Vrlo
je dobar protiv prehlade, plućnog katara i promuklosti. Za<br />
vrijeme trajanja bolesti ne smije se jesti ništa hladno, kiselo,<br />
ni voće, a niti boraviti u hladnim prostorijama.<br />
6. U malu čašu nalije se rakija u kojoj se rastopila kavena<br />
žlica soli. Na šibicu se namota vate, umače u rastvor<br />
i nastoji što dublje ispirati nosnice.<br />
HRPTENJAČA AKO BOLI<br />
Treba masirati hrptenjaču tinkturom od arnike, barem<br />
jednom dnevno. U ljetu se nabere svježeg cvijeta i stavi u<br />
96% jaki alkohol (1 : 8). Stalno treba biti toplo obučen, naročito<br />
noge da su uvijek tople. Preporučuje se spavanje na<br />
tvrdom. Jesti mnogo voća i povrća — što više sirovo. Kuhati<br />
na ulju. Izbjegavati mast, suho slano meso i konzerve.<br />
HODKINSOVA BOLEST<br />
Hodkinsovu bolest sa pedeset posto sigurnošću može se<br />
liječiti intenzivnom radijacijom i odgovarajućom terapijom.<br />
Dr Erie C. Eason iz Manchestera i dr Henry Kaplan iz Kalifornije<br />
tvrde da radijacijom bolesnici Hodkinsove bolesti mogu<br />
živjeti isto tako dugo kao i zdravi ljudi.<br />
Bolesnicima Hodkinsove bolesti preporučam slijedeću terapiju:<br />
1. Na svježem zraku u stajaćem stavu isprsiti se pomoću<br />
prsnih mišića a svi ostali dijelovi tijela neka budu slobodni<br />
i opušteni.<br />
2. Upraviti oči u jednu točku bez naprezanja u visini očiju<br />
i ne mijenjati pogled.<br />
3. Prazniti pluća lagano, ali neprekidno, bez grčenja, izdi-<br />
Sući sve dok uistinu više ne ide.<br />
4. Zatim zadržati sve pokrete i misli i u sebi brojiti do 16,<br />
kasnije do 25, 38 udišući.<br />
5. Nakon toga odmah izdisati — tako dugo dok dalje ne<br />
ide. To se ponavlja 4—6 minuta dva puta dnevno.
IŠIJAS I UPALA ZGLOBOVA<br />
1. Stolisnika, čička list po 4 jedaće žlice; rusomače, zečjega<br />
trna — po 2 jedaće žlice. To sve pomiješati. Od te mješavine<br />
2 jedaće žlice kuhati 5 minuta u 3 decilitra vode.<br />
Zatim ostaviti da se kvasi 15—20 minuta. Tada ocijediti, dodati<br />
soka od povećeg limuna (obavezno) zasladiti po želji<br />
medom i piti svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.<br />
2. Zdrave čiste zobi jedaću žlicu kuhati 2—3 minute u dva<br />
decilitra vode, ocijediti i piti nekoliko puta dnevno po<br />
šalicu. U isto vrijeme stavljaju se na bolna mjesta oblozi od<br />
kuhane vruće zobi — svaka 4 sata. Za tu svrhu može da posluži<br />
i čista čarapa. Moraju biti dvije: dok je jedna na tijelu,<br />
druga se priprema, ili već prema veličini bolne površine,<br />
upotrijebe se obadvije u isto vrijeme.<br />
3. Četvrt kg meda pomiješa se sa čistim negašenim vapnom,<br />
namaže se obilato na lanenu krpu i time obloži bolna<br />
mjesta. Obloge treba mijenjati svaka 4 sata.<br />
4. Divlji se kesten istuče kladivom na čistoj daski. Litrenu<br />
staklenku napunimo time do polovice, onda nalijemo do<br />
vrha 96 postotnog jakog alkohola (špirita). Tako pripremljenu<br />
bocu dobro zatvorimo pergament-papirom i ostavimo stajati<br />
četiri nedjelje. Nakon tog vremena procijedimo i tom<br />
tekućinom masiramo bolna mjesta, triput dnevno tako dugo<br />
dok bolest posve ne prestane.<br />
5. Treba svaki dan bolna mjesta masirati smrekovom smolom<br />
dok bolest sasvim ne prestane.<br />
6. U jednu litrenu bocu staviti tri četvrtine litre dobre komove<br />
rakije. Zatim potražiti mravinjak i postaviti kraj njega<br />
bocu tako da mogu mravi unići. Kad se nakupi mnogo mrava<br />
u rakiji, boca se zatvori i ostavi 4 nedjelje na suncu. Tada<br />
se ocijedi i tom tekućinom masiraju bolna mjesta. Svaki nemoćnik<br />
za nekoliko mjeseci ozdravi.<br />
7. 10—20 dekagrama kristalne morske soli prelije se sa 20<br />
do 25 litara ključale vode i pusti da zavri. Čim zavri, ulije<br />
se u poveću posudu i kupaju bolna mjesta (bolesne dijelove<br />
tijela) koliko se vruće može izdržati. To se ponavlja svaku<br />
večer prije spavanja. Nakon kupelji ide se u topao krevet.<br />
Tamo se bolesniku masiraju bolesni dijelovi tijela čistim<br />
vinskim octom u kojem se deset dana na toplom mjestu kvasilo<br />
15—20 dekagrama korijena od bljušta. Za vrijeme kvašenja<br />
boca se jednom dnevno protrese. Nakon što se pet<br />
večeri kupa, pređe se na pranje bolnih mjesta s trinjem od
sijena (5—10 pregršti na 20 litara vode kuha se 15 minuta).<br />
Za vrijeme parenja treba posudu, zajedno sa bolnim dijelom<br />
tijela prekriti dekom ili plahtom da se para ne gubi uzaludno.<br />
Zatim se u toplom krevetu masira vinskim octom u kojem<br />
se kvasio usitnjeni korijen bljušta, kako je to gore opisano.<br />
8. Trule jabuke liječe išijas ako se njima oblažu oboljela<br />
mjesta 14 dana.<br />
Lumboišijalgija<br />
U litru dobre komovice staviti komad naribanog hrena,<br />
nekoliko kriški bijelog luka, dvije pločice kamfora, nepunu<br />
žlicu pelina i pustiti da se kvasi jedan dan. Drugi dan tom<br />
tekućinom treba masirati bolna mjesta više puta. Svaku večer<br />
treba se zaviti u svježu paprat. Kura traje od proljeća do<br />
jeseni i ako je bolesnik ustrajan — ozdravit će.<br />
IŠČAŠEN ZGLOB<br />
Na lanenu krpu debelo se namaže loj koji se prethodno<br />
namoči u dobru komovu rakiju. Krpu treba ugrijati da bude<br />
vruća i njome obložiti bolna mjesta. Preko krpe stave se<br />
topli suhi zavoji. Noga će se za kratko vrijeme ispraviti bez<br />
boli.<br />
Upala jajnika<br />
JAJNICI<br />
1. U jednu posudu (tavu) stavi se dvije šake soli i to metne<br />
na štednjak. Kuhačom se miješa sve dok ne stane prskati.<br />
Tada se na sol nalije malo octa, toliko da sol postane mokra.<br />
Tu sol stavi se na lanenu krpu i privije na bolno mjesto.<br />
Ti se oblozi stavljaju svaku večer prije spavanja. Taj oblog<br />
dobro je metnuti (kaže Pelagić) i u slučaju kad se primijeti<br />
kilavost.<br />
2. Različak, list medvjeđeg grožđa — po 4 jedaće žlice. Cvijeta<br />
od bazge — 2 jedaće žlice, kore od bazge — 3 jedaće<br />
žlice. Sve se dobro promiješa. Od te mješavine uzme se 4<br />
jedaće žlice i kuha 10 minuta u pola litre vode. Zatim se<br />
ostavi poklopljeno da stoji 10—15 minuta. Nakon toga se
ocijedi, po želji medom zasladi, doda malo soka od limuna<br />
i više puta dnevno toplo pije po malu šalicu.<br />
3. Kamilice, bazgova cvijeta — po 4 jedaće žlice, različka<br />
8 jedaćih žlica. Sve dobro promiješati i od te mješavine 3<br />
jedaće žlice kuhati 15 minuta u pola litre vode. Zatim pustiti<br />
da stoji 15—20 minuta. Piti prije jela po šalicu triput dnevno.<br />
4. Kukuruzne svile 6 jedaćih žlica, nevena, medvjeđeg<br />
grožđa — po 4 jedaće žlice. Sve dobro promiješati i od te<br />
mješavine 4 jedaće žlice kuhati 15 minuta. Ostalo kao pod 1.<br />
Ako nam koja biljka nedostaje i nije pri ruci, može se uzeti<br />
samo medvjeđe grožđe i još koja od navedenih biljaka.<br />
5. Vrlo je dobar slijedeći lijek: šaku majčine dušice preliti<br />
litrom ključale vode. Vruće uliti u jednu manju posudu<br />
(noćnu) i tu posudu staviti u veću prikladnu posudu, sjesti<br />
i pokriti se oko tijela da para ne izlazi. Treba sjediti sve dok<br />
ima pare. Treba biti ustrajan i uspjeh neće izostati.<br />
Tumor zloćudni na jajniku i maternici<br />
Tumor je često posljedica prehlade, ali se uzrok može<br />
tražiti i u neprirodnom spolnom općenju ili nestručnom abortusu.<br />
Da se spriječi daljnje razvijanje tumora, postupa se<br />
ovako: uzeti koru mladog hrasta 5 g, ljeskovu resu 40 g, cvijet<br />
trnine 60 g, list crne topole 60 g. Sve to dobro promiješati i<br />
od te mješavine staviti dvije žlice u pola litre vode i ostaviti<br />
kvasiti 4—8 sati. Nakon toga kuhati 2—4 minuta i ostaviti<br />
poklopljeno stajati 10 minuta. Tada ocijediti, medom pravim<br />
zasladiti, dodati malo soka od limuna i piti triput dnevno po<br />
šalicu. Osim gore navedenog čaja potrebno je pripremiti slijedeće<br />
parne kupke: trinje od sijena, preslice, brezovog lista,<br />
ružmarina, kamilice, smrekove ili borove vršike od grančica<br />
te malo kore od mladog hrasta, čija se gornja strana ostruže.<br />
Parna kupelj ne smije trajati duže od 15 minuta.<br />
Jaja otečena— mošnja<br />
1. Kad odraslom ili djetetu oteku jaja, liječi se korijenom<br />
od gaveza. Gavez se sitno izreže i u jednakom omjeru doda<br />
pravi med ili mlijeko. To se kuha 2—3 minute. Taj se<br />
lijek privije na bolesno mjesto. Svakih 12 sati obloge treba<br />
mijenjati. Oblozi se meću tako dugo dok bolest posve ne<br />
prođe.
2. Jednu platnenu vrećicu (čistu bijelu) od 1—2 kg napunimo<br />
piljevinom i vrećicu sašijemo da se piljevina ne prospe.<br />
Vrećica se spusti u 3—4 1 vode i kuha 10—15 minuta.<br />
Zatim u tu vruću vodu umočimo čistu bijelu mekanu krpu,<br />
lagano iscijedimo i stavimo na mošnju koliko vruće možemo<br />
podnijeti. Kad se voda ohladi potrebno je ponovno ugrijati<br />
i nastaviti s oblozima. Ako za 24 sata ne prođe, potrebno je<br />
otići liječniku.<br />
Bolesna jetra<br />
JETRA<br />
1. Korijena vodopije (divlja cikorija) 4 jedaće žlice, korijena<br />
i list maslačka, stolisnika, cvijet i list vodopije — od<br />
svega po 3 jedaće žlice. Dobro promiješati. Od te mješavine<br />
jedaću žlicu kuhati 3—4 minute u 3 decilitra vode. Ostaviti<br />
da stoji 10—15 minuta, zatim ocijediti i piti nekoliko puta<br />
dnevno po malu šalicu. Gornji je čaj još korisniji ako je<br />
bolest u vezi sa žučnom kesicom, slezenom, kamencima u<br />
žučnoj kesici ili oštećenim trbušnim organima.<br />
2. Hmelj nepotpuno zrele šišarke i mladi izdanci — divlji<br />
šimšir — kora, ladolež — cijela biljka s korijenom — po 2<br />
jedaće žlice, slatka paprat, vodopija — po 3 jedaće žlice. Sve<br />
se dobro promiješa. Ostalo kao pod 1.<br />
3. Petrovac — 3 jedaće žlice, žutika — cijela biljka: korijen,<br />
kora i list, mravulja, mravinac, verbena po 2 jedaće žlice.<br />
Priprema kao pod 1.<br />
4. Sjeme jetrenke (Hepatica triloba) odlično je sredstvo<br />
protiv bolesti jetre, žuči i žučnog kamena. Uzima se mala žlica<br />
sjemena i kuha minutu u 2 decilitra vode. Ako usitnimo<br />
svježi list jetrenke i stavimo na stare nezacijeljene rane,<br />
one brzo zarastu.<br />
5. Kičice, očajnice, list i cvijet vodopije — po dvije jedaće<br />
žlice; stolisnika, hmelja, korijena vodopije, rusomače —<br />
po jedaću žlicu. Sve dobro promiješati. Od te mješavine<br />
jedaću žlicu kuhati 2—3 minute u 2 decilitra vode. Zatim ostaviti<br />
da stoji 10—15 minuta poklopljeno. Nakon toga se procijedi,<br />
pravim medom zasladi i pije triput dnevno prije jela<br />
ili svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.
6. List agave u suhom stanju dvaput dnevno u obliku praška<br />
na vrhu noža popije se čajem od steže (Potentilia anserina).<br />
7. Petrovca i vodopije uzeti u jednakim dijelovima. Te<br />
mješavine uzima se jedaća žlica i kuha 2—3 minute u 3 decilitra<br />
vode. Pije se nekoliko puta dnevno po šalicu.<br />
8. Tko ima žučne kamence neka triput dnevno pije po jedaću<br />
žlicu maslinova ulja.<br />
9. Svako jutro natašte uzeti na vršku noža prašak od pelina<br />
i popiti s čajem ili staviti u juhu.<br />
10. Dva puta dnevno treba uzeti na vršku noža prah od samljevenog<br />
pelina. (Može tu količinu staviti u juhu onaj kome<br />
je neprijatno uzimati čisto.) Kura traje 20 dana u mjesecu,<br />
zatim deset ne uzima se ništa. Iza toga opet 20 dana i 10 ne.<br />
Sve do potpunog ozdravljenja.<br />
11. Muške bokvice 2—3 lista isjeckati i preliti sa 100—200 g<br />
ključale vode. Ostaviti poklopljeno da stoji 20—30 minuta.<br />
Tada se ocijedi, doda žlicu pravog pčelinjeg meda i soka od<br />
limuna. Pije se ujutro i u podne prije jela, a navečer prije<br />
spavanja. Paziti da stolica bude redovita. Ne jesti rajčice ni<br />
hranu koja nadima. Alkohol i začini su zabranjeni. Ne jesti<br />
hranu koja zatvara, ne umarati se ni fizičkim ni duševnim<br />
radom. Kura traje 12—18 mjeseci.<br />
12. 200 g crne metvice (list) prelije se s 1,5 1 vrele vode,<br />
poklopi, ostavi 2—3 sata, pije umjesto vode, zaslađen ili nezaslađen,<br />
pije se dulje vrijeme.<br />
Voda u jetrima i oko srca<br />
Prepržiti repino sjeme i samljeti na mlinčiću za kavu.<br />
Žlicu tog samljevenog sjemena staviti u 150 g vode da prokuha.<br />
Zatim se ocijedi. Kad se ohladi, redovno svako jutro<br />
tu količinu popiti.<br />
Tvrda jetra — ciroza<br />
Drveni ugalj, koji mora biti čist, stuče se u prah i mala<br />
žlica tog praha prelije se s 2 decilitra mlijeka i popije natašte.<br />
To se ponavlja tri sedmice.
Jetrene mrlje na licu<br />
Litrena boca napuni se do polovine fino izribanim hrenom<br />
i nadopuni sa 96% jakim alkoholom. Boca se dobro začepi i<br />
ukopa u zemlju gdje treba da ostane 14 dana. Tada se boca<br />
izvadi, sadržinu procijedi i tom tekućinom mažu mrlje po nekoliko<br />
puta dnevno.<br />
Dijeta kod bolesne jetre<br />
Kod bolesti jetre treba jesti što više mrkve, kuhane pšenice,<br />
a mliječnu hranu u svakom obliku, čuvati se suhog<br />
mesa, konzerva i slične hrane. Hranu soliti što je moguće<br />
manje. Osim toga treba jesti što više sirove hrane. Prije<br />
ručka pojesti tanjurić salate ili jabuku.<br />
JEZIK RASPUCAN<br />
Raspucan jezik obično imaju ljudi s premalo kiseline. Za<br />
<strong>liječenje</strong> uzima se ova mješavina: kamilice, gospine trave, nane,<br />
kima, kičice u jednakom omjeru. Tome se doda malo kadulje<br />
i sve dobro promiješa. Od te mješavine uzme se jedna<br />
žlica u 300 g vode i kuha 3—4 minute. Pije se više puta dnevno<br />
po šalicu.<br />
KAŠALJ<br />
1. Bosiljak pitomi jedna žlica i žlica meda prelije se sa<br />
300 g ključale vode i ostavi 10 minuta poklopljeno stajati.<br />
Nakon toga se ocijedi, pravim medom zasladi i pije triput<br />
dnevno po šalicu prije jela. Terapija traje do ozdravljenja.<br />
2. 800 g meda, 200 g rakije i 800 g svježeg maslaca. Sve<br />
dobro promiješati. Uzima se svako jutro natašte po dvije<br />
žlice — 30 dana.<br />
3. Uzme se 150 g voćnog soka, 150 g sirupa od bazgovog<br />
ploda i 150 g lipovog čaja. Sve zajedno neka provrije i tada<br />
dodati žlicu pravog meda. Pije se toplo više puta dnevno<br />
po manju šalicu.
4. Tri žlice timijanova lista prelije se s pola 1 vrele vode,<br />
poklopi i dva sata iza toga ocijedi, medom zasladi i pije<br />
svaka 2 sata po jednu žlicu.<br />
5. Po 20 g lista bokvice (ženske), bijelog sljeza (cvijeta),<br />
podbjela (lista) i komorača. Od toga uzme se 3 žlice i prelije<br />
s pola litre vrele vode, poklopi, poslije 3 sata ocijedi, medom<br />
zasladi i pije svaka 2 sata po 1 žlicu.<br />
6. Sitno isjeckanog korijena omana 20 g prelije se s 200 g<br />
vrele vode, poklopi, ostavi 2 sata, procijedi i pije svaka 2<br />
sata po 1 žlicu.<br />
7. Po 50 g korijena bijelog sljeza, komorača i lista podbjela.<br />
Jednu žlicu te mješavine prelije se s 200 g vrele vode, poklopi,<br />
2 sata iza toga pije se po 1 žlica svakih 10—15 minuta.<br />
8. Po 25 g cvijeta divizme, bijelog i crnog sljeza i podbjela.<br />
Tri žlice toga prelije se s pola 1 vrele vode, poklopi, ostavi<br />
1 sat, ocijedi, medom zasladi i pije toplo svaka 2 sata po<br />
1 žlicu.<br />
9. Po 25 g aniša, komorača, sladića i mažurane. Uzeti 1<br />
žlicu toga, preliti s 200 g vrele vode, poklopiti, poslije 2 sata<br />
odliti i popiti poslije jela.<br />
10. Uzeti po 20 g nane (list), lišća podbjela, bijelog i crnog<br />
sljeza, te po 5 g komorača, bijelog sljeza (korijen) islandskog<br />
lišaja i izopa (list). 3 žlice te mješavine preliti sa pola<br />
litre vrele vode, ostaviti 2 sata poklopljeno, odliti i piti po<br />
jednu žlicu svaki sat.<br />
11. Uzeti po 20 g bokvice (list, muške, duguljaste), bijelog<br />
sljeza (cvijet), podbjela (cvijet i list) i komorača. 3 žlice te<br />
mješavine preliti sa pola litre vrele vode, ostaviti poklopljeno<br />
3 sata, ocijediti, zasladiti medom i piti po jednu žlicu<br />
svaka 2 sata.<br />
Kronični kašalj<br />
U pola litre jake komovice stave se 2 žlice sitno isjeckane<br />
vrebene (željezarke) i ostavi da stoji nekoliko dana. Zatim<br />
se procijedi. Protiv kašlja i katara uzima se od tog lijeka 15<br />
kapi u malo vode više puta dnevno.<br />
Kašalj od nazeba<br />
1. Stolisnika, cvijet podbjela — po 2 jedaće žlice, lipe — 3<br />
jedaće žlice, luka crvenog sitno isjeckanog — 4 jedaće žlice.
dobro se promiješa i od te mješavine kuha jedaća žlica u 3<br />
decilitra vode 15 minuta. Od toga čaja piti svaka 2 sata po<br />
nekoliko gutljaja.<br />
2. Plod od smrekovine sitno istučen. Na svaku jedaću žlicu<br />
meda staviti pola žlice te smrekovine i dobro promiješati.<br />
Taj lijek se uzima prije jela triput dnevno po jedna žlica.<br />
Pri tom treba tabane jedanput dnevno dobro izmasirati<br />
bijelim lukom.<br />
3. List šumske jagode, kamilice i stolisnika — po 3 jedaće<br />
žlice, kičice — 2 jedaće žlice. Sve dobro promiješati. Od te<br />
mješavine uzme se 2 jedaće žlice na 3 decilitra ključale vode<br />
i ostavi 10—15 minuta stajati. Tada se ocijedi, zasladi medom<br />
ili kandis šećerom. Pije se triput dnevno prije jela.<br />
4. U čistu neokrnjenu posudu stavi se do tri žlice šećera.<br />
Kad šećer zapirja, nalije se do pola litre vode u koju stavimo<br />
dva sitno isjeckana crvena luka. To se kuha nekoliko<br />
minuta. Zatim se ocijedi. Od tog lijeka uzima se po žlicu više<br />
puta dnevno.<br />
Kašalj suhi — rikavac<br />
1. Jedaća žlica ploda divlje ruže (šipak), suhog i dobro stucanog,<br />
prelije se sa dva decilitra ključale vode i zasladi žutim<br />
kandis šećerom. Pije se triput dnevno prije jela sve dok kašalj<br />
ne prođe.<br />
2. Bijelog sljeza i crnog korijena, lišće i cvijet — po 2<br />
jedaće žlice, majčine dušice, list jagode šumske — po jedaću<br />
žlicu; cvijet divizme — 2 jedaće žlice. Sve dobro promiješati.<br />
Od te mješavine 2 jedaće žlice preliti s 3 decilitra ključale<br />
vode, ostaviti 15 minuta da stoji, dodati malo soka od limuna<br />
i medom po želji zasladiti. Pije se svaki sat-dva po nekoliko<br />
gutljaja ili triput dnevno prije jela po šalicu.<br />
3. Sjeme suncokreta — 6 jedaćih žlica; lišće suncokreta,<br />
list podbjela — 3 jedaće žlice i plućnjaka jedaću žlicu. Sve<br />
dobro promiješati. Od te mješavine 2 jedaće žlice kuhati<br />
3—5 minuta. Ostalo kao pod 2.<br />
4. Bazgovog cvijeta, lista maslačka, islandski lišaj, korijen<br />
bijelog sljeza — po 2 jedaće žlice, zečji trn — 3 jedaće žlice.<br />
Priprema se kao pod 2.<br />
5. Nabrati glogove grančice (koru skinuti). Gole šibe ostrugati.<br />
Od toga 2 jedaće žlice kuhati 5 minuta u 2—3 decilitra<br />
vode.
Kašalj veliki (pasji)<br />
Uzeti po 20 g nane (list), timijana (list), majčine dušice, pitoma<br />
kestena, rosulje i dugolisnog trpuca. Zatim 3 žlice te<br />
mješavine preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, tako<br />
ostaviti 2 sata, odliti i piti po jednu žlicu svaki sat.<br />
Kašalj — smirenje<br />
1. 10 g sitno isjeckanog omanova korijena preliti sa 2 decilitra<br />
vrele vode, ostaviti poklopljeno 2 sata, procijediti i piti<br />
svaka 2 sata po 1 žlicu.<br />
2. 5 g omana, 3 g majčine dušice i 2 g pitomog kestena (list)<br />
pomiješati i preliti sa 2 decilitra vrele vode. Poklopiti, ostaviti<br />
2 sata, procijediti i piti po jednu žlicu svaka 2 sata.<br />
3. Uzeti po 20 g bazge (cvijet), rosulje, pitomog kestena<br />
(list), bokvice i majčine dušice. 3 žlice te mješavine preliti<br />
sa 4 decilitra vrele vode, ostaviti 2 sata poklopljeno, zatim<br />
piti svaka 2 sata po jednu žlicu.<br />
4. Uzeti po 50 g bijelog sljeza (korijen), komorača i podbjela<br />
(list). 1 žlicu te mješavine preliti sa 2 decilitra vrele vode,<br />
poklopiti, ostaviti 2 sata, zatim piti toplo po jednu žlicu svakih<br />
10—15 minuta. Zasladiti pekmezom od višanja ili malina.<br />
Kašalj dugotrajni<br />
1. Bokvice, dobričice, stolisnika i pirike — dobro isjeckane<br />
i u avanu istučene — u podjednakim dijelovima, dobro promiješati.<br />
Od te mješavine 2 jedaće žlice kuhati 3—4 minute<br />
u 3 decilitra vode, zasladiti kandis šećerom ili medom i piti<br />
triput dnevno prije jela.<br />
2. Islandske mahovine, božikovine — po 2 jedaće žlice, vid<br />
a, korijen omana po 3 jedaće žlice. Od ove mješavine jedaća<br />
žlica prelije se s 2 decilitra ključale vode. Ostaviti da<br />
stoji poklopljeno 10—15 minuta, zatim procijediti, kandis šećerom<br />
zasladiti i piti triput dnevno prije jela po šalicu.<br />
3. Vidac, islandsku mahovinu, lavandulu, stolisnik, bokvicu<br />
žensku, sljez crni (list i korijen) sljez bijeli (list i korijen)<br />
bazgov cvijet — od svakog po 20 g dobro promiješati. Od<br />
te mješavine žlicu staviti u 200—300 g vode i pustiti da se<br />
preko noći kvasi. Ujutro staviti na štednjak, dodati 1—2
žlice meda i čim zavri, odmah staviti na stranu da stoji poklopljeno<br />
10 minuta. Nakon toga ocijediti, dodati sok od<br />
limuna i piti triput dnevno prije jela po šalicu ili svaki<br />
sat-dva po dva-tri gutljaja. Pri tom je vrlo dobro svaku večer<br />
probrati šaku pšenice, dodati malo vode da ju pšenica upije<br />
i kuhati, više u pari, sve dok pšenica ne popuca. Ta se pšenica<br />
medom zasladi, ili kandis-šećerom (ali nije uvjet) i preko<br />
dana pomalo jede. Kura traje sve dok kašalj ne prestane.<br />
Ovu mješavinu čaja poslao sam u Zagreb P. Lj. koja<br />
mi je među ostalim odgovorila: »... Prije mjesec dana popila<br />
sam čaj koji ste mi poslali protiv kašlja. Nemam riječi kojima<br />
bih Vam mogla zahvaliti na poslanom lijeku. Zaista<br />
mogu sigurno reći da je kašalj nestao, a dotad sam ga bezuspješno<br />
liječila nekoliko mjeseci raznim sirupima i lijekovima.<br />
Vaš lijek je učinio, takorekuć, pravo čudo.«<br />
Kašalj astmatični<br />
Korijen omana, list podbjela, gaveza i stolisnika — u<br />
podjednakim dijelovima, dobro promiješati. Od te mješavine<br />
jedaću žlicu preliti s 2 decilitra ključale vode. Ostaviti poklopljeno<br />
10—15 minuta. Nakon toga ocijediti i piti.<br />
Ispadanje kose<br />
KOSA<br />
1. Žumanjak jednog jajeta miješa se tako dugo dok ne postane<br />
pjenast, zatim se doda jedna žlica ruma i žlica ricinusova<br />
ulja. Ovim lijekom treba masirati korijen vlasi i tjeme.<br />
Kada je glava (kosa) dobro izmasirana, poveže se toplim<br />
rupcem da se glava ne prehladi. Ta smjesa ostavi se na glavi<br />
3—6 sati, ali još je bolje ako se ostavi preko noći. Ujutro<br />
se vlasi isperu sa žumanjkom. U zadnju vodu dodajte sok<br />
od pola ovećeg limuna. Ponavlja se jednom tjedno sve dok<br />
korijen vlasi ne ozdravi.<br />
2. Korijenje žarih kopriva dobro se opere i 100 g stavi u<br />
litru dobre komovice ili 70% jaki alkohol i ostavi da stoji<br />
8 dana na suncu. Nakon toga se ocijedi, nalije u čistu bocu,<br />
doda se nekoliko kapi ricinusova ulja i nešto malo kolonjske<br />
vode ugodnog mirisa. Tim lijekom se korijen kose masira<br />
svaki drugi dan. (Vidi i na str. 284—288)
3. 100 g koprive (list) kuhati 20 minuta u pola litre vode,<br />
poklopiti, ostaviti oko 8 sati, ocijediti, zatim tome dodati<br />
200 g vinskog octa. Ovim trljati glavu svaku večer.<br />
KRIŽA AKO BOLE<br />
1. Kantariona (gospina trava), lišće, pupoljak crne i bijele<br />
topole, korijen jaglaca, bobe od smreke — od svakog bilja<br />
po jednu žlicu. Sve dobro promiješati i od te mješavine jedaću<br />
žlicu preliti s tri decilitra ključale vode. Pije se triput<br />
dnevno prije jela. Križa treba dobro oviti toplom vunenom<br />
maramom i masirati toplim vinskim octom ili alkoholaturom<br />
ploda mrazovca. Treba se u krevetu dobro iznojiti i držati<br />
dijetu za vrijeme liječenja.<br />
2. Ivanjsko cvijeće — 4 jedaće žlice, cvijet jagorčevine —<br />
6 jedaćih žlica, borovice — 3 kavene žlice. Sve dobro promiješati<br />
i od te mješavine jedaću žlicu preliti sa 2 decilitra<br />
ključale vode i zasladiti medom. Pije se nekoliko puta<br />
dnevno.<br />
3. Bolesna križa dobro je prije spavanja masirati s uljem<br />
od arnike.<br />
4. Ako križa toliko zabole da se čovjek ne može uspraviti,<br />
onda ih treba masirati uljem od slačice. Na lanenu krpu<br />
stavi se ulje i privije na bolno mjesto. To ostaviti tako dugo<br />
dok se može izdržati.<br />
5. Uzme se jedna šaka brašna od čistog žita i to zamijesi<br />
octom u mekano tijesto. Ta se smjesa debelo namaže na<br />
lanenu krpu i privije na bolno mjesto. Treba izdržati koliko<br />
se god može, pa ma koliko boljelo. Kad se više ne može trpjeti,<br />
onda se skine i odmah namaže čistim uljem. Ako nema<br />
ulja, onda neslanim maslom treba namazati mjehure koji su<br />
pod djelovanjem obloga izbili na koži. Mjehure treba svaki<br />
dan mazati tako dugo dok ne zarastu. Za to vrijeme treba se<br />
kretati na svježem zraku obavljajući različite poslove.<br />
6. Ugrijati svježu borovu ili smrekovu smolu (što je mekša,<br />
to je bolja). Ta se smola namaže na platno i prilijepi na<br />
bolno mjesto. Tamo se ostavi tako dugo dok sama ne otpadne.<br />
Kad otpadne, postupak se ponovi. To je dobro i za upalu<br />
koštane moždine.
7. Svaku večer prije spavanja složite na ručnik mlade listove<br />
velikog čička (koji naraste i preko metar visine). Privežite<br />
preko tijela (križa i prsa) taj oblog od lišća. Držite ga<br />
na sebi cijelu noć do jutra. Postupak se ponavlja sve do potpunog<br />
ozdravljenja, još i 14 dana poslije toga kad se osjećate<br />
već potpuno zdrav.<br />
KILA<br />
1. Često se desi da kod dizanja tereta muškarci, pa i žene,<br />
kako naš narod kaže — okilave. Čim se takav slučaj primijeti,<br />
treba oboljeli dio tijela masirati nekoliko nedjelja —<br />
uljem od mandula.<br />
2. Kilu liječi pelin ako se usitnjen stavi u vino i dobro<br />
ugrije. Čista bijela krpa namoči se u vruće vino i stavi na<br />
oboljelo mjesto koje se poveže suhom krpom.<br />
KRONIČNE BOLESTI<br />
Tamo gdje se već pokazala jedna kronična bolest ili bolest<br />
koja se dugo povlači — kao šećerna bolest, tuberkuloza, rak,<br />
padavica, vrtoglavica i ostale dugotrajne bolesti, isto kada se<br />
pokažu znakovi starosti, mora se uzeti unutarnja kupka i<br />
gnječenje donjeg dijela tijela tri puta u roku od 8 dana.<br />
Na svaku litru vode za ispiranje uzme se puna mala žlica<br />
sode bikarbone da se kiseline što brže neutraliziraju. Između<br />
tri ispiranja uzme se svaku večer 100 g maslinova ulja, ali<br />
prirodno čista bez ikakve primjese. Najbolje je uzeti ga od<br />
proizvođača iz Dalmacije.<br />
Na početku svakog godišnjeg doba ponovi se kura tako<br />
dugo dok je potrebno. Time se ne uklone samo bolesne materije,<br />
već se i potiče buđenje ćelija, čovjek se potpuno pomladi.<br />
Osjeća se kao nanovo rođen. Pun je životne veselosti.<br />
Većini ljudi koji su ušli u poodmakle godine potrebno je<br />
da se svakog četvrt godišta podvrgnu kuri gnječenja. Ostaje<br />
se na taj način zdrav — starost se ne osjeti. To je zato što<br />
je tom kurom krvotok poboljšan (vidi Ispiranje crijeva ili..)<br />
Ako se radi o šećernoj bolesti, bit ćemo iznenađeni uspjehom.<br />
Poslije trećeg postupka poveća se krvotok i 70% šećera
nestaje prirodnim putem. Gdje je bilo 16—18% šećera, ostalo<br />
je možda samo 2%, što se s destiliranom vodom može lako<br />
isprati (vodena kura). Ne smije se zaboraviti da između tri<br />
pranja redovno svaka pola sata moramo uzeti nekoliko gutljaja<br />
tople ili hladne natronske vode (sodom bikarbonom)<br />
da se spriječi da šećer i dalje nadolazi u krv. Jedino tako se<br />
može šećerna bolest izliječiti ako se šećer odstrani — ispere.<br />
Do danas nije pronađeno sredstvo za iz<strong>liječenje</strong> šećerne bolesti.<br />
Još uvijek ostaje priroda kao najjednostavnije i najsigurnije<br />
sredstvo protiv te bolesti, čak i najteži slučajevi moraju<br />
popustiti. Kod 98% svih slučajeva postiže se odmah<br />
ublaženje dok ozdravljenje slijedi samo po sebi. Kod preostalih<br />
2% mora se uzimati dezinfekciono ili sredstvo za čišćenje<br />
na kraće ili dulje vrijeme. Kao npr. kalijev permanganat<br />
protiv raka.<br />
Tko je jednom zbog kronične bolesti prošao kroz ovu<br />
kuru, ne smije ponovno prići starom besmislenom načinu<br />
prehrane. Ne treba tada pitati koliko ja trebam ovoga ili<br />
onoga jela, nego naprotiv s koliko malo jela mogu da se<br />
održim. Ako još uvijek težimo za tortama, tada smo još na<br />
putu rušenja zdravlja. Isto tako ako još težimo za čokoladom<br />
sa žumanjkom, to znači da nismo zdravi.<br />
Tko ima posla ili je imao sa šećernom bolesti, gihtom ili<br />
reumatizmom, treba naročito da jede bijelu repu (sijanicu)<br />
koja se može naći preko cijele godine. Očišćena repa pirja se<br />
u vlastitom soku točno 20 minuta. Tada se gnječi tako dugo<br />
dok ne postane kao neki sirup, doda malo mlijeka ili vrhnja<br />
i gotov je najbolji prirodni lijek i prijatno jelo. Ako se za<br />
vrijeme nekoliko sedmica ovako priređena repa jede dva<br />
puta dnevno, bolest će biti sigurno odstranjena. Radi raznolikosti<br />
repa se može pripremiti i na drugi način: ujutro sirova<br />
naribana s malo zobnih pahuljica, u podne pirjana kao<br />
što je naprijed opisano, a za večer popečena s malo zobenih<br />
pahuljica.<br />
Bijela repa apsorbira kiseline i djeluje bolje nego insulin.<br />
Cotoin je ipak bolji od insulina, jer je manje opasan. Ako se<br />
pirjana bijela repa analizira, vidjet će se da ona sadrži organske<br />
soli povezane sa cotoinom. Radi čega bismo dakle uzimali<br />
stvari koje djeluju samo do izvjesnog stepena i ponovo<br />
nas ostavljaju jednako bolesnim.
KIČMENA MOŽDINA, UPALA, SLABLJENJE ŽIVACA<br />
I KIČME<br />
Treba ugrijati svježu borovu ili smrekovu smolu: smolu<br />
namažemo na platno i prilijepimo na bolno mjesto kičme.<br />
Kada se samo odlijepi, treba novo platno sa smolom namazati<br />
i prilijepiti.<br />
Navala krvi u glavu<br />
KRV<br />
Kamilice, kore od narandže, stolisnika — 3 žlice, rusomače,<br />
matičnjaka — 2 jedaće žlice, lincure — jedaću žlicu. Gornje<br />
dobro promiješati i od te mješavine jedaću žlicu čaja<br />
preliti s dva decilitra ključale vode, ostaviti poklopljeno da<br />
stoji 10—15 minuta, zatim ocijediti, pravim medom zasladiti<br />
i piti nekoliko puta dnevno po malu šalicu.<br />
Za vrijeme liječenja treba držati dijetu: hraniti se mliječnom<br />
hranom, povrćem i voćem. Meso jesti samo najviše<br />
dva puta nedjeljno i to svježe. Zabranjeni su suhomesnati<br />
proizvodi i konzerve kao i sva alkoholna pića.<br />
Krv čisti<br />
1. Po Kneippu: korijen maslačka i pirevine, vodopije list<br />
— u jednakim dijelovima. Jedaću žlicu tog bilja kuhati 3<br />
minute i piti više puta dnevno po šalicu.<br />
2. List jagode šumske — 4 jedaće žlice, list kupine i nane<br />
— po 2 jedaće žlice, matičnjak 5 jedaćih žlica. Sve dobro<br />
promiješati. Od te mješavine jedaću žlicu preliti s 2 decilitra<br />
ključale vode, ostaviti da stoji 10—15 minuta. Zatim ocijediti,<br />
dodati soka od limuna i piti prije jela triput dnevno.<br />
3. Cvijet crnog sljeza — jedaća žlica, kičice — 4 jedaće<br />
žlice, vrisak primorski, nane kudrave ili pitome — po 3 jedaće<br />
žlice. Sve dobro promiješati i pripremiti kao pod 2.<br />
4. List i cvijet podbjela u jednakim dijelovima dobro promiješati.<br />
Od te mješavine jedaću žlicu kuhati u 3 decilitra<br />
vode 2—3 minute. Ostavi se malo stajati, zatim se zasladi<br />
medom ili kandis šećerom i pije prije objeda i večere.<br />
5. četvrt litre mlijeka skuhamo, dodamo jedno tučeno jaje<br />
i jedaću žlicu meda. Pije se toplo ujutro i navečer.
6. Četvrt litre zobi kuha se u litri vode tako dugo dok se<br />
zob potpuno ne skuha. Tada se ocijedi pritiskivanjem, doda<br />
sok od ovećeg limuna i pije triput dnevno po šalicu. Ne<br />
smije se sladiti.<br />
Krv iz nosa zaustavlja<br />
1. Ubrati svježi stolisnik i prstima ga u dlanu istrljati. Zatim<br />
staviti na sljepoočicu s one strane na kojoj teče krv<br />
iz nosnice — i krv će prestati. Ili staviti za vrat. Punokrvni<br />
neka ne zaustavljaju curenje krvi iz nosa jer može loše da<br />
djeluje.<br />
2. Uzeti hrastove kore — 2 jedaće žlice, koprive žare — jedaću<br />
žlicu, stolisnika — 3 jedaće žlice, trave od srca — 4<br />
jedaće žlice. Sve dobro promiješati. Od te mješavine jedaću<br />
žlicu kuhati 3 minute u 2 decilitra vode. U taj čaj treba kvasiti<br />
vatu i tamponirati nosnice.<br />
3. Prašak preslice 1—2 g prije objeda i večere trećinu kavene<br />
žlice. Vrlo je dobar kod vezivanja tkiva i kod krvarenja.<br />
Mršave osobe mogu se ugojiti uzimanjem gore spomenutog<br />
praška.<br />
Jako krvarenje od povrede oštrog predmeta<br />
Bilo kako jako — pa da čovjek i kost povrijedi — odmah<br />
treba ranu politi jakom rakijom komovicom (20—22 grada)<br />
namočiti čistu bijelu prokuhanu krpu u istu rakiju i zaviti<br />
ranu. Sve zatim suhim zavojem zaviti. Za kratko vrijeme<br />
rana će zarasti.<br />
Krvarenje jako<br />
Krvarenje se odmah zaustavlja ako se istuče svježa muška<br />
bokvica s bjelanjkom jajeta i time namaže rana.<br />
Cirkulacija krvi<br />
Za bolnu cirkulaciju krvi kroz kožu najjednostavniji je<br />
način masaža kože suhom četkom. Na taj način se mehanički<br />
podražavaju krvne žile i živci kože, ujedno se povećava mijena<br />
tvari, izlučivanje plinova i radna sposobnost.
Krvni pritisak i vrtoglavica<br />
Uzme se nane, kičice, kadulje i majorana u jednakim dijelovima.<br />
Od te mješavine jedna žlica prelije se s 300 g ključale<br />
vode i ostavi jedan sat stajati. Nakon toga se ocijedi,<br />
doda sok od jednog ovećeg limuna i neslađeno pije dva puta<br />
dnevno. Jesti nesoljenu kuhanu rižu s malo masla.<br />
Krvni pritisak — visok tlak<br />
1. Kukuruzne svile, stolisnika — po dvije jedaće žlice; list<br />
jagoda šumskih jedaća žlica, đurđice — mala kavena žlica.<br />
Sve dobro promiješati i jedaću žlicu preliti s 3 decilitra ključale<br />
vode. Ostaviti 10—15 minuta poklopljeno stajati, zatim<br />
ocijediti, pčelinjim medom zasladiti i piti toplo triput na dan<br />
prije jela po šalicu, ili svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.<br />
Uzimati 20 dana u mjesecu. Zatim drugi mjesec opet 20 dana<br />
itd.<br />
2. Glogova cvijeta — pola kavene žlice samljevenog u prah<br />
— pomiješa se s malo šećera i popije s malo vode dva<br />
puta dnevno.<br />
3. Izribati prijesnu proljetnu ranu ciklu i pomiješati sa<br />
sokom od limuna. Dnevno pojesti po mali tanjurić.<br />
4. U pola litre alkohola 96% (špirit) stavi se 5 jedaćih žlica<br />
glogova cvijeta. Boca neka bude litrena. Dobro je začepiti<br />
i dnevno barem jednom protresti. Nakon 10 dana se ocijedi.<br />
Od toga lijeka uzima se dnevno dva puta po 20 kapljica<br />
razrijeđeno s malo vode. Ukoliko bolesnik pati od besanice<br />
neka uzme navečer prije spavanja 40 kapi, opet razrijeđeno<br />
s malo vode. Taj lijek je dobar i za umirenje srca.<br />
5. Imele, stolisnika, cvijeta od gloga i kamilice u jednakim<br />
dijelovima dobro promiješati. Priprema se kao pod 1.<br />
6. Velika glavica bijelog luka kuha se 10 minuta u pola<br />
litre vode. Kad se ohladi, nalije se u bocu i doda 3 poveća<br />
limuna. Pije se svaki dan natašte — po mala čašica.<br />
7. U jednu šalicu stavimo 3 jedaće žlice kukuruznog brašna<br />
i na to nalijemo 3 decilitra hladne vode. To neka stoji 2—3<br />
sata. Nakon toga se preko dana pomalo pije. Brašno ne treba<br />
miješati ni dirati. To svaki dan treba ponoviti.<br />
8. Dobro je skuhati čaj od peršina — list i korijen — 2<br />
jedaće žlice na dva decilitra vode kuha se 5—10 minuta, a<br />
zatim pojede i popije. Uzima se triput dnevno po šalicu.
9. Pekmez od borovnice navodno potpuno liječi visoki krvni<br />
pritisak (tlak) ako se svako jutro natašte uzima malu<br />
žlicu pekmeza. Taj lijek treba uzimati dulje vremena. U slučaju<br />
jačeg povišenja tlaka uzmu se dvije male žlice dvaput<br />
dnevno.<br />
10. Treba naribati malu žlicu muškatnih oraščića i zaliti<br />
vodom. Ako ne djeluje, isto ponoviti drugi dan.<br />
11. Žlicu glogova cvijeta stavi se u 200—300 g hladne vode i<br />
pusti da zavri (ali ne smije kuhati). Zatim se skine odmah<br />
sa štednjaka i ostavi poklopljeno da se pari 10 minuta. Nakon<br />
toga se ocijedi, doda malo limunova soka i pije po šalicu<br />
u podne i navečer prije spavanja.<br />
12. Jedan oveći limun dobro operemo i jedan luk iste težine<br />
očistimo, sve zajedno sameljemo u stroju za mljevenje<br />
mesa i dodamo toliko šećera koliko limun i luk teže zajedno<br />
(kod limuna se koštice odstrane). To se stavi u malu prikladnu<br />
posudu i svako jutro natašte uzme jedna kavena žlica.<br />
13. Svako jutro natašte pojede se usitnjeni limun u koji se<br />
namiješa 10 g kvasca. Kura traje 1—2 godine.<br />
14. Bolesnici neka jedu 2—3 dana samo neslanu kuhanu rižu<br />
bez ikakve druge hrane. Riža se mora tako dugo kuhati<br />
dok ne postane posve kašasta.<br />
15. Svako jutro natašte treba popiti čašu limunade od jednog<br />
limuna. Preko dana umjesto vode treba piti limunadu.<br />
16. Pola kilograma limuna izreže se i samelje na stroju za<br />
meso, pomiješa s pola kg šećera i ostavi 10 dana stajati. Od<br />
tog lijeka uzme se svako jutro natašte jedna žlica.<br />
17. 50 g suhih ljusaka od mladog graha ili zelenih ožiljaka<br />
(žice) od mladog svježeg graha (pasulja) kuha se dobro poklopljeno<br />
u tričetvrt litre vode dok se polovina ne ukuha.<br />
Od ovog čaja pije se kroz tri sedmice svakog sata po 1 žlica.<br />
Nakon 3 nedjelje uzme se za dalje tri sedmice po 30 g ljusaka<br />
od mahuna, a nakon toga za 3 sedmice 10 g.<br />
18. Uzeti jednu žlicu imele (suho lišće i grančice) i staviti<br />
u čašu sa 2 decilitra hladne vode. Ostaviti stajati preko noći<br />
poklopljeno. Piti 3 puta na dan.<br />
19. Uzeti 5—10 g imele (suho lišće i grančice) i to preliti<br />
sa 4 decilitra vrele vode. Procijediti i piti 3—4 puta na dan.<br />
20. Imele (gotov ekstrakt Visci fluid dobije se u ljekarni)<br />
uzimati 3 puta na dan po 30—40 kapi.
21. Pomiješati po 25 g gloga (cvijet), bijelog luka, preslice<br />
i imele. Od ovoga uzeti 2 žlice i preliti sa 3 decilitra vrele<br />
vode. Poklopiti, ostaviti 2 sata, zatim odliti i piti prije jela.<br />
22. Pomiješati po 25 g gloga (cijet), kamilice, maslinova<br />
lista, imele i bijelog luka. Uzeti 2 žlice te mješavine i preliti<br />
sa 3 decilitra vrele vode. Ostaviti 2 sata poklopljeno. Odliti<br />
i piti prije jela.<br />
23. 1 žlicu imele (suho lišće i grančice) staviti u 2 decilitra<br />
hladne vode, ostaviti preko noći poklopljeno. Sutradan piti<br />
u 3 navrata. (U ljekarni se dobije ekstrakt — Visci fluid.)<br />
Krvni pritisak — nizak tlak<br />
1. Dobro je piti vodu u kojoj se nalazi »kineska gljiva«.<br />
Za kratko vrijeme tlak će se normalizirati.<br />
2. Rusomače — 2 jedaće žlice — kuhati 2 minute u 3 decilitra<br />
vode. Ostaviti da počiva 15 minuta, zatim ocijediti, medom<br />
zasladiti (nije obavezno) i piti triput dnevno po šalicu.<br />
Uz to je dobro dnevno popiti 1—2 šalice prave crne kave i<br />
čašu crnog vina.<br />
KLIMAKTERIJ<br />
Žene za vrijeme klimakterija mnogo se znoje. Čim se žena<br />
u klimakteriju počne znojiti, neka ne čeka nego odmah popije<br />
čašu bilo kakve tekućine i znojenje će prestati.<br />
To bi svaka žena trebala znati pa bi mijenu lakše podnosile.<br />
Umaranje u radu nije preporučljivo.<br />
KLONULOST<br />
Osobe kojima ruke i noge otkazuju poslušnost neka se<br />
kupaju u kupelji majčine dušice i masiraju oboljela mjesta<br />
tinkturom majčine dušice. Pije se 10 kapi dnevno razrijeđeno<br />
s malo vode. Tinktura se pravi ovako: dobra šaka sitno isjeckane<br />
majčine dušice na litru dobre jake domaće rakije, u kojoj<br />
stoji 10 dana.
KOPRIVNJAČA — OSIP PO TIJELU — URTIKARIJA<br />
1. Često izbijaju od hrane na koži sitni mjehurići kao da<br />
je netko kožu išarao žarom koprivom. »Ofurena« mjesta treba<br />
trljati fino samljevenim brašnom i jesti kuhanu pšenicu<br />
koja se prethodno kvasi 6 sati u tolikoj količini vode da pokrije<br />
masu i sve upije. Dalje: kuhati tu šaku pšenice u malo<br />
vode — više na pari — sve dok ne popuca. To preko dana<br />
jesti umjesto kruha.<br />
2. U 100 g vode stavi se žlica čistog gašenog vapna i dobro<br />
promiješa. Kroz gustu prokuhanu bijelu krpu procijedi se<br />
Od te tekućine popije se jedna žlica; ostatak se baci. To se<br />
ponavlja tri puta dnevno.<br />
Kurje oči — žuljevi na nozi<br />
KOŽNE BOLESTI<br />
1. Na komadić vate treba staviti komadić svježeg limuna<br />
sa sokom i preko noći priviti na žulj. Ako se ovako postupi<br />
nekoliko večeri, žulj će otpasti. Prethodno neka se noge dobro<br />
iskvase i isperu u toploj vodi, a žulj, kolikogod se to<br />
može, izreže oštrim nožem.<br />
2. Neki ljudi tvrde da je i bijeli luk dobar za odstranjenje<br />
kurjih očiju, žulj se izreže, bijeli luk se istraže i privije na<br />
žulj. To se ponavlja nekoliko večeri.<br />
3. Suhu šljivu treba izrezati u dvije pole i jednu priviti<br />
na žulj. Svaku večer treba šljivu mijenjati — i za nekoliko<br />
dana žulj će nestati.<br />
4. Naribati sirovi krumpir i priviti ga na žulj prije spavanja.<br />
To se ponavlja nekoliko večeri.<br />
5. Kurje oči mogu se odstraniti bez bola ako se na njih<br />
stavi postolarska smola i preko toga prilijepi leukoplast ili<br />
komadić polivinila.<br />
6. Flanelsku krpu treba dobro natopiti pepelom od drva<br />
i ugrijati na ploči štednjaka da bude sve vruće. To se stavi<br />
na kurje oko. Ponavlja se na dan tri puta, a <strong>liječenje</strong> prema<br />
potrebi može trajati i više dana.<br />
7. Na tvrdu kožu na tabanima i na kurje oko treba preko<br />
noći staviti svjež list bršljana. To ponavljati tako dugo dok<br />
bolest ne prođe.
Kožne bubuljice, lišaji, tuberkuloza kože<br />
Lišće konoplje nabrati ljeti i osušiti u hladu. Usitniti 1 jedaću<br />
žlicu i kuhati 2—3 minute u 3 decilitra vode. Zatim<br />
ostaviti 10 minuta poklopljeno da stoji. Nakon toga ocijediti.<br />
Pije se dvaput dnevno po malu šalicu. Istim čajem se ispiru<br />
bolna mjesta.<br />
Kožna bolest — psoriasis — ljuskavac<br />
1. Uzroci te bolesti nalaze se u krvi, a uzročnici su mikrobi.<br />
Prvenstveno je ovdje potrebno liječiti krv. Prekomjerno<br />
uživanje svinjskog mesa i suhomesnatih proizvoda izaziva<br />
spomenutu kožnu bolest koja se vrlo teško liječi. Znanost<br />
skoro je nemoćna u nastojanju posvemašnog liječenja te<br />
bolesti. Možemo joj spriječiti dalji razvoj ako se gornja bolesna<br />
koža polako, oprezno, ostruže i skine do zdrave i namaze<br />
arnikovom tinkturom. Ujedno treba piti čaj od mješavine:<br />
čičkovog lišća, ružmarina, vodopije, žare koprive (cijela<br />
biljka s korijenom) hmelja, gospine trave — od svakog po<br />
15 grama na litru i pol vode kuha se 6—8 minuta. Pije se više<br />
puta dnevno po malu šalicu, a kura traje 3—6 mjeseci.<br />
2. Bolesna mjesta na koži treba mazati bijelim uljem, dvaput<br />
dnevno i grijati kod tople peći.<br />
Tvrda koža na tabanima<br />
Čista krpa namaze se smolom od bora i prilijepi na tvrdu<br />
kožu gdje treba da ostane 8 dana. Nakon toga se zavoj mijenja<br />
svakih 8 dana sve dok jednog dana samo ne otpadne.<br />
Vanjska zaraza kože, nepodnošljivi svrbeži<br />
1. Ražena slama sitno isjeckana (10 jedaćih žlica) stavi se<br />
u litru vode i kuha na tihoj vatri 15 minuta. Tim mlačnim<br />
čajem prati bolna mjesta dva-tri puta dnevno. To je ujedno<br />
vrlo dobar lijek protiv vodenih prišteva.<br />
2. U litru vode staviti šaku smrekovih vršika i kuhati pola<br />
sata. U tu vodu nakvasiti čistu krpu i lako iscijediti. To<br />
se stavi kao oblog na bolna mjesta i preko toga suho platno<br />
od flanela ili marama. Svaka 2 sata treba oblog mijenjati.<br />
Prije spavanja stavimo oblog za cijelu noć.
LIŠAJI — EKCEMI<br />
1. Lišaji su kožne bolesti kojih ima više vrsti. Očituju se<br />
u raspucanoj koži. Postoje: svrbljivi, suhi, mokri, ljuskavi<br />
i drugi. Liječenje je tegobno. Mora se uporno i dugo liječiti.<br />
Za lišaj se uzima: ženske i muške bokvice, kadulje i kičice<br />
— svakog po dvije jedaće žlice; hrastove kore — jedaću<br />
žlicu, pelina — pola male kavene žlice. Sve dobro pomiješati.<br />
Od te mješavine 2 jedaće žlice kuhati 5 minuta u 300 g<br />
vode. Piti dva puta dnevno po šalicu ili više puta dnevno —<br />
1—3 gutljaja. Osim toga napadnuta mjesta treba jedanput<br />
dnevno pariti nad vodom u kojoj se kuha trinje od sijena.<br />
Trinje se za vrijeme parenja ne vadi iz vode.<br />
2. Ako je lišaj na takvom mjestu da se mogu stavljati oblozi,<br />
onda se skuha čaj od ovakve mješavine: korijen čička,<br />
brezovo lišće, kora brijesta (sredina kore), kora hrasta, ili<br />
babuške hrasta, jablanovo lišće, stolisnika — u jednakim dijelovima.<br />
Sve se dobro promiješa. Od te mješavine staviti 4<br />
jedaće žlice u litru vode i kuhati pola sata. Zatim stavljati<br />
obloge na oboljela mjesta. Preko dana piti čaj od šimširova<br />
lista: na pola litre vode stave se 2 jedaće žlice (list se prethodno<br />
sitno izreže), i kuha se tako dugo dok se jedna četvrtina<br />
ne ukuha. Zasladi se pravim medom i to obilato, jer je<br />
čaj gorak. Pije se mala šalica dnevno tri puta.<br />
3. Kod žderućeg lišaja upotrebljava se slijedeći čaj: pomiješati<br />
kadulje, ružmarin, preslicu, bokvicu mušku — u podjednakim<br />
dijelovima, i od te mase uzeti kavenu žlicu i preliti<br />
sa 3 decilitra ključale vode. Pola sata ostaviti poklopljeno<br />
da stoji, ocijediti i preko dana pomalo piti.<br />
4. Uporni lišaj koji se teško liječi: 13 jedaćih žlica sitno<br />
isjeckanog korijena od omana stavi se u pola litre vode i kuha.<br />
Za vrijeme kuhanja treba odstraniti drvenasta vlakna od<br />
korijena. Kad se sa štednjaka skine, doda se 5 jedaćih žlica<br />
maslaca u kojem ne smije biti soli. Tim lijekom mažu se oboljela<br />
mjesta.<br />
5. Treba jesti kuhanu pšenicu: svako veće probere se šaka<br />
pšenice i nalije na nju toliko vode da je pšenica upije do<br />
jutra. Ujutro se na pšenicu nalije malo vode i kuha (više u<br />
pari) dok ne popuca. To se pomiješa sa šalicom kuhana mlijeka<br />
i pojede preko dana. Pije se i čaj od pšeničnih mekinja<br />
(posije), a bolna mjesta mažu bjelanjcem od jaja u koje se<br />
umiješa malo istucanog praha od lipovog ugljena.
6. Poljske preslice, ženske bokvice, kamilice — u jednakim<br />
dijelovima. Od te mješavine kuhamo 3 jedaće žlice u pola<br />
litre vode 6—8 minuta. Ovim čajem peremo bolna mjesta<br />
dva puta dnevno. Poslije pranja namažemo bolna mjesta tekućim<br />
puderom (dobije se u ljekarni).<br />
7. Navodno je vrlo dobar lijek protiv lišaja (ekcema) i ovaj:<br />
dva puta dnevno pripremiti bilo kakav biljni čaj za čišćenje<br />
krvi i svaki dan, ujutro i navečer, pojesti malu žličicu kvasca.<br />
To se ponavlja sve dok lišaj posve ne prođe.<br />
8. Žlicu sumpornog cvijeta u finom prahu (dobije se u ljekarni)<br />
pomiješati u šalici s ribljim uljem, i to tako da ne<br />
bude masa ni odviše rijetka ni gusta. Tom mašću masiraju se<br />
bolna mjesta preko dana i naveče dok se čovjek odmara.<br />
Dok traje <strong>liječenje</strong>, bolna mjesta ne smiju doći u dodir s<br />
hladnom vodom. Uopće treba se kloniti vode. Ako je ekcem<br />
na licu, lice umjesto pranja brisati vatom umočenom u fino<br />
ulje.<br />
9. Lišće konoplje — jedaća žlica kuha se 5 minuta u 3 decilitra<br />
vode. Zatim se ocijedi, pravim medom zasladi i pije<br />
triput dnevno prije jela. Kura traje 6—8 mjeseci. — Osim<br />
gore navedenog čaja bolna mjesta treba mazati ovom mašću:<br />
katrana od bora ili breze — 15 g, svinjske masti ili jestivog<br />
loja bez soli — 130 g. Tome se doda 10—15 g sumpornog cvijeta<br />
(dobije se u ljekarni).<br />
Vlažni lišaj — ekcem<br />
1. Na površini kože obično nastaju bubuljice, sitni mjehurasti<br />
prištići, koji se znadu razviti i zaraziti veliku površinu<br />
kože. To je vlažni ekcem — lišaj koji se teško liječi, ali se<br />
može izliječiti. Kupi se u ljekarni 100—200 g katrana od jelova<br />
ili brezova drveta. Na svakih sto grama doda se 100 g maslinova<br />
ulja i kuha 5 minuta. Ovim lijekom se mažu bolesne<br />
površine kože ujutro i navečer prije spavanja. Voda ne smije<br />
doprijeti do bolesne kože. Nakon mazanja bolesni dio zaveže<br />
se prikladnim zavojem koji ne propušta vodu. Za nekoliko<br />
dana bolest će proći.<br />
2. Lišaj će nestati ako se nekoliko dana pere sokom od<br />
vinove loze. Kad u proljeće vinogradari obrezuju lozu, iz<br />
loze na panju poteče sok kojeg valja u bocu nakupiti.
3. Lišaj mazati sokom od limuna zatim premazati tekućim<br />
puderom (dobije se u ljekarni). Svaku večer ponoviti do<br />
ozdravljenja.<br />
4. Lišaj — ekcem na rukama dobro je prije spavanja bolna<br />
mjesta masirati glicerinom. To se svaku večer ponavlja<br />
tako dugo dok lišaj ne iščezne.<br />
5. Lišaj liječi i morska sol ako bolna mjesta svaku večer<br />
prije spavanja istrljamo solju.<br />
6. Vlažni lišaj s jakim svrabom liječi plod borovnice u<br />
obliku ekstrakta (izvatka). Plod se kuha do gustoće sirupa<br />
i od toga namaže debeli sloj na gazu ili čisto platno koje<br />
se stavi na bolno mjesto, gdje treba da ostane 10—14 dana.<br />
Gaza se osuši, a sirup ostane prilijepljen na kožu i svrab za<br />
kratko vrijeme nestane.<br />
7. Protiv vlažnog ekcema uzme se oveći krumpir, napola<br />
prereže i skuha u neslanoj vodi. Tom mlačnom vodom peru<br />
se nekoliko minuta bolna mjesta kad svrbi. Voda se može<br />
upotrijebiti 3 dana, mlačna ili hladna. Nakon toga se skuha<br />
novi krumpir. Poslije pranja ne brisati ruke, odnosno bolna<br />
mjesta. Neka se samo osuši, zatim treba bolna mjesta ribljim<br />
uljem namazati ili mašću koju koža najbolje podnosi<br />
(maslinovo ulje ili slično). Terapija traje 8 nedjelja.<br />
8. Lišaj, navodno se posve sigurno liječi ako bolna mjesta<br />
više puta dnevno peremo vodom u koju se nalije žlica rafiniranog<br />
petroleja (200—300 g vode). Za vrijeme liječenja pa<br />
i dulje ne smije se upotrebljavati sapun.<br />
9. Vlažni ekcem koji se širi po koži Pelagić je sa sigurnošću<br />
liječio ovako: u pola litre maslinova ulja ili manje stavi<br />
se 50 grama brezovog katrana ili jelovog (dobije se u<br />
ljekarni) kuha se dok se ne ukuha da ostane tri četvrtine.<br />
Tom masom mazati bolna mjesta.<br />
LIJEK PROTIV SVAKE BOLESTI<br />
Pola litre borovice stavi se u dvolitrenu bocu. Na to nalije<br />
litru jakog zdravog prirodnog vina i pusti 24 sata stajati. Nakon<br />
toga doliti pola litre komove rakije i 2—3 žlice šećera<br />
u prahu. Zatim sve dobro promiješati. Borovice ne baciti<br />
nego svako jutro i večer 5—6 zrna prožvakati i progutati s<br />
čašicom vina. To se ponavlja tri dana. Dva dana ne uzimati.
Zatim opet tri dana uzimati itd. Tako pripremljen lijek ublažuje<br />
glavobolju, bistri razum, osvježava tijelo, liječi srce,<br />
grižu, melankoliju, vrtoglavicu, zlatnu žilu.<br />
Brazgotina na licu<br />
LICE<br />
Svaku večer treba držati na licu složen mokar rupčić (pet<br />
minuta). Poslije se lice blago obriše i brazgotina namaže<br />
topljenim vrhnjem. Kura traje 6 nedjelja.<br />
Prištići<br />
Pristići koji su češći u pubertetu, mogu se odstraniti redovitim<br />
uzimanjem svježeg pekarskog kvasca (germa). Kvasac<br />
se uzima triput dnevno za vrijeme jela u veličini divljeg<br />
lješnjaka jednoć nedjeljno. Koža se dobro opere toplom vodom<br />
i aseptin sapunom. Lice se obriše sa čistim frotir ručnikom.<br />
U litru ključale vode stave se 4 jedaće žlice kamilice,<br />
glavu se pokrije plahtom ili nečim sličnim i lice pari nad<br />
kamilicom sve dok ima pare. Mokro lice blago obriše, ohladi,<br />
zatim se ispere hladnom vodom. Lice mazati kremom koja<br />
hrani kožu. Na hladni zrak se ne smije izići poslije parenja<br />
barem jedan sat.<br />
Kostolom<br />
KOSTI<br />
Ako tko doživi saobraćajnu nesreću (toga danas ima dosta)<br />
ili bilo kakav slučaj gdje kosti stradaju, neka sitno izreže<br />
korijen gaveza; jedna šaka stavi se u šalicu mlijeka i<br />
čim zavri odmah se skine s vatre. Tu smjesu treba obložiti<br />
oko polomljenog mjesta. Rana kao i kosti za kratko vrijeme<br />
će zarasti.<br />
Kostolom i stare rane<br />
Kod starih trulih rana i kostoloma treba skuhati preslicu<br />
(svježu) 2 žlice na pola litre vode kuhati 4—5 minuta i tim<br />
čajem ranu ispirati a biljkom zaviti bolesno mjesto. Preslica
koristi i kod mršavih ljudi koji žele da se ugoje. Uzima se u<br />
obliku praška na vršku noža s malo meda, mlijeka ili vode.<br />
Popije se kao aspirin.<br />
Kostobolja (giht)<br />
Pokojni Vaso Pelagić liječio je kostobolju na ovaj način:<br />
narezao je slatkog kupusa u jednu čistu posudu u koju je<br />
nalio toliko ulja da se moglo pržiti. Kupus je pržio tako dugo<br />
na vatri dok se nije pretvorio u sos. Tu je smjesu debelo<br />
namazao na lanenu krpu i privio na bolno mjesto. Privezano<br />
je držao 24 sata. Taj lijek je ponavljao sve dok bolesnik nije<br />
ozdravio.<br />
Da kosti otvrdnu<br />
1. List ružmarina — 4 žlice i četvrt kg masla kuha se nekoliko<br />
minuta u litri zdravog bijelog vina. Tom tekućinom masiraju<br />
se nožice djeteta. Dva puta nedjeljno treba dijete kupati<br />
u odvaru mlade hrastove kore. Poslije kupanja zaviti<br />
ga u stare krpe ili pelene, jer nakon zavoja pelene postanu<br />
ružne.<br />
2. Mekane kosti kod djece (naročito ako ne prohodaju na<br />
vrijeme) liječi se ovako: 10 žlica ruzmarinova lista prelije<br />
se litrom ključalog vina. Time se svako jutro i večer masiraju<br />
dječje noge, a preko noći stave se na noge od istog vina<br />
topli oblozi. Oblozi se zaviju suhom krpom.<br />
KRASTE I BUBULjICE<br />
Krastice i bubuljice nestat će ako se peru vodom u kojoj<br />
se kuhala kora brezovog drveta.<br />
KRSTOBOLJA<br />
Uzeti dvije do tri šake ljusaka od jaja, zrele rajčice, bundeve,<br />
lišća žalosne vrbe, šećerne repe (ili stočne repe) i vriježe<br />
od krastavaca — po 500 g. Sve se to stavi u kadu ili još
olje u kakvu kačicu i zalije ključalom vodom. Kad se ohladi<br />
tako da se u vodi može izdržati, neka se bolesnik pari tako<br />
dugo dok je voda vruća.<br />
Mokrenje krvi<br />
MOKRAĆNI ORGANI<br />
1. Jedna kavena žlica lišća medvjeđeg grožđa stavi se u<br />
200—300 g vode i kuha 4—5 minuta. Pije se gutljajima više<br />
puta dnevno po malu šalicu. Još je efikasnije ako se uzima<br />
u obliku praška (stuče u avanu ili samelje na mlinčiću za<br />
mljevenje kave) ujutro i navečer po pola kavene žlice.<br />
2. U pola litre zdravog vina stavi se 4 žlice usitnjenog stolisnika<br />
i kuha 5 minuta, nakon toga ostavi poklopljeno nekoliko<br />
minuta po strani. Tada se procijedi i pije triput dnevno<br />
po šalicu. Gornji čaj koristi i kod žutice i vodene bolesti.<br />
3. List breze, petoprste, koprive žare — po 2 jedaće žlice;<br />
cijela biljka peršina (korijen list), zečji trn (korijen) po jedaću<br />
žlicu. Dobro promiješati. Od te mješavine jedaću žlicu<br />
preliti sa 2 decilitra ključale vode. To piti više puta dnevno.<br />
4. Preslica, šipka plod (divlja ruža), medvjeđeg grožđa,<br />
nane, kukuruzne svile — u podjednakim dijelovima dobro<br />
promiješati i pripremiti kao pod 1.<br />
5. List divlje kruške, ženske bokvice, zečjeg trna — po jedaću<br />
žlicu, koprive žare (cijela biljka) 3 jedaće žlice. Sve dobro<br />
promiješati. Od te mješavine 2 jedaće žlice preliti s 3<br />
decilitra ključale vode. To piti više puta dnevno. Može se<br />
piti i hladno.<br />
6. Medvjeđeg grožđa, korijen gaveza — po 3 jedaće žlice,<br />
kukuruzne svile, vodopije — po 2 jedaće žlice. Dobro promiješati.<br />
Mješavinu pripremiti kao pod 1.<br />
7. Po 20 g srećenjaka, stolisnika, kamilice, plućnjaka, i krasuljka.<br />
Od toga uzeti 4 žlice, prelije se s pola litre vrele<br />
vode, poklopi, ostavi 4 sata i ocijedi. Piti svaka 2 sata po 1<br />
žlicu.<br />
Krv u mokraći<br />
8. Uzeti po 20 g srčenjaka, hajdučke trave, kamilice, plućnjaka<br />
i tratinčice. 4 žlice te mješavine preliti sa pola litre
vrele vode i ostaviti poklopljeno 4 sata. Procijediti i piti<br />
po 1 žlicu svaka 2 sata.<br />
9. Izmiješati po 20 g troskota i koprive (list) te po 30 g<br />
borovnice i korijena vodene paprike. Uzeti 3 žlice, kuhati 10<br />
minuta u pola litre vode, tri sata nakon toga ocijediti i piti<br />
3 puta po šalicu prije jela.<br />
Mokraćna cijev zatvorena — uvećana prostata<br />
1. Rusomače, brezovo lišće, list podbjela — po 2 jedaće<br />
žlice; preslice, suhog korijena vrtnog peršina — po jedaću<br />
žlicu. Gornja se količina kuha u litri vode 5—10 minuta.<br />
Zatim jedan sat stoji po strani. Tada se ocijedi, pravim medom<br />
zasladi i preko dana često pije umjesto vode.<br />
2. 10 dkg sitno isjeckane smeđe kore od ploda divljeg kestena<br />
stavi se u litru alkohola 96% jakosti (špirit) i ostavi 10<br />
dana stajati u začepljenoj boci. Bocu treba dnevno pokoji<br />
put protresti. Od tog lijeka uzima se dvaput dnevno po 10<br />
kapi razrijeđeno s malo vode. Pije se prije objeda i večere.<br />
Uzima se 20 dana u mjesecu, 10 dana ne, zatim ponovno 20<br />
dana itd.<br />
3. List medvjeđeg grožđa samelje se u prah. Od tog praha<br />
uzimati po pola male kavene žlice ujutro i navečer prije spavanja.<br />
Ovaj lijek sigurno liječi.<br />
4. Kukuruzne svile (nitaste njuške), preslice, list divlje<br />
kruške, uzeti u podjednakim dijelovima, dobro promiješati.<br />
Od te mješavine 2 jedaće žlice preliti s 3 decilitra ključale<br />
vode. Sve ostalo kao pod 1.<br />
Zastoj mokraće<br />
1. List peršina, korijen peršina, korijen zečjeg trna, plod<br />
borovice, slatki korijen po — 20 g. Sve dobro promiješati<br />
i od te mješavine 1 žlicu preliti sa 250 g ključale vode —<br />
i hladno piti.<br />
2. Ako se mokraća zaustavi i ne može se mokriti, uzme se<br />
50 g lišća i korijena od celera u jednakim dijelovima i stavi<br />
u litru bijelog zdravog vina i pusti da kuha 1—2 minute.<br />
Treba presaviti čistu bijelu krpu, nakvasiti u vruće vino i<br />
položiti na mali trbuh, zatim previti s nepropusnim platnom<br />
da se zadrži toplina. To se svaku večer ponavlja do potpunog<br />
ozdravljenja.
3. Samelje se korijen peršina na stroju za mljevenje mesa<br />
i istisne 10—15 kapi soka na kocku šećera. Uzima se triput<br />
dnevno. Isti lijek vrijedi i kod vode u bubrezima i zapaljenje<br />
mokraćnih kanala, povećane prostate i kamenca u bubrezima.<br />
4. Skuha se preslica 2 žlice na pola litre naravnog vina i<br />
pije nezaslađeno više puta dnevno po malu šalicu.<br />
Katar mokraćnog mjehura<br />
1. Tri glavice bijelog luka sitno se izreže, stavi u 400 g bijelog<br />
vina i kuha 10 minuta. Nakon toga ostavi se da stoji<br />
15 minuta i ocijedi. Pije se navečer prije spavanja po šalicu.<br />
Čaj mora biti topao. Kura traje 3 nedjelje. Kroz to vrijeme<br />
pije se čaj od ječma ili zobi. Dvije žlice ječma prelije se s<br />
pola litre ključale vode i ostavi poklopljeno. Kad se ohladi,<br />
pije se umjesto vode. Ječam ili zob prije upotrebe dobro<br />
oprati.<br />
2. Preslice, nane i bršljana u jednakim dijelovima dobro<br />
promiješati i od te mješavine malu kavenu žlicu kuhati 2—3<br />
minute u 2 decilitra vode. Uzima se svakih sat-dva po žlicu.<br />
Svaku večer prije spavanja potrebno je pariti se s preslicom<br />
(jedna šaka na litru vode kuhati 5—8 minuta). Ponavlja se<br />
do ozdravljenja.<br />
Odličan je lijek za ovu bolest i drugih zapaljenja kod<br />
ženskih organa uvarak od kore badema. U jednu litru vode<br />
kuhati 2—3 žlice kore od ploda badema dok se ne ukuha na<br />
polovinu. Od tog lijeka piti više puta dnevno po malu šalicu.<br />
Upala mokraćnog mjehura<br />
1. List breze, list medvjeđeg grožđa, kukuruzne nitaste<br />
niti, slatki korijen, korijen pirike — od svakog po — 20 g.<br />
Jedna žlica gornje mješavine prelije se sa 250 g ključale<br />
vode i ostavi 10 minuta poklopljeno da stoji. Nakon toga<br />
se ocijedi i pije triput dnevno po šalicu poslije jela.<br />
2. Smrekovih vršika — 25 g stavimo u 3 litre vode i pustimo<br />
da se kvasi 2 sata. Od te tekućine treba piti 4 šalice<br />
dnevno.<br />
3. Po 50 g korijena bijelog sljeza, brezova lista, lista medvjetke,<br />
kadulje i rastavića. Uzeti 4 žlice, preliti s pola litre<br />
vrele vode, pokriti, 2—3 sata iza toga odliti, piti 4—5 puta<br />
dnevno po 1 čašu.
4. Po 50 g korijena bijelog sljeza, brezova lista, lista medvjetke,<br />
kadulje i rastavića. Uzeti 4 žlice i preliti s pola litre<br />
vrele vode, pokriti, ostaviti 2—3 sata, odliti, piti 4—5 puta<br />
dnevno po 1 žlicu.<br />
5. Pomiješati po 5 g bijelog sljeza (korijen), breze (list),<br />
kruške (list), medvjeđeg grožđa (list), kadulje i preslice. Uzeti<br />
4 žlice te mješavine, preliti sa pola litre vrele vode, nakon<br />
2—3 sata odliti i piti 4—5 puta na dan po 1 čašu.<br />
6. Pomiješati po 50 g bijelog sljeza (korijen), lanena sjemena,<br />
brezova i borovičnog lišća te lišća od medvjeđega<br />
grožđa. Uzeti 4 žlice, preliti sa pola litre vrele vode i nakon<br />
2—3 sata odliti. Piti 4—5 puta na dan po 1 čašu.<br />
7. Pomiješati po 50 g kadulje, breze i medvjeđeg grožđa,,<br />
dodati po 50 g cvijeta bijelog sljeza i preslice. Sve dobro<br />
pomiješati, uzeti 3 žlice, preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti,<br />
ostaviti čitav dan. Piti u manjim količinama preko<br />
dana umjesto vode.<br />
8. Pomiješati po 20 g selena (korijen), breze (list), medvjeđeg<br />
grožđa, lanena sjemena i kilavice. Uzeti 2 žlice i preliti<br />
sa 3 decilitra vrele vode, poklopiti, ostaviti 2 sata, odliti i<br />
piti u 3 obroka u toku dana.<br />
9. Uzeti 3 žličice peršina stucanog ploda, preliti sa 5 decilitara<br />
vrele vode, ostaviti poklopljeno 2 sata, zatim piti u 3<br />
navrata prije jela.<br />
10. Pomiješati po žlicu peršina (stucanog ploda), komorača<br />
i kima. Preliti sa 5 decilitara vrele vode, ostaviti poklopljeno<br />
2 sata, zatim piti u 3 navrata prije jela.<br />
11. Pomiješati po 20 g mrkve, peršina, celera, aniša i kima<br />
(sve plod). Uzeti jednu žlicu te smjese, preliti sa 3 decelitra<br />
vrele vode, ostaviti 4 sata, zatim piti prije jela.<br />
12. Pomiješati po 20 g kilavice, medvjeđega grožđa, breze<br />
selena (korijen) i lanena sjemena. Uzeti 2 žlice te smjese,<br />
preliti sa 4 decilitra vrele vode, ostaviti 2 sata da stoji, zatim<br />
piti umjesto vode.<br />
Mokraća ako sama od sebe curi<br />
1. Treba svako jutro i večer trljati cijelo tijelo hladnom<br />
vodom, spolni organ prati vodom u kojoj se kuhala hrastova<br />
kora. Treba se kretati na slobodnom zraku, uvijek nešto<br />
raditi.
2. Gospinog cvijeta, bedernike — po 2 jedaće žlice; cvijet<br />
i list divizme, čestoslavice — po žlicu. Sve se dobro promiješa<br />
i od te mješavine jedaća žlica prelije s 2 decilitra ključale<br />
vode. Pije se prije jela triput dnevno.<br />
3. Plod peršina — 1 žlica kuha se 20 minuta u pola litre<br />
vode. Pije se mlačno više puta sve do potpunog ozdravljenja.<br />
4. Dvije šake ječma i dvije šake prosa oprati i kuhati u<br />
litri vode dok ne postane mekano. Pije se triput dnevno po<br />
šalicu.<br />
5. Liječi brezov sok ako ga uzimamo 5 puta dnevno (jedna<br />
žlica u decilitar mlijeka).<br />
Ako boli mjehur<br />
1. Prije spavanja pripremi se vrući oblog od vinskog octa<br />
i položi na mjehur. Zatim se treba toplo pokriti. Ponavlja se<br />
nekoliko večeri.<br />
2. Uzeti po 20 g srčenjaka, odoljena, hmelja, bijele topole<br />
(kora) i kilavice (korijen). 5 žlica mješavine kuhati 5 minuta<br />
poklopljeno u litri vode. Ostaviti 2 sata i to piti u toku dana<br />
5—6 puta.<br />
Ostale bolesti mokraćnih organa<br />
1. List breze, petoprste, koprive žare — po 2 žlice; cijela<br />
biljka peršina (korijen i list), korijen zečjeg trna — po jedaću<br />
žlicu, dobro promiješati. Od te mješavine jedaću žlicu<br />
preliti sa 2—3 decilitra ključale vode. Pije se više puta<br />
dnevno.<br />
2. Preslice, šipka plod (divlja ruža) medvjeđeg grožđa, nane,<br />
kukuruzne svile, u podjednakim dijelovima dobro promiješati<br />
i pripremiti kao pod 1.<br />
3. Trava od kile, zrna borovnice — po 3 jedaće žlice; preslice<br />
jedaću žlicu, koru zečjeg trna — po 2 jedaće žlice. Sve<br />
dobro promiješati i od te mješavine jedaću žlicu preliti s<br />
2 decilitra ključale vode. Pije se triput dnevno ili svaki<br />
sat-dva po nekoliko gutljaja.<br />
Otečeni mjehur<br />
Na ulju se skuha nekoliko kriški (češnja) bijelog luka i<br />
namaže donji dio trbuha. Za kratko vrijeme otok će proći.
Kako kod svih bolesti tako i kod bolesti mokraćnih organa<br />
potrebno je držati se dijete. Treba jesti mlijeko i mliječna<br />
jela, sve vrsti povrća i voća. Povrće ne prekuhavati nego<br />
kuhati u malo vode i to ne dugo. Hranu soliti što je moguće<br />
manje. Piće neka bude ljekoviti čaj. Meso jesti rijetko, najviše<br />
triput nedjeljno, i to samo u podne. Nipošto ne uzimati<br />
začine i alkoholna pića. Izbjegavati jake juhe od mesa, konzerve,<br />
suho meso i suhomesnate proizvode.<br />
Kamenci i pljesak u mokraćnoj bešici i mjehuru<br />
1. Preslice, medvjeđeg grožđa, smrekovih bobica (samljeveno)<br />
i list šumske jagode po 2 jedaće žlice; suhe ljuske od<br />
mahuna — 3 jedaće žlice, crvotočine jedaća žlica. Sve dobro<br />
promiješati. Od te mješavine 10 jedaćih žlica kuhati u 2 litre<br />
vode dok se ne ukuha na polovicu. Od tog čaja piti po šalicu<br />
triput dnevno prije jela.<br />
2. Dvije jedaće žlice koštica od divljih trešanja istuče se<br />
u avanu i stavi u decilitar alkohola 96% jakosti. Boca se<br />
dobro začepi i ostavi 10 dana stajati. Od tog lijeka uzima<br />
se jedanput dnevno 6—10 kapi razrijeđeno s malo vode.<br />
3. Jedaću žlicu sjemena od dinje istući u avanu i kuhati<br />
2—3 minute u 2 decilitra vode. To piti više puta dnevno.<br />
4. Uzeti 3 žlice smilja (cvijet), preliti sa pola litre vrele<br />
vodei ostaviti poklopljeno 8—10 sati. Ocijediti, piti u 3 navrata.<br />
5. Na sitno stucati oko 25 g koštica divljih trešanja, tome<br />
dodati 80 g obična špirita. Ostaviti tjedan dana da stoji<br />
u začepljenoj staklenki na umjerenoj temperaturi. Dnevno<br />
piti 5—6 kapljica.<br />
6. Šaku lanenog sjemena preliti sa pola litre vrele vode.<br />
To piti svaka dva sata po 1 decilitar. Svaki dan pravi se svježi<br />
čaj.<br />
7. Čaj od ljeskova lišća ili šipkovih zrnaca koristi kod<br />
mokraćnog mjehura.<br />
Mokrenje u snu<br />
1. Ljupine od jaja dobro se operu, osuše i u avanu dobro<br />
istuku u fini prah. Taj prah daje se bolesniku na vršku<br />
noža svako jutro natašte. To se ponavlja tako dugo dok bolesnik<br />
ne ozdravi.
2. Preslice, divizme cvijet, kantariona — po jedaću žlicu;<br />
medvjeđeg grožđa, stolisnika — po 2 jedaće žlice. Sve dobro<br />
promiješati i od te mješavine jedaću žlicu preliti s<br />
2 decilitra ključale vode. Pije se triput po šalicu.<br />
3. Važno je da je dijete toplo odjeveno i da ima tople cipelice.<br />
10 dana bolesnik treba — ako nije stariji od 7 godina<br />
da uzima više puta dnevno po malu šalicu Ursi čaja (dobije<br />
se u ljekarni). Preko noći treba na trbuščić staviti topli termofor.<br />
Jedan sat prije spavanja treba izbjegavati tekućinu.<br />
Hrana mora biti većinom suha.<br />
4. Svaku večer prije spavanja uzeti pola kavene žlice praška<br />
od petrovca. To vrijedi i kod nepovoljnog mokrenja kod<br />
žena. Uzima se duže vrijeme.<br />
5. Uzme se sok od pola kg limuna u koji se stave ljuske<br />
od pet jaja, prethodno dobro opranih. Kad se ljuske u limunovu<br />
soku rastope, dobro se promiješa i nalije u jednu<br />
bocu. Od tog lijeka uzima se triput dnevno po šalicu u obliku<br />
limunade. Mora se vodom razrijediti.<br />
6. Djeca koja mokre u snu u postelju treba da piju čaj od<br />
ječma ili prosa svaku večer prije spavanja po šalicu. Jedna<br />
žlica prosa na 300 g vode, kuhati 2—3 minute.<br />
7. 20 g zdrobljenog koprivinog sjemena i 60 g raženog<br />
brašna, pomiješa se i doda malo vode i meda da se dobije<br />
tijesto, načini 5 kolačića i ispeče. U toku 20—30 dana na<br />
večer pojesti po 1 kolačić.<br />
Mjehur prehlađen<br />
Nekoliko češnja bijelog luka skuha se u 100—200 g vode<br />
i ocijeđevina popije. Ponavlja se svako jutro nekoliko dana.<br />
Mokraćni mjehur (čišćenje i upala)<br />
Liječi se s parnim sjedećim kupkama od preslice i bršljanova<br />
lista i preko noći toplim oblozima od čaja zobene<br />
slame. Slamu sitno isjeckati i 8 žlica staviti na litru vode.<br />
Kuhati 8—10 minuta.<br />
Mokrenje teško<br />
1. Uzeti po 25 g nane (list) i peršina, te po 25 g zubače<br />
(Cynodon dactylon) (žile) i krkavine (kore). 3 žlice smjese
preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti i ostaviti cijelu noć.<br />
Piti umjesto vode.<br />
2. Uzeti po 20 g anisa, peršina, celera, mrkve i kima. 3 žlice<br />
smiješanih i zdrobljenih plodova preliti sa pola litre vrele<br />
vode, poklopiti, ostaviti 3 sata, zatim piti u 3 navrata nakon<br />
jela.<br />
Menstruacija prejaka<br />
MATERNICA<br />
1. Rusomače — 3 jedaće žlice, hrastove kore — 2 jedaće<br />
žlice, brezovog lista, kantariona, odoljena — po jedaću žlicu.<br />
Sve se dobro promiješa i od te mješavine jedaća žlica prelije<br />
se s 2 decilitra ključale vode. Ostavi se da stoji poklopljeno<br />
10—15 minuta, zatim ocijedi, pravim medom zasladi i<br />
toplo pije prije jela po šalicu triput dnevno.<br />
2. Rusomače — 2 jedaće žlice, imele — jedaća žlica, preslice<br />
— jedaća žlica. Pripremamo kao pod 1. Uzima se kao<br />
gore kroz cijelo vrijeme dok traje menstruacija.<br />
3. Koprive mrtve, koprive žare, list divljeg šišmira — u<br />
podjednakim dijelovima dobro se promiješa. Od te mješavine<br />
jedaću žlicu kuhati 5 minuta u 3 decilitra vode.<br />
Ostaviti poklopljeno 10 minuta po strani. Zatim ocijediti,<br />
medom zasladiti i piti prije jela po šalicu triput dnevno.<br />
4. Jedaću žlicu sitno istučenih šišarki od vječnozelenog<br />
čempresa (kiparis) preliti sa 3 decilitra ključale vode. Priprema<br />
kao pod 1.<br />
5. Ako je povećana i produžena treba uzeti po 35 g rusomače<br />
i metvice, te po 15 g kamilice i cvijeta nevena. Tri žlice<br />
te smjese prelije se s 4 dcl vrele vode, poklopi, poslije<br />
2 sata ocijedi i pije po 1 šalica ujutro i navečer.<br />
Menstruacija — pojačana i produžena<br />
1. Uzeti po 30 g troskota i rusomače i 40 g imele. Od ovoga<br />
uzeti 2 žlice, kuhati u 2 decilitra vode oko 15 minuta,<br />
ostaviti 4 sata, zatim procijediti te piti u 2 navrata, ujutro i<br />
navečer.<br />
2. Uzeti po 30 g rusomače i troskota te po 20 g kamilice i<br />
bijele imele (list). Od toga uzeti 3 žlice, preliti sa 4 decilitra<br />
vrele vode, poklopiti ostaviti 2 sata, zatim piti toplo ujutro<br />
i navečer.
Menstruacija slaba<br />
1. Ružmarina, nane (paprena metvica), ili nane kudrave,<br />
list bagrema (akacije) cvijet nevena — u jednakim dijelovima<br />
dobro se promiješa i od te mješavine jedaća žlica<br />
prelije s 3 decilitra ključale vode, ostavi poklopljeno 10—15<br />
minuta. Zatim ocijedi i pije toplo prije jela triput dnevno ili<br />
svaki sat-dva po dva-tri gutljaja.<br />
2. Korijen valerijane, divljeg pelina, latice nevena u podjednakim<br />
dijelovima. Od te mješavine kavena žlica prelije<br />
se s 3 decilitra ključale vode. Ostalo kao pod 1.<br />
Grčevita i bolna menstruacija<br />
1. Trandovilje, bedrenike, orahove rese — u podjednakim<br />
dijelovima dobro promiješati i od te mješavine jedaću<br />
žlicu kuhati 3 minute u 3 decilitra vode. Od tog lijeka piti<br />
više puta dnevno po malu šalicu.<br />
2. Stolisnika, komorača, očajnice — u podjednakim dijelovima<br />
dobro promiješati i od te mješavine 2 jedaće žlice<br />
preliti s 3 decilitra ključale vode. Ostaviti poklopljeno 10<br />
minuta. Zatim ocijediti, pravim medom zasladiti, piti više<br />
puta dnevno po šalicu.<br />
Krvarenje iz maternice<br />
1. Potočnjaka (cvjetne vršike) — 4 jedaće žlice, kuhati 2<br />
minute u litri vode. Time se ispire vagina i pije čaj po malu<br />
šalicu triput dnevno.<br />
2. Podanak srčenjaka — 5 jedaćih žlica — kuhati 10 minuta<br />
u litri vode. Tim uvarkom ispire se vagina.<br />
3. Rusomače, koprive žare — po 2 jedaće žlice, srčenjaka<br />
— pola jedaće žlice — vranilove trave, dimnjače — po 3 jedaće<br />
žlice. Pet jedaćih žlica gornje mješavine prelije se sa<br />
pola litre ključale vode i toplo pije više puta dnevno.<br />
4. Oraščiće vječno zelenog čempresa (Cupressus sempervirens)<br />
(raste u Dalmaciji) stuče se 50 g i stavi u pola litre<br />
alkohola 96% jakog da stoji 10 dana (u slučaju potrebe<br />
može se koristiti za nuždu već nakon 12 sati). Od te alkoholature<br />
uzme se 10—20 kapi razrijeđeno s malo vode
ujutro i navečer prije spavanja i krvarenje će nestati. Taj<br />
lijek svaka žena bi u kući trebala imati da se nađe u slučaju<br />
potrebe.<br />
Neuredna menstruacija<br />
1. Valerijane, steže, arnike, kamilice, grčkog sena — uzeti<br />
u podjednakim dijelovima, dobro promiješati i od mješavine<br />
jedaću žlicu preliti s 3 decilitra ključale vode. Pije se dva puta<br />
dnevno po šalicu. Dobro je preko noći staviti na trbuh<br />
obloge od kamilice.<br />
2. Stolisnika jedaću žlicu preliti s 3 decilitra ključale vode<br />
i to piti prije jela po šalicu triput dnevno.<br />
3. Bršljanova lista 50 g, ili kadulje 50 g, ili lista majorane<br />
30 g. Bilo koju od gornjih biljki kuha se u litri vode 15 minuta<br />
i pije 3 šalice dnevno između dvije menstruacije.<br />
Izostala menstruacija<br />
1. Uzeti 15 g krkovine, ploda pasjeg drena, rusomače, rutvice,<br />
stolisnika i kamilice te 10 g korijena osmana. Dvije žlice<br />
toga prelije se s 400 g vrele vode, poklopi, ostavi cijelu noć,<br />
ocijedi, piti u dva obroka prije doručka i večere.<br />
2. Izmiješati po 20 g ružmarina, kamilice, rute, matičnjaka<br />
i omana. Uzeti jednu žlicu, preliti sa 2 decilitra vrele vode,<br />
poklopiti, ostaviti 2 sata, zatim odliti i navečer popiti.<br />
3. Uzeti po 30 g nane i odoljena i 40 g kamilice. 4 žlice te<br />
smjese preliti sa pola litre vrele vode, zatim ocijediti i piti<br />
u toku dana kao topli čaj.<br />
4. Izmiješati po 25 g nane, kamilice, rusomače i nevena<br />
(cvijet). Uzeti 4 žlice te smjese preliti sa pola litre vrele vode,<br />
ocijediti i piti kao topli čaj više puta na dan.<br />
Rane na maternici<br />
Dvije jedaće žlice usitnjenog korijena od zečje stope kuha<br />
se u pola litre vode 2—3 minuta. Pije se više puta dnevno.<br />
Taj je lijek vrlo dobar i protiv općeg krvarenja kod žena.
Upala maternice<br />
U noćnu posudu stavi se šaka majčine dušice i prelije<br />
litrom ključale vode. Posuda se metne u jednu dublju kantu<br />
na koju se stavi dvije letvice i na njih bolesnik sjedne. Sjedi<br />
se tako dugo dok imade pare. Postupak se svaku večer ponavlja.<br />
Pošto je bolest dogutrajna i treba se čuvati posljedica,<br />
preporuča se stalno na nogama imati dobru toplu obuću.<br />
U slučaju hladnog vremena treba nositi tople gaćice. Dobro<br />
je u postelji imati električni jastuk ili termofor.<br />
Nerazvijena maternica<br />
Žene s nerazvijenom maternicom ne mogu zanijeti. Da<br />
maternica postane normalna, treba piti slijedeći čaj: kadulje,<br />
mrtve bijele koprive, vršike borovice — od svakog po 2<br />
žlice. Sve dobro promiješati i od te mješavine staviti 2 žlice<br />
u 300 g vode; ostaviti da stoji 3—6 sati. Nakon toga kuhati<br />
2—3 minute, zatim pustiti poklopljeno da stoji 10 minuta.<br />
Nakon toga ocijediti i natašte piti po šalicu, a preko dana<br />
poslije jela svaki sat po malu kavenu šalicu. Osim gornjeg<br />
čaja preporuča se kupanje u mlakoj vodi u koju je razmućena<br />
ilovača — na 20 litara vode 2—5 kg ilovače, zemlje koja<br />
je barem 60 cm ispod površine zemlje.<br />
Bijeli cvijet kod žena i djevojaka<br />
1. Bršljanovog lista, hrastove kore — po 3 jedaće žlice;<br />
preslice, brezovog lista — po jedaću žlicu, kamilice — 2<br />
jedaće žlice. Sve dobro promiješati i 8 jedaćih žlica kuhati<br />
5 minuta u litri vode. Piti 2 puta dnevno po malu šalicu.<br />
Istim čajem isprirati (irigirati).<br />
2. Orahovog lista, koprive žare, bršljana — po 3 jedaće žlice;<br />
kamilice, stolisnika — po 2 jedaće žlice. Priprema kao<br />
pod 1.<br />
3. Solisnika, iđirota, bokvice ženske — po jedaću žlicu;<br />
korijen omana, list mladog oraha — po 3 jedaće žlice, kamilice<br />
2 jedaće žlice. Sve dobro promiješati i od te mješavine<br />
4 jedaće žlice kuhati 5—8 minuta u litri vode. Zatim
treba ostaviti poklopljeno na strani 15—20 minuta. Tom<br />
se tekućinom ispire i pije po 2 male šalice dnevno. Svaki<br />
put se priprema svježi čaj.<br />
4. Ružmarina lišće, plod divlje ruže (šipak), orahovo lišće,<br />
vodena nana i preslica u jednakim dijelovima dobro se pomiješa.<br />
Od te mješavine jedna žlica prelije se s 2—3 decilitra<br />
ključale vode i ostavi poklopljeno stajati 10—15 minuta.<br />
Pije se triput dnevno prije jela ili poslije jela po šalicu.<br />
Kura traje do ozdravljenja.<br />
5. Izmiješati po 25 g hajdučke trave ( list i cvijet), dupčaca,<br />
koprive, kamilice, kadulje i ružmarina. Uzeti žlicu te mješavine<br />
i preliti litrom vrele vode, i kad se ohladi, upotrijebiti<br />
za ispiranje.<br />
6. Izmiješati po 40 g hajdučke trave (list i cvijet) i kamilice,<br />
te po 10 g kadulje i koprive (list). Od toga uzeti 4 žlice i<br />
preliti litrom vrele vode, te, kad se ohladi, upotrijebiti za<br />
ispiranje.<br />
7. Pomiješati po 25 g hajdučke trave (list i cvijet), trave<br />
ive, dupčaca kamilice, kadulje, vranilovke i bijele mrtve<br />
koprive. Uzeti 3 žlice te mješavine i preliti sa pola litre vrele<br />
vode, poklopiti, ostaviti preko noći, odliti i piti umjesto<br />
vode.<br />
8. Uzeti po 20 g ružmarina, kamilice, kadulje, hajdučke<br />
trave i bijele mrtve koprive. 5 žlica te mješavine preliti sa<br />
pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti 3 sata, ocijediti i<br />
mlakim ispirati.<br />
9. Uzeti po 50 g rusomače i mrtve koprive (cvijet). 3 žlice<br />
te mješavine preliti sa 4 decilitra vrele vode, poklopiti, ostaviti<br />
2 sata, zatim piti umjesto vode. Istodobno se ispire<br />
mlakim čajem od koprive ili kamilice.<br />
10. Izmiješati po 25 g hajdučke trave (list i cvijet), kamilice,<br />
dupčaca, koprive, kadulje i ružmarina. Uzeti 1 žlicu<br />
i preliti litrom vrele vode i, kad se ohladi, upotrijebiti za<br />
ispiranje.<br />
Upala mišićnog tkiva maternice<br />
100 g sitno isjeckane mlade rusomače preliti s jednom<br />
1 najboljeg bijelog vina, drži 8—10 dana uz češće miješanje.<br />
To se pije svakog sata po 1 žlica.
MELANKOLIJA<br />
Melankoliju liječi hladna kupelj i boravak na svježem<br />
zraku. Svako jutro čim se ustane, uzeti hladne vode (da je<br />
do članka) i gaziti u njoj kao da se hoda. To ponoviti navečer<br />
prije spavanja. Ponavlja se 8 dana u mjesecu. Treba<br />
svaku večer popiti šalicu čaja od tri dijela valerijane i 4 dijela<br />
matičnjaka.<br />
MALARIJA<br />
U staklenku od litre širokog grla stave se svježi mladi<br />
listovi pelina, malo više od polovine staklenke. Zatim se doda<br />
žlica korijena od lincure i šaka islandske mahovine. Bocu<br />
dopuniti alkoholom 96% jačine (špirit za piće — etanol)<br />
dobro zatvoriti i staviti na sunce 10—14 dana. Nakon toga<br />
procijediti, izmjeriti i dodati jednaku količinu prokuhane<br />
ohlađene vode. Od tog lijeka uzima se ujutro natašte i navečer<br />
prije spavanja — po žlicu.<br />
Bolesti nogu<br />
NOGE<br />
1. Tko pati od bolesti nogu i teško hoda, neka svaku večer<br />
prije spavanja 15 minuta pere noge u vodi u kojoj se kuhao<br />
matičnjak. Kupelj treba da je što toplija. Nakon kupanja<br />
noge zaviti u tople krpe i odmah u krevet.<br />
2. U jednu poveću posudu stave se 2—3 pregršti sitno<br />
isjeckane zobene slame. Na slamu nalije se toliko vrele vode<br />
da se bez teškoće noge mogu držati u vodi. Ako je voda<br />
previše topla pričeka se da se voda do potrebne temperature<br />
smlači. Kupelj treba da traje najmanje 20—30 minuta.<br />
Ako se voda prije tog roka ohladi, dolije se vruća. Nakon<br />
kupelji, ručnikom koji je umočen u hladnu vodu, noge se<br />
naglo obrisu i zaviju u suhi ručnik. Kad su noge već posve<br />
suhe, na njih se stavi pčelinji vosak, zavojem poveže i pođe<br />
odmah u postelju na spavanje. Vosak se ostavi do drugi<br />
dan navečer kad se kupanjem skine i zavoj s voskom ponovi.<br />
Ponavlja se do potpunog ozdravljenja.
3. U vruću vodu stavimo šaku morske soli i žlicu gorušičinog<br />
brašna. U toj vodi držimo noge 20 minuta, zatim ih<br />
operemo u čistoj vodi, dobro obrišemo, obučemo vunene<br />
čarape i legnemo u krevet.<br />
4. Bolesna stopala i donji dio noge treba svako jutro ovlažiti<br />
krpom namočenom u vinskom octu, zatim se stopalo<br />
i noga do koljena masira. Nakon masiranja noga se dobro<br />
omota dobrim zavojem, koji se skine tek prije spavanja.<br />
Liječenje se ponavlja 15 dana, ako je potrebno još i duže.<br />
5. Dvije pregršti bukova pepela prelije se s 2 litre ključale<br />
vode i u toj vodi peru noge. Ponavlja se svaku večer prije<br />
spavanja 8 dana.<br />
Umorne noge<br />
1. Smrekovih šišarki usitnjenih 6 žlica kuha se 10 minuta<br />
u 3 litre vode. U toj vodi kupaju se noge svaku večer prije<br />
spavanja 15 minuta. Zatim se osuše flanelastom krpom.<br />
2. Pelin i djetelina u jednakom omjeru vrlo dobro čini<br />
umornim nogama.<br />
Hladne noge<br />
1. Hladne noge znak su loše cirkulacije krvi i slabokrvnosti.<br />
Noge treba kupati barem dva do tri puta nedjeljno u<br />
vrućoj vodi u kojoj se kuhalo trinje ili zobena slama, prethodno<br />
usitnjena. Ako svega toga nema, može se u vruću vodu<br />
staviti 4—6 žlice morske soli.<br />
2. Svaku večer treba prije spavanja oprati noge, ruke i<br />
vrat hladnom vodom u koju se ulije malo naravnog octa.<br />
Sat prije zajutarka treba popiti šalicu toplog čaja od listova<br />
bazge. Na pola litre vode stave se 10—15 listova i kuha<br />
1—2 minuta.<br />
Noge otečene s upaljenom kožom<br />
1. Kad noge oteku i na koži se pojave crvene pjege ili vodeni<br />
mjehurići, treba dlakavu stranu ovećeg lista čička<br />
namazati jestivim goveđim lojem i preko noći oviti bolna<br />
mjesta. To se ponavlja nekoliko večeri sve dok otok ne<br />
prođe. Treba paziti da čičkov list ne bude suviše star.
2. U 3 litre vode kuhati 12 jedaćih žlica bazgovoga lista i<br />
u tome (ne ocijediti) otečene noge prati ujutro i navečer.<br />
3. U litru vruće vode staviti jedaću žlicu jodne soli i u toj<br />
tekućini prati noge i masirati ih 20 minuta. Masira se tako<br />
da se najprije uhvati jednu nogu lijevom rukom za petu,<br />
a desnom masira od prstiju prema gore do koljena, zatim<br />
drugu. Nakon pranja i masiranja potrebno je noge dobro<br />
zaviti. Postupak se ponavlja barem 30 dana.<br />
4. Ilovaču zemlju treba izvaditi iz dubine (barem pola metra<br />
ili 80 cm ispod površine). Tu ilovaču dobro očistimo<br />
od kamenica i dobro na štednjaku osušimo. Zatim je u prah<br />
usitnimo. Načinimo tijesto dodavanjem octa drvene destilacije.<br />
To tijesto namažemo prst debelo na jednu krpu i privijemo<br />
na bolno mjesto svaku večer prije spavanja. To se<br />
ponavlja sve dok noga ne ozdravi.<br />
5. Otečene noge su znak da s bubrezima ili srcem nešto<br />
nije u redu. Stoga je potrebno piti čaj protiv bolesti bubrega<br />
i učiniti slijedeće: nabrati jednogodišnje smrekove<br />
vršike, preko noći ih kao oblog staviti na bolno mjesto ili<br />
pripremiti kupke od istih vršika. Kod kupanja polijevamo<br />
noge 20 minuta od koljena prema stopalu. To ponavljamo<br />
dok noge ne ozdrave.<br />
6. Uboj na nogama ili bilo gdje na tijelu masira se alkoholom<br />
u kojem se kvasila arnika.<br />
7. Bazgovu koru (gornju koru ostrugati) ili list (10 žlica)<br />
stavi se u litru vode i kuha 5 minuta (sa dodatkom malo soli).<br />
Tom tekućinom peru se duže vremena bolesni dijelovi noge.<br />
8. Koprive mrtve (suhe) 5 žlica, bijelog luka 4 oveće kriške<br />
stucati u avanu ili samljeti u stroju za meso. Tome se<br />
doda 100 g finog ulja. Sve se to kuha 4—6 minuta i ostavi<br />
poklopljeno 10 minuta. Tada se ocijedi kroz ispranu, prokuhanu<br />
čistu krpu. Tom ocjeđevinom noge se masiraju<br />
dvaput dnevno.<br />
Upala živaca u nozi<br />
Uglavnom se liječi dijetom: Jedno vrijeme treba jesti što<br />
manje bjelančevine: jaja, mesa, industrijskog sira. Jesti što<br />
više voća i povrća u prijesnom stanju u obliku salate s<br />
uljem i limunovim sokom. Alkohol je zabranjen.
Noge ako se znoje i zaudaraju<br />
1. Goveđi loj pretopiti — kad se ohladi toliko da je postao<br />
tvrd, njime se svako jutro i večer dobro izmasiraju noge.<br />
2. Dvije šake mladog brezovog lista kuhati nekoliko minuta<br />
u 3—4 litre vode. Zatim staviti na stranu. Kad se ohladi,<br />
toliko da se ruka u vodi može držati, onda se u vodu metne<br />
žlica sode-bikarbone, dobro promiješa i ocijedi. U toj tekućini<br />
noge kupati svaku večer dulje vremena i — znojenja i<br />
zaudaranja će nestati.<br />
3. Ujutro noge dobro oprati. U čarape nasuti (zaprašiti)<br />
sitno stučeni salicil. To se ponavlja nekoliko dana. Preparati<br />
za zaustavljanje znoja više škode nego koriste. Noge treba<br />
redovno prati svaku večer u toploj vodi. Obuća treba da<br />
je dovoljno zračna. — Preporuča se ljeti hodati po rosnoj<br />
djetelini. To koristi i živcima i još nekim bolestima. Treba<br />
se čuvati suviše hladne vode za pranje nogu.<br />
4. Hrastova kora je odlično sredstvo protiv znojenja nogu:<br />
8 jedaćih žlica usitnjene kore kuha se četvrt sata u litri<br />
vode. Tada se ocijedi i nekoliko večeri peru noge u toj vodi.<br />
Otečeno koljeno<br />
Ujutro i navečer stavimo na otečeno koljeno obloge od<br />
pčelinjeg saća i za kratko vrijeme koljeno će ozdraviti. Ako<br />
ispod koljena bole noge, dobro je saćem ispod koljena povezati.<br />
Veliki bolovi u koljenima<br />
Tri žlice borovice stuče se u avanu i u pola litre octa (od<br />
jabuka) raskuha i razmuti sa žutom ilovačom. Tom vrućom<br />
masom (neka je gusta) namaže se nadebelo bolno mjesto.<br />
Preko toga se zavije mokra krpa, a zatim suha. Svaka 4 sata<br />
oblozi se mijenjaju. Ako nema octa od jabuka, može se zamijeniti<br />
vinskim, ali je jabukov bolji.<br />
Bolovi u peti<br />
Jedna šaka majčine dušice stavi se u posudu. Na nju se<br />
nalije 4 litre ključale vode. Kad se voda toliko ohladi da se<br />
mogu u njoj držati noge, močimo ih 15 minuta. Nakon toga
noge se vlažnim ručnikom dobro izbrišu i zaviju u tople flanelske<br />
krpe. Ponavlja se svaku drugu večer 4 nedjelje.<br />
Kurje oči<br />
U toploj slanoj vodi s isjeckanim češnjakom močiti nogu.<br />
Pomalo se kurje oko ljušli dok nestane i čep.<br />
Otečene noge kod srčane bolesti<br />
Uzme se natašte pola kavene žlice matičnog mliječa 3 nedjelje.<br />
Potrebno je savjetovati se s liječnikom.<br />
Otečene noge<br />
Protiv oteklina nogu treba stući korijen mrtve koprive 2<br />
žlice na 200 g ulja. Kuha se 3—5 minuta. Ovim lijekom mazati<br />
bolna mjesta. Ovaj lijek će odagnati i ostale otekline na<br />
tijelu — ma gdje one bile.<br />
Ako nokat na nozi u meso raste<br />
Tome se može lako pomoći. Nokat od korijena do kraja<br />
s obje strane ostruže se džepnim nožićem da postane što<br />
tanji. Prethodno nož morate raskužiti u jakom alkoholu ili<br />
u špiritusu, ili na plamenu vatre. Nakon završenog posla nokat<br />
također raskužite alkoholom i obucite čarape.<br />
Ekcem na tabanima<br />
Jedna poveća cikla izriba se i sok iscijedi. Tim sokom lagano<br />
masiramo tabane. Ponavlja se 8 dana, 8 dana ne, zatim<br />
ponovno 8 dana itd. — Ciklu može zamijeniti i svinjsko salo.<br />
Voda u koljenu<br />
Ako se u koljenu skuplja voda, uzme se pregršt kamilice,<br />
prelije sa litrom ključale vode i ostavi poklopljeno dok se<br />
temperatura ne spusti da se u tekućini može prst držati.<br />
Na bolna mjesta treba stavljati što vruće obloge, koliko se<br />
samo može izdržati. Oblog se ne smije osušiti, u tom sluča-
ju treba ga zamijeniti novim. Oblozi se ponavljaju sve dok<br />
ima vruće vode, svaku večer prije spavanja sve do ozdravljenja.<br />
Noge kad bole<br />
Svaku večer prije spavanja u 3—4 litre vode stavi se 4<br />
pregršti trinja od sjena ili isjeckane zobene slame. Sve to<br />
kuhati 10—15 minuta u poklopljenom loncu. Prije nego što<br />
lonac skinete sa štednjaka dodajte žlicu kamilice i odmah<br />
skinite. Tu tekućinu nalijte u kantu zajedno s trinjem, preko<br />
kante stavite dvije letvice. Noge položite na letvice i do<br />
vrata se pokrijte plahtom. Parenje treba da traje pola do 1<br />
sat svaku večer. Kad se u kanti voda počne hladiti, neka<br />
neko od ukućana dolije litru vrele vode. Voda mora biti<br />
stalno vruća. Kura traje 30 dana, a po potrebi i duže.<br />
Bolesno koljeno<br />
U litru vode stavi se žlica jodne soli (dobije se u ljekarni)<br />
i posuda metne na vruć štednjak da se voda dobro ugrije i<br />
jodna sol rastopi. U tu vruću tekućinu umoči se čista bijela<br />
krpa i zavije bolesno koljeno. Da se oblog često ne mijenja,<br />
stavi se na oblog termofor ili boca s vrućom vodom. Kad se<br />
oblog osuši, ponovno se namoči u vruću jodnu vodu. To se<br />
ponavlja svako jutro i večer jedan sat, do potpunog ozdravljenja.<br />
Slabost u nogama kod starih ljudi<br />
U 4 litre vode stavi se 60 g kore od vrbovog drveta i kuha<br />
sat i pol. Time se oblažu bolne noge prije spavanja.<br />
Protiv boli u nogama<br />
U jednu bocu sa širokim grlom stavi se dobra šaka sitno<br />
izrezanog ružmarina, jedan limun zajedno sa korom izrezan<br />
u sitne kockice, dvije pločice kamfora. Na sve to nalije se<br />
300 g 96% jakog alkohola (špiriti). To neka stoji 48 sati na<br />
suncu ili toplom mjestu. Nakon toga se ocijedi i na preostalu<br />
masu nalije ponovno 300 g alkohola. Nakon 48 sati prvi<br />
odljev nalije se na ovaj i već je upotrebljiv. Tom se tekućinom<br />
masiraju noge, odnosno bolna mjesta na nozi.
Vene na nogama<br />
Laneno sjeme 50 g kuhati u 3 litre vode 20 minuta. Tom<br />
tekućinom treba prati noge i stavljati obloge na bolna mjesta.<br />
Pažljivo izravnati nekoliko listova kiselog kupusa, koji<br />
se stave u 3% bornu kiselinu da stoje 3 sata. Tim kupusom<br />
se oblažu bolna mjesta.<br />
Savjeti za svakoga<br />
Noge moramo prati svaku večer, a kad to nije moguće,<br />
onda ih obrišemo 96% jakim alkoholom ili kolonjskom<br />
vodom. Samo tako noge će biti čiste i krepke.<br />
BOLESTI NOSA<br />
1. Naročito kod katara treba uzeti: bazgove kore, kadulje,<br />
borovnice, nane — po dvije jedaće žlice. Od te mješavine<br />
jedna žlica prelije se s 2 decilitra ključale vode, nakon toga<br />
poklopljeno ostavi 10—15 minuta stajati. Zatim se ocijedi<br />
i time ispire nos i ušmrkava.<br />
2. Svaku večer prije spavanja treba pariti glavu i noge trinjem<br />
od sijena. U nos nakapati nekoliko kapi tinkture od<br />
arnike (moravke). Piti čaj od jednakih dijelova kamilice,<br />
bokvice i korijena od anđelike. Od gornje mješavine uzme<br />
se žlica na 200—300 g ključale vode i dvije žlice pravog pčelinjeg<br />
meda. Pije se triput dnevno po šalicu.<br />
Polipi u nosu — razni katari, bolesti slezene i jetre<br />
1. Kod gore navedenih bolesti slatko drvce u obliku praška<br />
3—4 puta dnevno po pola kavene žlice.<br />
2. Tko ima polipe nek jedanput dnevno srče u nos sok od<br />
bršljanova lista.<br />
Zagnojene nosnice<br />
U pola litre vode stavi se 3 žlice lanenog sjemena i žlicu<br />
kadulje i kuha 2—3 minute. Tim se lijekom usrće u nos i<br />
ispire. Ako to ne bi pomoglo, onda se laneno sjeme skuha u<br />
mlijeku i stavljaju oblozi na nos. Oblozi neka su mlačni da<br />
se bolesnik ne prehladi.
Nos začepljen i rane koje teško zarašćuju<br />
Prašak cvijeta divizme ušmrkati više puta dnevno u nos<br />
Rane koje teško zarašćuju treba gornjim praškom posipati<br />
barem dvaput dnevno.<br />
Krvarenje iz nosa<br />
1. Istisne se sok od naribanog crvenog luka i udiše kroz<br />
nos.<br />
2. Srčenjaka 10 g, hrastove kore sitno isjeckane 5 g kuha<br />
se pola sata u 200 g vode, zatim se doda 5 g kamilice, poklopi,<br />
skine s vatre, ostavi 15 minuta, procijedi, i kad se<br />
ohladi ispire se nos ili natopi vata i drži u nozdrvi.<br />
3. Sitno isjeckati 10 g srčenjaka i 5 g hrastove kore. To sve<br />
kuhati pola sata u 2 decilitra vode, zatim dodati 5 g kamilice,<br />
poklopiti, skinuti s vatre, ostaviti 15 minuta, procijediti,<br />
kad se ohladi, ispirati nos ili držati natopljenu vatu na nosnicama.<br />
Voda iz nosa ili očiju<br />
1. U čašu vode staviti 2 kapi joda i piti dva puta dnevno.<br />
2. Žvakati preko dana crveni luk, zadržavati ga u ustima,<br />
također pomaže. Inače, sok crvenog luka liječi glavobolju i<br />
sklerozu.<br />
NADIMANJE<br />
1. Jedna žlica usitnjenog lovorovog lišća stavi se u pola litre<br />
vode i kuha 5 minuta. Zatim ostavi poklopljeno po strani<br />
5—6 minuta. Pije se triput dnevno pola sata prije jela.<br />
2. Po 20 g aniša, komorača, kima, majčine dušice i kamilice.<br />
Tri žlice toga preliti s 500 g vrele vode, poklopi, ostavi 3<br />
sata, pije se u 3 obroka prije jela.<br />
3. Po 1 g komorača i aniša, 1 g cvijeta zove, 2 g lišća sene,<br />
sve pomiješa i prelije s 200 g vrele vode, poklopi, poslije<br />
2 sata procijedi i odjednom popije.<br />
4. Uzeti 3 žlice pelina (droge Herba Absinthii) i preliti sa<br />
pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti 2 sata, piti 3 puta<br />
prije jela.
5. Pomiješati po 25 g hajdučke trave (cvijet i list), kičice,<br />
gorke djeteline, lincure, nane i komorača. Od toga uzeti 1<br />
žlicu, preliti decilitrom vrele vode, poklopiti, ohladiti, zatim<br />
piti pola sata prije jela.<br />
6. Pomiješati po 1 g komorača, aniša i zove (cvijet) te 2<br />
g sene (list, dobije se u ljekarni). Politi sa 2 decilitra vrele<br />
vode. Dva sata nakon toga ocijediti i odjednom popiti.<br />
7. Uzeti po 20 g kopra, aniša, komorača, angelike i kima.<br />
1 žlicu te mješavine preliti sa 2 decilitra vrele vode, poklopiti,<br />
ostaviti pola sata na štednjaku, ali da ne kipi. Zatim<br />
odliti i piti nakon jela.<br />
8. Pomiješati po 20 g nane (list), matičnjaka, gorke djeteline,<br />
kičice i komorača. Uzeti 3 žlice, preliti sa pola litre vrele<br />
vode, poklopiti i nakon 2 sata odliti te nezaslađeno piti<br />
po jednu šalicu 3 puta prije jela.<br />
9. Uzeti oko 1 g kima (samljevenih plodova), i to u 2 navrata<br />
poslije jela.<br />
NUTARNJE BOLESTI<br />
Čuvarkuća je dobro sredstvo protiv nutarnjih bolesti. Jedaća<br />
žlica čuvarkuće kuha se dvije minute u 3 decilitra vode<br />
i pije po malu šalicu više puta dnevno. List se bere ljeti<br />
za vrijeme cvatnje i suši na suncu.<br />
NERVNE BOLESTI — BOLESTI ŽIVACA<br />
1. Čovjekove živce upropaštava moderni tempo života: jurnjava<br />
da što prije zajaši vespu, da sjedne za volan vlastitog<br />
automobila, da gubi veliki dio noći pred televizorom<br />
itd. Ako li još tome dodamo neprirodnu ishranu, prekomjerno<br />
uživanje crne kave, alkohola i duhana, onda se ne<br />
moramo čuditi što je svaki drugi čovjek živčano bolestan.<br />
Za umirenje živaca gutaju se gomile tableta i kojekakva<br />
sredstva koja truju zdravlje. Eto nekoliko recepata za <strong>liječenje</strong><br />
živaca ljekovitim <strong>biljem</strong>. Uz to: ljekovito bilje ni<br />
u kojem slučaju ne djeluje štetno.<br />
2. Korijen i cvijet jaglaca, šišarke čempresa (kiparis), šimširike<br />
u pojednakim dijelovima. Sve dobro promiješati i od
te mješavine jedaću žlicu preliti s 2 decilitra ključale vode.<br />
Ostaviti poklopljeno 10—15 minuta stajati, zatim ocijediti,<br />
medom zasladiti, dodati malo soka od limuna i piti triput<br />
dnevno poslije jela.<br />
3. Uzme se praha valerijane do 3 puta dnevno na vršku<br />
noža. Popije se vodom ili mlijekom.<br />
4. Sat-dva prije spavanja dobro je prošetati se na čistom<br />
svježem zraku i duboko udisati.<br />
5. Uzeti lipovog cvijeta, divljeg bosiljka — po 2 jedaće<br />
žlice; stolisnika 3 jedaće žlice, divljeg šimšira list — jedaću<br />
žlicu. Sve dobro promiješati. Od gornje mješavine jedaću<br />
žlicu preliti s 3 decilitra ključale vode. Ostaviti da stoji<br />
10—15 minuta, ocijediti, pravim medom zasladiti i piti triput<br />
dnevno prije jela i šalicu prije spavanja.<br />
6. U litru zdravog prirodnog vina staviti 100 g maka da<br />
stoji 10 dana. — Svaki dan jedanput treba bocu protresti.<br />
Od tog vina pije se prije spavanja po 1—2 čašice.<br />
7. Dvije glavice crvenog luka sameljemo i taj sok popijemo<br />
prije spavanja. To se čini svaku večer dok bolest ne<br />
prođe.<br />
8. Treba iscijediti sok od dva limuna u malu šalicu čaja,<br />
zasladiti medom i popiti prije spavanja.<br />
9. vidi histerija pod 3<br />
10. Metvice 50 g i po 25 g gorke djeteline i odoljena, od<br />
toga se uzme 3 jedaće žlice, prelije s pola 1 vrele vode, poklopi<br />
i 2 sata iza toga procijedi i pije umjesto vode.<br />
Nesanica<br />
1. Ne smije se prekasno večerati. Tri sata prije spavanja<br />
ne treba uzeti nikakvu hranu. Za večeru je najbolje svježi<br />
kravlji sir, jogurt, koja jabuka. Suprotno tome, ujutro treba<br />
obilno jesti.<br />
2. Prostorija u kojoj spavamo ne smije biti pretopla i mora<br />
biti zračna. Najbolje je spavati kod otvorenog prozora, ah<br />
tako da prozor ne bude u blizini kreveta. (U tom slučaju<br />
mogu biti otvorena vrata susjedne sobe.)<br />
3. Dobro je neposredno prije spavanja oprati se hladnom<br />
vodom. Još je bolje kratko vrijeme močiti noge u prohladnoj<br />
vodi. Ako se pere cijelo tijelo, stavi se u vodu octa drvne destilacije.
4. Protiv nesanice žvaču se plodovi aniša.<br />
5. Sat-dva prije spavanja dobro je prošetati se na čistom<br />
svježem zraku i duboko udisati.<br />
6. Uzeti lipovog cvijeta, divljeg bosiljka — po 2 jedaće<br />
žlice; stolisnika 3 jedaće žlice, divljeg šimšira list — jedaću<br />
žlicu. Sve dobro promiješati. Od gornje mješavine jedaću<br />
žlicu preliti s 3 decilitra ključale vode. Ostaviti da stoji 10—<br />
—15 minuta, ocijediti, pravim medom zasladiti i piti triput<br />
dnevno prije jela i šalicu prije spavanja.<br />
7. U litru zdravog prirodnog vina staviti 100 g maka da<br />
stoji 10 dana. — Svaki dan jedanput treba bocu protresti.<br />
Od tog vina pije se prije spavanja po 1—2 čašice.<br />
8. Dvije glavice crvenog luka sameljemo i taj sok popijemo<br />
prije spavanja. To se čini svaku večer dok bolest ne prođe.<br />
9. Treba iscijediti sok od dva limuna u malu šalicu čaja,<br />
zasladiti medom i popiti prije spavanja.<br />
10. Jedna žlica usitnjenog kopra prelije se sa 200 g ključale<br />
vode i pije toplo prije spavanja.<br />
11. Pomiješati po 20 g nane, matičnjaka, trave ive, nevena<br />
i odoljena. Od toga uzeti 3 žlice, preliti sa pola litre vrele vode,<br />
ostaviti pokriveno 2 sata, odliti i piti ujutro i navečer po<br />
jednu šalicu.<br />
12. Isjeckati 5 g odoljena i staviti u 2 decilitra hladne vode,<br />
ostaviti 12 sati, zatim procijediti. Pije se prije spavanja.<br />
13. Uzeti jednu žlicu kopra (zdrobljeno sjeme) i preliti sa<br />
2 decilitra vrele vode, ostaviti 15—20 minuta da stoji, zatim<br />
piti 3—4 puta na dan po 2 žlice.<br />
14. Uzeti 30 g odoljena, 40 g hmelja i po 15 g nane i matičnjaka.<br />
Od ovoga uzeti 1 žlicu, preliti sa 2 decilitra vrele vode,<br />
poklopiti i ostaviti 2 sata, ocijediti, medom zasladiti i prije<br />
spavanja popiti 1 šalicu.<br />
15. Glogovu cvijetu dodati malo lipe, mažurane i 3 listića<br />
salate. To preliti sa 5 decilitara vrele vode, ostaviti, procijediti<br />
i piti po 4 šalice na dan.<br />
16. Uzeti 2 g latica poljskog maka, 10 g salate i pregršt<br />
cvjetića gloga, sve to prekuhati u litri vode. Piti po 2 šalice<br />
prije spavanja.
17. Čista platnena vrećica ili čarapa napuni se lipovim lišćem<br />
s nešto cvijeta. Vrećica se zaveže i uroni u vodu. U toj<br />
se vodi kupa 15—20 minuta. S vrećicom se masira lice i cijelo<br />
tijelo. Lice i krevet u kojem spavamo treba poškropiti<br />
mirisom lavandule. To će biti dobar san. — Treba spavati<br />
kod otvorenog prozora da vas uspava hujanje vjetra ili šum<br />
mora. [ko živi u gradu, neka koristi "Atmosphere Deluxe" - kompjuterski program]<br />
18. U četvrt litre vode i toliko bijelog vina ulije se 100—200<br />
g soka od ženske bokvice i kuha 4—6 minuta, čisti pluća,<br />
jetra i bubrege. Ujedno je dobro sredstvo protiv astme.<br />
19. 30% valerijane, 40% hmelja i 15% metvica ili matičnjaka<br />
sve se pomiješa i prelije s pola litre vrele vode i pije se<br />
prije spavanja.<br />
Neuralgija<br />
1. Pomiješati 50 g nane, djeteline i odoljena po 25 g. Od<br />
toga uzeti 3 žlice, preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti,<br />
2 sata nakon toga odliti. Piti ujutro i navečer po 1 šalicu.<br />
2. Pomiješati 40 g nane i po 20 g matičnjaka, hmelja i lavandinog<br />
cvijeta. Od toga uzeti 3 žlice, preliti sa pola litre<br />
vrele vode, poklopiti, ostaviti 2 sata, zatim odliti. Pije se<br />
po jedna šalica ujutro i navečer.<br />
3. Uzeti po 20 g nane, matičnjaka, dobričice, bosiljka i hmelja.<br />
3 žlice te mješavine preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti,<br />
ostaviti 2 sata, zatim odliti. Piti ujutro i navečer po jednu<br />
šalicu.<br />
4. Pomiješati 50 g nane, 30 g sitno isjeckanog odoljena i<br />
20 g gorke djeteline. Uzeti 1 žlicu ove mješavine i preliti sa<br />
2 decilitra vrele vode, ostaviti poklopljeno 2 sata, ocijediti,<br />
medom zasladiti i toplo piti po jednu šalicu nakon jela, ujutro<br />
i navečer.<br />
5. Pomiješati po 10 g odoljena, glogova i lavandina cvijeta,<br />
srdačca, kima i komorača te matičnjaka. Sve pomiješati, uzeti<br />
3 žlice, preliti sa 5 decilitara vrele vode, poklopiti i ostaviti<br />
2 sata, ocijediti, zasladiti medom, piti 3—4 puta u toku<br />
dana.
Noćno znojenje<br />
Kadulje list i vršike pretvoreno u prašak 6—8 g stavlja<br />
se u jelo kod glavnog obroka. Gornji prašak liječi i kašalj,<br />
želučani katar i gušu.<br />
Upala<br />
OČI<br />
1. Uzeti kamilice, bazgova cvijeta, lazarkinje i ružinih latica<br />
u podjednakim dijelovima. Dobro pomiješati i od te<br />
mješavine jedaću žlicu preliti s pola litre ključale vode. Ostaviti<br />
poklopljeno 15 minuta. Nakon toga ocijediti. Tri male<br />
šalice odvojiti. Piti triput dnevno po malu šalicu. Ostatkom<br />
ispirati oči.<br />
2. U kavenu žličicu mlake vode, stavi se nekoliko kapi pravoga<br />
meda. Kad se dobro rastopi, time se mažu oči, ali se<br />
ne smiju trljati. Dobro čini i svježe vrcani med, ako se koja<br />
kap kapne u oči.<br />
Oči slabe<br />
1. Bokvice muške — 2 jedaće žlice, korijen valerijane —<br />
jedaću žlicu; rute — malu kavenu žlicu. Sve dobro pomiješati<br />
i od te mješavine jedaću žlicu preliti s 3 decilitra ključale<br />
vode. Piti tri puta dnevno malu šalicu prije jela i oči ispirati<br />
2. Tri jedaće žlice kamilice prelije se s pola litre ključale<br />
vode i ostavi jedan sat da se ohladi. Tad se procijedi, ali<br />
pri tom se pazi da tekućina ostane bistra — bez primjese<br />
kamilice. Tad se ispiru oči spužvom ili čistom krpicom koja<br />
se obilato namače u oparku. Oči se peru dva puta dnevno<br />
po nekoliko minuta.<br />
3. Ako je magla pred očima, treba sok od dva veća limuna<br />
iscijediti u pola litre čiste bunarske vode i time zapljuskivati<br />
oči po nekoliko minuta — dva puta dnevno — sve dok oči<br />
ne ozdrave.
Siva mrena<br />
1. Kupimo u trgovini šećer u prahu. Nije li dovoljno —<br />
poput brašna — fino samljeven, mi ga još jednom sameljemo<br />
ili stučemo. Uzmemo čistu slamku — odrežemo nožem<br />
ili škarama — duljine od 10 cm. Tom slamkom neka netko<br />
od ukućana napuše u oči prah od šećera. I do dva puta dnevno:<br />
ujutro i navečer. Za kratko vrijeme mrene će nestati.<br />
Kura traje do ozdravljenja.<br />
2. 6—8 listova svježeg peršinovog lista operemo u čistoj<br />
vodi, prije spavanja s dobro opranim rukama. To lišće stavimo<br />
preko noći na oči i povežemo gazom ili čistom prokuhanom<br />
bijelom krpom. Ujutro se u zamračenoj prostoriji zavoj<br />
skine. Nakon umivanja ruke se dobro operu sapunom. Zatim<br />
u čistu zdjelu nalijemo hladne bistre vode (po mogućnosti<br />
planinske). U tu vodu iscijedimo sok od dva poveća limuna<br />
i rukama zapljuskujemo oči. To ponavljamo do ozdravljenja.<br />
Slab vid<br />
1. U svako jelo stavljati malo majčine dušice, umivati oči<br />
u vodi u kojoj se kvasila majčina dušica. To se ponavlja sve<br />
dok se vid potpuno ne oporavi.<br />
2. Ako peku oči, treba ih ispirati čajem od muške i ženske<br />
bokvice.<br />
3. Obraze ne umivati vodom. Okolo očiju i vjeđe treba masirati<br />
kiselim mlijekom ili sirutkom i poslije masiranja oči<br />
se dobro obrišu. Ujutro, prije objeda i prije spavanja oči se<br />
natrljaju pravim maslinovim uljem. Oči će ojačati, a vid<br />
znatno popraviti.<br />
Kronična upala očiju<br />
Dvije litre bunarske bistre vode kuha se 20 minuta; nakon<br />
toga se u tu ohlađenu vodu stavi 8—10 bazgovih guba (rastu<br />
samo na starim visokim stablima koja su više stablo nego<br />
grm). Kada gube omekšaju, na svako oko stavi se dvije gube,<br />
a preko toga čisti bijeli zavoj. Preko zavoja veže se flanelska<br />
krpa. Kad se gube na očima osuše, stave se druge dvije koje<br />
se izvade iz prokuhane vode. Oblozi se mijenjaju čim gube<br />
postanu suhe. Za 8 dana oči ozdrave.
Gnojne oči<br />
Vrlo dobre rezultate imao sam s <strong>liječenje</strong>m gnojnih očiju.<br />
Jednostavno sam na oči bolesnika stavio trulu jabuku<br />
sitno isjeckanu i preko toga zavoj. Preko zavoja gustu krpu.<br />
Za 8 dana oči su bile zdrave.<br />
Bolesne i suzne oči<br />
U četvrt litre vode stavi se žlica usitnjenog vidca. To pustimo<br />
da zakuha. Zatim se ostavi poklopljeno da stoji dok se<br />
ne ohladi do 30°C (tako da očima nije ni hladno ni vruće).<br />
Uzme se okrugla čašica koja se do polovine napuni gornjim<br />
čajem. Glavu treba nagnuti naprijed, a čašicu pritisnuti na<br />
očnu šupljinu tako da potpuno pristane. Sada se otvori oko.<br />
Zatim se glava digne i ponovno spušta (ne skidajući čašicu).<br />
To se ponavlja nekoliko puta: gore-dolje tako da čaj dobro<br />
opere oko. Za pranje svakog oka uzima se uvijek svježi čaj.<br />
Oči gnojne i otečene<br />
Usitnjenog peršinovog lišća — 2 žlice stavi se u 300 g vode<br />
i kuha 3—4 minute. Kroz gazu ili prokuhanu bijelu krpu to<br />
se procijedi i tom tekućinom oči ispiru. Preko noći stavljati<br />
obloge od sitnog čaja. Svakako se mora dobro procijediti.<br />
Oči bolesne — upala<br />
Jednu staklenku širokog grla napuni sa svježim cvijetom<br />
od bazge bez peteljke. Grlo staklenke zatvori se pergamentom<br />
ili celofanom i pusti da stoji 2—3 nedjelje na toplom<br />
mjestu ili na suncu. Kroz to vrijeme taložit će se na dnu staklenke<br />
crna tekućina. Kad cvijet dobije boju rđe, iscijedi se<br />
crna tekućina kroz čistu bijelu krpu ili gazu. Koliko bude tekućine,<br />
toliko se doda 96% jakog alkohola. Dobro se promiješa<br />
i boca dobro zatvori. Prije upotrebe bocu treba dobro<br />
protresti da se talog pomiješa s alkoholom. Od te tekućine<br />
nakapa se malo na komadić vate, oko zatvori i vatu položi na<br />
bolno oko. Preko vate poveže se suha krpa, koja se s vatom<br />
ostavi preko noći na oku. Ponavlja se nekoliko večeri. Ujutro<br />
se oko ispere mlačnim mlijekom ili čajem od kamilice,<br />
koja se mora procijediti preko čiste guste krpe.
Tuberkuloza očiju<br />
Bazgovu gubu treba namočiti u vodu da omekša (ako je<br />
suha). Tako omekšanu gubu treba preko noći vezati na oči, a<br />
preko zavoja staviti suhu flanelsku krpu. Ponavlja se više<br />
noći.<br />
OPEKLINE<br />
1. Sirovi krumpir naribati i staviti na opeklinu — kao oblog.<br />
2. Dobro je opeklinu mazati lanenim uljem — pomoću vate<br />
ili peruške.<br />
3. Na čistu bijelu krpu obilato namazati pravog pčelinjeg<br />
meda i time oviti opečena mjesta. Oblog treba mijenjati svaka<br />
tri sata.<br />
4. Kupusni list dobro rastuči, sok iscijediti i pomiješati s<br />
bjelancem od jaja. Time preko dana češće mazati opeklinu.<br />
5. Opeklinu od vrele vode i vatre sigurno liječi oblog s lišćem<br />
od nevena. U zimi, nema svježeg lišća, može poslužiti<br />
i suho — nabrano ljeti. Treba ga samo u vodi razblažiti i<br />
čistom bijelom krpom obrisati.<br />
6. Kad se domaćica opeče na štednjaku, neka nad vrućim<br />
štednjakom drži ruke. Za kratko vrijeme bolovi će popustiti.<br />
Mjehuri neće izbiti pošto će preko opekotine nastati<br />
zaštitna kožica.<br />
7. Najbolji su oblozi od hladnog mlijeka. Tada neće nastati<br />
mjehuri.<br />
8. 100 g cvijeta i lista lipe prelije s 1 litrom vrele vode,<br />
poklopi, ostavi 3 sata ocijedi i upotrijebi.<br />
9. Opekline se liječe mješavinom jednakih dijelova lanenog<br />
ulja i vapnene vode. Mučka se dok mješavina ne pobijeli i<br />
tom mješavinom mazati opekline.<br />
Opekotine 1 oparena mjesta<br />
Stavljati obloge od vina koje nije kiselo. Prethodno ga treba<br />
malo smlačiti, jer ako nije hladno, manje boli. Oblog se<br />
drži pola sata. Zatim se uzme 100 g maslinova ulja i komadić<br />
voska (veličine kao tri kocke šećera). Kuha se tako dugo dok<br />
se vosak ne rastopi i pomiješa s uljem. Kad se ohladi, tom
mašću mažu se opekotine i oparena mjesta. — Jednom dnevno<br />
se previje, ali svaki put se ponovno stavljaju oblozi od<br />
vina na pola sata. Vino mora biti mlačno. Vino spriječava<br />
gnojenje.<br />
OTEKLINE S JAKIM BOLOVIMA<br />
Otekline treba masirati s pročišćenom (rafiniranom)<br />
naftom.<br />
OZEBLINE<br />
1. Protiv ozeblina na tijelu i člancima treba pripremiti kupelj<br />
od hrastove kore. 3—4 šake kore na 5 litara vode, kuhati<br />
15 minuta i u toj vodi prati ozebline 10—15 minuta (svaku<br />
večer). Prije spavanja ozebline treba masirati maslinovim<br />
uljem, toplo zamotati i ići u krevet.<br />
2. Na 2 kg bukovog pepela nalijemo 4—5 litara ključale<br />
vode. Zatim dodamo 100 g terpentinskog ulja i 70 g sirovog<br />
maslinovog ulja (dobije se od proizvođača po cijeloj Dalmaciji).<br />
U toj vodi kupamo noge. Prije spavanja bolesne noge<br />
dobro izmasiramo glicerinom. Kupelj se ponavlja 8 dana.<br />
3. Smrznuti krumpir treba zgnječiti i staviti na ozebline<br />
nekoliko večeri. Proći će i više se neće pojaviti.<br />
4. Ako se ozebline dobro natrljaju sokom od krastavaca, to<br />
je siguran lijek. Dobro je za vrijeme sezone krastavce nabrati,<br />
uzduž prerezati i osušiti na suncu. Kad ih u zimi ustrebamo<br />
stavimo ih u mlaku vodu da omekšaju i stavimo u<br />
obliku obloga na smrznute dijelove tijela.<br />
5. U pola litre vode stavi se 100 g usitnjene kore od mladog<br />
hrasta i kuha 15 minuta. U toj se vodi peru ozebline<br />
svaku večer prije spavanja.<br />
6. Izdubi se rotkva ili repa, u tu udubinu nalije se pola čaše<br />
maslinova ulja. Stavi se na ploču štednjaka i ostavi dok<br />
ne uzavri ulje u repi. Kad se ohladi, ulje se nalije u čašu<br />
ili prikladnu bočicu. Tim lijekom nekoliko puta dnevno<br />
maže se oboljelo mjesto.<br />
7. Najbolje sredstvo protiv ozeblina je pravi pčelinji med<br />
kojim se ozebline namažu i gustom krpom povežu.<br />
8. Kamforni alkohol (špirit) isto koristi ako se tim lijekom<br />
ozebline mažu svaku večer prije spavanja.
PLUĆNE BOLESTI<br />
1. U jedan čisti lonac ili staklenku staviti dvije dobre pregršti<br />
pšeničnih mekinja (posija). Na ovo naliti 4—5 litara<br />
tople vode i dobro promiješati. Lonac treba dobro poklopiti<br />
i staviti na umjereno toplo mjesto da stoji 24 sata. Nakon<br />
toga vodu ocijediti i baciti. Na ocijeđene mekinje stavi se<br />
šaka svježih mekinja, ponovno nalije 3—4 litre mlake vode<br />
i ostavi kvasiti 24 sata. Nakon toga ocijeđena tekućina stavi<br />
se u bocu i pije svakom zgodom umjesto vode. Za to vrijeme<br />
ne smije se piti nikakvo drugo piće.<br />
2. Iste mekinje mogu se upotrijebiti 7 dana, ali svaki put<br />
kad se odlije, treba dodati šaku svježih mekinja. Nakon 7<br />
dana mekinje treba baciti i početi postupak iznova. Taj se<br />
lijek mora uzimati još 4 mjeseca nakon što se bolesnik osjeća<br />
zdrav.<br />
3. Tri puta dnevno prije jela pojesti vrlo meko kuhano jaje<br />
koje se ne soli, nego zasladi kandis šećerom. Uz to pojesti<br />
nekoliko jedaćih žlica kuhane pšenice, koja se prethodno<br />
kvasi barem 10 sati u toliko vode koliko ju je pšenica mogla<br />
popiti. Kuha se u malo vode (više u pari) sve dok ne popuca.<br />
4. Jedna litra prave domaće dobre komovice, pola kg meda,<br />
pravog i pola kg svježeg kravljeg masla — kuhati tako dugo<br />
dok se ne ukuha jedna trećina. — Od ove ljekovite smjese<br />
uzima se jedaća žlica ujutro prije jela i navečer dva sata<br />
poslije večere. Za nekoliko nedjelja bolesnik će ozdraviti.<br />
5. Uzeti srednje bokvice, žalfije (kadulje), cvijet divizme —<br />
po 4 jedaće žlice; plućnjaka, stolisnika — po 6 jedaćih žlica.<br />
Gornje dobro promiješati i od te mješavine 2 jedaće žlice<br />
kuhati 3 minute u 3 decilitra vode. Pije se triput dnevno<br />
prije jela.<br />
6. Pluća sa zagnojenim žlijezdama (iz kojih curi šlajm) liječi<br />
čaj od preslice — ako se pije duže vremena. Jedna žlica<br />
usitnjene preslice kuha se 3—4 minute u pola litre vode.<br />
Pije se 3—4 male šalice dnevno.<br />
Bolesnik treba da leži. Na prsa i trbuh stavljaju se mlačni<br />
oblozi od slanog mlijeka. Oblozi se svaka dva-tri sata mijenjaju.
7. Ječam i vršike borovice (po žlicu) kuha se 10 minuta u<br />
pola litre vode. Dodati žlicu-dvije meda i ostaviti 10 minuta<br />
poklopljeno da stoji. Nakon toga ocijediti i piti pola natašte,<br />
a pola navečer prije spavanja.<br />
Plućni katar<br />
1. Uzeti korijen bijelog sljeza i sitno ga isjeckati, islandsku<br />
mahovinu i divizme — po 3 jedaće žlice. Gornje dobro promiješati<br />
i od te mješavine jedaću žlicu preliti s 2 decilitra<br />
ključale vode. Ostaviti 10 minuta stajati. Zatim ocijediti, pravim<br />
medom po želji zasladiti i piti prije jela triput dnevno.<br />
2. Korijen crnog sljeza, dobričice, pupoljka od jele i bora<br />
uzeti u podjednakim dijelovima. Priprema se kao pod 1.<br />
3. Divizme list, majčine dušice, očajnice — po 2 jedaće žlice,<br />
maka poljskog (turčinak) — pola jedaće žlice. Priprema<br />
kao pod 1.<br />
Pluća — upala<br />
1. U dva decilitra vode nalije se 2 decilitra zdravog prirodnog<br />
bijelog vina i 2 žlice usitnjenog korijena gaveza. Stavi<br />
se na štednjak samo da se ugrije (ne smije kuhati) i ostavi<br />
jedan sat da stoji po strani. Tada se ocijedi i uzima po jedaću<br />
žlicu više puta dnevno. Svakako je potrebno obratiti se<br />
liječniku.<br />
2. Od božjeg drvca nekoliko vršika kuha se 2—3 minute u<br />
200 g vode. Pije se triput dnevno po šalicu ili više puta dnevno<br />
po malu kavenu šalicu. Na prsa i rebra stavljaju se hladni<br />
oblozi od pola vode i pola vinskog octa.<br />
Pluća — probadanje, kašalj i hripanje<br />
Uzme se triput dnevno po žlicu lanenog ulja. Ponavlja se<br />
do potpunog ozdravljenja.<br />
Plućni katar — izbacivanje šlajma, kašalj<br />
1. Protiv gornjih bolesti pomaže slatko drvce triput dnevno<br />
po kavena žlica.
2. Za tu bolest potrebno je svako prijepodne popiti četvrt<br />
litre mlijeka u kojem se prokuhala žličica kadulje i dvije-tri<br />
kriške bijelog luka.<br />
Za plućne bolesti vrlo dobar lijek<br />
U proljeće nabere se borovih pupoljaka. Pupoljci se operu<br />
u čistoj vodi. Kad se malo prosuše, stave se u staklenku:<br />
red vršika, red šećera; red vršika i red šećera sve dok staklenka<br />
ne bude puna. Bocu zavezati i pustiti da stoji na umjerenoj<br />
toplini 3—4 nedjelje. Od tog lijeka uzimati natašte po<br />
kavenu žlicu.<br />
PROLJEV<br />
1. Kod dugotrajnog proljeva treba uzeti po 2 jedaće žlice<br />
ječma, zobi, pirike, koja se osim što se isjecka, još i u avanu<br />
dobro istuče (mora biti vrlo suha) a u mlincu sve zajedno<br />
samelje, pomiješa, stavi u litru vode i kuha pola sata. Zatim<br />
neka odstoji 15—20 minuta. Ocijedi se, po želji zasladi. Doda<br />
dosta soka od limuna i pije prije jela tri puta dnevno.<br />
2. U čašu se nastruga divljeg kestena zajedno s korom. To<br />
se zalije dobrom domaćom šljivovicom i ispije. Preko noći<br />
stavlja se na trbuh oblog od toplog ulja.<br />
3. Isprži se dvije žlice riže (kao da se prži kava). Kad je<br />
tako ispržena, doda se 200 g hladne vode, i kuha tako dugo<br />
dok se riža ne smekša. To se jede bez masti i soli.<br />
4. U lončić već ocijeđenog čaja od kamilice zakuha se mala<br />
žlica samljevene prave kave, pomiješa se i, što je moguće toplije,<br />
popije.<br />
5. Četiri češnja bijelog luka usitniti i staviti u čašicu vinskog<br />
octa i popiti.<br />
6. Žličicu fine štirke staviti u čašicu komovice i to popiti.<br />
Ako proljev ne stane, treba odmah ponoviti.<br />
7. Plod od štavelja: žlicu na 200 g vode kuhati 2—4 minute<br />
i ostaviti poklopljeno da stoji 10 minuta. Piti više puta dnevno<br />
po malu šalicu. Koristi sigurno. Za djecu polovicu doze.<br />
8. Suhe borovnice su najefikasnije sredstvo protiv proljeva<br />
pa bi ih trebalo imati svaka kućna ljekarna.
9. Bazgov plod osušen 8—10 komada dnevno prožvakati. Ili<br />
suhe borovnice žvakati.<br />
10. Jednu žlicu usitnjene kore od primorskog šipka i 50 g<br />
rogača kuha se u pola litre vode 5 minuta. Od tog čaja uzima<br />
se više puta dnevno po malu šalicu.<br />
11. Skuha se jaka crna kava bez šećera, u nju nacijedi sok<br />
od limuna i popije.<br />
12. Pomiješati po 50 g bijelog sljeza (korijen, list i cvijet),<br />
podbjela (list), crnog sljeza (list), kupine (list) i nane. Uzeti<br />
5 žlica te mješavine i preliti litrom vrele vode, ostaviti poklopljeno<br />
oko 3 sata, zatim ocijediti i piti nezaslađeno umjesto<br />
vode.<br />
Djeci se daje isto uz dodatak 50 g kamilice.<br />
13. Pomiješati po 50 g metvice (list) i kamilice. Od toga<br />
uzeti 3 žlice, preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, 2 sata<br />
ostaviti poklopljeno, zatim odliti i piti umjesto vode.<br />
14. Pomiješati po 20 g nane, matičnjaka, dupčaca i trave<br />
ive. Od toga 3 žlice preliti sa pola litre vrele vode, pokriveno<br />
ostaviti 2 sata, zatim odliti i piti nezaslađeno umjesto vode.<br />
15. Pomiješati po 25 g borovnice (list i plod), dunje (sjeme)<br />
i nane. Uzeti 3 žlice toga, preliti sa pola litre vrele vode,<br />
poklopiti i ostaviti 2 sata, zatim piti umjesto vode.<br />
16. Pomiješati po 30 g lipe i kamilice, te po 10 g petrovca,<br />
ružina cvijeta, šipka i dupčaca. Od toga uzeti 3 žlice, preliti<br />
sa 5 decilitara vrele vode, poklopiti, ostaviti 1 sat, piti što<br />
toplije u toku dana.<br />
Teški proljev<br />
U čaj od suhe borovnice doda se čašica domaće komovice<br />
ili šljivovice. Treba jesti dobro pržene žgance i kompot<br />
od suhih šljiva. Ako bolesnik ima dobre zube, neka grize<br />
suhe kruške i njih jede.<br />
PUŠENJE SKRAĆUJE ŽIVOT<br />
Ustanovljeno je da dim duhana sadrži oko 300 raznih<br />
sastojaka od kojih je najpoznatiji nikotin, koji otrovno djeluje<br />
na nervni sistem i krvotok. Količina nikotina u cigaretama<br />
ovisi o kvaliteti duhana. Osoba koja tokom dana popuši
20 cigareta inhalira količinu nikotina koja je dovoljna da se<br />
ubije čovjek — ukoliko bi sav nikotin udahnuo najedanput.<br />
Pušač tokom dana udiše nikotin u malim količinama, ali i<br />
ove male količine uzrokuju sve veću opasnost za zdravlje.<br />
Naročito štetno djeluje uživanje duhana s alkoholom. Na<br />
žalost to danas uživaju svakodnevno odrasli muškarci, žene,<br />
pa i omladina.<br />
PADAVICA<br />
1. Kamilice — 2 jedaće žlice, decilitar octa, žlicu pravog<br />
meda kuhati minutu u 3 decilitra vode. Uzima se dvaput<br />
dnevno po malu čašicu.<br />
2. Imela pretvorena u prah — samo list. Svaka 3 sata na<br />
vrh noža zalije se vodom, mlijekom ili se stavi u hranu. Ako<br />
se miješa s korijenom valerijane još je efikasniji. Gornji<br />
lijek liječi: krvarenja iz maternice, pluća, a liječi i visoki<br />
pritisak.<br />
Padavica i grč kod djece<br />
Hmelj pretvoriti u prah i jednaki dio šećera u prahu dobro<br />
promiješati i svaku večer uzeti na vrh noža. Isti lijek<br />
liječi upalu žućne kesice, mokraćne organe, bolne erekcije<br />
spolnih organa.<br />
PROTIV PIJANSTVA<br />
1. Na žlicu ljute paprike nalijemo 10 žlica vinskog cvijeta.<br />
Uzima se u žlici vode 3—4 kapi, natašte. Osim toga ako se<br />
uzme tri dijela vode i jedan dio gornje tinkture, to liječi<br />
zlatnu žilu (krvarenje).<br />
2. U litru vode stavi se 6—8 žlica usitnjenog ruzmarinovog<br />
lista sa cvijetom i kuha se 10—15 minuta. Pije se 2 šalice<br />
dnevno.<br />
3. Majčine dušice 4 žlice prelije se sa tričetvrt litre ključale<br />
vode i ostavi da stoji 5 minuta. Od tog čaja uzima se<br />
svaka 2 sata po žlicu.
PRERANI POROD DA SE SPRIJEČI<br />
Korijen omana pretvoren u prašak, uzima se 3 puta dnevno<br />
petinu male kavene žlice sa šećerom ili medom — dva do<br />
tri mjeseca prije poroda.<br />
PROBAVA NEUREDNA<br />
1. Svaku večer izrežemo na sitno 3—4 komada suhe smokve<br />
i toliko suhih šljiva. Na tu masu navečer nalijemo jedan<br />
i pol do 2 decilitra vode. Ujutro sve zajedno dobro promiješamo<br />
i ocijedimo. Ocjeđevinu (tekućinu) popijemo. Ponavlja<br />
se mjesec dana još i onda kad se osjećamo posve zdravi.<br />
2. U 3 litre vode stavimo 16 žlica ili 4 dobre šake lanenog<br />
sjemena i kuhamo tako dugo dok se ukuh ne ukuha na 1<br />
litru. Pije se triput dnevno po žlicu u kavi.<br />
3. Iđirota korijen u obliku praška na vršku noža uzimamo<br />
više puta dnevno.<br />
4. Po 25 g korijena cikorije, maslačka i iđirota, 15 g trave<br />
ive i po 5 g aniša i komorača. Od toga 2 žlice preliti s 300 g<br />
vrele vode, poklopi, ostavi preko noći, odliti i piti nezašećereno<br />
prije doručka i večere.<br />
5. Po 1 g komorača, lincure i kičice prelije se s 200 g vrele<br />
vode, poklopi, poslije 2 sata ocijedi i odjednom popije.<br />
PROMUKLOST<br />
1. Hrastovoj kori treba vanjski dio ostrugati, 35 dekagrama<br />
staviti u pola litre vode i kuhati 20 minuta. Ocijediti<br />
i tom tekućinom grlo ispirati. Vrijedi samo srednja kora.<br />
2. Uzme se jedna oveća crna rotkva (arapka) koja se u sredini<br />
izdubi. Nariba se za jednu žlicu hrena i stavi u rotkvu<br />
s 2 žlice meda. Navečer se pripremi za ujutro, a ujutro za<br />
navečer. Dakle 2 rotkve dnevno uzima se do potpunog izlječenja.<br />
3. Potrebno je grlo inhalirati s čajem od kamilice u koju<br />
se stavi mala žlica morske soli. Dobro je za vrijeme godišnjeg<br />
odmora ako se bolesnik nalazi na morskoj obali grlo<br />
grgljati morskom vodom. — Zabranjeno je pušiti, piti prehladila<br />
ili prevruća pića, jesti ljuta i kisela jela.
RANE I UBOJI<br />
1. Ako na uboj, koji je od udarca pocrnio, stavimo svjež<br />
sitno isjeckani crveni luk obilno natopljen finim uljem, za<br />
kratko vrijeme uboj će proći.<br />
2. List bršljana dobro se očisti i namoči u vodu u koju<br />
smo stavili 3 postotnu bornu kiselinu (dobije se u ljekarni).<br />
Listovi treba u vodi da stoje 2—3 sata. Nakon toga stavlja<br />
ih se na rane i čistom bijelom prokuhanom krpom ili zavojem<br />
zavije.<br />
3. Na svježe rane koje krvare treba izgnječiti šaku stolisnika<br />
i priviti na ranu. Krv će ubrzo prestati i rana zacijeliti.<br />
4. Vrlo dobro sredstvo protiv modrica i rana je arnika koja<br />
se upotrebljava u obliku tinkture ili alkoholature. Cijela<br />
biljka s cvijećem stavlja se u alkohol gdje stoji deset<br />
dana. Zatim se ocijedi i spremi da se u slučaju potrebe<br />
nađe. Posve je razumljivo da boca mora biti čista i dobro<br />
zatvorena. Dr Liježoa, kako tvrdi dr Gostuški, za <strong>liječenje</strong><br />
rana i uboja dao je i ovaj recept: 20 g arnike, 50 g glicerina,<br />
60 g vode. Taj se lijek daje kao oblog na rane.<br />
5. Ako su rane gnojne i dugotrajne, onda se 100 g ranilista<br />
skuha u litri zdravog bijelog vina i od toga stavljaju oblozi<br />
na rane, pa i kad su one otvorene od proširenih vena. Prethodno<br />
ranu treba namazati ribljim uljem.<br />
6. Petrovac čini istu uslugu kao ranilist i upotrebljava se<br />
na isti način.<br />
7. Nevena, kantariona, cvijet bazge u podjednakim dijelovima<br />
dobro promiješati i od te mješavine 4 jedaće žlice preliti<br />
litrom ključale vode i jedan sat ostaviti da stoji. Na ranu<br />
stavljati oblog, čistom prokuhanom bijelom krpom i isto<br />
tako čistom — suhom — sve previti. Obloge mijenjati svaka<br />
2—3 sata.<br />
8. Koprivu žaru, cijelu biljku s korijenom — 4 jedaće žlice<br />
kuhati 5 minuta u litri vode. Priprema se kao pod 7.<br />
9. Jaglaca: korijen, cvijet i list — 5 jedaćih žlica na litru<br />
vode kuhati 5 minuta. Vrlo je dobar lijek kao oblog na rane<br />
i uboje.<br />
10. Ranu iz koje raste divlje meso treba svaku večer posuti<br />
mljevenim šećerom. To se ponavlja sve dok rana ne zacijeli.<br />
11. Na stare rane koje ne zacjeljuju stavlja se u prah samljeveni<br />
pelin. To se ponavlja sve dok rane ne zacijele.
12. Muška bokvica (svježa) dobro se opere i stavi u ulje da<br />
se kvasi 24 sata. Nakon toga je izvadimo iz ulja, ranu dobro<br />
(vatom natopljenom u ulju) obrišemo i zavijemo bokvicom.<br />
Zavoj se mijenja dvaput dnevno: ujutro i navečer.<br />
13. Slatko vrhnje (kajmak) pustimo stajati u šerpi dok se<br />
ne uhvati plijesan rđavo-zelene boje. Tu plijesan se pokupi<br />
u posudu i tiho na umjerenoj toplini (vatra ne smije biti<br />
jaka jer rado prigori), kuha se dugo dok masa ne postane<br />
zlatno-crvena. Kad se ohladi, posuda se zatvori pergament-<br />
-papirom ili celofanom. To je odličan lijek za rane i kraste.<br />
Rane koje trunu i ne zarašćuju<br />
Rane treba posipati s praškom srčenjaka (Polygonum bistorta),<br />
čak i one rane od raka.<br />
Rane iz kojih teče gnoj<br />
1. Lista bazge (nabranog u proljeće) staviti jednu šaku na<br />
pola litre vinskog octa i kuhati 4—6 minuta. Time se oblaže<br />
rana.<br />
2. Rane treba posipati s praškom agave i čistom bijelom<br />
krpom ili gazom zavezati. Ponavlja se sve do ozdravljenja.<br />
Rane otvorene od ovapnjenih žila<br />
1. Uzme se potrebna količina zemlje ilovače koja se izvadi<br />
iz dubine barem metar ispod površine zemlje. Očisti se od<br />
kamenčića i dobro promiješa sa pola vode i pola octa da<br />
bude sve mekano kao maslac, da ne bude ni pretvrdo ni premekano.<br />
Rana se s rijetkom gazom prekrije, a na drugu bijelu<br />
čistu prokuhanu krpu namaže se ilovača 2—3 cm debelo,<br />
već prema veličini rane, i stavi na ranu. Taj se ovoj još poveže<br />
sa suhom flanelskom ili drugom mekanom krpom. To<br />
se ponavlja svaka 3—4 sata. Ako je to nemoguće, onda barem<br />
svaku večer prije spavanja. To se ponavlja sve dok rana<br />
sama posve ne zacijeli.<br />
2. Treba namazati medom i previti čistom krpom. Zavoj<br />
se ostavi nekoliko dana, zatim se postupak ponovi.
Rane — otvorene gnojne<br />
Otvorene gnojne rane brzo će zarasti ako rane posipamo s<br />
ugljenom lipovog drveta kojeg smo prethodno pretvorili u<br />
prah i prosijali. Nakon toga se rana poveže čistom bijelom<br />
prokuhanom krpom ili gazom. Za nekoliko dana na rani će<br />
nastati debela kora (suha krasta) koja će jako svrbjeti. Mora<br />
se paziti da noću ranu ne udarimo ili ogrebemo. Za mjesec<br />
dana rana će zacijeliti.<br />
Ranice u ustima<br />
1. U poširoku šerpu stavimo 10 žlica cvijeta kamilice i na<br />
to nalijemo 5 litara ključale vode. Gornja se odjeća skine<br />
do kože, nagne se nad šerpu i tijelo pokrije preko glave plahtom<br />
ili dekom. Pri tom se usta drže otvorena i duboko se<br />
diše. Oči moraju biti zatvorene. Tijelo se spušta sve niže za<br />
parom kako se voda hladi i to dozvoli. Kad se niže ne može<br />
ostane se tako.<br />
2. Kamilice, lišće borovnice, steže (Potentilla anserina), kadulje<br />
u jednakim dijelovima. Od te mješavine uzme se mala<br />
kavena žlica i prelije sa 200 g ključale vode i pusti poklopljeno<br />
da kratko vrijeme stoji. Kad se malo smlači, tada se procijedi<br />
i time ispiru usta nekoliko puta dnevno.<br />
Ranice po čitavom tijelu i pojedinim mjestima<br />
Prema površini ranica treba pripremiti masu od nesoljene<br />
svinjske masti ili od goveđeg jestivog loja i finog pšeničnog<br />
brašna. Sve se zajedno pomiješa na peći i isprži kao gust<br />
zapržak. Tada se doda malo mlijeka i pusti da provri. Tu<br />
smjesu podebelo namazati na čistu krpu i priviti preko noći<br />
na ranjava mjesta. To se ponavlja nekoliko večeri dok ranice<br />
ne prođu.<br />
Rane, ranice, ozebline i slične bolesti<br />
1. Nevenova cvijeta (samo latice) stavi se u litrenu bocu<br />
(do polovice) i dopuni dobrom domaćom komovicom ili šljivovicom.<br />
Boca se začepi i stavi na sunce ili na toplo mjesto<br />
da stoji 8 dana. Dobro je bocu jedanput dnevno protresti.<br />
Tom tekućinom masiraju se ozebline, ili se popije natašte<br />
mala čašica. Za vrijeme liječenja ne smije se pušiti niti piti<br />
bilo kakav alkohol.
2. 25 g srčenjaka kuhati četvrt sata u pola litre vode, zatim<br />
dodati 25 g hajdučke trave, poklopiti, ostaviti 5 sati,<br />
procijediti i time ispirati ranu i oblagati natopljenom gazom<br />
u tom čaju.<br />
3. (Vidi i str. 48, br. 4).<br />
REUMA<br />
1. Zobenu slamu sitno izrezati — 40 jedaćih žlica, uzeti<br />
smrekovih šišarki — 40 žlica. Sve nasuti u lonac od 10 litara<br />
i kuhati dva sata. Zatim izliti sve u kadu za kupanje i dodati<br />
toliko hladne vode da se može kupati. Kupanje traje<br />
20 minuta. Poslije kupanja odmah u krevet da se bolesnik<br />
dobro iznoji. Kupanje se ponavlja svaku večer osam dana.<br />
2. Na tri žlice naribanog jakog hrena nalije se 50 g jake<br />
40% domaće rakije. To se dobro promiješa i obaviju bolna<br />
mjesta. Preko zavoja stavi se vrećica vrućeg riječnog pijeska.<br />
Oblog će ispočetka (oko dva sata) jako peći, ali je uspjeh<br />
velik.<br />
3. Jaka reuma i masnoća u krvi. Tijelo masirati komovom<br />
rakijom (lozovačom) u kojoj je rastopljen plavi kamen (galica)<br />
i nariban jaki hren. Piti mješavinu čaja. U posudu stavimo<br />
koprive žare, gospine trave po 30 g, stolisnika, metvice<br />
paprene po 15 g, koprive mrtve, kima mljevenog, kadulje,<br />
kičice po — 8 g, bokvice ženske 75 g, vršike od borovičinih<br />
grančica 40 g. Na tu masu naliti litru vode i ostaviti 24 sata<br />
da stoji. Nakon toga kuhamo mješavinu 3 sata na vatri tako<br />
da se raskuha. Procijedimo, dodamo meda ili kandis-šećera<br />
i kuhamo još 40—60 minuta. Sirup mora biti gust. Kad se<br />
ohladi, stavimo ga u staklenku i hermetički zatvorimo. Uzima<br />
se svako jutro natašte 6 nedjelja po 1—3 kavene žličice.<br />
4. U običnu litrenu bocu stavi se 250 g terpentina, isto toliko<br />
amonijaka i jedno cijelo jaje. To se dobro promiješa<br />
(boca protrese). Time se masiraju bolna mjesta triput dnevno.<br />
Taj lijek kako tvrdi M. J. iz Splita, liječi deformacije<br />
(Artritis deformans).<br />
5. Reumatična bolna mjesta treba oblagati čitavom biljkom<br />
poljske steže.<br />
6. Reumu u zglobovima treba namazati pročišćenim petroleumom<br />
i zamotati suhom flanelskom krpom. Ponavljati više<br />
puta.
7. Kod upale zglobova treba piti čaj od kadulje, borovice,<br />
breze lista, žare koprive, ljuske od mahuna, ili graha i podbjela<br />
(list) u jednakim dijelovima. Sve dobro promiješati i<br />
od te mješavine žlicu kuhati 2—3 minute u 200—300 g vode.<br />
Pije se triput dnevno po šalicu prije jela.<br />
8. Cvijet divljeg kestena, cvijet bazge, cvijet lipe, cvijet vrbe,<br />
preslice i kora breze u jednakim dijelovima. Sve ostalo<br />
kao pod 7.<br />
9. Na dvije do tri žlice ploda borovice nalije se pola litre<br />
dobre komove rakije, zatim se dobro začepi. Stavi se na toplo<br />
mjesto 4 dana. Nakon toga se ocijedi. Tom tekućinom<br />
masiramo bolna reumatična mjesta.<br />
10. Pola litre bijelog zdravog vina ugrije se do 70 stupnjeva<br />
i tim vrućim vinom svaku večer pola sata se masiraju bolna<br />
mjesta. Nakon toga poveže toplom flanelskom krpom i odmah<br />
ide u topao krevet. Ponavlja se svaku večer do potpunog<br />
ozdravljenja.<br />
11. Korisno je kupati se u vodi u kojoj se kuhala zobena<br />
slama. Od iste vode stavljati obloge — ali mora biti vruća.<br />
U 5 litara vode kuha se 15 minuta 4—5 pregršti usitnjene<br />
zobene slame.<br />
12. Šaku morske soli pržiti u posudi na peći. Kad je dobro<br />
spržena, dodati jake domaće komovice, promiješati i time<br />
masirati oboljela mjesta.<br />
13. Uzeti žlicu borovice (zgnječeni plod), preliti sa 2 decilitra<br />
vrele vode i ostaviti 5 minuta. Piti u toku dana po 1 decilitar.<br />
14. Oblog od kvasca kruha (kvasac od samog tijesta). Kvasac<br />
se raširi na vunenu krpu, na to se pospe sitno stucane<br />
paprike i to prelije maslinovim uljem. Tim oviti bolno mjesto<br />
i ostaviti 12 sati. Ponavljati nekoliko dana.<br />
15. Piti vruću vodu svakih četvrt sata po 1 čašu. Dok se<br />
pije treba biti u krevetu.<br />
16. Oblog ilovače (dobro umijesiti) oko 5 cm debeo oviti na<br />
bolno mjesto i držati ga preko noći.<br />
17. Oblog tijesta od pšeničnog brašna pomiješan sa toplim<br />
octom staviti na bolno mjesto.<br />
18. Naribati hren na gazu i staviti na bolno mjesto.
Mišićni reumatizam<br />
Jedaća žlica suhog lišća bijelog jasena (Fraxinus excelsior)<br />
prelije se sa 200 g ključale vode i ostavi poklopljeno 5—10<br />
minuta da stoji. Nakon toga se ocijedi i pije tri puta dnevno<br />
po šalicu.<br />
Zastarjeli reumatizam<br />
1. Bolesne dijelove tijela treba masirati svako jutro i večer<br />
rafiniranom naftom. Otekline kao i bolovi ubrzo će proći.<br />
Sijevanje u tijelu — reuma — podagre — išijas<br />
1. Dva puta dnevno dobro izmasirati bolna mjesta sa toplim<br />
jestivim lojem, gimnasticirati. Zatim bolna mjesta dobro<br />
zaviti toplom flanelskom krpom.<br />
2. U pola litre maslinovog ulja stavi se 2 jedaće žlice sitno<br />
istučene tipse, dobro na peći ugrije i promiješa. Time se<br />
masiraju bolna mjesta svako veče. Poslije toga još se istrljaju<br />
šakom čiste tipse i zatim se legne u postelju.<br />
3. Išijas odlično liječi čaj od zobi. Jedaća žlica zobi kuha<br />
se u dva decilitra vode 15 minuta. Taj čaj se pije triput dnevno<br />
prije jela. Istovremeno treba stavljati obloge od vruće<br />
kuhane zobi u vrećici ili čistoj čarapi. Svaka 4 sata obloge<br />
treba mijenjati (da su uvijek vrući).<br />
4. Išijas liječi vrlo sigurno med koji se pomiješa sa negašenim<br />
vapnom, podebelo namaže na krpu i privije na bolno<br />
mjesto. Svaka 4—5 sati zavoj treba mijenjati.<br />
5. Reumatične dijelove tijela koji su natekli treba mazati<br />
rafiniranom naftom i zaviti u suhu krpu. Taj postupak više<br />
puta ponoviti.<br />
6. Skuhani ili pirjani kupus, još topao, zamotati u mekano<br />
platno i onda poviti na bolno mjesto.<br />
7. 1 kg kukuruznog brašna (domaći), 20 dkg naribanog hrena,<br />
1/2 1 rakije (jake). Sve izmiješati i to stavljati kao oblog<br />
na bolno mjesto. Pri tom treba ležati. Kura traje 24 sata.
RAK — LIJEČENJE GLAĐU<br />
Za <strong>liječenje</strong> raka na plućima ili želucu neki preporučaju<br />
ulje arnike. Cvijet arnike kvasi se 8 dana u maslinovom ulju.<br />
Od tog ulja uzima se triput dnevno po malu žlicu. Na rane<br />
raka neki daju stučeno svježe ružmarinovo lišće.<br />
Časopis »Naše zdravlje« br. 1/1968. donio je veoma interesantan<br />
članak o liječenju raka:<br />
»Posljednjih godina iz iskustva se zna da neki od najtežih<br />
tumora trebaju za svoj rast hranu, koja se nalazi u ljudskom<br />
tijelu — asparagin. Srećom se taj asparagin nalazi u<br />
tijelu svih sisavaca iako ljudskom organizmu nije neophodan.<br />
Na veterinarskom fakultetu u Pensilvaniji izliječena su tri<br />
psića od bolesti raka. Liječenje se sastojalo u davanju neke<br />
organske supstancije, koja sprečava da tkivo (tumor) dobije<br />
hranu, koja mu je potrebna za rast. Na taj način »izgladnjeli«<br />
tumor nestaje. — U posljednjih nekoliko godina se zna, da<br />
neki od najtežih tumora trebaju za svoj rast hranu, koja se<br />
nalazi u ljudskom tijelu.«<br />
»Istraživači su došli na ideju da stvore supstanciju, koja<br />
izlučuje jedan crijevni mikrob kojeg su nazvali Escherichia<br />
coli. Tu su supstanciju davali psima u hranu. Ovaj mikrob<br />
ima svojstvo da napadne hranu i da ju probavi za vrlo kratko<br />
vrijeme. — Nakon nekoliko tjedana tri psića veselo su skakutala<br />
hodnicima veterinarskog fakulteta. Tumoru više nije<br />
bilo ni traga.«<br />
Kako se iz gornjeg vidi glad spriječava širenje raka. Dijetom<br />
treba odmah početi. Temelj ishrane sastoji se: od riže,<br />
špinata i kruha napravljenog s đumbirom (ingwer) bez kvasca,<br />
salate od dragušca, kiselice, radića uvijek sa dosta maslinova<br />
ulja i limunovim sokom i nikad s octom, ponešto žumanjaka<br />
od jaja kao začin dosta đumbira. Za piće (i to<br />
prema godišnjem dobu) kiselo mlijeko, sirutka i nezaslađeni<br />
vrući napici od voćnih sokova: narandže, kupine, primorskog<br />
šipka, borovice, crvenih ribizla, grepfruta, grožđa. Naročito<br />
je djelotvoran špinat priređen u vlastitom soku s malo maslinova<br />
ulja, ili bijela repa i cikla kao i rotkva sve sitno isjeckano<br />
također pirjano (dinstano) s malo vrhnja i začina<br />
od paprike i peršina. Treba potpuno izbjegavati kruh, maslac,<br />
meso, slatko voće i to posebno kajsije, breskve i kruške.<br />
Ukoliko se manje jede, utoliko će <strong>liječenje</strong> biti brže. Stoga<br />
se mora stalno ograničavati kako izbor, tako i količina
jela. Uvijek kad nastane osjećaj gladi, uzme se čaša destilirane<br />
vode u koju nakapamo 6—12 kapljica limunova soka.<br />
Kad se bolesnik ispomagao tako nekoliko dana limunovim<br />
sokom, može nastaviti dijetom bjelanjaca od jaja koje se istuće<br />
u snijeg — doda žlica destilirane ili mineralne vode. Čaša<br />
destilirane vode popije se prije jela, prethodno se stavi na<br />
vršku noža sode bikarbone u vodu. Ako bolesnik održava dijetu<br />
bjelanjcem od jaja, neće osjećati potrebu za čvrstim jelima.<br />
Ako i pored toga bolesnik bude osjećao stalno glad, onda<br />
neka uzme ono što je najjednostavnije: svježe prženih kukuruznih<br />
kokica. Konačno treba dnevni jelovnik da sadrži samo<br />
kukuruzne kokice, destiliranu vodu i ljekoviti čaj.<br />
Osim toga potrebno je neizostavno vršiti planski način<br />
udisavanja i izdisavanja zraka iz pluća i to na taj način da se<br />
prvih nekoliko dana i to redovito svakih 6 sati izvrši vježba<br />
udisaja i izdisaja u trajanju od 5 minuta, pri čemu svaki<br />
udisaj treba da traje 4 sekunde, 4 sekunde zadržati i izdahnuti,<br />
opet udahnuti 4—6 sekundi, zadržati bez napora koliko<br />
se može i izdahnuti itd. sve dok ne prođe 5 minuta. Treba<br />
znati da nema drugog načina da se iz tijela odstrani suvišna<br />
ugljična kiselina, koja je djelomično uzrok raka.<br />
Osim svega što je gore rečeno još je svrsishodnija dijeta<br />
dra Stankovića: uzme se 100 g brašna od pšenice, samljevenog<br />
zajedno s košuljicom i neprosijanog (ili kukuruzno brašno),<br />
četvrt litre mlijeka sirova, 200 g naribane sirove mrkve<br />
(ja sam povećao za 100 g jer je korisno protiv bolesti raka),<br />
200 g usitnjenog voća (naročito jabuka), 100 g samljevenih<br />
oraha, 100 g meda (pravi pčelinji), sok od pola limuna. Sve<br />
to dobro promiješati i pojesti u toku dana. Neka to bude<br />
jedina hrana za čitav dan. Time se hraniti 3—4 nedjelje. Naravno,<br />
sve se jede sirovo.<br />
Rak grudi i na maternici<br />
Nevena latice — 50 g staviti u pola litre alkohola 60% jačine<br />
ili u 40% jaku komovicu, ostaviti da stoji desetak dana.<br />
Od tog lijeka uzeti 50—60 kapi u 200 g vode i preko dana pomalo<br />
popiti. Svaki dan treba pojesti najmanje 200 g mrkve<br />
naribane. Istu stavljati na rak rane.
Rak kožni i protiv čireva i lišaja<br />
Dvije-tri žlice usitnjene biljke nevena zajedno s cvijetom<br />
pomiješati s dvije žlice nesoljenog goveđeg loja ili svinjske<br />
masti. Kuha se pola sata. Zatim se propusti kroz sito ili dvostruku<br />
gazu. Lijek se spremi u dobro opranu i suhu ljekarničku<br />
staklenku ili u kutiju od plastične mase i hermetički<br />
zatvori poklopcem. Mast je vrlo dobra protiv gore navedenih<br />
bolesti. Gaza se namaže mašću i rana zavije. Osim toga kuha<br />
se kao čaj u mlijeku. Mala žlica nevena na pola litre mlijeka.<br />
RAHITIS<br />
U 5 litara vode doda se 1 kg ječma (kuha se 15 minuta)<br />
i tu vodu sa ječmom zajedno izliti u kadu gdje je već pripremljena<br />
voda za kupanje.<br />
RUKA<br />
Bocu od pola litre treba napuniti arnikom i nju zaliti<br />
(koliko stane) dobrom domaćom rakijom i ostaviti 8 dana<br />
da stoji. Svaki dan jednom bocu protresti. Nakon 8 dana<br />
rakija je za upotrebu. Tad se masiraju ruke od zapešća do<br />
ramena 3 nedjelje svaku večer. Nakon tri nedjelje bolovi<br />
će posve nestati.<br />
RUSKI NARODNI LIJEK<br />
Uzeti 300 g svježe aloje (Aloa arborescens), koja nije mlađa<br />
od 1 godine ni starija od 5 godina. Prije upotrebe 5 dana<br />
biljka se ne zalijeva. Ta količina listova samelje se na stroju<br />
za meso. Tome se doda 250 g cikorije (može i 'Frankov'<br />
nadomjestak za kavu), 400 g proljetnog meda sa saćem, 700<br />
g pravog crnog vina i 500 g čistog alkohola. Sve ovo pomiješati<br />
i čvrsto začepiti u tamnoj boci, ostaviti da stoji 5<br />
dana na mračnom i hladnom mjestu.<br />
Prvih 5 dana uzima se 3 puta na dan prije jela po žličicu,<br />
nakon toga 3 puta na dan po žlicu jedan sat prije jela. Nakon<br />
5 dana stajanja ocijedi se toliko tekućine koliko je po-
trebno za tjedan dana, a ostalo se ostavi u tamnoj boci da<br />
stoji na mračnom i hladnom mjestu. Tako se ponavlja svaki<br />
tjedan, a jedna kura liječenja traje najviše 2 mjeseca u<br />
godini.<br />
Ovaj lijek liječi: gripu i anginu (za 1 ili 2 dana), tuberkulozu<br />
pluća, čir na želucu, trajne glavobolje, bolesti crijeva,<br />
astmu, kostobolju, upalu krvnih sudova, bolesti srca<br />
i krvotoka, povećani krvni tlak, bubrege, a i neke vrste<br />
raka (maternice).<br />
STARAČKA BOLEST<br />
1. Četiri jedaće žlice medvjeđe šape: cijela biljka s listom<br />
i cvijetom bez korijena sitno isjeckana stavi se u litru<br />
40 postotno jake šljivovice ili komovice i ostavi 10 dana<br />
stajati u začepljenoj boci. Bocu treba barem jedanput dnevno<br />
protresti. Nakon 10 dana ocijediti i piti dva puta dnevno<br />
pola čašice.<br />
2. Korijen omana, dragušca — po jedaću žlicu; divlje<br />
ruže (šipak) 4 jedaće žlice, pelina — malu kavenu žlicu.<br />
Gornje dobro promiješati i od mješavine uzeti jedaću žlicu<br />
i preliti s 3 decilitra ključale vode. Ostaviti 10 minuta stajati.<br />
Nakon toga ocijediti, pravim medom zasladiti i toplo<br />
piti triput dnevno.<br />
3. List tatule samljeti u prah i od toga uzeti jedanput<br />
dnevno dvadeseti dio grama, (na vršku džepnog noža). Liječi<br />
astmu i jača mušku snagu. Uzima se samo tri dana u<br />
tjednu pod nadzorom liječnika, jer je biljka otrovna.<br />
SPOLNI ORGAN SLABUNJAV I RANJAV<br />
Tko je slabunjav i ranjav na spolnom organu, neka uzme<br />
orahovog lišća — 5 šaka na 10 litara vode i kuha 10 minuta.<br />
U tom uvarku neka se kupa i dnevno triput ispire spolni<br />
organ.
SRČANE BOLESTI<br />
1. Kukuruzne svile, morskog luka, brezovog lišća — po<br />
2 jedaće žlice, naprstka (digitalis) kavena žlica, dobro promiješati<br />
i od te mješavine tričetvrt žlice kuhati 2—3 minute<br />
u 3 decilitra vode. Zatim ostaviti stajati 10—15 minuta, ocijediti,<br />
piti prije ručka i večere, nezaslađeno, po šalicu.<br />
3. Limun je odličan lijek protiv srčanih bolesti. Sok od<br />
3 limuna ulije se u bocu i doda malu žlicu samljevene soli.<br />
To se mućka dok se ne zapjeni. Od tog lijeka uzima se svaki<br />
sat po jedaću žlicu. To je ujedno lijek protiv smetnji u<br />
probavi i bolesti jetre.<br />
4. Vino od ružmarina dobar je lijek za više bolesti, a naročito<br />
za srce ako se ujutro i navečer uzima 2—4 jedaće<br />
žlice. Priprema vina je slijedeća: u litrenu bocu stavi se suhog<br />
fino isjeckanog ruzmarinovog lista i nalije litra zdravog<br />
prirodnog bijelog vina i ostavi da stoji 24 sata. Od tog vina<br />
pije se tri puta dnevno prije jela 3—4 jedaće žlice. Liječi<br />
vodenu bolest, srce, čisti krv i tjera na mokrenje.<br />
5. U 3 decilitra vode stavi se kavena žlica gorocvjeta i<br />
kuha 2 minute. Ostavi se poklopljeno da stoji 10 minuta.<br />
Od tog čaja uzimati svaka dva sata po jednu jedaću žlicu.<br />
6. U 3 decilitra vode staviti 3 jedaće žlice čaja od srdačice<br />
i 3 minute kuhati. Piti dva puta dnevno po šalicu. Svježa<br />
biljka je ljekovitija i uzima se pola količine.<br />
Angina pektoris<br />
Pomiješati po 15 g odoljena, glogova cvijeta, cvijeta lavande,<br />
srdačca, kima i komorača te matičnjaka 10 g. Uzeti<br />
3 žlice, preliti sa 5 decilitara vrele vode, poklopiti i ostaviti<br />
2 sata, zatim ocijediti i medom zasladiti. Pije se u toku<br />
dana u 3—4 navrata.<br />
Za sve srčane bolesti<br />
List ružmarina, matičnjaka, odoljena — po 4 jedaće žlice;<br />
ražinog lišća — 2 jedaće žlice. Gornje dobro promiješati i<br />
od te mješavine jedaću žlicu preliti s 2—3 decilitra ključale<br />
vode. Pije se tri puta dnevno poslije jela po šalicu.
Lupanje srca<br />
1. Matičnjaka, narandžine kore, lavandule, komorača —<br />
od svakog po 2 jedaće žlice dobro promiješati. Od te mješavine<br />
stavi se žlica u 300 g vode i kvasi 8—12 sati, zatim<br />
kuha 3—4 minute. Pije se samo jedaća žlica dnevno prije<br />
spavanja. Jednom u tjednu noge treba prati u vodi u kojoj<br />
se 10—15 minuta kuhalo trinje. Nakon toga noge odmah<br />
staviti u hladnu vodu do polovice listova. Nogama micati<br />
kao da se gazi po vodi.<br />
2. U slučaju jačeg napada (kucanja) dobro je da bolesnik<br />
popije čašu zašećerene vode s malo limunova soka, a<br />
prsa oprati hladnom vodom.<br />
Bolesti srca i živaca<br />
U dvije litre vode stavimo 8 jedaćih žlica ruzmarinova<br />
lista i kuhamo tako dugo dok se ne ukuha na polovicu. To<br />
procijedimo, dodamo pola kg šećera i 4 oguljena limuna<br />
rastvorena u kriške. To kuhamo još pola sata. Kad se ohladi,<br />
ocijedimo, nalijemo u manje boce i dobro začepimo.<br />
Uzima se triput dnevno po žlicu.<br />
Kad srce steže i probada<br />
U litru rakije (dobre komovice) stavi se 4—5 žlica cvijeta<br />
od trnine i ostavi da stoji 10 dana. Od tog lijeka uzima se<br />
jedna čašica kad probada ili steže oko srca.<br />
Srce-neuroza<br />
Pomiješati po 10 g odoljena, glogova i lavandina cvijeta,<br />
srdačca, kima, komorača i matičnjaka. Od toga uzeti 3 žlice<br />
preliti sa 5 decilitara vrele vode. Ostaviti poklopljeno 2 sata,<br />
ocijediti, zasladiti medom i piti u toku dana u 3—4 navrata.<br />
Srčane mane<br />
Pomiješati po 25 g nane (list), i matičnjaka (list) po 10 g,<br />
kamilice, komorača, hajdučke trave (cvijet), gloga (cvijet) i<br />
kruške (kore). Uzeti 3 žlice te smjese, preliti sa pola litre<br />
vrele vode, ostaviti preko noći poklopljeno. Piti umjesto<br />
vode nakon jela.
Srčani mišići slabi<br />
Za oslabljene srčane mišiće najbolja je masaža. Litrena<br />
staklenka napuni se do polovine usitnjenom rusomačom<br />
(Capsella bursa pastoris). Staklenku dopunimo 96% jakim<br />
alkoholom (špiritusom) i ostavimo 10 dana na suncu ili na<br />
umjetnoj toplini. Nakon toga se staklenka stavi u hladnu<br />
prostoriju i tom tekućinom svaku večer masiraju bolna<br />
mjesta mišića na lijevoj strani prsnog koša i to odozdo prema<br />
gore.<br />
Srčana vodena bolest<br />
Koristi jesti suhe oskoruše, a u nedostatku njih može poslužiti<br />
čašica rakije komove u kojoj se kvasila borovica.<br />
Uzima se ujutro natašte i navečer prije spavanja. Izvana je<br />
dobro stavljati obloge od poljske preslice, koja je prethodno<br />
skuhana i to dvije šake u litri vode 5—10 minuta.<br />
Domaći čaj<br />
Jedna žlica ploda divlje ruže (šipak) prelije se sa 300 g<br />
ključale vode i ostavi 10—15 minuta poklopljeno da stoji.<br />
Nakon toga se ocijedi, doda soka od limuna i po želji zasladi.<br />
Ovako pripremljen čaj zamjenjuje kineski. Ujedno<br />
uljepšava ten i daje boju lica.<br />
SKLEROZA<br />
Tko ima ovapnjenje žila neka ne pije piva i ne jede mesa.<br />
Triput dnevno neka pojede pola litre kiselog mlijeka s crnim<br />
kruhom. Pomoću hladnih kupelji treba urediti optok<br />
krvi. Svako jutro oprati ruke od ramena, a navečer noge u<br />
hladnoj vodi. Preporuča se i hladan tuš, koji ne smije trajati<br />
više od jedne minute. Zatim odmah u postelju. Kura<br />
traje duže vremena.<br />
Skleroza multiplex<br />
To je bolest središnjeg živčanog sustava. Tu bolest školska<br />
znanost još do danas ne može izliječiti. Početni su znaci
olesti: drhtanje ruku i nogu. Polagani isprekidani govor,<br />
slabljenje vida, otežano mokrenje i druge poteškoće. Liječi<br />
se pčelinjim matičnim mliječom — po kavenu žlicu dnevno.<br />
(Dobije se kod pčelara ili u pčelarskim zadrugama).<br />
Tim se medom ujedno masira cijelo tijelo jedanput dnevno.<br />
1. Po dru J. Eversu, skleroza multiplex liječi se dijetom:<br />
svu hranu jesti posve sirovu: povrće, korijenasto bilje: peršin,<br />
mrkvu, rotkvu, korabicu, zelje i sl. Prijesno svježe mlijeko,<br />
mliječni proizvodi; svježe maslo, ražen ili Graham<br />
kruh, kuhana pšenica (koja se prethodno 10—12 sati kvasi<br />
i jede bez šećera) bukov i hrastov plod oljušten, pržen, samljeven<br />
i stavljen u mlijeko (mala žlica na šalicu mlijeka).<br />
Pšenicu, raž, oljušten ječam (moraju biti iz posljednje žetve)<br />
u jednakim dijelovima staviti u poširoku posudu, zaliti<br />
vodom i ostaviti u umjerenoj toplini. Drugi dan vodu odliti<br />
i preko noći ostaviti bez vode. Iduću večer ponovno zaliti<br />
vodom. To ponavljati sve dok klice ne porastu 1—2<br />
cm visine. Proces klijanja traje 6—8 dana. Nakon toga usklijano<br />
zrnje usuti u veće cjedilo i preprati vodom, da se<br />
odstrane neželjene bakterije koje proizvode vrenje. Zrnje<br />
mora biti meko da se pod prstima može drobiti. Potrebnu<br />
dnevnu količinu pomiješati sa zobenim pahuljicama, mlijekom<br />
i grijati najviše do 40°C. Dnevna potreba je slijedeća:<br />
klijavog sjemena 230 g, zobene pahuljice 70 g, kruha raženog<br />
ili Graham 120 g; voća, povrća, korjenastog povrća —<br />
sve zajedno — jedan kg. Kravljeg, kozjeg ili ovčjeg mlijeka<br />
jednu litru, svježeg masla 30 g, jedno mekano kuhano jaje,<br />
oraha 60 g. Hrana mora biti svježa i bez soli. Kad se stanje<br />
bolesti popravi, može se jesti: naglo pečeno goveđe<br />
meso (koje je više sirovo) sirova slanina i čaša zdravog bijelog<br />
vina.<br />
Zabranjeno je jesti zelenu salatu, rabarbaru, špargle,<br />
cvjetaču i krumpir u bilo kojem obliku. Zabranjeno je uzimati<br />
alkohol, duhan, crnu kavu, šećer, sol, ruski i kineski<br />
čaj, gorušicu, kiseline, papar i sve slastičarske proizvode.<br />
Dobro je ljeti bos hodati po rosnoj djetelini barem pola<br />
sata dnevno i krpom namočenom u vodi svako jutro tijelo<br />
jednu minutu dobro izmasirati, zatim se suhim ručnikom<br />
dobro istrljati.<br />
2. Svako jutro natašte uzima se kavena žlica matičnog<br />
mliječa (već sa medom razrijeđenog kod pčelara) dobije se
u pčelarskom centru u Zagrebu. Svake godine 2—3 nedjelje<br />
treba boraviti u jelovoj ili borovoj šumi u planini — barem<br />
700 metara nadmorske visine, šetati u šumi i duboko udisati<br />
4 sekunde, zadržati disanje 4 sekunde i izdahnuti. To<br />
se ponavlja 5 minuta, više puta dnevno. Piti čaj ujutro natašte<br />
i navečer prije spavanja od bazgovog lišća koje je<br />
brano prije cvatnje. Nekoliko listića na šalicu vode kuhati<br />
2—3 minute. Pije se tri nedjelje redovito. Zatim se 8 dana<br />
ne pije. Tada se nastavlja s čajem kamilice, koja se ne smije<br />
kuhati nego samo preliti ključalom vodom. Prati se u hladnoj<br />
vodi, izbjegavati toplu i vruću vodu; noge ne izlagati<br />
suncu. Gimnasticirati na svježem zraku, ali se ne umarati.<br />
Jesti što više sirovu hranu: mlijeko, mrkvu naribanu; sve<br />
vrsti žitarica (koje je potrebno 12 sati kvasiti u malo vode<br />
prije nego li se kuhaju). Kuhati ih u malo vode — više u<br />
pari — sve dok ne popucaju. Kupus slatki i kiseli treba<br />
sirovo jesti s malo finog ulja. I ostalu hranu jesti što više<br />
u sirovom stanju.<br />
Skleroza mozga<br />
1. Uzme se preslice, stolisnika i rutvice u jednakim količinama<br />
i dobro promiješa. Od te mješavine žlicu na 300<br />
g vode kuhati 2—3 minute. Pije se triput dnevno po čašicu<br />
prije jela. Ponavljati 8 dana. Zatim 8 dana ne piti. Nakon<br />
8 dana ponoviti itd. do izliječenja. Gospođa koja mi je gornji<br />
recept poslala tvrdi da lijek koristi. Taj lijek upotrebljava<br />
jedna žena stara 92 godine. — Osjeća se vrlo bistro i<br />
pametna je kao mlada osoba. Ona svake nedjelje prijeđe<br />
sama preko 126 stepenica.<br />
2. Božje platice (Alchemilla vulgaris) usitnjene i suhe 2<br />
žlice preliju se s 300 grama ključale vode. Ostaviti da stoji<br />
15—20 minuta poklopljeno. Pije se dva puta dnevno poslije<br />
jela po šalicu.<br />
3. Liječi se uglavnom dijetom: ne jesti meso, kruha što<br />
manje, ne piti alkohol već mlijeko, vodu i ljekoviti čaj. Čuvati<br />
se paprenih, ljutih i slanih jela. Kuhati na ulju ili primijeniti<br />
dijetu koja je navedena kod multiplex skleroze.<br />
Jesti sve vrsti voća i to obilato. Isto tako i sirovo povrće:<br />
mrkvu, celer, peršin, korabice i zrnatu žitnu hranu. Jako<br />
se čuvati zatvora. U tu svrhu jesti šljive, piti sirutke. Što<br />
više se kretati na svježem zraku. Ne sjediti sate na istom
mjestu. Gimnasticirati. Čisti zrak udisati: 4 sekunde udahnuti,<br />
4 sekunde zrak zadržati i 4 sekunde izdahnuti. Piti<br />
ovaj čaj: stolisnika, list jagode šumske, plod i cvijet gloga<br />
— 4 jedaće žlice, plod peršinov (sjeme) — 2 jedaće žlice.<br />
Sve dobro promiješati i od te mješavine jedaću žlicu preliti<br />
sa 300—400 g ključale vode. Piti triput dnevno po šalicu.<br />
5. Protiv arterioskleroze vrlo dobro sredstvo je slijedeći<br />
lijek: uzeti kavenu žlicu meda i kavenu žlicu praha od lipovog<br />
ugljena, koji je pougljen u proljeće. Oboje dobro promiješati<br />
svakih 6 sati popiti s malo vode ili čaja. Uzima<br />
se dulje vremena.<br />
Skleroza i arterioskleroza<br />
1. Treba piti čaj od rosike. Malu žlicu na 300 g vode kuhati<br />
2—3 min. Pije se triput tjedno — šalicu natašte i šalicu<br />
prije spavanja. Iza toga 4—6 tjedana pauzirati. Zatim<br />
ponoviti.<br />
2. Pomiješati po 25 g gloga (cvijet, bijelog luka, preslice<br />
i imele, uzeti 2 žlice, preliti sa 3 decilitra vrele vode. Poklopiti,<br />
ostaviti 2 sata, odliti i piti prije jela.<br />
3. Po 20 g gloga (cvijet), kamilice, masline (list), imele i<br />
češnjaka, izmiješati, uzeti 2 žlice mješavine, preliti sa 3 decilitra<br />
vrele vode, ostaviti 2 sata, zatim odliti i piti prije<br />
jela.<br />
4. Izmiješati po 10 g rosulje, imele, krušine i slatkog korijena<br />
te 60 g gloga. Uzeti 2 žlice mješavine i preliti sa 4 decilitra<br />
vrele vode, poklopiti i ostaviti preko noći. Sutradan<br />
u tri navrata popiti.<br />
SINUSI ZAGNOJENI<br />
1. Jednu žlicu preslice u 100 g vode kuhati 2—4 minute.<br />
Kad se ohladi, tu tekućinu hladnu usrkavamo u nos više<br />
puta dnevno.<br />
2. Pred spavanje nastrugati jakog hrena na ploču štednjaka,<br />
prekriti se preko glave i udisati 5—10 minuta. Zatim<br />
leći pokrivenom glavom. Za dva dana boli nestaju. Dobro<br />
je ljeti nos ispirati morskom vodom.
SLABOST ORGANIZMA I ČIŠĆENJE KRVI<br />
Nekoliko listića bazge, nabranih prije cvatnje stavi se u<br />
300 g vode i kuha 2—3 minute. Pije se umjesto čaja.<br />
STOLICA<br />
Tko nema po nekoliko dana stolicu neka samelje 100 g suhih<br />
šljiva. Tome se doda samljevenih 50 g suhih smokava i<br />
10 g sene čaja (dobije se u ljekarni). Sve se samelje na mlinčiću<br />
za mljevenje kave i sve dobro zajedno promiješa i spremi<br />
u staklenku ili drugu kakvu zgodnu posudu, zatim metne<br />
na hladno i suho mjesto. Od tog lijeka djeci se daje po<br />
malu žlicu, a odraslima po dvije male žlice dnevno.<br />
Stolica neuredna<br />
Mrtve koprive (Flores Lamium album) petrovca (Herba<br />
Agrimoniae) kamilice, rusomače (Herba Bursae pastoris),<br />
stolisnika, od svake vrsti po 10 g, dobro promiješati i od<br />
te mješavine malu žličicu preliti s 100—200 g ključale vode.<br />
Pije se dvaput dnevno po šalicu — u podne i navečer prije<br />
spavanja. (Latinska imena su ljekarnička imena.)<br />
Stolica tvrda<br />
Pomiješati 100 g sladića, 150 g krušice te po 50 g kima,<br />
aniša i komorača. Od toga uzeti 2 žlice i preliti sa 3 decilitra<br />
vrele vode, poklopljeno držati pored štednjaka oko<br />
2 sata, zatim staviti na stranu dulje vrijeme. Pije se uvečer.<br />
SUMANITOST — BOLESTI MOZGA<br />
1. Piti sok od kadulje pomiješan s vodom i vinskim octom.<br />
Ako nema svježe biljke, onda se od suhe skuha jaki<br />
čaj — 2 jedaće žlice na 3 decilitra ključale vode i pije se tri<br />
puta dnevno po šalicu, ili svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.<br />
Za vrijeme liječenja zabranjeno je jesti meso, začine, vruća
jela. Treba jesti razno povrće: krastavce, kupus, cvjetaču,<br />
mrkvu i drugo, te voće prijesno i pečeno. Kruh Graham ili<br />
umjesto kruha kuhanu pšenicu, zobene pahuljice, raž, kukuruz,<br />
ječam. Sve zajedno pomiješati i prije kuhanja kvasiti<br />
6—8 sati u malo vode (tek da pokrije). Nakon toga kuhati<br />
više u pari nego u vodi i to jesti umjesto kruha. Za<br />
žeđ piti sirutku, čaj ili rasol.<br />
2. Neki učenjaci tvrde da glazba i pjesma djelotvorno<br />
djeluje na duševno bolesne. U tom pravcu se i kod nas vrše<br />
eksperimenti.<br />
3. Pelagić tvrdi da je dobro da duševno bolestan navuče<br />
na sebe košulju, koja je umočena u slanu vodu, 2. da se cijelo<br />
tijelo opere octom, razrijeđenim s malo vode, i 3. da<br />
se koljena bolesnika polijevaju vrućom vodom, zatim spremi<br />
u postelju i dobro omota dekama da se iznoji.<br />
SVRAB<br />
1. Bolesna mjesta mazati uljem u kojem se kvasio ružmarin.<br />
Nakon jednog sata ta ista mjesta namazati pravim<br />
pčelinjim medom. To se ponavlja nekoliko dana.<br />
2. Bazgova lista — dvije jedaće žlice, potočnjaka — 3 jedaće<br />
žlice staviti u litru ključale vode i ostaviti po strani<br />
pola sata. Tim čajem ispirati bolesna mjesta po nekoliko<br />
puta dnevno.<br />
3. Svrab na spolnom organu ili drugdje po tijelu treba<br />
ispirati svaku večer slanom vodom kojoj se doda isto toliko<br />
octa (jedaća žlica soli). Uz to dnevno piti čaj od stolisnika<br />
i potočnjaka u jednakim dijelovima.<br />
4. U tri litre vode stavi se kg bijelog graha. Kad se grah<br />
dobro raskuha, ocijedi se. Tom vodom peru se bolesni dijelovi<br />
tijela. Već nakon nekoliko pranja primijetit će se očiti<br />
uspjeh.<br />
5. Svrab i šugu sigurno liječi ovaj lijek: uzme se 5 žlica<br />
sumpora u prahu (dobije se u ljekarni ili onog koji se upotrebljava<br />
u vinogradarstvu) i pet žlica gašenog ili negašenog<br />
vapna. Na to se nalije litra vode i kuha 10—15 minuta.<br />
Treba paziti da se kuha na tihoj vatri jer rado prekipi. Nakon<br />
toga pustiti da se ohladi. Kada se vapno i sumpor slegnu<br />
na dno posude, čista voda se odlije u posebnu posudu.
Voda je u međuvremenu postala žućkasta. Vapno i sumpor<br />
se baci. Tom vodom maže se čitavo tijelo 2—3 puta dnevno<br />
i to tri dana. Nakon tri dana bolesnik je posve zdrav.<br />
ŠEĆERNA BOLEST<br />
Od šećerne bolesti svakodnevno boluje sve više ljudi. Protiv<br />
te opake bolesti danas još nema efikasnog lijeka, jer to<br />
zapravo nije bolest. U stvari bolesna je gušterača (pankreas),<br />
jer ne proizvodi dovoljno insulina koji je potreban<br />
kao hormon žlijezdi gušterači i koji upravlja izmjenom šećera<br />
u organizmu. Bolesnici od šećerne bolesti treba da<br />
uživaju hranu u kojoj ima dosta insulina i piju one čajeve<br />
koji utječu na razmjenu ugljičnih hidrata i jačaju hormon<br />
žlijezde gušterače, jer on treba da proizvodi insulin, a baš<br />
zbog pomanjkanja istog nastaje šećerna bolest.<br />
Da se gušterača oporavi, treba jesti za vrijeme sezone dosta<br />
mladih mahuna (kuhano više u pari u hermetički zatvorenom<br />
loncu, kakvih danas imade već dosta na tržištu).<br />
U proljeće dok se god mogu naći mladi listovi dragušca (jede<br />
se u obliku salate s uljem i sokom od limuna). Nadalje<br />
čaj od ljusaka hrastovog žira, lišće mlade koprive (u obliku<br />
špinata pirjano u vlastitom soku), list borovnice. Naročito<br />
koriste ljuske od mladog graha u alkoholaturi 96% jakog<br />
alkohola 1 : 10 ili kao čaj usitnjeno: žlica na 300 g vode<br />
kuha se 4—6 minuta. Ima ljudi koji su se tim lijekom posve<br />
izliječili. Također su dobre i klice ječma. Sve navedeno<br />
može se upotrijebiti u raznom obliku: kao čaj, alkoholatura,<br />
iscrpina i prah.<br />
1. List crnog duda, ljuske od mahuna (naročito konci),<br />
dragušac, list koprive žare — u podjednakim dijelovima dobro<br />
pomiješati i od te mješavine 1 žlicu kuhati 3 minute<br />
u 3 decilitra vode. Ostaviti poklopljeno 10—15 minuta stajati.<br />
Nakon toga ocijediti i piti triput dnevno po šalicu prije<br />
jela. Još je bolje ako se pije svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.<br />
Ne smije se sladiti.<br />
2. Korijen maslačka — jedaća žlica, brezovog lišća — 3<br />
jedaće žlice, bijele gorušice (slačica) mala kavena žlica, ljuske<br />
od mahune — 2 jedaće žlice. Sve se dobro pomiješa i<br />
od te mješavine jedaća žlica prelije s 3 decilitra ključale
vode. Ostaviti poklopljeno da stoji pola sata. Nakon toga<br />
dnevno piti po nekoliko šalica.<br />
3. Kantariona, ljuske od mahuna, crnog duda lista — u<br />
jednakim dijelovima dobro pomiješati i od te mješavine<br />
pripremiti čaj kao pod 1.<br />
4. Kukuruzne svile — 5 jedaćih žlica, đurđice jedaću žlicu,<br />
list breze — 6 jedaćih žlica. Sve dobro pomiješati i od<br />
te mješavine nepunu jedaću žlicu staviti u 3 decilitra vode<br />
i 2 minute kuhati. Ostaviti poklopljeno 10—15 minuta stajati,<br />
zatim ocijediti i piti triput dnevno prije jela.<br />
5. U proljeće sve dok dragušac ne ostari (do konca travnja),<br />
treba ga obilato jesti u obliku salate uz svako jelo.<br />
6. Dva kg cigle ih' crijepa pretvoriti u prah i prosijati.<br />
Ugrijati i promiješati dobrim octom od jabuka da izgleda<br />
kao zidarska žbuka. Vrećica se umoči u jabukov ocat i napuni<br />
sa pripremljenom masom koja mora biti topla. Zatim<br />
se to položi preko cijelih križa od vrata do kralježnice. Treba<br />
paziti da sloj mase po križima bude podjednako raspoređen<br />
(debljine 2 cm). Bolesnika zaviti u nepropusno platno<br />
i masu držati dva dana i dvije noći. To se ponavlja 3 puta.<br />
(Lijek se uvijek priprema na isti način). Poslije toga postupak<br />
se ponavlja 12 puta u dva mjeseca. Kroz ta dva mjeseca<br />
treba umjesto vode piti samo ovaj čaj: 250 g žila i lista<br />
od borovnice, 10 g žila od pirike, 2 g žila od kupine. Sve<br />
dobro promiješati, preliti litrom i pol vode i kuhati 5 minuta.<br />
Zatim ostaviti da se pari 15 minuta. Procijediti i piti<br />
umjesto vode. Kad je bolesnik žedan, kroz ta dva mjeseca,<br />
drugu vodu ne smije piti.<br />
7. Četvrt litre vina pomiješati s četrvt litre vode i u tu<br />
tekućinu staviti 20 g korijena od pljoske steže (korijen se<br />
prethodno dobro usitni). To neka stoji 12 sati. Zatim kuhati<br />
15 minuta, procijediti i piti svako pola ili sat — po<br />
jedaću žlicu.<br />
8. šipka (plod divlje ruže) 30 g pržiti (ali ne i prepržiti).<br />
Zatim samljeti ili u avanu stući i preliti litrom vode. To<br />
kuhati potiho dok se ne ukuha na polovicu. U taj čaj staviti<br />
malo meda i soka od jednog limuna. Taj se čaj pije<br />
pomalo preko cijelog dana. Kod glavnog obroka, u podne,<br />
piti cijelu šalicu i leći u krevet; toplo se pokriti. Ako se<br />
bolesnik uznoji, treba u pola vode i pola octa namočiti la-
nenu krpu ili spužvu pa istrljati i oprati gornji dio tijela.<br />
Ne brisati se. Obući rublje pa opet malo prileći. Kao dijetu<br />
treba jesti: kuhanu pšenicu, prekrupu od zobi, ječam, mršavo<br />
meso (krtina) kruh od oraha ili lješnjaka, četvrtinu od<br />
osmine kilograma (vagnuto u ljuski). Od voća: višnje, zrele<br />
plodove bazge — mogu se uzimati sa čašom jabukovače.<br />
Grožđe ne jesti. Recepti 6, 7 i 8 su recepti Jove Mijatovića,<br />
travara sa Romanije.<br />
9. Građanka A. D. iz Zagreba mi piše: Bolujem od dijabetesa<br />
već punih 26 godina. Kroz cijelo vrijeme uzimala sam<br />
insulin i druge razne lijekove koji su mi slabo pomagali.<br />
Prije tri mjeseca počela sam uzimati list celera zajedno sa<br />
dugom peteljkom. Četiri lista s pola litre kiselog mlijeka<br />
uzimam u poduzeću za vrijeme odmora. — Sada se vrlo<br />
dobro osjećam.<br />
Tvrdim da bi lijek bio još efikasniji kad bi ga se uzelo<br />
ujutro natašte. Taj lijek, smatram, treba uzimati dulje vremena<br />
(barem godinu-dvije).<br />
10. Peršin korijen i list dobro oprati, korijen naribati kao<br />
hren, a lišće sitno izrezati i sve zajedno sa šalicom kiselog<br />
mlijeka ili jogurta pomiješati i popiti. Pije se svaku večer<br />
prije spavanja.<br />
11. Trava od srca, usitnjen korijen — 2 napunjene žlice<br />
staviti u litru crnog vina da stoji 10 dana. Od tog lijeka se<br />
uzima 3—5 puta dnevno po 15 kapi.<br />
12. Kod šećerne bolesti uzmu se 4 jedaće žlice lišća borovnice<br />
na pola litre vode i kuha dok se ne ukuha do polovice.<br />
Pola se popije prije objeda, a druga polovica navečer<br />
prije spavanja.<br />
13. 50 g lista crnog duda (smrvljenog) preliti s pola litre<br />
vrele vode, poklopiti, ostaviti 8—10 sati uz češće miješanje.<br />
Pije se umjesto vode.<br />
14. Dobro izmiješati 60 g borovnice (list) i 100 g ljuske od<br />
graha. Od toga uzeti 2 žlice i kuhati u 3 decilitra vode. Kuhati<br />
dok se voda ne smanji na 1 trećinu. Pije se po jedna<br />
čašica u dva navrata prije jela.<br />
15. 200 g graha (mahune) sitno isjeckati i kuhati pola<br />
sata u litri vode. Ostaviti preko noći i sutradan piti po jednu<br />
čašu svakih pola sata.
16. 40 g graha (mahune), po 20 g borovnice (lišće) brusnice<br />
i dobričice kuhati u 5 decilitara vode. Ostaviti tri sata,<br />
zatim piti u tri navrata prije jela.<br />
17. Pomiješati po 25 g graha (mahune), maslačka (list),<br />
dobričice i breze (list). Sve to kuhati 15 minuta u 5 decilitara<br />
vode. Ostaviti tri sata, zatim piti u 3 navrata prije<br />
jela.<br />
Kruh za dijabetičare<br />
Zagrijati tri jedaće žlice pšeničnog brašna s tri žlice finog<br />
ulja. To razrijediti s tri šalice vruće vode, procijediti<br />
kroz sito i ostaviti da se ohladi. Ovoj hladnoj masi dodati<br />
dvije žlice kukuruznog brašna, dvije šalice pšeničnih mekinja<br />
(posija), pola šalice prženog pšeničnog brašna, pola šalice<br />
ili više punomasnog mlijeka; sve dobro promiješati i<br />
ispeći.<br />
ŠKROFULE — GUK<br />
1. Ta se bolest obično pojavljuje kod nedovoljno ishranjenosti<br />
ili od vlažnog stana. Naročito tu bolest dobivaju<br />
djeca, a znaci su: napuhnut trbuh, modre žile, blijedo lice,<br />
crvenilo očiju, mršavo tijelo i slično. Da se ta opaka bolest<br />
odmah u zametku spriječi, treba bolesniku davati umjereno<br />
tople kave kuhane od žira (ploda hrasta koji se prethodno<br />
oljušti i isprži) tri puta dnevno po šalica. Može se dati i<br />
u obliku kakao-a kuhanog u mlijeku. Bolesnik treba da se<br />
kreće što više na svježem zraku. Može piti svježa prijesna<br />
jaja; kuhanu pšenicu u mlijeku. Preporuča se češće<br />
kupanje, plivanje, svakodnevno masiranje tijela finim uljem<br />
i jako frotiranje (trljanje suhim ručnikom).<br />
2. Treba namočiti komad sukna u vruću vodu, brzo ižmikati<br />
i tako toplo omotati oko vrata. Preko sukna staviti<br />
kakvo voštano ili drugo nepropusno platno kako bi se što<br />
dulje zadržala toplina.<br />
Taj oblog treba držati cijelu noć i mijenjati barem dva<br />
puta. To ponavljati svake večeri dok škrofule posve ne<br />
prođu.
3. Pola kilograma brašna i pola kilograma svinjskog sala<br />
dobro se promiješa u tijesto. Tim tijestom se previja oboljelo<br />
mjesto triput dnevno. Prije svakog previjanja treba<br />
oprati oboljelo mjesto čajem od crnog sljeza.<br />
Škrofulozna djeca<br />
Dimnjače (Fumaria off.) 10 g samljeti u prašak i 50 g šećera<br />
u prahu dobro promiješati i svakog sata davati po kaverni<br />
žlicu.<br />
ŠUGA — SVRAB<br />
1. Korijen od štavelja — 2 jedaće žlice u šalici mlijeka<br />
skuhati i time svako jutro i veče mazati kraste.<br />
2. Kao siguran lijek naš narod upotrebljava slijedeće:<br />
uzme se nekoliko listova duhana i dobro skuha u pola litre<br />
vode, tim odvarom se peru oboljela mjesta. Ostatak, jer<br />
zaudara, treba poklopiti i iznijeti iz stana. Tvrdi se da od<br />
tog lijeka svrab odmah prođe bez ikakvih posljedica.<br />
3. Čaj od puzave pirevine, jesti kuhanu pšenicu, često mijenjati<br />
čisto rublje, kao i redovito piti čaj od stolisnika,<br />
može da izliječi šugu.<br />
4. Uzeti šišarke divlje ruže i crvene venje — u jednakim<br />
dijelovima i zajedno kuhati. Tim odvarom ispirati bolna<br />
mjesta.<br />
5. Na bolna mjesta stavljati obloge vode u kojoj se kuhala<br />
zobena slama. (Dvije do tri sitno isjeckane pregršti<br />
slame kuha se pola sata u litri vode.)<br />
ŠTUCANJE NEPREKIDNO<br />
1. Kod napada štucanja treba nakapati na kocku šećera<br />
nekoliko kapi vinskog octa i to pojesti, štucavica će proći.<br />
2. Pekmez od crvenih ribizla odlično je sredstvo protiv<br />
štucanja. Kod napada uzima se po kavena žlica.
3. Sjemenke anisa stuku se u prah i popiju pola kavene<br />
žlice s vodom kao aspirin.<br />
TIFUS<br />
1. Kod infekcije tifusom odmah treba ići liječniku. Ako<br />
je to nemoguće, neka se odmah uzme slijedeći čaj: korijen<br />
angelike, cvijet crnog sljeza — po 2 jedaće žlice, promiješati<br />
i od te mješavine jedaću žlicu preliti ključalom vodom<br />
i ostaviti 15 minuta stajati. Ocijediti, dodati veliku<br />
žlicu pravog meda, soka od limuna — i piti svaki sat-dva<br />
po nekoliko gutljaja.<br />
2. Tifus liječi, u početnoj fazi, limun. Preko dana više<br />
puta bolesniku dati jaku limunadu s ljekovitim čajem (limunov<br />
sok s iznutricom zajedno). Taj lijek liječi i šarlah.<br />
TROVANJA<br />
1. Kod trovanja gljivama ili kojom drugom hranom neophodno<br />
je potrebno, odmah, čim se primijeti trovanje, izazvati<br />
povraćanje. Uzeti nekoliko jedaćih žlica ricinusova<br />
ulja, crnu kavu; dva dana ne jesti, nego piti samo čaj od<br />
kamilice.<br />
2. Šaku mlade hrastove kore skuhati u litri mlijeka. To<br />
se pije dok ne nastupi povraćanje. Ako se upotrijebi na<br />
vrijeme, dok se još otrov ne nalazi u krvi, to je siguran protuotrov<br />
trovanju bilo kojom otrovnom biljkom ih gljivama.<br />
3. Islandske mahovine, iđirota, stolisnika i lincure — u<br />
jednakim dijelovima. Od te mješavine jedaća žlica prelije<br />
se s pola litre ključale vode i ostavi po strani 10—15 minuta.<br />
Od tog čaja piti svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.<br />
Dva dana ne smije se ništa jesti osim što se pije čaj.<br />
4. Kod trovanja plinom, ugljičnim dioksidom i drugim<br />
sličnim plinovima, bolesnika treba odmah iznijeti na svježi<br />
zrak, primijeniti umjetno disanje; na prsa i listove staviti<br />
slačicu, ali prethodno treba prsa dobro izmasirati. Za svaki<br />
slučaj treba pozvati liječnika.
TROMBOZA<br />
Laneno sjeme (50 g) kuha se 20 minuta u 3 litre vode.<br />
U toj se tekućini navečer operu noge. Sjeme se stavi u vrećicu,<br />
dok je topla i stavi na bolno mjesto. Noge se zaviju u<br />
toplu vunenu krpu. Kura traje još mjesec dana i nakon što<br />
se bolesnik osjeća posve zdrav.<br />
TRUDNICE DA NE POVRAĆAJU<br />
Koristi čaj od matičnjaka — jedna žlica prelije se sa 200<br />
g ključale vode i ostavi da stoji poklopljeno 10 minuta.<br />
Piti više puta dnevno po malu šalicu i povraćanje će nestati.<br />
ŠULJEVI — HEMOROIDI<br />
Od šuljeva danas boluju mnogi muškarci i žene. Čini se<br />
da je to bolest današnjeg suvremenog društva. Šuljevi uglavnom<br />
napadnu završni dio debelog crijeva — čmara. Tu bolest<br />
može da izazove ne samo kronična tvrda stolica, nego i<br />
nutarnje bolesti: bolest jetre, trudnoća kod žena, prehrana<br />
itd. Šuljevi mogu da prikriju rak debelog crijeva. Poznat mi<br />
je slučaj da je građanin u Zagrebu dulje vremena liječen od<br />
medicinskih kapaciteta protiv šuljeva: hladnom vodom i raznim<br />
lijekovima, sve dok se nije ustanovilo da boluje od raka<br />
na čmaru, a ne od šulja. Na žalost otkriće je došlo prekasno.<br />
To je očiti slučaj prikrivenog raka.<br />
1. Cvijet divizme — 2 jedaće žlice, stolisnika — 4 jedaće<br />
žlice, list zimzelena — jedaću žlicu preliti s dva decilitra<br />
ključale vode. Ostaviti poklopljeno da stoji 10—15 minuta,<br />
zatim ocijediti, po želji zasladiti medom i piti toplo triput<br />
dnevno prije jela.<br />
2. Kora mladog hrasta — jedaća žlica (ako nema kore, može<br />
je zamijeniti hrastova babuška) preslice, bokvice ženske<br />
— po 2 jedaće žlice, stolisnika — 3 jedaće žlice. Ostalo kao<br />
pod 1.<br />
3. List koprive žare, aniša — po 2 jedaće žlice, stolisnika —<br />
3 jedaće žlice, pelina malu kavenu žlicu. Ostalo kao pod 1 s<br />
razlikom da se čaj ne zaslađuje.
4. Plod divljeg kestena se oljušti, njegova smeđa kora osuši<br />
i usitni. Od te kore stavi se u pola litre 96% jakog alkohola<br />
(špirit) 5 jedaćih žlica. Boca se začepi i ostavi 10 dana stajati.<br />
Dobro je bocu dnevno po koji put protresti. Od ove<br />
alkoholature uzima se 10 kapi dvaput dnevno s malo vode.<br />
Lijek uzimati 20 dana u mjesecu.<br />
5. Vodopije (usitnjen korijen) čajnu žlicu preliti s 200 g<br />
ključale vode i ostaviti 15—20 minuta poklopljeno da stoji.<br />
Pije se nekoliko dana svako jutro natašte i prije spavanja<br />
po šalicu. Djeluje ugodno na stolicu što je od velike koristi<br />
kod šuljeva.<br />
6. Šišarke od vječno zelenog čempresa — mala kavena žlica,<br />
pupoljaka od crne topole — mala kavena žlica. To se<br />
kuha 5 minuta u 2 decilitra vode i ispiru (klistiraju) šuljevi.<br />
7. Zimzelena — jedaću žlicu, preslice — 5 jedaćih žlica.<br />
To se kuha u pola litre vode pola sata polako. Pije se triput<br />
dnevno po malu šalicu i ispire (klistira) dvaput dnevno istim<br />
uvarkom.<br />
8. Kuhati šaku probrane pšenice koja se prethodno kvasila<br />
10—12 sati. Kuhati tako dugo dok ne popuca. Ta pšenica<br />
stavi se u mlijeko i s mlijekom još jednom prokuha i sve<br />
pojede u dva obroka: prije ručka i večere. Kura traje 5—6<br />
nedjelja — prema težini bolesti.<br />
9. Korijen pirike sitno izrezan i u avanu istucan — 2 jedaće<br />
žlice — kuha se 3—4 minute u 3 decilitra vode. Taj čaj<br />
treba piti kratko vrijeme prije jela triput dnevno po šalicu.<br />
10. Korijen koprive žare, koja je ubrana u planinskim krajevima,<br />
Čim se ubere, sitno se isiječe i 20 jedaćih žlica metne<br />
u litru komove rakije i ostavi 10 dana stajati. Pije se ujutro<br />
natašte i prije spavanja po čašicu. Taj lijek liječi ne samo<br />
krvave šuljeve nego i druge nutarnje bolesti.<br />
11. 1 kg vrbovih vršika s cvijećem stavi se u 5 litara vode i<br />
kuha polako u poklopljenom loncu 1—8 sati. Nakon toga<br />
se ocijedi, stavi u boce i dobro zatvori. Ta se tekućina pije<br />
5 nedjelja triput dnevno po malu šalicu.<br />
12. 10 g kopra preliti sa 2 decilitra vrele vode i 2 sata kasnije<br />
u dva navrata popiti prije spavanja.
Zlatna žila<br />
Pariti se na vodi u kojoj su se kuhale grančice borovice.<br />
Sjediti na toj pari. Može se upotrijebiti dva dana (drugi dan<br />
samo podgrijati). Treba paziti da se bolesnik ne prehladi.<br />
Temperature nutarnje i šuljevi<br />
Bazge list 6—8 listova usitniti, malu žlicu kadulje i žlicu<br />
meda preliti s 3—4 decilitra ključale vode i ostaviti poklopljeno<br />
10—15 minuta. Nakon toga se ocijedi i pije pola ujutro<br />
i pola prije spavanja.<br />
Dijeta<br />
Hrana ne smije biti paprena, ljuta i sa začinom. Treba<br />
jesti što više voća, povrća u obliku salate s uljem i sokom<br />
od limuna. Voćni kompoti naročito su korisni. Piti voćne sokove.<br />
Treba jesti kuhanu pšenicu koja se prethodno kvasila<br />
u malo vode, zatim je kuhati u pari sve dok ne popuca, a<br />
onda u šalici mlijeka prokuhati. Bavljenje i šetnja na svježem<br />
zraku, laka gimnastika također mnogo koriste.<br />
TRBUŠNE I BUBREŽNE BOLESTI<br />
1. Porjeg luka 9 većih glavica neoljušteno dobro oprati i<br />
staviti na štednjak kuhati u 5 litara zdravog prirodnog vina.<br />
Posuda u kojoj se kuha neka bude veća. Kuha se dok se<br />
ne ukuha na 1 litru. Ta se masa ocijedi i stavi u staklenku.<br />
Od tog lijeka uzme se svako jutro natašte jednu nepunu<br />
žlicu ili 50 grama.<br />
2. Nane, kamilice — u jednakim dijelovima — dobro promiješati<br />
i od te mješavine 2 jedaće žlice preliti s tri decilitra<br />
ključale vode i pustiti da stoji 10—15 minuta; ocijediti<br />
s pritiskivanjem. Piti toplo tri puta dnevno prije jela po šalicu.<br />
Za djecu se uzme polovica označene količine.<br />
3. Također koristi popiti čašu vruće vode. To je iskušani<br />
narodni lijek.<br />
4. I masiranjem želuca toplim uljem ili lojem prestat će<br />
bolovi.
Grčevi u trbuhu<br />
U litru bijelog zdravog vina stavimo 100 g istučenog bijelog<br />
luka i ostavimo da stoji 6—8 sati. Nakon toga se ocijedi<br />
i od tog lijeka uzima se po čašicu dnevno 5—6 puta kroz<br />
8—10 dana.<br />
Trakavica<br />
1. Da se trakavica odstrani, treba tri dana jesti kiselo zelje<br />
s dodatkom malo ulja, bez svake druge hrane. Trakavica<br />
navodno ne podnosi kiselo zelje pa je prisiljena da napusti<br />
crijeva. Kiselo zelje neka priprema neko od ukućana, a ne<br />
bolesnik.<br />
2. Uzeti jako sredstvo za čišćenje, dva dana ništa ne jesti,<br />
treći dan popiti dva decilitra jake rakije. Nakon 1 sata ponovo<br />
uzeti jako sredstvo za čišćenje. Navodno se trakavica<br />
opije i za dva sata napušta svoje prebivalište.<br />
3. U litru vode skuha se 1 kg šećera. Tekućina postane gusta<br />
kao med. To se popije na dušak i dva dana ništa ne jede.<br />
Na taj način trakavica ugine. Njen najveći otrov je šećer.<br />
Kad se previše najede te slatke tvari, ona ugine. Za nekoliko<br />
dana trakavica s izmetinom iziđe.<br />
4. Očišćeno sjeme bundeve (60—80 grama) stuče se u avanu<br />
s malo šećera i vode. Iz te mase načini se 3 kuglice koje<br />
se natašte pojedu. Nakon pet sati uzme se veća žlica maslinova<br />
ulja.<br />
Bolovi u donjem dijelu trbuha<br />
Uzeti poljske steže 3 žlice, valerijane jednu žlicu i malu<br />
žlicu kima. Sve to dobro promiješati i od te mješavine nepunu<br />
žlicu kuhati u 300 g mlijeka. Taj lijek pomaže odmah.<br />
UŠNE BOLESTI<br />
1. Kod jakog bola u ušima treba u uho nacijediti 2—5 kapi<br />
šoka od mušmula, pri tom treba leći tako da sok prodre<br />
duboko u ušnu školjku. Ukoliko pri ruci nema mušmule,<br />
u istu svrhu može odlično da posluži i sok od čuvarkuće.
2. Uho isprati toplim čajem od crnog sljeza.<br />
3. Pola kilograma graha stavimo kuhati. Kad je grah posve<br />
skuhan, na posudu se stavi lijevak tako da pokrije cijeli<br />
otvor lonca. Uho se stavi na izlaz lijevka i tako pari. Uho se<br />
pari tako dugo dok ima pare u posudi. Za vrijeme parenja<br />
potrebno je pokriti glavu i lonac radi što jačeg znojenja.<br />
4. Kod reumatičnih bolova u ušima stavlja se na vatu 5<br />
kapljica kamforovog i 30 kapljica maslinovog ulja, vata se<br />
ugrije i stavi u uho. To se ponavlja više puta dnevno.<br />
5. Ako je bol uha posljedica prehlade, obično koristi parenje<br />
kamilicom. U protivnom se kuha čaj: 6—7 zelenih makovica<br />
(od maka) u 2—3 decilitra vode. To se kuha nekoliko<br />
minuta. Malo se ohladi i od tog čaja uštrca kapaljkom u bolno<br />
uho po nekoliko kapi — više puta na dan.<br />
6. Ako se uho gnoji, dobro je uštrcati mlijeko u kojem je<br />
kuhano sjeme od konoplje.<br />
7. Djecu koja postanu nagluha od posljedice šarlaha, treba<br />
dulje vremena dva puta polijevati preko glave i ramena hladnom<br />
vodom. Zatim glavu, ramena i prsa dobro ručnikom<br />
izmasirati. Svaki dan jedanput ukapati u oba uha 3—5 kapi<br />
ulja od slatkog badema.<br />
8. Gluhoću liječi: pola male kavene žlice čaja od rute i toliko<br />
cvijeta od kamilice preliti sa 30 g maslinova ulja i staviti<br />
nekoliko dana na sunce ili na umjereno toplu peć. Od toga<br />
ulja jutrom i večerom u uho — na koje se slabo čuje —<br />
kapne se po nekoliko kapi i ostane 5—10 minuta ležati, kako<br />
bi ulje moglo duboko doprijeti u ušnu školjku.<br />
9. Nadalje zujanje u ušima liječi: tinktura od arnike. Čim<br />
uho počne da zuji, kapne se u nj 2—3 kapi i zatvori vatom.<br />
Ili se uzme malo vate koja se natopi kamforom i stavi u uho<br />
na 3—4 sekunde. To se svaki četvrt sata ponavlja. Umjesto<br />
kamfora, može poslužiti i eter. (Dobije se u ljekarni.)<br />
10. Tri jedaće žlice mekinja, jedaća žlica isjeckanih, svježih<br />
ili suhih, listova crvene ruže, 2 jedaće žlice pelina. Sve zajedno<br />
dobro promiješati i kuhati u tri decilitra crnog vina dok<br />
ne zavri. Kad se toliko ohladi da se može podnijeti, tom<br />
smjesom treba oblagati uho.<br />
11. Lanena krpica namaže se voskom i savije u oblik lijevka.<br />
Tanji kraj turi se u uho, a široki zapali i ostavi da izgori<br />
sve do blizine uha. Ostatak se iz uha izbaci. Zatim se u<br />
bolno uho nalije slane komovice.
Kod slabog sluha<br />
Prije spavanja namočiti čistu krpicu ili vatu u kupusnom<br />
rasolu i staviti na uho. Ako nisu povrijeđeni bubnjići, za kratko<br />
vrijeme sluh će se popraviti.<br />
Zujanje u ušima<br />
1. Pšeničnih mekinja (posije) — tri jedaće žlice, latice crvenih<br />
ruža (svježih ili suhih) — jedaća žlica, pelina — pola<br />
jedaće žlice. Sve zajedno stavi se u tri decilitra crnog vina.<br />
Kad provri, ocijedi se pa se talog zamota u čistu krpu ili<br />
gazu i onako topao priveže na uho. Zujanje će prestati.<br />
2. Protiv zujanja u ušima pomaže ulje od mandule ili parenje<br />
s kamilicom. Umoči komadić vate u spomenuto ulje<br />
i stavi u uho. Više puta ponavljaj do ozdravljenja.<br />
3. Žlicu kukuruznog brašna stavi se u šalicu vode, dobro<br />
promiješa i ostavi preko noći stajati. Ujutro se ponovo promiješa<br />
i natašte popije. Postupak se ponavlja 3 nedjelje. Ne<br />
smije se jesti svinjsko meso, može se piti malo mlijeka, jesti<br />
malo kruha i to kukuruznog, ali ne piti alkohol.<br />
4. Treba pariti uho s cvijetom crnog sljeza.<br />
5. Zujanje u ušima liječi hodanje bosim nogama, svako jutro<br />
dulje vremena — po rosnoj djetelini.<br />
Uho ako se gnoji<br />
1. U pola litre zdravog bijelog vina stavi se dvije žlice ružmarina<br />
da zavri. Od tog vina meću se oblozi na bolno uho.<br />
2. Svako jutro i večer nakapati u bolesno uho nekoliko<br />
kapi soka od rusomače.<br />
Bolovi u ušima, ili kad iz njih teče gnoj<br />
1. Konopljino ulje nakapa se u uho. Bolovi će prestati.<br />
2. Ako šumi u ušima: ružmarin se pali na žaru tako da dim<br />
ide u uho, i to navečer prije spavanja. Nakon toga se pokrijemo<br />
preko glave.
3. Kamilice, metvice, bokvice ženske, plod od divlje ruže u<br />
jednakim dijelovima. Od te mješavine jedna žlica prelije se<br />
sa 200 g ključale vode.<br />
4. Pelina i kičice u jednakim dijelovima. Na jednu žlicu<br />
200 g ključale vode.<br />
UBOD PČELA, OSA, INSEKATA I UJED PASA<br />
1. Najjednostavnije je natrljati ubodena mjesta — nakon<br />
što se žalac izvadi — peršinovim listom i staviti hladne<br />
obloge.<br />
2. Ubod komarca treba hladiti i mazati octom.<br />
3. Treba ubodeno mjesto namazati crvenim lukom.<br />
4. Kada vas pčela ili osa ubode na to mjesto odmah staviti<br />
vlastite mokraće.<br />
5. Ujed pasa. Čajem od cijele žare koprive isprati ranu i<br />
dobro svezati.<br />
UPALA USNE ŠUPLJINE I GRLA<br />
1. Plod borovnice 20 g stavi se u pola litre vode i čim proključa,<br />
odmah se skine sa štednjaka. Ovim lijekom ispiru se<br />
usta i grlo. Uspješno liječi već i sama boja borovnice koja<br />
se upije u bolno mjesto i na taj način spriječava razvoj<br />
bakterija.<br />
2. Preporuča se grgljanje čajem od kadulje.<br />
UPALJENA I OTEKNUTA MOŠNICA (JAJA)<br />
Treba sašiti jednu platnenu vrećicu. Kod stolara napuniti<br />
vrećicu piljevinom po prilici 1 kg i sašiti da se piljevina ne<br />
prospe. Vrećicu kuhati u jednom prikladnom loncu 10 minuta.<br />
Od te vode stavljati vruće obloge koliko se samo može<br />
podnositi. Kad se voda ohladi, kuhanje s vrećicom se ponovi.<br />
Obično već za 24 sata bolest prođe, ukoliko se ne radi o kojoj<br />
drugoj bolesti. Svakako je dobro poći liječniku da ustanovi<br />
kakva je bolest.
UGANUTA NOGA ILI RUKA<br />
Ako je noga ili ruka iščašena, treba je namjestiti na njeno<br />
prirodno mjesto. Zatim nastrugati dječjeg pjenušavog sapuna,<br />
dodati dva bjelanjca od jajeta i nešto 96 posto jakog<br />
alkohola (špirita). Tu smjesu treba dugo drvenom kuhačom<br />
miješati dok se ne zapjeni. Tada tu masu nasuti na gustu lanenu<br />
krpu ili vatu i obaviti oko uganutog mjesta. To se dvaput<br />
dnevno ponavlja. Bolovi će ubrzo proći.<br />
UMOR, TEŠKI HOD, I TEŠKO DISANJE<br />
Svako jutro natašte uzeti žlicu naribanog hrena sa žlicom<br />
pravog meda. Treba ponavljati trideset dana.<br />
VRBANAC<br />
Čim neko oboli od vrbanca, treba se odmah obratiti liječniku.<br />
Ako mu je nemoguće odmah do liječnika, neka se<br />
ispomogne ovako:<br />
1. prati bolna mjesta u kupelji u kojoj se kuhala pljeva<br />
(trinje) od sijena.<br />
2. oblog od lista podbjela i trinja od sijena. Često preko<br />
dana piti limunadu i dva puta dnevno po jednu jedaću žlicu<br />
finog ulja.<br />
VODENA BOLEST<br />
1. Sok crvenog luka je izvrsno sredstvo protiv vodene bolesti.<br />
Uzima se tri puta dnevno po jedaću žlicu dulje vremena.<br />
2. 10 g omanova korijena sitno isjeckanog, preliti sa 2 decilitra<br />
vrele vode. Ostaviti poklopljeno 2 sata, procijediti i<br />
piti svaka 2 sata po 1 žličicu.<br />
Vodena i bubrežna bolest<br />
Abdovine korijen pretvoren u prašak uzima se dva puta<br />
dnevno na vrh noža.
VRATOBOLJA<br />
1. Korijen i list bijelog sljeza, kopriva mrtva, list angelike,<br />
kadulja — sve dobro promiješati i od te mješavine jedaću<br />
žlicu preliti s dva decilitra ključale vode i time ispirati grlo<br />
po nekoliko puta dnevno.<br />
2. Dobro treba ugrijati mekinje (posije) s octom navlažene.<br />
Zatim ih stavi u jednu čistu čarapu i zaviti vrat preko<br />
noći. (Treba podnijeti ovoj što više vruć.) Preko čarape<br />
sveže se čisti ručnik.<br />
3. Lazarkinje, list šumske jagode, list kupine — po 2 jedaće<br />
žlice, pelina mala kavena žlica. Sve dobro promiješati i<br />
od te mješavine jedaću žlicu preliti s 2 decilitra ključale<br />
vode. Ostaviti poklopljeno 10—15 minuta. Zatim ocijediti,<br />
po želji zasladiti medom, dodati malo soka od limuna i piti<br />
triput dnevno po šalicu.<br />
4. Kamilice, bazgova cvijeta, majčine dušice — u podjednakim<br />
dijelovima. Sve dobro promiješati i od te mješavine jedaću<br />
žlicu preliti s 3 decilitra ključale vode. Zatim poklopljeno<br />
ostaviti 15 minuta. Nakon toga ocijediti, medom zasladiti<br />
i time više puta preko dana ispirati i popiti gutljaj-dva.<br />
5. Jedaću žlicu sitno isjeckanog korijena od bijelog sljeza<br />
staviti u 3 decilitra mlake vode, ostaviti dva sata stajati, zatim<br />
ocijediti. Ostalo kao pod točkom 4.<br />
6. U 100 g vode staviti žlicu morske ili kuhinjske soli (morska<br />
je bolja). Kad se sol u mlačnoj vodi rastopi — tom slanom<br />
vodom treba ispirati grlo.<br />
VID POBOLJŠAVA<br />
Peršinov list u obliku čaja — žlica sitno isijeckanog na<br />
2—3 decilitra vode kuha se 2 minute. Pije se dulje vremena<br />
jedna do dvije šalice dnevno.<br />
VRTOGLAVICA<br />
Užareno željezo prelije se octom i ta se para udiše. To je<br />
vrlo dobar lijek.
VRUĆICA — TEMPERATURA<br />
Kod prehlade i temperature, ako se teško podnašaju tablete,<br />
uzeti više puta dnevno po veliku žlicu čistog malinovog<br />
soka. Sok ne smije biti razrijeđen nikakvom tekućinom. Naše<br />
domaćice ukuhavaju dobar malinov sok a dobijemo ga i u<br />
svakoj boljoj trgovini.<br />
Znojenje noću u krevetu<br />
ZNOJENJE<br />
Preslice — jedaću žlicu prelije se s 2 decilitra ključale<br />
vode i kuha 2—3 minute. Pije se šalica prije spavanja.<br />
Lincure, preslice i ružmarina po 10 grama; kadulje 3 grama.<br />
Sve dobro promiješamo i od te mješavine stavimo u pola<br />
litre vode nepunu žlicu i kuhamo 3 minute. Zatim pustimo<br />
da poklopljeno stoji još 10 minuta. Pije se šalica prije spavanja.<br />
(Vidi i na str 94.)<br />
Znojenje prejako<br />
1. Iz ploda trnine pripremi se ekstrakt: 200 g stučenog ploda<br />
stavi se u litru 45%-nog vinskog cvijeta. Ostavi se u toploj<br />
prostoriji 10 dana. Uzima se svako jutro natašte 10—<br />
—15 kapi u 50—100 g vode.<br />
2. U obliku čaja uzmu se 2 žlice ploda trnine na pola litre<br />
vode i kuha se 10—15 minuta. Pije se natašte po šalicu. Kura<br />
traje do ozdravljenja.<br />
3. 2 žlice kamilice preliti sa 2 decilitra verle vode. Poklopiti,<br />
promiješati i ostaviti pola sata na štednjaku, ali da ne<br />
kipi. Ocijediti, zasladiti i piti.<br />
Znojenje nogu<br />
1. Orahovo lišće i kore mladog hrasta — po 5 jedaćih žlica<br />
— kuhati (6—8 minuta) u 2 litre vode. U toj neocijeđenoj<br />
masi prati noge. Osušiti na zraku — ne brisati.<br />
2. Hrastove šišarke u prah samljeti. Noge dobro sapunom<br />
oprati i dobro izbrisati da budu suhe. Tim prahom noge<br />
zasuti. Naročito između prstiju. To raditi dva puta nedjeljno.
Znojenje u predjelu pluća<br />
Žalfije (kadulje), list i cvijet divizme — uzeti u podjednakim<br />
dijelovima, dobro promiješati i od te mješavine jedaću<br />
žlicu preliti s 3 decilitra ključale vode. Nakon 10 minuta ocijediti,<br />
dodati malo limunovog soka, pravim medom zasladiti<br />
i piti triput dnevno po šalicu. Poželjno je da bolesnik nakon<br />
čaja malo prilegne.<br />
ZATVOR<br />
1. Smokve ili suhe šljive dobro se operu i kvase 24 sata na<br />
toplom mjestu. To je prirodno sredstvo za čišćenje. Uzima<br />
se natašte. Kod težeg zatvora treba ponavljati duže vremena.<br />
2. Dobro je piti sok od rotkve ili sirutku.<br />
3. Kamilice, list sene, nane pitome — u podjednakim dijelovima.<br />
Sve dobro promiješati i od te mješavine pola jedaće<br />
žlice kuhati 4 minute u 2 decilitra vode i ostaviti da stoji<br />
poklopljeno 10—15 minuta. Ocijediti, zasladiti po želji i piti<br />
ujutro natašte i navečer prije jela — po jednu šalicu.<br />
4. Plod pasjakovine u obliku soka — jedaća žlica u šalici<br />
čaja natašte svako jutro ili 30 zrnaca ploda u juhi. Djeca<br />
polovinu doze. Gornji je lijek jako purgativno sredstvo.<br />
5. Za urednu stolicu treba svaki dan pojesti zreo plod bazge<br />
(po mali tanjurić) dok se može brati svježa. Preko zime<br />
uzimati suhi plod u obliku čaja.<br />
6. Kad je izmetina zapečena u crijevima, treba svako jutro<br />
natašte popiti dva decilitra nezaslađenog limunovog soka.<br />
Ponavlja se tri jutra. Ako zatvor nije jako težak uzima se sok<br />
od pola limuna i na njega nalije malo prokuhane vode. To<br />
se toplo popije.<br />
7. Uvečer sitno narezati 3 suhe šljive i 3 smokve, staviti u<br />
100 g vode i ostaviti preko noći stajati. Ujutro se sve zajedno<br />
mlačno pojede. To se ponavlja sve do ozdravljenja.<br />
8. Uzeti plod divlje ruže (šipak); 12 komada se prereže napola<br />
i namoči u 150 g vode. Ostavi se preko noći da stoji.<br />
Ujutro se natašte popije.
ZUBOBOLJA<br />
1. Jedna smokva prereže se upola, skuha u mlijeku i toplo<br />
stavi na zapaljeni zub.<br />
2. Zubobolju šupljeg zuba liječi slijedeći lijek: treba šupljinu<br />
zuba ispuniti samljevenim najgvircom i ostaviti dva<br />
sata, i zub neće boliti.<br />
3. Nekoliko dijelova bijelog luka (češnjaka) prorezati svaki<br />
na tri dijela, sitnom soli namazati i staviti u dva decilitra<br />
dobre komovice. To se na vatri tiho prokuha. S tom smjesom<br />
(mora biti mlaka) ispirati.<br />
4. Kamilice, bazgova cvijeta, majčine dušice u podjednakim<br />
dijelovima. Sve dobro promiješati i od te mješavine jedaću<br />
žlicu preliti s 2 decilitra ključale vode. Zatim poklopljeno<br />
ostaviti 15 minuta stajati. Nakon toga ocijediti, medom zasladiti<br />
i tom tekućinom preko dana više puta grgljati, svaki<br />
put gutljaj-dva popiti.<br />
5. Jedaću žlicu sitno isjeckanog korijena bijelog sljeza staviti<br />
u 3 decilitra mlake vode, ostaviti da stoji 2 sata, ocijediti.<br />
Ostalo kao pod 1.<br />
Gnjiloća zubi<br />
U čašu mlake vode stavi se samo jedno zrno hipermangana<br />
i tom vodom operu zubi. Ponavlja se svako jutro do<br />
izliječenja.<br />
Zagnojeni korijen zuba i bolesna usna šupljina<br />
Šaka suhog kupinovog lista stavi se u litru vode i kuha<br />
dok se ne ukuha na polovicu. Kad se ohladi, doda se žlica vinskog<br />
octa. Tom tekućinom ispire se zubno meso i usna<br />
šupljina.<br />
Žuti zubi<br />
Naročito pušači imaju crne ili žute zube. Ako zube svakodnevno<br />
očistimo uzduž prorezanom kriškom bijelog luka —<br />
zubi će postati bijeli.
ZABORAVNOST<br />
U litru bijelog zdravog vina stavi se šaka korijena lincure<br />
i pusti da stoji 10 dana na toplom mjestu. Od tog vina pije<br />
se svako jutro i navečer po čašicu.<br />
ŽIVČANE BOLESTI<br />
1. Prije svega potrebno je da ustanovite uzrok vaše nervoze.<br />
Ako je to neprekidni strah i briga za sutrašnjicu, nastojte<br />
promijeniti način života kao i mišljenje. Odagnajte teške<br />
misli! Ne sunčati se, ne piti alkohol, ruski čaj i jaku tursku<br />
kavu. Napustite duhan! Hodajte svako jutro po hladnoj vodi<br />
minutu dvije. Prije spavanja uzmite kroz tri dana po kocku<br />
šećera u čaši vode, zatim tri dana po dvije kocke itd. do 6<br />
kocki i natrag od 6 do jedne kocke. Taj postupak ponovite<br />
svaka dva-tri mjeseca. To će pomoći.<br />
2. Kamilice, lavandule, nane — po jednu žlicu, valerijane<br />
2 žlice, komorača, stolisnika po 3 žlice. Sve dobro promiješati.<br />
Od te mješavine jednu žlicu preliti s 300 g ključale vode<br />
i ostaviti nekoliko minuta poklopljeno. Nakon toga procijediti,<br />
medom zasladiti, dodati malo soka od limuna i piti toplo<br />
dvaput dnevno po šalicu.<br />
Živci rastrojeni<br />
Uzeti iđirota, kamilice, nane, odoljena, angelike korijena<br />
i list u podjednakim dijelovima. Sve dobro promiješati i od<br />
te mješavine jedaću žlicu preliti s 3 decilitra ključale vode.<br />
Ostaviti 10 minuta stajati, procijediti, medom zasladiti, dodati<br />
malo soka od limuna i toplo piti triput dnevno poslije<br />
jela. Od gornje mješavine može se pripremiti i alkoholatura:<br />
uzima se 30 kapi razrijeđeno u malo vode triput dnevno. —<br />
Treba jesti dosta voća i povrća, izbjegavati alkohol i crnu<br />
kavu.<br />
Slabi živci<br />
Peršin (korijen i list) dobro se opere, pomiješa voćnim<br />
sokom ili medom. Uzima se svaku večer prije spavanja po<br />
žlicu.
Upaljeni živci<br />
Treba masirati upaljeni živac. Iscijedimo sok iz jednog<br />
limuna u koji dodamo malo soli. U tu tekućinu namočimo<br />
čistu bijelu krpicu i to stavimo na upaljeni živac, a preko<br />
toga zavežemo suhu flanelsku krpu.<br />
ŽENA KOJA ŽELI POSTATI MAJKA<br />
1. Neka uzme tri vrške borovice (koja raste na suhom vapnenom<br />
tlu) i kuha 5—8 minuta u pola litre vode. Taj čaj<br />
piti po pola šalice ujutro natašte i na večer prije spavanja.<br />
Pije se 20 dana u mjesecu.<br />
2. Žena koja želi imati bebu a ne može zanijeti, jer jajašca<br />
slabo dozrijevaju, neka uzme slijedeće kupelji: četiri pregršti<br />
gospine trave stavi se u 3 litre vode i samo da proključa,<br />
odmah se skine i pomiješa s vodom za sjedaću kupelj.<br />
Ponavlja se svaku večer prije spavanja 8—14 dana.<br />
Bolovi u želucu<br />
ŽELUČANE BOLESTI<br />
1. Korijen iđirota, kamilice, kičice, ružmarina — u podjednakim<br />
dijelovima (ako nema sve vrsti može da posluži i<br />
samo jedna). Od gornje mješavine — nepunu jedaću žlicu<br />
preliti s dva decilitra ključale vode. Ostaviti da stoji 10—15<br />
minuta, ocijediti, zasladiti pravim medom, dodati malo soka<br />
od limuna i piti toplo triput dnevno prije jela po šalicu.<br />
2. Pelina mala kavena žlica, nane, kantariona — po jedaću<br />
žlicu, stolisnika — 2 jedaće žlice. Gornje dobro promiješati<br />
i od te mješavine uzeti kao pod 1.<br />
3. Korijen lincure i ružmarina — od svakog po 2 jedaće žlice<br />
dobro promiješati, samljeti i od tog praška uzimati dva<br />
puta dnevno pola kavene žlice (popiti kao aspirin s vodom).<br />
Djeca uzimaju pola označene doze.<br />
4. Želučane bolove sigurno liječi smjesa lovorovog lišća —<br />
jedaća žlica, suhe kore od narandže — 2 jedaće žlice. To se<br />
kuha 10 minuta u pola litre vode. Nakon toga ostavi da
stoji 10—15 minuta; zatim se ocijedi i pravim medom zasladi.<br />
Pije se po šalicu triput dnevno poslije jela. To je vrlo dobro<br />
sredstvo i za bolesnike koji boluju od naduvenosti i prejake<br />
kiseline u želucu. — Bez narandžine kore dobar je lijek protiv<br />
upale grla i reumatičnih bolova.<br />
5. U 100 g vode stavi se dvije žlice octa, dvije žlice šećera i<br />
dobro promiješa. Na to se nalije puna žlica sodabikarbone<br />
i promiješa, čim stane emulzirati, odmah se popije. Treba<br />
Uzeti veću čašu, jer rado iz čaše »pobjegne«. Uzima se čim<br />
zaboli želudac ili nastane žgaravica, naročito poslije masnog<br />
jela.<br />
6. Litru šumskih ili vrtnih jagoda staviti u litru jestivog<br />
ulja. To treba da stoji dva mjeseca na suncu. Uzima se triput<br />
dnevno po jednu žlicu.<br />
7. Dogodi se da čovjeka grčevito zaboli želudac poslije nekog<br />
jela ili pila. Za takav slučaj dobro je imati u kućnoj ljekarni<br />
alkoholaturu lincure u jakoj komovici ili prirodnoj<br />
šljivovici. Pije se čašica-dvije dnevno.<br />
8. Dvije šake zobi i dvije žlice meda kuhati 40 minuta u<br />
litri i pol vode. Pije se više puta dnevno po šalicu i ujedno<br />
umjesto vode.<br />
Zatrovani želudac od hrane<br />
Treba što više postiti, držati strogu dijetu. Piti voćne sokove,<br />
naročito sok crnih ribizla. Piti čaj od pelina ili kičice.<br />
Ne piti alkohol. Dok bolest traje, ne pušiti niti jesti čvrstu<br />
hranu.<br />
Mlitavost, slabost želuca i ostalih probavnih organa<br />
1. Anasona i kima — po pola kavene žlice pomiješati i preliti<br />
s 2 decilitra ključale vode. Ostaviti 10 minuta stajati, zatim<br />
ocijediti, medom zasladiti i piti triput dnevno prije jela.<br />
2. Anason se samelje u prah i od toga se uzima jedna petina<br />
male kavene žlice dva puta dnevno. (Popije se vodom kao<br />
aspirin.)<br />
3. Korijen iđirota (suh i sitno isjeckan) — jedaća žlica —<br />
prelije se s pola litre ključale vode i ostavi 20 minuta<br />
stajati. Po želji može se zasladiti i preko dana pomalo piti.
Bolovi s grčevima u želucu<br />
Uzeti jasenka i kadulje u podjednakim dijelovima. Dobro<br />
promiješati i od te mješavine jedaću žlicu preliti s 2 decilitra<br />
ključale vode. Ostaviti 10 minuta stajati, ocijediti, medom<br />
zasladiti i triput dnevno po šalicu (toplo) prije jela piti.<br />
Upala želučane sluznice<br />
1. Liječi se čajem od kamilice (2 žlice kamilice na 300 g<br />
ključale vode) uzima se 20 dana, 10 dana ne, zatim se ponovno<br />
uzima 20 dana i 10 ne, itd. do potpunog ozdravljenja.<br />
2. Ujutro natašte uzme se snijeg bjelanjka jednog jajeta, a<br />
sat nakon toga veliku žlicu maslinova ulja. Za vrijeme liječenja<br />
treba se držati stroge dijete.<br />
Želučani i crijevni čirevi<br />
Koristi kupanje u vodi u kojoj se kuhala kora mladog<br />
hrasta. 4 pregršti usitnjene kore kuha se 15 minuta u 5 litara<br />
vode. Ta se voda onda dolije u vodu u kadu za kupanje. Kupa<br />
se svaki drugi dan do ozdravljenja.<br />
Želučani katar<br />
1. 2 žlice kamilice preliti s 300 g ključale vode i ostaviti da<br />
stoji 20 minuta poklopljeno. Nakon toga se ocijedi i pije po<br />
šalicu ujutro natašte i navečer prije spavanja.<br />
2. Po 20 g korijena cikorije, trave ive, lista stolisnika, majčine<br />
dušice i oraha. Tri žlice te mješavine prelije se s pola<br />
litre vrele vode, poklopi, ostavi preko noći, odlije, pije nezašećereno<br />
umjesto vode.<br />
3. Kamilice i lista stolisnika po 4 žlice prelije se s 1,5 1 vrele<br />
vode, poklopi, drži 2—3 sata na toplom a da ne vrije. To<br />
se pije kad se ožedni.<br />
4. Pomiješati po 20 g hajdučke trave (list i cvijet), dubčaca<br />
trave ive, majčine dušice i kamilice. Od toga uzeti 1 žlicu i<br />
preliti decilitrom vrele vode. Ostaviti poklopljeno, zatim piti<br />
pola sata prije jela.
5. Uzeti po 20 g rosopasa, podbjela, pasjeg drena (plod) i<br />
petrovca. Od te mješavine uzeti 3 žlice i preliti sa pola litre<br />
vrele vode. Ostaviti poklopljeno 2 sata. Ocijediti i piti 3 puta<br />
na dan, pola sata prije jela.<br />
6. Pomiješati po 20 g timijana, hajdučke trave i kamilice te<br />
10 g slatkoga korijena. Od toga uzeti 3 žlice i preliti sa 5<br />
decilitara vrele vode. Ostaviti poklopljeno 3 sata. Piti svaki<br />
sat po 1 žlicu.<br />
Želudac — katar kronični<br />
1. Pomiješati po 30 g hajdučke trave (list) i trave ive, po<br />
10 g petrovca, kamilice i dubčaca. Od te smjese uzeti 1 žlicu<br />
i preliti decilitrom vrele vode, ostaviti pokriveno. Kad se<br />
ohladi, piti pola sata prije jela.<br />
2. Pomiješati 100 g sladića (Glycyrhiza glabra), 150 g krušice<br />
te po 50 g kima, aniša i komorača. Od toga uzeti 2 žlice i<br />
preliti sa 3 decilitra vrele vode. Ostaviti poklopljeno 3 sata.<br />
Piti svaki sat po 1 žlicu (toplo).<br />
3. Pomiješati po 30 g timijana, hajdučke trave i kamilice<br />
te 10 g sladića. Od toga uzeti 3 žlice i preliti sa 5 decilitra<br />
vrele vode. Ostaviti poklopljeno 3 sata, nakon toga piti svakog<br />
sata po 1 žlicu (toplo).<br />
4. Pomiješati po 30 g stolisnika (list) i trave ive (Teucrium<br />
montanum) te po 10 g kamilice, petrovca, kima i dubčaca. 1<br />
žlicu te mješavine preliti sa decilitrom vrele vode. Poklopiti<br />
i kad se ohladi, piti pola sata prije jela.<br />
5. Pomiješati po 25 g stolisnika (list i cvijet), aniša, pelina,<br />
smilja, nane i sene (sjeme, u ljekarni). Od toga uzeti 1<br />
žlicu i preliti sa 2 decilitra vrele vode. Ostaviti poklopljeno<br />
2 sata. Odliti i popiti u 3 navrata prije jela.<br />
Želučane kiseline previše<br />
1. Piti sok od muške i ženske bokvice. 4—6 kg bokvice<br />
samljeti na stroju za mljevenje mesa i sok istisnuti s tijeskom<br />
za čvarke. Sav sok što se dobije iz 4—6 kg bokvica,<br />
popije se preko dana. Svaki dan se ponavlja do potpunog<br />
ozdravljenja.
2. Dulje vremena, svaki dan prije jela, treba uzimati žlicu<br />
vrhnja.<br />
Za jačanje želuca i poboljšanje krvi<br />
Kadulje list pretvori se u prašinu i od tog praha uzima se<br />
pola male žlice. Uzima se samo jednom dnevno kod glavnog<br />
obroka do ozdravljenja.<br />
Spušteni želudac<br />
Pelin, nana, lincura, kadulja, gospina trava u jednakim dijelovima<br />
— dobro se promiješaju. Od te mješavine jedna žlica<br />
prelije se sa 200—300 g ključale vode i ostavi stajati 2—3<br />
sata poklopljeno. Zatim se kuha 2—3 minute, ostavi da se<br />
pari 10 minuta (poklopljeno) i ocijedi. Pije se više puta dnevno<br />
po malu šalicu.<br />
Hrana mora biti lako probavljiva i ne smije u njoj biti<br />
začina ni rajčice. Uglavnom treba živjeti na mliječnoj hrani,<br />
povrću i voću u prijesnom stanju. Meso uzimati rijetko, i to<br />
od peradi (i samljeveno). Obroci neka budu mali, ali češći.<br />
Svu hranu kuhati na ulju i što je moguće s manje tekućine<br />
(više da se pari). Poslije svakog obroka treba 10 minuta leći.<br />
Zbog pomanjkanja kiseline treba piti vodenu iscrpinu ploda<br />
divlje ruže (koja se prethodno u suhom stanju stuče u avanu).<br />
Pet žlica gore spomenutog ploda stavi se u litru vode i<br />
ostavi preko noći da se kvasi. Pije se poslije jela u količini<br />
koja gasi žeđ ili jednu čašu.<br />
Protiv čira u želucu (vidi: Crijevne bolesti)<br />
Lanenog sjemena (samljevenog) jedaću žlicu kuhati u šalici<br />
mlijeka i preko dana pomalo jesti. Isti je lijek dobar<br />
i kao oblog za gnojne rane. Dobro je piti po šalicu mlijeka<br />
(8—10 stupnjeva temperature). To umanjuje upliv želučanog<br />
soka na dvanaestercu.<br />
Premalo kiseline u želucu<br />
1. Tko ne podnosi lijekove iz ljekarne, a ima premalo kiseline<br />
u želucu, postupit će ovako: neka sažvače prvi dan
tri ploda borovnice, drugi dan 4, itd. do 15 i opet natrag,<br />
svaki dan jednu manje, do 3.<br />
Možete učiniti i ovako: u 200 g vode stavite 10 zrna borovičinih<br />
boba. Ostavite jedan sat da stoji, zatim po želji zasladite<br />
pravim medom. Lijek se uzima triput dnevno po 1<br />
žlicu.<br />
2. Deset plodova borovnice treba stući i kuhati 5—8 minuta<br />
u osmini litre vode. Kad se to ohladi, ocijedi se i pije triput<br />
dnevno poslije jela po jedaću žlicu.<br />
3. Liječi kupusni rasol: prvi dan se uzme čašica, drugi dan<br />
2, treći 3; tako do pet čašica. Tada se smanjuje obratnim<br />
redom: svaki dan jedna čašica manje dok se ne dođe opet<br />
do čašice. Kroz to vrijeme zabranjeno je upotrebljavati<br />
kemijske lijekove iz ljekarne. Nakon održane kure tablete<br />
više nisu potrebne.<br />
Tvrd želudac 1 tvrde grudne žlijezde<br />
Treba piti dnevno žlicu soka od latica i lišća nevena.<br />
Kruh za slab želudac<br />
Iz pšeničnog brašna, samljevenog zajedno s košuljicom (na<br />
flok) i neprosijanoga, zamijesi se kruh vrućom vodom bez<br />
kvasca i soli. Ostavi se preko noći stajati na toplom mjestu.<br />
Ujutro načinimo kruščiće i pečemo u pećnici sat i pol. Kad<br />
ih izvadimo iz pećnice, zagnjurimo ih u vruću vodu na 3 minuta<br />
da se napiju. Zatim ih stavimo u pećnicu da se prosuše.<br />
Protiv svake žeđi<br />
ŽEĐ<br />
Ljeti pri radu i vrućini kod nesnosne žeđi koristi čaj:<br />
60 g korijena od gaveza usitni se i stavi u litru vode i pusti<br />
preko noći stajati. Ujutro se 5—8 minuta kuha, zatim se<br />
ostavi poklopljeno 10 minuta da stoji. Tada se ocijedi i mlačno<br />
pije svaka pola sata po žlicu. Ujedno koristi protiv zapaljenja<br />
pluća, čisti sluz i gasi žeđ.
ŽIVOTNI ELIKSIR<br />
1. Gđa M. J. iz Splita, poslala mi je recept životnog eliksira<br />
za koji tvrdi da je recept — pronalazak glasovitog dra Ferneta.<br />
Dr Ferneta je u 104-toj godini nesretnim slučajem pao<br />
s konja i umro. Otac mu je doživio 112, a majka 136 godina.<br />
Gđa J. je taj recept našla u ostavštini svoga djeda dra B.<br />
koji je bio vrlo poznati liječnik u Bačkoj. Recept glasi:<br />
Aloe hepatica (raste na obalama Jadrana, op. autora), Rhebarbara<br />
(rabarbara), Radix Zedodriae, Radix Gentianae (lincura),<br />
Crasus sativus, Agricus albus Venecijanski teriak, gorke<br />
Oussiae i kamfora. Od svakog po 10 g. Zatim dodati još borovice<br />
3—4 žlice, samljevene. — Biljke se usitne i sve zajedno<br />
stave u jednu bocu s poširokim grlom i zaliju dobrom komovom<br />
rakijom (22 grada). Boca se začepi i pusti stajati na<br />
suncu ili na umjerenoj toplini. Dnevno se boca dvaput protrese.<br />
Nakon 20 dana se procijedi i pije dnevno po pola ili jednu<br />
čašicu.<br />
2. Kako su u gornjem receptu neke biljke za javnost nepoznate,<br />
evo mog recepta za životni eliksir: angelike (korijen),<br />
rabarbare, lincure, stolisnika, kičice, borovnice, borovice<br />
(samljeti), pelina, matičnjaka i medvjeđa šapa od svakog<br />
po 10 g a kamfora u veličini kukuruznog zrna staviti u litru<br />
jake komove ili šljivove rakije. Ostaviti kvasiti 10—20 dana,<br />
ocijediti i piti dnevno po pola do jednu čašicu.<br />
Upaljenje unutarnje žile<br />
ŽILE<br />
Lanenog sjemena — 50 g — stavimo u 3 litre vode i kuhamo<br />
20 minuta. U toj se vodi kupaju bolna mjesta dnevno<br />
po 15 minuta.<br />
Ovapnjene žile<br />
Kod ovapnjenja žila odvodnica ne smije se piti pivo ni jesti<br />
meso. Triput dnevno pije se pola litre kiselog mlijeka s<br />
crnim kruhom. (Žito samljeveno s košuljicom, na flok —<br />
kruh bez kvasca). Treba hladnim kupkama urediti krvotok.<br />
Svako jutro oprati ruke do ramena s pola vode i pola vin-
skog octa, a navečer donji dio tijela, ili barem noge. Preporuča<br />
se i hladan tuš koji ne smije trajati duže od pola do jedne<br />
minute. Zatim se mora odmah u postelju. Ta će terapija<br />
toliko osvježiti krv da za kratko vrijeme više neće zaostajati.<br />
ŽUČNI KAMENCI<br />
1. Žlica usitnjenog božjeg drvca kuha se 3—5 minuta u 300<br />
g bijelog vina. Piti 3—4 puta dnevno po malu kavenu šalicu<br />
tako dugo dok kamenci ne iziđu.<br />
2. žlicu usitnjene preslice poljske stavimo u 300 g vode i<br />
kuhamo 2—3 minute. (Prethodno neka se u toj vodi kvasi<br />
jedan sat.) Uzima se 3—4 puta dnevno po malu šalicu. Preslica<br />
je izvanredno dobra i za bolesne mokraćne organe, naročito<br />
ako se voda u mjehuru zatvara. Pije se do potpunog<br />
ozdravljenja.<br />
3. Korijen bijelog sljeza (usitnjen) kuha se — 2 žlice u pola<br />
litre zdravog bijelog vina — 5 minuta. Pije se svaki sat<br />
-dva po dva-tri gutljaja.<br />
4. Pola litre slatkog ili dalmatinskog naravnog vina kuha se<br />
5 minuta s osminom maslinova ulja. Tu količinu treba piti<br />
svako jutro natašte 4—5 dana neizostavno. Treba leći pola<br />
sata na lijevu i pola sata na desnu stranu.<br />
5. Žare koprive — suhe — 2 žlice usitnjeno staviti u pola<br />
litre mlijeka i kuhati dok zavri, ocijediti i piti više puta<br />
dnevno po malu šalicu.<br />
6. U pola litre bijelog zdravog vina stavimo 2 žlice suhog<br />
bršljanovog lišća da stoji barem 24 sata. Uzima se žličica<br />
triput dnevno poslije jela.<br />
7. Pomiješati po 25 g hajdučke trave (list i cvijet) rosopasa,<br />
aniša, smilja, nana i sene (sjeme, u ljekarni). Uzeti 1 žlicu<br />
te smjese i preliti sa 2 decilitra vrele vode. Ostaviti poklopljeno<br />
2—3 sata. Odliti i piti nakon jela 3 puta na dan.<br />
8. 3 žlice smilja (cvijet) preliti sa pola litre vrele vode.<br />
Ostaviti poklopljeno preko noći. Sutradan piti u 3 navrata<br />
prije jela.<br />
9. Pomiješati po 40 g maslačka (korijen) i cikorije (korijen)<br />
te 20 g nane. Uzeti 3 žlice, preliti sa pola litre vrele vode.<br />
Ostaviti poklopljeno 2 sata. Piti svaka 2 sata po 1 žlicu.
10. Pomiješati po 25 g stolisnika (list i cvijet), smilja, aniša,<br />
pelina, nane i sene (sjeme, u ljekarni). Jednu žlicu te mješavine<br />
preliti sa 2 decilitra vrele vode. Ostaviti poklopljeno<br />
2 sata. Odliti i popiti u 3 navrata prije jela.<br />
11. Uzeti 3 žlice smilja (cvijet), preliti sa pola litre vrele<br />
vode, poklopiti, ostaviti cijelu noć, zatim piti u 3 navrata<br />
prije jela.<br />
Žučni napadi<br />
Pomiješati po 20 g nane, trave ive, krušice, kamilice i dubčaca.<br />
Jednu žlicu ovoga preliti sa 2 decilitra vrele vode, poklopiti,<br />
piti 3 puta na dan pola sata prije jela.<br />
Žuč, grčevi i bolovi<br />
Pomiješati 50 g nane, po 20 g petrovca i očajnice i 10 g rabarbare.<br />
Jednu žlicu toga preliti sa 2 decilitra vrele vode.<br />
Držati neko vrijeme poklopljeno, zatim piti 3 puta na dan<br />
prije jela.<br />
ŽUTICA<br />
1. Protiv žutice treba uzeti od usitnjenog korijena trave od<br />
srca dvije ravno napunjene žlice u litru vina. To prokuhati<br />
i od tog vina uzeti svaki sat-dva po žlicu.<br />
2. Ljeskovo lišće u proljeće nabrano u šumi i osušeno u<br />
hladu na zračnom mjestu. To lišće se usitni i od toga punu<br />
malu žlicu stavi u lončić; na to se nalije toliko zdravog bijelog<br />
vina da svi listovi budu potopljeni. Šalica, boca ili staklenka<br />
dobro se zatvori i ostavi preko noći da stoji. Ujutro<br />
natašte vino se popije. Ponavlja se svako jutro 12—16 dana<br />
i bolest je izliječena.<br />
3. Prašak cvijeta različka uzimati dnevno do 4 grama.<br />
4. Sitno isjeckanog omana (korijen) preliti sa 2 decilitra<br />
vrele vode. Poklopiti, ostaviti 2 sata, procijediti i piti svaka 2<br />
sata po 1 žličicu.<br />
5. Pomiješati po 10 g matičnjaka (list), kamilice, nane<br />
(list), hmelja (cvijet) i odoljena (korijen). Uzeti 1 žlicu ove<br />
mješavine i preliti sa 2 decilitra vrele vode. Ostaviti poklopljeno<br />
3 sata, odliti i piti. Potrebno je zasladiti medom.
Žutica, kamenci i pijesak u žučnoj kesici, čišćenje krvi i<br />
sokova<br />
1. Za gornje bolesti koristi prašak od željezarke (Verbena<br />
off.) dva puta dnevno na vršku noža.<br />
2. Žalosne vrbe lišće usitnjeno (list nabrati u proljeće i<br />
osušiti u hladu na zračnom mjestu). Jednu žlicu lišća na 3<br />
decilitra vode kuhati 2—3 minute. Pije se triput dnevno po<br />
šalicu.<br />
ŽGARAVICA<br />
1. Protiv žgaravice dobro je ako se kod napada sažvače nekoliko<br />
zrna pržene prave kave i proguta.<br />
2. Prah od lipovog drveta (prosijan) malu žlicu natašte<br />
uzeti s malo vode nekoliko dana.<br />
3. Gospina trava (žlica na 300 g ključale vode) natašte popiti<br />
svako jutro nekoliko puta.<br />
Žilice crvene — kapilari<br />
Treba se prati u hladnoj vodi. Noge polijevati hladnom<br />
vodom. To se svaku večer ponavlja i odmah zatim ide se u<br />
krevet da se organizam ne prehladi. Za vrijeme gornje kure<br />
treba piti čaj od bazgova cvijeta.<br />
ŽENE I DJEVOJKE KOJE ŽELE IMATI TVRDE GRUDI<br />
Treba svako jutro do pola tijela, naročito grudi, prati hladnom<br />
vodom u koju se nalije malo octa. Tko tako postupa<br />
imati će grudi lijepe i tvrde sve do u poznu starost.
ISHRANA<br />
DIJETA<br />
Prikladna hrana — najbolji je lijek!<br />
Ni jednu bolest nije moguće izliječiti bez odgovarajuće dijete.<br />
Ta činjenica je jasna i treba je ozbiljno shvatiti ako<br />
želimo zadržati dragocjeno zdravlje. Svrsishodna dijeta je od<br />
presudne važnosti kod svih bolesti. Neispravna ishrana može<br />
posve da spriječi ozdravljenje bolesnika. Treba znati kakve<br />
se hrane treba bolesnik klonuti, a kakve se pridržavati. Kada<br />
se govori o dijeti, mora se znati razlikovati normalnu dijetu<br />
i dijetu bolesnika koji pati na crijevima, od bubrega, bolesti<br />
jetre, raka itd. Za svaku bolest postoji odgovarajuća hrana.<br />
To su dijetne kure kojih se bolesnik mora pridržavati želi li<br />
ozdraviti. Obično ljudi drže da je dijeta za mršavljenje i ništa<br />
drugo. To je sasvim neispravno, jer dijetom se smatra onaj<br />
oblik prehrane kojim se postizava da se uzimaju onakve namirnice<br />
koje će pomoći ne samo da se bolesnik liječi nego i<br />
da se istodobno dovoljno hrani. Dakle, pojedine namirnice<br />
nisu samo hrana nego i lijek. Donosim nekoliko primjera za<br />
pravilnu ishranu bolesnika.<br />
Dijeta kod bolesnika oboljelih od gripe<br />
Savjeti naših dobrih liječnika jesu: kad se netko loše<br />
osjeća, ima glavobolju i visoke temperature, ne treba ga siliti<br />
da jede, jer to može izazvati povraćanje. Bolesnik žeđa. Stoga<br />
mu treba davati više puta dnevno ljekoviti čaj (po malu šalicu).<br />
Kad se bolesnik malo oporavi, treba mu davati pored<br />
navedenog čaja sokove od voća i hranu od povrća. Kasnije se<br />
daje kuhana riba, meso od peradi, teletinu, kiselo mlijeko,
jogurt i razne đemove. Hranu soliti što je moguće manje. Zatim<br />
uzimati mliječnu hranu, krumpir-pire, kompote i kuhanu<br />
pšenicu, koja se prethodno kvasila 10—12 sati u malo<br />
vode. Najbolje je navečer nakvasiti, a ujutro kuhati u malo<br />
vode (više u pari) sve dok ne popuca. Hrana neka je miješana,<br />
ali nikako prekomjerna.<br />
Bolesni na bubrezima<br />
Držati se iste dijete kao i za bolesti žuči: piti malo, jesti<br />
hranu sa što manje soli, još je bolje nimalo. Izbjegavati<br />
svježe pecivo, jesti što više rajčice, šparoge, peršin, celer,<br />
krastavce. Za kuhanje upotrijebiti samo fino ulje. Izbjegavati<br />
maslac. Kura od mošta (od grožđa) i keksa mnogo<br />
koristi.<br />
Tko boluje na crijevima i kroničnom začepljenju<br />
Jesti kvašene suhe šljive miješane sa suhim smokvama,<br />
ribane jabuke sa slatkim vrhnjem. Izbjegavati slatkiše, svježi<br />
kruh, jaja, kavu, kineski ili ruski čaj i kakao. Za takve bolesnike<br />
dobro je da jedu svježi sir s prženim kruhom, pire od<br />
krumpira, kiselo mlijeko, pečene jabuke, ječmenu kašu, smokve.<br />
Piti voćne sokove. Caj od matičnjaka (Melissa off.) lišće<br />
sene (dobije se u ljekarni) korijen valerijane — svaku večer<br />
prije spavanja — polako na gutljaje.<br />
Dijeta kod crijevnog i želučanog katara<br />
1. Hrana treba da je ukusno pripremljena, usitnjena, ne<br />
premasna i ne začinjena. Kod akutnog (početnog) stanja<br />
treba jesti sluzaste juhe, rižu, ječmenu kašu, crnu kavu,<br />
ljekoviti čaj s limunovim sokom, ili malo vina, kakao, čokoladu<br />
s vodom zaslađenu saharinom, jer je šećer škodljiv.<br />
2. Za želudac i jetru hrana mora biti lako probavljiva, ne<br />
mnogo kuhana i ne premasna, bez začina, malo soljena. Pretežno<br />
neka je sastavljena od povrća, brašna i šećera (med).<br />
Za pripremu jela upotrijebiti samo fino ulje ili biljnu mast.<br />
Bolesnik se ne smije najesti do sita, ali obroci neka budu<br />
češći (6 puta). Dozvoljeno je: šećer, bijelo i kukuruzno brašno,<br />
zobene pahuljice, rezanci, riža, krumpir-pire, ječam, razne<br />
salate i korjenasto bilje: mrkva, rotkva, bundeva, grah
pasiran na situ, mliječna hrana, griz na mlijeku, riža na mlijeku,<br />
bijelo meso, ne masno kuhano u juhi, teletina i perad.<br />
Za piće: limunada, čaj od ljekovitog bilja, obrano mlijeko,<br />
kiselo mlijeko bez vrhnja, razni voćni sokovi, mineralne<br />
vode ili slatka voda u kojoj se kuhalo voće.<br />
Zabranjeno je: mast, jaja, konzerve, suhomesnati proizvodi,<br />
iznutrice, umaci od luka, industrijski sir, svježi bijeli<br />
kruh, kiselo zelje, svježe pecivo, začini i sva alkoholna pića.<br />
Dijeta protiv suvišne kiseline u želucu<br />
Tko ima suviše kiseline u želucu neka ne jede kiselu, oštru,<br />
masnu i jako soljenu hranu, goveđe i svinjsko meso, suhomesnate<br />
proizvode, konzerve. Nadalje kuhano kiselo zelje,<br />
repu, kiselo voće, sve vrsti sirove salate, papriku, leću, grah,<br />
pržen krumpir, svjež kruh, svježe pecivo, debele rezance,<br />
tvrde žličnjake. Limunada, jabukovača, kiseli voćni sokovi,<br />
začini, crna kava, sladoled, duhan i alkohol zabranjeni su.<br />
Zajutrak: meko kuhano jaje, šalica mlijeka, kriška starog<br />
kruha sa maslom, slatka marmelada, svjež domaći sir s vrhnjem.<br />
U 10 sati: žitna bijela kava, kriška starog kruha sa maslacem.<br />
Objed: juha od povrća ili krumpira, bijelo meso, teletina,<br />
perad, janjetina ili ribe. Prilog krumpir pire, riža, malo kuhanog<br />
povrća, mlada korabica, korjenasto povrće, bundeva,<br />
mlada salata kuhana: mahune, cvjetača; omlet, puding, štruce,<br />
kukuruzni pečenjaci, kukuruzni žganci. Piće: voda ili čaj.<br />
Večera: svježi sir, kriška bijelog suhog kruha i šalica mlijeka.<br />
Rak — škrofuloza — čirevi<br />
To su bolesti krvi. U proljeće: 3—4 nedjelje kura od špinata<br />
s ingverom, mnogo soka od pečenih limuna, zelene salate,<br />
crnih trešanja; svježi voćni sokovi. U jesen: kura od<br />
grožđa i jabuka. Lipov i bazgov čaj s limunom. Kura s bijelim<br />
lukom. Suhe šljive, sirov luk i njegov sok.
Slabi na plućima<br />
Jesti sasvim svježa jaja, toplo mlijeko (sirovo) s medom,<br />
naročito je zdravo kozje mlijeko, kiselo mlijeko, svjež maslac,<br />
mlado povrće pirjano na ulju, krumpir, jabuke.<br />
Bolesni na želucu<br />
Dovoljno je samo 1—2 jela za jedan obrok. Neka ne jedu<br />
masna ili jako zašećerena jela: kolače, sir i jaja. Naprotiv treba<br />
da jedu: sluz juhe od oljuštenog ječma ili pšenice sa žlicom<br />
slatkog vrhnja. Mlijeko sirovo sa limunovim sokom, jer<br />
je tako najprobavljivije; bjelance jajeta tučeno sa sokom od<br />
limuna; pečeni kruh s ribanom mrkvom i celerom bez soli,<br />
sa slatkim vrhnjem. Piti čaj od pelina, kadulje i lanenog sjemena<br />
s medom i limunom.<br />
Bolesnici od Šećerne bolesti — dijabetičari<br />
Treba izbjegavati svu hranu u kojoj imade šećera i škroba,<br />
koja se u krvi pretvara u šećer. Jesti lisnato i korjenasto<br />
povrće, salatu, kiselo mlijeko, mladi sir, peršin i kiseli kupus.<br />
Zatim sirovu bijelu repu, naribanu sirovu mrkvu, celer<br />
sa sokom od limuna i tučenim vrhnjem. S time kopar, aniš,<br />
kim i fino ulje; pečene limune, ribane kisele jabuke i borovnice.<br />
Što manje masti, mnogo bjelančevina. Korisno je piti<br />
rasol od kiselog kupusa.<br />
Bolesni na žuči<br />
Odbaciti posve mast, slatkiše, jaja, sir, kruške. Natašte<br />
piti čaj od lišća šumskih jagoda, aniša, kadulje, kamilice —<br />
u jednakim dijelovima dobro promiješati i od te mješavine<br />
žlica na 300 g ključale vode. U proljeće jesti salatu od radića,<br />
kiselice i maslačka; rižu, kuhanu u vodi, pire od krumpira,<br />
šparoge, špinat u obliku salate ili pirjan u vlastitom soku<br />
s malo finog ulja, zeleni grašak, bundeve, mladi kukuruz,<br />
bijeli kupus, kiseli kupus, jagode s tučenim vrhnjem, pečeni<br />
limuni. Sve što god se dade, treba jesti prijesno: povrće<br />
i voće.
Srčane bolesti<br />
Kod oteklina smanjiti tekućine i slanu hranu. Mlijeko<br />
prijesno do 2 litre dnevno. Kod oteklina na nogama, trbuhu<br />
ili jetri zabranjeno je jesti divljač, konzervirano meso, suhomesnate<br />
proizvode, ribe, kiseli kupus, mesne juhe, umak,<br />
začine i slana jela.<br />
Reuma i giht<br />
Izbjegavati teško probavljivu, masnu i jako slatku hranu,<br />
uzimati mnogo voća s rižom. Pomaže dijeta koja vrijedi za<br />
bubrege.<br />
Za bolesnika se priređuju samo lako probavljiva jela od<br />
sasvim zdravih živežnih namirnica. Treba se kloniti svih<br />
jako začinjenih, slanih i kiselih jela, te prionuti uz dijetu<br />
bez soli, alkohola i zrnate kave, mirodija i svakog otrova.<br />
Bolesnoj djeci odlično odgovaraju sluz (krem) juhe sa<br />
slatkim vrhnjem. Kaša od svježeg samljevenog brašna od<br />
ljuštene zobi ili slično. Sirovo mlijeko od koze s limunovim<br />
sokom. Kava od žira; razni voćni sokovi, sokovi od<br />
povrća, sirovo voće.<br />
Bolesnika nikad ne treba siliti na hranu ako on to ne<br />
traži. Često se griješi time što se bolesnika sili da jede i<br />
pije, jer se boje da će oslabiti. Loša je navika trpati želudac<br />
bolesnika koji obično nema probavu. S kakvim dobrim<br />
napitkom voćnog soka ili svježom planinskom vodom,<br />
može bolesnik da ustraje dulje vremena i da se pri tom<br />
dobro osjeća. Pusti ga, dakle, da se isposti, jer to u većini<br />
slučajeva — najbolje liječi.<br />
NAROČITO ZDRAVE NAMIRNICE<br />
Pšenica. Na svaku osobu u obitelji proberemo šaku pšenice<br />
— navečer za slijedeći dan — i na nju nalijemo samo toliko<br />
vode da vodu pšenica preko noći upije. Ujutro tu pšenicu<br />
kuhamo u običnom loncu na jakoj vatri u malo vode (više<br />
se pari) sve dok ne popuca. Možemo dodati: rajčice i bijeli<br />
luk, peršin, koji daju jelu odličan ukus. S jednim tanjurom<br />
ovakve pšenice više se učini zdravlju i snazi tijela nego<br />
sa svim umjetno pripremljenim jelima. Ovo je jelo jeftinije
i korisnije od drugih, i prema tome najbolja narodna živežna<br />
namirnica. Djeca tu hranu rado jedu i izvrsno im pogoduje<br />
da napreduju. Isto jelo može se davati djeci i bez gornjih<br />
začina — s malo meda i samljevenih oraha. Još je zdravije<br />
ako se pšenica (s košuljicom zajedno) samelje na kućnom<br />
mlinu ili stuče u avanu i tom brašnu doda mlijeka, meda,<br />
oraha (samljeveno), jabuka, ribane mrkve i drugog povrća<br />
već prema ukusu potrošača — i sve jede sirovo. Tako pripremljena<br />
hrana liječi i mnoge bolesti.<br />
Na kućnom mlinu samljevena pšenica (zajedno s košuljicom<br />
i neprosijana) s malo vrhnja regulira probavu bolje<br />
od svih poznatih tableta i sredstava za čišćenje i ne ostavlja<br />
za sobom škodljivih tragova. Od zrnja je najbolje i najzdravije<br />
jelo. Sa samljevenim orasima i voćem ili voćnim sokovima,<br />
pšenica ostaje uvijek prvorazredna namirnica.<br />
Prema točno znanstvenom istraživanju ustanovljeno je da<br />
pšenica sadrži sva svojstva koja su potrebna za razvoj živih<br />
bića, daje sve ono što unapređuje i štiti naše zdravlje, daje<br />
organizmu snagu da izvrši svoj zadatak.<br />
Kad budemo upoznali vrijednost pšenice, ona će se ponovno<br />
pojaviti na našim jelovnicima u najrazličitim oblicima.<br />
Tada će čovjek shvatiti pravu vrijednost te namirnice,<br />
pojednostavnit će način života i uz to smanjiti svoje izdatke<br />
za hranu.<br />
Bundeva djeluje pozitivno protiv gnjileži i potiče rad crijeva<br />
i bubrega, čisti sluznicu tako da crijeva jačaju. Djeluje<br />
kad je potrebno temeljito čišćenje protiv sveopćeg opterećivanja,<br />
padavice, plućne bolesti i bolesti crijeva. Koštice od<br />
bundeve dobro su sredstvo protiv glista i ostalih nametnika.<br />
Stučene koštice (60—200 komada) sa šećerom i mlijekom,<br />
pomiješane u kašu, uzimaju se ujutro i navečer.<br />
Bijeli luk je bolji od mnogih antibiotika. Češnjak se može<br />
upotrijebiti i u prahu kao vodena emulzija. Najlakše se suši<br />
u smrznutom stanju i zimi i ljeti u hladnjaku. Već od 10%<br />
emulzije sušenog češnjaka ugibaju i otporne bakterije.<br />
Bijeli luk kao sirup: na 20 g luka 40 g vode i isto toliko<br />
šećera. Uzima se 2—3 žlice dnevno.<br />
Kao alkoholatura 1:10 u alkoholu 60% jakosti (u obliku<br />
tinkture) 50 kapi u maloj šalici čaja, ili 20, 30 do 50 kapi<br />
u šalicu plućnog čaja za bolesne na plućima. Luk mora biti<br />
svjež i zdrav.
Bijeli luk priređen na gore spomenuti način snižava i krvni<br />
pritisak, ali ga ne smiju uzimati osobe bolesne na žuči.<br />
Uzima se 20—30 kapi u obliku alkoholature, razblaženo s malo<br />
vode prije ručka i večere: i to dva dana da, a dva dana ne;<br />
zatim opet dva dana da, i dva dana ne itd. Pomaže kao preventiva<br />
protiv difterije, gripe, svih vrsta zaraznih bolesti. Da<br />
čovjek ne zaudara, može se uzeti u obliku alkoholature ili<br />
kuhati u šalici mlijeka ili juhi.<br />
Bijeli luk sadrži sumporno ulje bez dušika (azota). U obliku<br />
tinkture u jakoj rakiji ili 60% jakom alkoholu (50 g u<br />
pola litre) razvija sve svoje sastojke i ubija mnoge klice bolesti.<br />
Uzima se 30—50 kapi u malo vode 3 puta dnevno protiv<br />
truleži pluća (gangrena) uzima se i protiv krvnog pritiska<br />
(tlaka) 25—35 kapi dnevno u malo vode. Osobe bolesne od<br />
žuči neka ga ne uzimaju.<br />
Glavica bijelog luka fino se isjecka i stavi u nepunu litru<br />
vode da stoji 12 sati. Od tog lijeka jača probava, umnožava<br />
se mokraću, izbacuje sluz iz pluća i dušnika. Dobar je i protiv<br />
mnogih drugih bolesti. Naročito za jačanje želuca, protiv<br />
trbobolje, proljeva, vodene bolesti itd.<br />
Grape-fruit (Citrus decumana) slobodno se obilno uzima.<br />
Inače je kura tri nedjelje. Uzima se prije jela pola ili čitav.<br />
Organski kinin grape fruita djeluje kao sredstvo čišćenja od<br />
svih bolesti krvi i trovanja krvi. Čisti bubuljice, kraste, čireve<br />
i slabost spolnih žlijezda. Jača želudac, jetra, bubrege;<br />
liječi plućne bolesti. Tjera na rad debelo crijevo. Za tu svrhu<br />
uzima se natašte zagrijan do 45 stupnjeva prije jela (šest<br />
nedjelja).<br />
Peršin. Korijen sadrži sluzi, šećera, škroba, eteričnog ulja,<br />
glikozida i još nekih tvari. Peršin kao lijek poznat je već<br />
nekoliko stotina godina. Naročito kod očnih upala i groznice.<br />
Sjemenke (plodovi) liječe stari kronični kašalj i bolesnu<br />
maternicu kod žena. Cijela biljka: korijen, lišće i plod tjera<br />
mokraću iz organizma. Uzima se 5 žlica na pola litre vode i<br />
kuha 6—8 minuta, nakon toga ostavi 10—15 minuta da stoji.<br />
Tada se ocijedi i pije triput dnevno po šalicu. Ako jednu šalicu<br />
usitnjenog korijena i lišća kuhamo kako je to gore navedeno;<br />
koristi kod slabe razmjene tvari, nadimanja. Liječi<br />
bubrege, istjeruje kamence iz bubrega, liječi žuticu, bolesti<br />
jetre i slezene. Ako se primjenjuje samo lišće onda je dovoljno<br />
da se samo prelije ključalom vodom i ostavi poklopljeno
15—20 minuta. Peršin je vrlo dobar i kao preventiva (predobrana)<br />
protiv mnogih bolesti.<br />
Čaj od lišća tjera mokraću, ublažuje bolove, čaj od korijena<br />
koristi kod vodene bolesti, slabosti mjehura, zastoja mokraće<br />
i protiv otečenih nogu.<br />
Peršin snažno djeluje na bubrege i stoga čisti krv. Povoljno<br />
djeluje na žlijezde i to naročito na spolne. Peršin bi nervozni<br />
ljudi trebali svaki dan uzimati. Primjenjuje se i kod<br />
otečene jetre, bolesti bubrega i mokraćnih kanala i mjehura.<br />
U ovu svrhu je također dobar kopar.<br />
Krumpir treba oguliti i skuhati na meko. Voda se izlije,<br />
a krumpir zgnječi u kašu i promiješa s vrhnjem ili kiselim<br />
mlijekom. Maslac i brašno čine kašu teško probavljivom,<br />
stoga te namirnice treba izbjegavati. Kod zapaljenja želuca i<br />
crijeva i kod velike mršavosti, ova krumpirova kaša je ljekovita<br />
i zdrava namirnica. Obrišemo krumpir mokrom krpom,<br />
a da ga ne peremo. Peče se u pećnici i jede s kožom<br />
zajedno. Koža je vanredno sredstvo protiv suvišnih kiselina<br />
i slabih spolnih žlijezda.<br />
Krumpir sirov, nariban, pomiješan s naribanom jabukom,<br />
služi za čišćenje i svježinu čitavog organizma a kroz to i za<br />
ljepotu i mladost lica. Tko ga dulje vremena jede, pomladit<br />
će se. Krumpir je vrlo dobra namirnica za djecu i odrasle<br />
koji rade mnogo fizički. Osim toga važno je sredstvo protiv<br />
trovanja kiselinama. Umni radnici neka krumpir uzimaju<br />
obazrivo i umjereno. U krumpir neka stave nekoliko zrnaca<br />
kima ili aniša.<br />
Kupina osvježuje. Napitak od zrelih kupina vrlo je dobar<br />
za malokrvne kao i protiv proljeva. Kako je kožica i koštica<br />
škodljiva za probavne organe bolesnih i rekonvalescenata,<br />
treba plodove uzimati umjereno. Bolje je istisnuti iz njih<br />
samo sok, koji se čuva u zatvorenim bocama na hladnom<br />
i suhom mjestu. Svježe zrele kupine, s medom i vinom, jačaju<br />
želudac.<br />
Luk crveni. Ako se kroz 30—40 dana pojede natašte oveća<br />
glavica crvenog luka sa crnim, raženim ili kukuruznim kruhom,<br />
čovjek postaje preporođen. Oslobađa se kašlja, bolova<br />
u prsima, nejelosti, teške stolice, raznih čirića po tijelu. Blijedog<br />
izgleda, tromosti i plućnih bolesti.<br />
U litru vode stavite pola kg sitno isjeckanog crvenog luka<br />
s isto toliko šećera i kuhajte 3 sata — kad se smlači dodajte
2—3 žlice meda, dobro promiješajte i spremite u staklenke<br />
koje treba dobro zatvoriti. Od tog lijeka uzimati u mlačnoj<br />
vodi više puta dnevno po žlicu. Liječi bolesne krajnike, kašalj,<br />
sluzavost pluća, promuklost i teško disanje.<br />
Crveni luk osim što sadrži vitamine A, B i C imade svojstvo<br />
koje ugodno djeluje pri poteškoćama probavnih organa,<br />
vodene i šećerne bolesti.<br />
Narandže i banane treba da jedu mala djeca. Jedno i drugo<br />
služi za izgradnju kosti. Narandžin sok je ukusan, rashlađuje<br />
i potiče na jelo. Ako se uzme natašte, djeluje protiv zatvora.<br />
Djeca treba da imaju svakodnevno na jelovniku bilo<br />
narandžu bilo bananu.<br />
Celer ide među najvažnije povrće. On svojim jakim aromatičnim<br />
uljem osvježuje živce. Regulira djelovanje bubrega<br />
i žlijezda. Umni radnici trebali bi što češće jesti sirovi celer,<br />
naročito visoku vrstu. Celer je odlično sredstvo za čišćenje<br />
krvi i jačanje živaca. Kroz pet nedjelja se jede pri svakom<br />
obroku šaka vršika celerova lista i to bez soli, ako želimo<br />
da bude ljekovit za živce i bubrege. Ako se kuha 40 g celera<br />
u litri vode i to pije kroz nekoliko sedmica, liječi se reuma,<br />
giht, bolovi u zglobovima i teškoće pri mokrenju. Celer je<br />
vrlo zdrav i u obliku salate — zajedno s listom i korijenom<br />
— pa i u juhi — čitava biljka.<br />
Kupus bijeli i crveni može se vrlo dobro i ukusno pripremiti<br />
sirov u obliku salate, sitno izrezan s uljem i sokom od<br />
limuna. Tako pripremljen je izvanredno zdrava hrana: rashlađuje<br />
i otvara. Kao predjelo djeluje rashlađujuće na otečenu<br />
jetru i tako spriječava žuticu. Crveni kupus dobar je<br />
protiv slabokrvnosti ako se pripremi na gore navedeni način<br />
i kod bolesti bubrega. Bijeli kupus liječi zatvor, bolesnu<br />
jetru. Lišće bijelog kupusa mnogo koristi ako stoji 3 sata u<br />
bornoj kiselini, a nakon toga se žile iz lista povade i s oklagijom,<br />
bocom ili kakvim drugim zgodnim predmetom izgladi<br />
i njime oblože upaljene otekline, čirevi ili otečene noge.<br />
Naučna istraživanja kod nas i u svijetu potvrđuju ljekovitost<br />
bijelog kupusa. Prof. Čini na Stanford sveučilištu u<br />
San Francisku, specijalista za čireve i sva ostala stomačna<br />
oboljenja, dokazao je da kupus predstavlja najidealniji prirodni<br />
lijek. Dr Čini tvrdi da je kupus efikasan lijek protiv<br />
čira na želucu. Francuski učenjak Dr Balan tvrdi da je terapija<br />
s kupusom nenadmašiva kod mnogih bolesti. Ljeko-
vita moć kupusa ima se pripisati vitaminu »U« koji je<br />
otkriven u soku kupusa i imade ga u obilnim količinama.<br />
Vitamin »U« imade izvanrednu moć i utiče na zarašćivanje<br />
rana i na čireve.<br />
Kiseli kupus ne samo da je zdrava hrana već djeluje i kao<br />
lijek protiv raznih bolesti: rastvara i odvaja loše sokove iz<br />
tijela, čisti i jača krv, uništava opasne parazite u crijevima.<br />
Kiseli kupus treba jesti sirov, jer kuhanjem se uništava njegova<br />
ljekovita snaga. Kupus izvanredno jača želudac i crijeva.<br />
Liječi zatvor, bolesne bubrege itd. Kupus nije uputno<br />
jesti svaki dan, najviše triput nedjeljno. Ljekovita snaga kupusa<br />
nalazi se u njegovom soku. Stoga kod slabog želuca, a<br />
naročito kod slabe probave, treba kupus samo prožvakati,<br />
sok isisati, a tkivo ispljunuti. Slabokrvni ljudi neka češće<br />
jedu sirov kiseli kupus sa crvenim lukom, kimom i crnim<br />
kruhom. Ovako pripremljena hrana liječi i rastrojene živce.<br />
Dobar je lijek za one koji pate od želuca i kroničnog zatvora.<br />
Kod ovih bolesti treba ga jesti natašte dulje vremena<br />
i probava će se normalizirati. Protiv zastarjelog kašlja pije<br />
se rasol svaka pola sata po žlicu. Ako je suviše slan, treba<br />
ga vodom prorijediti. Kura traje 4—6 nedjelja.<br />
Rajčica je vrlo zdrava živežna namirnica, vrlo dobra protiv<br />
bolesti crijeva i jetre, gihta i reumatizma. Jede se sirova<br />
ili pirjana s crvenim lukom. Rajčica pored organske soli sadrži<br />
i voćne kiseline koje jako rastvaraju. Pomiješano sa<br />
šparogama djeluje na bubrege i mjehur — očišćavajuće, a s<br />
lukom budi i čisti crijeva. Rajčice koje nisu posvema zrele,<br />
škodljive su zbog kiselina kao i nezrelo voće — ali za upotrebu<br />
ne smiju biti ni prezrele. Umaci od rajčica su ukusni<br />
dodatak riži, makaronima i ostalim brašnenim jelima. Rajčice,<br />
bijeli luk, peršin i ulje treba pirjati na tihoj vatri.<br />
Kada se već prilično ukuhalo, procijediti i na ovoj juhi kuhati<br />
rižu. To je odlično jelo — ljeti.<br />
Repa bijela i cikla također i rotkva i hren, najjače djeluju<br />
ako se jedu sirove s malo vrhnja i nekoliko listova<br />
vrtne salate. Tako pripremljena hrana potiče organizam na<br />
novi život. Cikla hladi i djeluje umirujuće. Liječi malokrvnost,<br />
bolesti bubrega, želuca i trovanje kiselinama. Može se<br />
pirjati u poklopljenom loncu ili peći u pećnici (ali nikad kuhati<br />
u vodi, jer je tada bezvrijedna). Naribana sirova mrkva<br />
s anišom, kimom, komoračom i limunovim sokom vrlo je<br />
dobro sredstvo protiv crvi i glista. U tu svrhu treba je dnev-
no uzimati 2—3 puta, a navečer piti lagani čaj za čišćenje.<br />
Djeca dobivaju često mrkvu protiv nametnika i radi šećera<br />
koji se nalazi u mrkvi. Sirova ribana mrkva ostaje kao stalan<br />
čuvar i čistilac crijeva kod djece i odraslih. Bijela repa<br />
nema veliku hranjivu vrijednost, ali tjera mokraću; djeluje<br />
rastvarajuće protiv zakrečenja, pijeska, bubrežnih i bolesti<br />
mjehura. Koristi se sirovo naribana s limunovim sokom, peršinom<br />
ili se pirja, zgnječi i pripremi s krumpirovom kašom,<br />
lukom i mlijekom. Bijela je repa dobra i za razne juhe.<br />
Šparoga spada među najdragocjenije ljekovito povrće.<br />
Šparoga sadrži 67—99% vode, osim toga organskih soli koje<br />
djelotvorno liječe bubrege. Ona je nadalje naročito sredstvo<br />
za čišćenje krvi. U vrijeme njezine sezone treba je obilato<br />
uzimati. Plavo-zelena šparoga sadrži osim toga organski bakar<br />
koji ljekovito djeluje na živce. Šparoge su najefikasnije<br />
sirovo oguljene — u obliku salate na ulju. Šparoga uzbuđuje<br />
koliko bubrege toliko i nadbubrežne žlijezde, podjednako<br />
mjehur i jetru. Kod stvaranja žučnog kamenca treba uzimati<br />
dnevno nekoliko puta po nekoliko sirovih šparoga s mnogo<br />
umaka od ulja. Kod kroničnog katara i šećerne bolesti njena<br />
je uloga dragocjena, isto tako i kod nervnih smetnji. Protiv<br />
bolesti bubrega nema ništa bolje od svježih šparoga u malim<br />
količinama (ali može ih se zamijeniti s gljivama, celerom, i<br />
dopuniti peršinom), šparoge izvlače bjelančevinu iz mokraće,<br />
čiste i jačaju krv, odstranjuju kamence i pijesak u žuči i<br />
mokraćnom mjehuru.<br />
Smokva je vrlo hranjiva. Sadrži i do 70% ugljičnih hidrata,<br />
djeluje na odstranjivanje sluzavosti, jača želudac — ako<br />
se umjereno uzima. Ako se oprane suhe smokve i šljive kvase<br />
24 sata u vodi, pri tom drže u toplom, djeluju kao prirodno<br />
sredstvo za čišćenje. Uzima se umjesto doručka<br />
ujutro. U težim slučajevima uzima se po nekoliko dana.<br />
Smokve s bijelim slojem, u kojem se nalaze stanovite gljivice,<br />
treba izbjegavati ili ih treba u vrućoj vodi oprati, jer<br />
prouzrokuju glavobolju i bolove u želucu.<br />
Krastavci djeluju osvježavajuće. Kiseli krastavci pospješuju<br />
probavu i toplinu tijela.<br />
Cimet zaustavlja proljev i liječi prejaku menstruaciju.<br />
Kiselo mlijeko — ne samo što je hranjivo nego je i ljekovito.<br />
Liječi rastrojeni želudac i crijeva, neurednu stolicu, bo-
love u maternici, snižava temperaturu, uzrujanost, razne krastice<br />
na koži; ublažuje bolove u prsima, lupanje srca, oporavlja<br />
iznemogle. U ljetu kada vladaju vrući dani, za osvježenje<br />
treba piti kiselo mlijeko ili jogurt koji je mnogo zdraviji<br />
od bilo kojeg alkohola.<br />
Mrkva. Djeca koja imaju gliste treba da jedu svako jutro<br />
natašte mali tanjurić naribane mrkve. Mrkva je i inače zdrava<br />
hrana, jeli prijesnu ili kuhanu. Slabe osobe neka jedu<br />
mrkvu uz razna jela i sirovu naribanu (i to što više).<br />
Hren. Dobar je prilog kao sos uz govedinu. Pomaže i kao<br />
lijek protiv glavobolje i kijavice, naročito ako se promiješa<br />
s jakim vinskim octom i duboko u nos udiše. Ako se hren<br />
stavi na upaljeno bolno mjesto izvlači upalu isto kao slačica.<br />
Kod glavobolje treba komadićem hrena dobro istrljati čelo<br />
i potiljak s vratnim žilama. To se ponavlja nekoliko dana.<br />
Ujedno treba hren udisati kroz nos. Ako na koži nastanu<br />
mjehuri, treba ih uljem mazati.<br />
Hren je pored mnogih blagotvornih sredstava i sredstvo za<br />
svestrano čišćenje organizma. Uzima se 3—4 nedjelje u malim<br />
količinama. Hren jača probavne organe i čisti ih od sluzi,<br />
regulira probavu i uklanja zatvor stolice. Ovo staro domaće<br />
sredstvo odlično je protiv katara pluća, želuca i crijeva<br />
ako se uzima dulje vremena (70 dana) tri puta dnevno. Hren<br />
podražuje funkcioniranje raznih organa i pospješuje stvaranje<br />
potrebnih sokova. Svježe nariban hren upotpunjuje<br />
prehranu, osim toga je odličan lijek protiv bolesti, gihta,<br />
reumatizma, neuralgije, upale bubrega i jetra, žuči, mokraćnog<br />
mjehura, bolesti crijeva, bolesti živaca, suvišne kiseline,<br />
trovanja sa soli (ako se previše uzima). Sok od korijena<br />
hrena (jedna kavena žlica) uzima se u vodi ili u mlijeku kod<br />
upale gore navedenih bolesti. Mlijeko s hrenom je jedno<br />
sveobuhvatno sredstvo za čišćenje.<br />
Mlijeko. U njemu se nalaze sve hranjive sastojine koje su<br />
potrebne ljudskom organizmu. Upotrebljava se ne samo za<br />
hranu nego i kao lijek. Nekuhano (prijesno) mlijeko ima<br />
svoju punu vrijednost, hranjivost i lakšu probavljivost od<br />
kuhanog, stoga je bolje uzimati sirovo tek malo podgrijano<br />
mlijeko. Kuhanjem se uništava njegova vrijednost (bakterije<br />
se unište tek djelomično). Kod mlijeka se mora uglavnom<br />
paziti da je od zdrave krave, koja je prirodno hranjena<br />
i da se mlijeko drži u staklenom sudu.
Svježe nekuhano tek pomuzeno mlijeko, nenadoknadiva<br />
je hrana za slabokrvne, sušičave osobe, kao i za bolesne na<br />
bubrezima, od šarlaha, od bolesti vrata i osobe rastrojenih<br />
živaca. Kiselo mlijeko, kada se skine vrhnje, vrlo je lako<br />
probavljivo, pošto prelazi ravno u krv, hladi i djeluje umirujuće<br />
na želudac, crijeva, nerve, odstranjuje kiseline iz tijela,<br />
liječi reumu i izbacuje sve otrove iz tijela. Kiselo mlijeko<br />
sprijecava grušanje krvi, stoga se osobito preporuca<br />
kod bolesti s visokom temperaturom: kao kod gripe, difterije,<br />
tifusa i šećerne bolesti. Ljeti je kiselo mlijeko dobro<br />
protiv pošasti — zaraza. U tu svrhu isprobano sredstvo. Kiselo<br />
mlijeko s malo voća i graham kruhom daje izvrstan<br />
obrok. Šećer se ne smije dodavati.<br />
Izvrsna hrana protiv želučanih bolesti je mladi sir pomiješan<br />
sa 1—2 žlice samljevenog komorača, kima, crvenog<br />
luka i malo soli s kruhom od pšenične prekrupe, graham,<br />
ili raženim. Od ovako pripremljenog sira uzima se svakog<br />
sata po jednu žlicu i zalogaj kruha kod raka i čireva u želucu<br />
i svih drugih želučanih bolesti. Inače tko pati od slabe<br />
probave i upaljenja sluznice, mora odbaciti mlijeko i mliječne<br />
proizvode dok se liječi. Svjež sir kao oblog izvlači vatru<br />
i upotrebljava se kod upale pluća, porebrice, crvenog vjetra,<br />
čireva, upale očiju kao i svih ostalih upala. Nakon što<br />
se skine oblog s očiju ne smije se pola sata poći na jako<br />
svjetlo. Oblozi se mijenjaju čim postanu vrući.<br />
Sirutka je ljekovito sredstvo protiv bolesti bubrega, jetre,<br />
protiv slabe cirkulacije krvi, Dnevno 2—3 čaše sirutke izvanredno<br />
djeluje za čišćenje krvi a protiv čireva u želucu.<br />
Kozje Mlijeko sprečava ovapnjenje žila i šećernu bolest<br />
ako se dnevno pije 2—3 litre. Kozje mlijeko s medom, ako<br />
se pije svako pola sata po 1 žlicu, liječi i najteži krvavi kašalj.<br />
Vrhnje se može jesti preko cijele godine. Izvanredna je<br />
hrana za umne radnike. Istučeno i pomiješano s voćnim sokovima<br />
vrlo je dobro ljekovito sredstvo kod svih bolesti krvi,<br />
trovanja krvi i lišajeva.<br />
Med je vrlo hranjiv, lako probavljiv i neposredno ulazi u<br />
krvne sokove, bez ikakva vrenja, kao što je to slučaj sa šećerom.<br />
Med je vrlo obljubljeni narodni lijek koji krijepi organizam,<br />
jača i čisti krv. Med je osobito ljekovit kod plućnih<br />
bolesti, mjehura, bubrega, neuralgije, reuma. Njegovo djelovanje<br />
je dvostruko korisno ako se iza toga uzme sok od jed-
nog limuna. Ljudi iznureni, slabi i stari treba dnevno da<br />
popiju za jačanje 2—3 čaše vode prokuhane s medom, žlica<br />
meda kuha se 5 minuta u četvrt litre vode. Djeci za razvoj<br />
treba dati svaki dan čašu hladne medovine. Nervozni ljudi<br />
neka za umirenje živaca prije spavanja uzmu jednu žlicu<br />
meda. Manji čirevi u želucu liječe se uzimanjem meda 3—4<br />
žlice dnevno. Med okuplja čireve koji tako sazrijevaju i bolesna<br />
mjesta zacijeljuju. Na čireve, razne rane i ranice stavlja<br />
se med koji je na jednake dijelove pomiješan sa pšeničnim<br />
brašnom i razmućen s malo vode. Ovaj lijek blaži bol,<br />
iz rana izvlači nečist i brzo ih zamlađuje. Jabučna kiselina<br />
u medu djeluje protiv bakterija, a pektin protiv njihova otrova,<br />
dok tanin umiruje rad crijeva. Za srčane bolesnike također<br />
je med ljekovit.<br />
Devedeset posto svih bolesti dolazi od neispravne prehrane.<br />
LJEKOVITOST VOĆA I POVRĆA<br />
Brusnica. Liječi bolest mjehura, visoki tlak i bubrege.<br />
Grožđe, kao kruh i vino, danas je glavna hrana mnogih<br />
ljudi na istoku. Pod vinom se razumijeva neuzavreli sok od<br />
grožđa (šira, mošt), koji je vrlo zdrav i ljekovit. Jedna čaša<br />
mošta natašte prije doručka čisti krv i naročito je zdravo<br />
piće. U ljekovite svrhe čine se kure od grožđa. Kura traje<br />
4—6 nedjelja, dnevno po nekoliko puta (svaki put treba popiti<br />
malo mošta) postepeno dok se količina ne popne do jedne<br />
litre dnevno. Za vrijeme kure ne smije se jesti kruh pečen<br />
s kvascem.<br />
Bijelo grožđe najefikasnije je za <strong>liječenje</strong> bolesne jetre<br />
i vodene bolesti. Crno grožđe vrlo dobro djeluje kod otrovanja<br />
kiselinama. Kod peludne groznice, temperature, astme<br />
i plućnih bolesti nije uputno jesti grožđe. Mošt od grožđa<br />
oživljuje živce, liječi crijevne bolesti, bubrežne kamence kao<br />
i kamence u mokraćnom mjehuru. Divlje izrasline se povuku.<br />
Svjež mošt pomiješan s jednakim dijelom mlijeka,<br />
prijesnog ili svježeg, liječi plućne bolesti.<br />
Jabuka. Njena je ljekovitost vrlo velika pošto sadrži oko<br />
14% ugljičnih hidrata i voćnih kiselina. Sadržaj fosfora čini<br />
je veoma vrijednom za umne radnike, jer hrani slezenu a<br />
kroz to i mozak. Dobra je za djecu i ljude koji su nervozni.
Sadrži željeza što je vrlo dobro za slabokrvne. Jabuka je<br />
upravo jedinstvena hrana za živce i stvaranje krvi. Rekonvalescenti<br />
neka dnevno pojedu dva-tri tanjurića kuhanih jabuka<br />
zaslađenih medom i limunovim sokom: to će im umiriti<br />
živce. Ako se jedu pečene jabuke i kuhana pšenica, raž ili<br />
ječam, to preporađa i stvara krv, otklanja zatvor i tešku<br />
stolicu. Ako se prije spavanja pojede poveća jabuka dobro<br />
sažvakana, ugodno djeluje na san, otklanja žgaravicu, pospješuje<br />
probavu. Vrlo je zdrav i čaj od svježih jabuka.<br />
Mošt (šira) ili vino od jabuka vrlo je zdravo piće naročito<br />
za one koji trpe od raznih lišajeva i osipa po tijelu, slaboj<br />
probavi, omaglici, lupanju srca, suvišnoj kiselini u želucu.<br />
Dnevno se pije 3—4 čaše.<br />
Sirove i ribane jabuke liječe proljev, kod zatvora treba<br />
jesti pečene jabuke.<br />
Kruške, breskve i kajsije pospješuju izlučivanje žuči, podražuju<br />
i osvježuju stjenke želuca, krijepe jetra i pluća.<br />
Limun je svakom poznat, ali malo ljudi znade da je ljekovit.<br />
Kada limun potpuno sazori na suncu, pretvori se u<br />
organsku salicilsku kiselinu koja uništava šećer u krvi i ostale<br />
štetne kiseline. Ako je limun zelen, mora se ispeći na<br />
umjetnoj vatri sve dok mu koža ne nabubri tako da postane<br />
smeđa i mekana. Ne smije pregorjeli ni popucati.<br />
Salicilska kiselina poznato je sredstvo protiv prehlada i<br />
plućnih bolesti, ali ne umjetna kiselina koju nam naše trgovine<br />
prodaju i koja je za zdravlje škodljiva, nego samo ona<br />
prava prirodna iz limunovog ploda. Sok od jednog do dva<br />
limuna dnevno, prije ili poslije jela, liječi bolest jetre, reumu,<br />
otrovanje prekomjernim kiselinama. Sok jednog limuna<br />
sa soli, koliko stane između dva prsta, miješa se tako dugo<br />
dok ne postane mliječna masa. To je jako sredstvo za izlučivanje,<br />
a djeluje i protiv debljine i reume, osobito u proljeće.<br />
Kod sluzavosti probavnih organa, prehlade, raznih upala,<br />
sok od limuna s malo soli, djeluje izvanredno umirujuće.<br />
Limun je jedan od opće ljekovitih sredstava za čišćenje krvi<br />
od prezasićene mokraćne kiseline. Sa solju potiče rad srca<br />
i jetre. Limun čisti krv, sluznicu i žlijezde, rastapa kamence,<br />
reumatične taloge; zaustavlja krvarenje, suzbija malariju.<br />
Pomlađuje i razrijeđuje krv. Limunov sok treba uzimati preko<br />
cijele godine umjesto octa. Inače se limunov sok uzima<br />
kroz slamku. Nakon toga dobro se operu zubi.
Da limun bude sočan, treba ga izložiti suncu ili staviti uz<br />
toplu peć, sve dok koža ne postane tanka.<br />
Limun sadrži šećer, limunsku kiselinu, galnu kiselinu, jabučnu<br />
kiselinu, eterično ulje sa citralom. Sadrži visok postotak<br />
kaliuma, vapna i fosforne kiseline. Fosfor oživljava<br />
i pothranjuje živce, kalij oživljava srce, liječi bubrege, vapno<br />
neutralizira oksalnu i druge štetne kiseline u krvi. Limunska<br />
kiselina uništava štetne bakterije.<br />
Limun ima vrlo široku primjenu. Bogat je vitaminima pa<br />
se mnogo upotrebljava za pripremu osvježavajućih pića —<br />
kao i dodatak jelima. U našoj ishrani limun je svakodnevno<br />
na našem jelovniku i upotrebljava se u našoj kuhinji kod<br />
kiseljenja ribe, pečenja i mnogih drugih jela. Na taj način<br />
hrana postaje probavljivija. Dobar je i dodatak piću, naročito<br />
čajevima i drugim osvježavajućim napicima. Njime se<br />
premazuje bolesno grlo od angine i odrasli se liječe od skorbuta<br />
s 2—3 žlice limunova soka u kavi. Nekoliko limuna<br />
dnevno izvrstan je lijek protiv reumatičnih oboljenja.<br />
Lješnjaci — suhi — liječe proljev i kroničan katar crijeva.<br />
Mandule — liječe kronični proljev.<br />
Rajčice — liječe jetra, bubrege, slezenu i čiste krv.<br />
Rotkva — crna — koristi za ublaživanje bolova i istjerivanje<br />
žučnih kamenaca. Protiv kamenaca uzima se dva mjeseca<br />
(svaki dan svježi sok ujutro natašte). Prvi dan uzme se<br />
čašica, drugi dan dvije čašice, treći dan tri, četvrti dan četiri.<br />
Nakon toga se vraća — 3, 2 i konačno jedna čašica.<br />
Osam dana se pauzira, zatim se nastavi prema potrebi još<br />
jedna kura.<br />
Kupina — liječi gušu, zapaljenje krajnika, rane u grlu i<br />
ždrijelu. Staviti žlicu kupinova lišća u 300 g ključale vode.<br />
Neka stoji 15—20 minuta. Tad ocijediti. Pije se protiv upale<br />
slijepog crijeva pet puta dnevno po šalicu.<br />
Svakako je potrebno posjetiti liječnika.<br />
Ogrozd — liječi uloge, reumu, malariju i skorbut.<br />
Ribizle i maline — čiste krv i liječe kašalj.<br />
Šljive — utječu na rad crijeva, odstranjuju crijevne nametnike<br />
kod zatvora stolice.
Špinat je povrće vanredne vrijednosti i jakog djelovanja.<br />
Špinat je izvanredno sredstvo za čišćenje krvi. Može se obilno<br />
i dugo uzimati, a da ništa ne škodi. Osobito je djelotvoran<br />
za umne radnike. Jede se s uljem i limunovim sokom. Nikad<br />
se ne smije za pripremu špinata upotrebljavati brašno, ili<br />
životinjske masti, jer je tako pripremljen opasan za zdravlje,<br />
neprobavljiv i otrovan tako da pod izvjesnim okolnostima<br />
može izazvati i smrtonosni proljev. Mladi listovi špinata<br />
jedu se u obliku salate — sirovi ili pirjan u vlastitom soku<br />
s malo ulja, u poklopljenom loncu. Mladi listovi špinata i listovi<br />
radića dobro pristaju zajedno. Ako se uzme s maslačkom,<br />
regulira pravilan rad jetre. Stari špinat, očišćen i brzo<br />
opran, prelije se ključalom vodom te pirja kao gore s malo<br />
luka, limunova soka i ulja. Špinat je ugodan za jelo i s rižom.<br />
Od velike je vrijednosti protiv raka i čireva. Protiv raka<br />
jede se ingwerom (đumbirom) ili rižom, dnevno više sedmica<br />
(kao jedina hrana). Zabranjen je za bolesne na bubrezima<br />
i mjehuru.<br />
Orah — jača živce. Svježi orasi podražuju crijeva i otvaraju<br />
stolicu.<br />
ŠTO MORAMO ZNATI O SAMOJ ISHRANI<br />
Život i zdravlje svakog pojedinca, njegova radna energija,<br />
sposobnost i produktivnost ovisi o hrani. Hrana je jedna<br />
od najvažnijih čimbenika u životu čovjeka. To je studij za<br />
sebe. Kada budemo toga svijesni, onda će biti razumljivo da<br />
ishrani moramo obratiti najveću pažnju. Materije koje su<br />
neophodno potrebne za izgradnju i održavanje zdravog organizma<br />
dobivamo preko raznih namirnica. Čovjek često<br />
svjesno izbjegava baš one namirnice koje su najkorisnije i<br />
uzima one koje su organizmu manje ili nikako korisne ni<br />
potrebne, što više, neke su čak i škodljive: kao meso, alkohol,<br />
ocat, duhan itd.<br />
Po praviIu morali bismo jesti više u prvoj polovici dana.<br />
Ujutro je najlakša probava, u podne je već slabija, dok je<br />
navečer potpuno slaba. Stoga se preporuča navečer što manje<br />
jesti. Stari ljudi, žele li imati dobar san, neka ne večeraju.<br />
Jesti i piti treba od potrebe, a ne navike. Jesti treba polagano<br />
i bez žurbe — hranu dobro prožvakati. Ako je čovjek
uzrujan radije neka ne jede, jer to jelo više škodi nego koristi.<br />
Pri jelu treba biti raspoložen i pažnju obratiti jelu.<br />
Jela treba da su mješovita — različita. Želudac treba odmora<br />
(barem 4—6 sati) između jednog i drugog obroka. Iznimke<br />
čine djeca i starci, odnosno bolesnici, čiji su obroci određeni<br />
drugim vremenskim razmacima.<br />
Dolazi li hrana na još neprobavljenu, poremetit će čitavu<br />
probavu. Za vrijeme jela neka se ne pije odviše hladno piće.<br />
Nije zdravo jesti suviše hladna ni suviše vruća jela, jer se<br />
može poremetiti normalno lučenje želučanog soka i lako razboljeti.<br />
Postoji arapska poslovica: »Zajutrak pojedi sam, objed<br />
pojedi s prijateljem, večeru pokloni neprijatelju«.<br />
Spavanje poslije ručka nije zdravo (osim za malu djecu),<br />
jer se time spriječava probava. Probava treba da je završena<br />
prije nego li se zaspi.<br />
Konačno u interesu zdravlja preporuča se da se čovjek<br />
hrani najjednostavnije. Samo takav način života je prirodan<br />
— svladava bolest, pa i skupoću u hrani.<br />
Kiselo zelje ne bi se smjelo kuhati. Ako se već mora, onda<br />
tek da zavri, jer se kuhanjem uništavaju baš one bakterije<br />
koje uništavaju uzročnike gnjileži u crijevima. Sa špinatom<br />
je isti slučaj, on treba da se u malo pare prokuha, više u<br />
vlastitom soku. Zatim se doda ulja, malo soli, bibera i na taj<br />
način pripremljen jede.<br />
Samo se po sebi razumije da treba upotrijebiti svježe i<br />
zdravo povrće. Natrulo ili vrlo staro može razorno djelovati<br />
na organizam. Što jednom počinje truliti, ne može se više<br />
ni najboljom pripremom popraviti. Obroci treba da su jednostavni<br />
i nikad više od tri jela. Moramo nastojati da uvijek<br />
bude kod svakog obroka i jedno sirovo jelo: salata, špinat<br />
(mlado lišće na ulju), celer ili voće. Za želudac je vrlo dobro<br />
da se zelen jede kao predjelo jer potiče želudac na rad (to<br />
sam vidio da rade i Englezi — turisti kad dolaze u našu<br />
zemlju.<br />
Plodovi, zeleni listovi, orasi, razne repe: mrkva, krumpir,<br />
rotkva, celer, mahune, kupus, kelj, cikla, krastavci, riža,<br />
cvjetača, koleraba, špinat i peršin po mineralnom sadržaju<br />
daju čovjeku najsavršeniju hranu ako dodamo njima fina<br />
ulja ili biljne masti.<br />
Iako je navedeno povrće bogato svim vrstama vitamina,<br />
s kuhanjem se izgubi veliki dio. Stoga je sirovo povrće od
najveće vrijednosti. U protivno, ako ipak želimo da izgubljene<br />
vitamine nadomjestimo, onda jedimo što više voća (jabuke,<br />
jagode, grožđe, šljive, trešnje, breskve, naranče, kajsije,<br />
limune, banane, orahe, lješnjake i ostalo voće).<br />
Današnje stanje zdravlja kod ljudi pokazuje da se čovjek<br />
nepravilno hrani, da naša ishrana nije u skladu s čovjekovom<br />
prirodom. Uzrok tome se nalazi u činjenici da su se<br />
ljudi mnogo udaljili od jednostavne ishrane koju nam je sama<br />
priroda pripremila. Time što se čovjek odalečio od prirode,<br />
griješi protiv njezinih zakona. Posljedice se osjećaju u<br />
mučnim bolestima i raznim tegobama.<br />
Naša prava hrana mora biti ona koju nalazimo u krilu<br />
same prirode. Svaka biljna hrana naročito je probavljiva i<br />
hranjiva ako je jedemo sirovu (kakva je u prirodi). Biljne<br />
namirnice sadrže mineralne soli, razne vitamine neophodno<br />
potrebne organizmu. To je najkorisnija hrana — to je najsnažniji<br />
nosilac sunčane energije.<br />
Svježe voće, mlado lišće (svih vrsta povrća) pa i kopriva<br />
(koju treba pariti) maslačak, špinat, peršin, mrkva, blitva,<br />
salata, zelje, cvjetača, dragušac itd. jedu se sirovi u obliku<br />
salate. Svježe špargle, koleraba, rotkvica, krastavci, neka se<br />
pripremaju na ulju s malo limunova soka i što manje soli.<br />
Povrće koje namjeravamo kuhati, treba samo malo prokuhati<br />
u malo vode, više u pari. Tako ćemo sačuvati sve vitamine<br />
koji bi se inače izgubili dugim kuhanjem u mnogo<br />
vode.<br />
Na gornji način možemo pripremiti i razne žitarice kako<br />
bi ostale sve hranjive tvari u njima. Zrnje (pšenica, kukuruz<br />
i ječam) treba kuhati u maloj količini vode dok ne popuca,<br />
(prethodno se zrnje kvasi 6—8 sati). Tako se kuha zob,<br />
leća, bob i suhi grašak. Ovako pripremljena hrana lakše je<br />
probavljiva i ne gubi svoju hranjivost ni tvari potrebne za<br />
pravilnu probavu.<br />
DUŽINA ŽIVOTA OVISI O ISHRANI<br />
Prehrana bolesnika, kao i zdravih ljudi, veoma je važna<br />
za zdravlje i radnu sposobnost našeg radnog naroda.<br />
Arapska poslovica kaže: »čovjek vlastitim zubima kopa<br />
sebi grob.« Iako paradoksalno zvuči, ipak je istina. Suvremena<br />
znanstvena dijetetika pruža nam pravo bogatstvo no-
vih iskustava o pravilnoj ishrani. Čovjek mora imati dobru,<br />
snažnu hranu da održi svoj organizam i radnu sposobnost.<br />
Jesti treba uvijek u određeno vrijeme — i svatko mora nastojati<br />
da primljene kalorije radom iskoristi. Našem čovjeku<br />
škodi baš neumjerenost u jelu i pilu: od pretilosti oboli<br />
zbog nepotrošenih kalorija. Posve je normalno da se kalorije<br />
koje smo primili hranom, a nismo potrošili, moraju<br />
negdje »uskladištiti« kao rezerve u obliku masnoća. Tad počinje<br />
gojenje. Opterećuje se srce, stvaraju se naslage masti<br />
u zidovima svojih arterija. Čovjek postaje teško pokretljiv,<br />
trom, manje sposoban za fizičko kretanje. Tijelo naginje raznim<br />
bolestima.<br />
Arterije gojaznog čovjeka postanu sklerozne i on oboli od<br />
šećerne bolesti. Nakon ovapnjenja arterije postanu krte,<br />
lako pucaju ili se lako začepljuju trombusima — zbog suženja<br />
njihovih volumena. Krvni pritisak raste i srce je opterećeno<br />
u svom radu. Dolazi do popuštanja srčane akcije i<br />
daljnjih posljedica srčane dekompenzacije — nemoći da se<br />
održava normalni krvotok. Popunjavaju se otoci na nogama,<br />
gušenje pri kretanju. Konačno stvara se i voda u trbuhu.<br />
Osim naslage u potkožnim tkivima i masti u arterijama,<br />
dobar dio ovih materijala, obično soli, taloži se u šupljini<br />
organizma — kao što su žučne kese i žučni kanali ili u bubrežnoj<br />
bešici, mokraćnim kanalima i bešici. Tako u žučnim<br />
kanalima od soli žučnih kiselina, holesterina te soli mokraćne<br />
kiseline, kalcija i fosfata nastaju bubrežni kamenci mokraćnog<br />
mjehura. Slične naslage soli mogu kod gojaznih<br />
ljudi nastati na zglobovima pa nastaje giht (podagra).<br />
Ovdje valja istaći da i mnogi drugi uzroci utječu na povišenje<br />
krvnog pritiska, oboljenja bubrega i bolesti hormonskih<br />
žlijezda i vegetativnog nervnog sistema (tvrdi prof, dr<br />
Mihailo Andrejević).<br />
Nekontrolirano uzimanje hrane skraćuje život gojaznog<br />
čovjeka i do 50 posto. Treba se čuvati preobilne hrane, alkohola<br />
i duhana. Tko mora imati stalno pun svoj »burak« neka<br />
jede vitaminoznu hranu: salatu, prijesno povrće i voće. Može<br />
jesti i kuhano povrće — s malo vode kuhano u pari. Pri tom<br />
umjesto životinjske masti upotrijebiti fino ulje ili biljnu<br />
mast što nije toliko kalorično.
LJEKOVITO BILJE<br />
LJEKOVITO BILJE U OBLIKU PRAŠKA<br />
Ima bolesnika koji zbog nekog razloga svoje bolesti (kao<br />
visoki tlak) ne smiju uzimati mnogo tekućine — stoga lijek<br />
uzimaju u obliku praška. Svaka vrst bilja: list, cvijet i korijenje<br />
mljevenjem ili drobljenjem u avanu može se pretvoriti<br />
u prah. Ako nije dovoljno sitan prah, prosije se kroz cjedilo<br />
za čaj, ostatak se ponovno stuče ili samelje. Prašak se<br />
drži u hermetički zatvorenim kutijama ili bocama sa širokim<br />
grlom, dobro začepljeno. Može se prašak popiti s vodom,<br />
mlijekom ili uzeti u jelu. Četvrtina kavene žlice je ista<br />
količina kao kad se uzme na vrh noža. Za slabe osobe, djecu,<br />
starce i slabašne žene doza se smanjuje na polovinu. Jedna<br />
žlica suhog čaja (bez korijena) važe 10 g.<br />
ABDOVINA, bujad, obad, abda — (Sambucus ebulus L.)<br />
Ljekarničko ime: Radix Ebuli, Folia i Fructus Ebuli<br />
Abda raste na šumskim čistinama, uz putove i živice. Naraste<br />
i do 2 metra. Abda vrlo sliči bazgi. Listovi su kopljasti,<br />
nazubljeni i rasperani, cvate mjeseca srpnja do konca<br />
kolovoza slatkim bijelim amrelastim cvijetovima, koji znadu<br />
biti ispod ružičasti, a nalaze se na vrhu grana (na kraju tankih<br />
šiba). Cijela je biljka gorkog ukusa i odvratnog mirisa.<br />
Raste u velikom broju primjeraka. Cvjetovi mirišu po bademu.<br />
U ljekovite svrhe se upotrebljava: lišće, zreo plod i korijen.<br />
Zrele su bobe crne i ogavna gorko-slatka okusa.<br />
Plod i list se sabire u rujnu, korijen u proljeće i kasnu<br />
jesen. Narod koristi abdovinu za pospješavanje znojenja i
izlučivanje mokraće. Kneipp je abdovinu upotrebljavao s velikim<br />
uspjehom protiv bolesti bubrega i vodene bolesti. Cvijet,<br />
koji se bere čim procvate, koristi za lučenje mokraće,<br />
liječi organe za disanje, promuklost, kašalj i umiruje živce.<br />
Inače abdovina u svemu može da zamijeni bazgu.<br />
ANGELIKA, krajovac, korijen sv. Duha, zubača — (Angelica<br />
archangelica L.)<br />
Ljekarničko ime: Radix Angelicae, Follia Angelicae et Semen<br />
Angelicae<br />
Raste na šumskim čistinama, u guštarama, oko rubova<br />
šuma na vlažnom tlu. Listovi su veliki i trostruko perasti s<br />
ovalnim našiljenim listićima. Na<br />
vrhu stabljike u nakupinama ima<br />
okupljene cvjetiće bijele ili zelenkaste<br />
boje. Debela stabljika<br />
naraste i preko dva metra visine<br />
i često je crvenkastosjajno nahukana.<br />
Kod sakupljanja korijena<br />
treba biti na oprezu da se ne<br />
zamijeni sa sličnom, ali vrlo otrovnom<br />
kukutom koja se pozna<br />
po tome što nije nahukana, nego<br />
ima šarenu piknjastu stabljiku.<br />
U proljeće sabire se list i korijen<br />
s podankom, a plod i korijen<br />
u jesen. Biljka mora biti stara<br />
dvije godine. Očišćeni korijen<br />
uzduž prorezan, suši se na umjetnoj<br />
toplini ili na toplom tavanu.<br />
Korijen je dobar za jačanje živaca nakon oporavljanja od<br />
raznih bolesti. Liječi izgubljeni apetit, uništava škodljivu<br />
sluz na sluzokoži usta i želuca, liječi i glavobolju, umiruje<br />
grčeve u želucu. Korijen se stavlja u rakiju travaricu i razne<br />
likere.<br />
Uzima se: lišće 2 pune žlice na pola litre vode. Korijen<br />
usitnjen jednu žlicu na 300 g ključale vode da stoji 10—15<br />
minuta. Prašak korijena na vršku noža dvaput dnevno.<br />
Angelika povoljno utiče na mišiće, na živčani sistem crijeva<br />
i dišnih organa. Uklanja osjećaj umornosti. Čaj se pri-
prema 10 g korijena i toliko ploda (sjemena) i prelije s<br />
pola litre ključale vode. Još jače djeluje ako se u litru bijelog<br />
vina 25 g korijena kvasi 24 sata i od toga se uzima dvaput<br />
dnevno po malu čašicu protiv katara, nadimanja, nepravilne<br />
menstruacije. Na tri litre ključale vode stavi se 250 g korijena<br />
i ostavi da stoji 10 minuta; tada se doda vodi za kupanje<br />
u kupaću kadu radi umirenja živaca.<br />
Angelika sadrži: angelicin, anđeličnu i jabučnu kiselinu,<br />
felandren u eteričnu ulju, tanin i dr.<br />
ANIŠ, anason, slatki komorač, vrtni jedič (Pimpinella anisum<br />
L.)<br />
Ljekarničko ime: Fructus Anisi<br />
Kod nas se aniš uzgaja, ali ga možemo naći i u divljini<br />
— u poludivljem stanju. Traži zaštićeno sunčano mjesto i<br />
vapneno tlo. Cvjetovi su bijeli,<br />
sastavljeni u štitovima. Plodovi<br />
su obrnuto — kruškastog oblika<br />
i prilegnuto dlakavi. Donji su listovi<br />
okruglasto — brežuljkasti,<br />
a gornji tri puta rasporeni.<br />
Sabiru se suhi zreli plodovi,<br />
koji su naročitog mirisa, slatkastog<br />
okusa i pomalo peku.<br />
Aniš se uzima protiv astme,<br />
kašlja, u pomanjkanju teka, besanice,<br />
histerije, slabog želuca,<br />
plućnih bolesti i nadimanja. Za<br />
čaj se uzima jedna kavena žlica<br />
na 200 g ključale vode ili u obliku<br />
praška četvrt kavene žlice i<br />
zalije vodom.<br />
ARNIKA, brđanka, moravska gorska (Arnica montana L.)<br />
Ljekarničko ime: Flores, Rhizoma, Herba, Folia Arnicae<br />
Raste na vlažnim planinskim livadama, ponegdje se može<br />
naći u šumi. Podzemni dio je debeo i valjkast. Iz njega izraste<br />
slabo razgranata stabljika visoka do 50 cm s jednom ili<br />
tri cvjetne glavice, zlatožute boje, smještene pojedinačno na<br />
vrhu stabljike. Ugodnog je mirisa. Cvate od lipnja do kolo-
voza, ima specifično smolasti miris. Listovi su smješteni pri<br />
dnu i dugoljasto-jajastog su oblika. Gore na stabljici znatno<br />
su manji i uži. Čitava je biljka pokrivena kratkim dlakama.<br />
U proljeće i jesen sabire se podanak, a donji listovi prije<br />
cvatnje. Cvjetovi se beru bez ovojnih listova i čaške kad se<br />
posve razviju (srpanj-kolovoz). Cvjetovi se moraju sušiti na<br />
umjetnoj toplini i pohraniti u metalne kutije.<br />
Kao alkoholatura cvjetovi arnike sprečavaju gnjiloću i<br />
djelovanje otrova, imaju svojstvo da rastjeraju usirenu krv.<br />
Na svakih 100 g 96 posto jakog alkohola stavi se jedna žlica<br />
suhih cvjetova. To se ostavi 10 dana kvasiti. Od ovog lijeka<br />
uzima se razrijeđeno s malo vode po 5 kapi dva puta dnevno.<br />
Liječi sluznicu želuca i crijeva. Tri jedaće žlice alkoholature<br />
razblažene s pola litre vode i nekoliko kapi glicerina (kupi<br />
se u ljekarni) povoljno djeluje na uboje i svježe rane koje<br />
krvare uslijed povreda. Tom tekućinom nakvasi se bijela čista<br />
krpa ili vata i stavi kao oblog na bolno mjesto. Alkoholatura<br />
povoljno djeluje kod iscrpljenosti organizma,<br />
bolesti srca i živaca, paralize i kapi u mozgu.<br />
Popularni župnik Kneipp pripremao je čajeve za gornje<br />
svrhe i to 1—2 žlice na litru ključale vode. Ovako pripremljen<br />
čaj pomaže za bolje lučenje mlijeka kod majki dojilja,<br />
tjera mokraću i crviće kod djece, olakšava menstruaciju i liječi<br />
bijeli cvijet kod žena.<br />
Čaj za unutrašnju upotrebu: pola kavene žlice biljke prelije<br />
se s pola litre ključale vode ostavi malo stajati, procijedi<br />
kroz gusto platno i doda 4 jedaće žlice soka od limuna.<br />
Preporuča se lijek uzimati pod liječničkim nadzorom. Oprezno<br />
je upotrebljavati jer u većim količinama može izazvati<br />
neugodne smetnje.<br />
BAZGA, crna zova (Sambucus nigra L.)<br />
Ljekarničko ime: Flores Sambuci, Folia Sambuci, Fructin<br />
Sambuci<br />
Bazga je do 3 m visoki drvoliki grm. Raste po rubovima<br />
svih šuma, po živicama, uz potoke i na neobrađenom, napuštenom<br />
zemljištu. Ima perasto neparne listove s nazubljenim<br />
rubovima. Bijeložuti cvjetići čine velike i sastavljene<br />
paštice, i jako mirišu. Kako je bazga opće poznata, poseban<br />
opis nije potreban.<br />
Cvijet se sabire u lipnju dok se nije posve rascvao, a list<br />
kad se potpuno razvije, kora s debljih grana u proljeće. Prije<br />
upotrebe gornja se kožica sastruže i baci. Plod se bere pri
koncu ljeta kad sazrije. Ponajviše se upotrebljava cvijet. Cvijet<br />
se mora sabirati samo za vrijeme toplih i suhih dana. Suši<br />
se vrlo pažljivo u tankim slojevima na tavanu ili pri umjetnoj<br />
toplini. Mora zadržati svoju prirodnu boju. Ako pocrni,<br />
ne vrijedi i mora se baciti.<br />
Čaj od cvjetova služi protiv prehlade, jačeg izlučivanja mokraće<br />
i znoja. Kora ima istu vrijednost. Osim toga liječi bolesti<br />
bubrega, srca i jetara. Listovi su dobro sredstvo za<br />
otvor. 7—8 listića prelije se s 2 decilitra ključale vode i potiho<br />
kuha 8 minuta. Nakon toga se ocijedi, doda mala žlica<br />
meda. To je vanredno sredstvo za čišćenje krvi, osipa, bolesti<br />
jetre, bubrega, pluća, želuca i crijeva. Ako se uzme jednaki<br />
dio cvijeta bazge, lipe i smrekovih bobica, doda malo<br />
meda i limunova soka, tjera na znojenje — i lijek je protiv<br />
svih prehlada, katara i zapaljenja sluznice. U jesen dnevno<br />
treba pojesti mali tanjurić zrelih bobica. To preporođuje cijeli<br />
organizam, čisti i stvara krv.<br />
Čaj od suhog lišća bazge (u obliku čaja) liječi šećernu bolest.<br />
Prašak srednje kore odlično djeluje protiv padavice i to<br />
ako kora u pola vina i pola vode stoji 8 dana. Pije se po malu<br />
žlicu triput dnevno. Korijen se primjenjuje kod gojaznosti<br />
i vodene bolesti.<br />
BRŠLJAN (Hedera helix L.)<br />
Ljekarničko ime: Folia Hederae<br />
Bršljan je toliko poznat da poseban opis nije potreban.<br />
Nalazimo ga svagdje po listopadnim šumama. Pomoću specijalne<br />
hvataljke penje se po stablima na kojima živi kao nametnik<br />
(parazit). Ima glatke, vječno zelene listove koji se sabiru<br />
od proljeća do jeseni. Bršljanov list već u malim količinama<br />
djeluje na krvne sudove i srce.<br />
Liječi bolesti slezene, polipe u nosu (ušmrče se sok u nos),<br />
bolesti očiju, meke kosti, kao oblog za rane, protiv kamena i<br />
pijeska u bubrezima. U obliku obloga liječi kožne bolesti<br />
(ekceme), upalu mokraćnog mjehura, bijeli cvijet. Rane koje<br />
teško zacjeljuju treba oblagati sa svježim lišćem prethodno<br />
namočenim u vinski ocat. Škrofuloznu djecu dobro je kupati<br />
u odvaru bršljanova lista.<br />
Bršljanov plod ima u sebi jabučnu, mravlju kiselinu, tanina,<br />
pektina, holesterina. Najdjelotvorniji je glikozid hederin<br />
koji se nalazi u lišću bršljana i koji širi i sužava krvne<br />
sudove, već prema jačini doze. Ne valja ga često i u velikoj
količini upotrebljavati, jer u tom slučaju može štetno djelovati.<br />
Na pola litre vode ne smije se staviti više od tričetvrt<br />
žlice (usitnjeno) da kuha 3—5 minuta. Nakon toga stoji još<br />
poklopljeno nekoliko minuta. Pije se triput dnevno po malu<br />
šalicu poslije jela za unutarnju upotrebu s preslicom i nanom.<br />
Za vanjsku upotrebu kao oblog ili parenje 2—3 žlice<br />
na litru vode: bršljana i preslice u jednakim dijelovima.<br />
CRVOTOČINA, prašumljica, prečica, plavun, lisičak (Lycopodium<br />
clavatum L.)<br />
Ljekarničko ime: Lycopodii Sporae, Herba Lycopodii<br />
Raspostranjena je u vrištinama<br />
i svijetlim šumama brdskih<br />
područja. To je dugovječna<br />
puzava biljka, račvasto razgranjena<br />
i obrasla sitno zelenim<br />
gustim usiljenim listićima<br />
(sliči mahovini). Iz poleglih<br />
ogranaka izbijaju i razvijaju<br />
se guste nakupine, koje<br />
na vrhu nose po 2 plodna klasa<br />
kao viljuške (listići s trusnicama).<br />
Truske čine sitni<br />
svijetlo žuti prah; prianja uz<br />
predmete, pliva po površini<br />
vode a da se ne kvasi. Taj se<br />
prah sakuplja i upotrebljava<br />
u obliku pilula i služi kao lijek<br />
za naribane kože. Prašak<br />
je bez ukusa i mirisa, u plamenu<br />
lako gori i izgara. U mjesecu kolovozu u njemu<br />
znade biti i do 50% masnog ulja, azotnih tvari, tragova alkaloida,<br />
šećera i drugih tvari.<br />
Cvjeta srpanj-kolovoz. Prašak je naročito dobar za posipanje<br />
ranjavih mjesta na koži djece ako je od mokraće izjedena.<br />
Narod upotrebljava i čitavu zelen protiv bolesti mjehura,<br />
proljeva i mokraćnih kanala. Bolje je koristiti je u manjoj<br />
količini, jer jača doza može izazvati poremećaje. Prašak<br />
se može upotrijebiti 2—4 grama protiv bolesti jetre s<br />
mlijekom triput dnevno. Dobar je i kod kožne bolesti ljuskavaca<br />
(psoriasis) i kod vlažnog lišaja.
AGAVA (Agave americana L.)<br />
Ljekarničko ime: Folia et Radix Agavae<br />
U našu domovinu donesena<br />
je iz Južne Amerike i odgajana<br />
po staklenicima odakle je<br />
pobjegla u divljinu. Danas je<br />
nalazimo divlju diljem naše<br />
južne Dalmacije. Ističe se do<br />
metar visokim debelo-mesnatim<br />
listovima koji su zbijeni<br />
u ružicu, a čiji su okrajci<br />
snabdjeveni jakim oštrim bodljama.<br />
Cvate tek nakon nekoliko<br />
godina. Prvo istjera iz<br />
sredine ružice vrlo visoku 5—<br />
—7 metara snažnu batvu, na<br />
čijem se vrhu razvije golema<br />
metlica s mnogo cvjetova.<br />
Sok od lišća agave s malo<br />
šećera liječi hripavac, istučen<br />
list ako se položi na ranu ili<br />
opeklinu, brzo zacjeljuje i<br />
ublažuje boli. List pretvoren<br />
u prašak i rastopljen u vodi,<br />
pomiješan s medom, koristi<br />
kod zaostale menstruacije, žutice,<br />
bolesti želuca, jetre. Uzima se natašte tri dana na vrh<br />
noža, a četvrti dan petinu male kavene žlice. Osim toga liječi<br />
i reumu.<br />
BEDRENIKA, velika siljevina (Pimpinella saxifraga L.)<br />
Ljekarničko ime: Radix Pimpinellae<br />
Raste po suhim livadama, uz putove i šikare do 80 cm visine.<br />
Podzema stabljika joj je razvijena, listovi su perasti.<br />
Cvate ružičastobijelim ili žutim cvjetićima od lipnja do listopada.<br />
U proljeće ili jesen sabire se podanak, koji miriše na klinčec.<br />
Suši se u hladu na zračnom mjestu.<br />
U obliku čaja liječi živce, bolesti pluća, astmu, reumu,<br />
slabokrvnost i bubrege od kamenaca.
BOŽUR, kurjak, arapče (Paeonia officinalis L.)<br />
Ljekarničko ime: Herba, Radix, Flores Paeoniae off.<br />
U latinskom treba znati koji dio je pacijentu potreban:<br />
herba je trava, radix je korijen, flores cvijet, da se ne dogodi<br />
da potrošač pogrešno kupi.<br />
Uzgaja se u vrtu, ali ga se može naći i u divljini. Ima lijepe<br />
pojedinačne cvjetove crvene ili bijele boje. Cvjeta u<br />
svibnju i lipnju. Upotrebljavaju<br />
se svi njegovi<br />
dijelovi, ali najviše<br />
cvijet i korijen. Čaj od<br />
cvijeta liječi epilepsiju,<br />
neuralgiju, grčeviti kašalj<br />
i bolesti mokraćnih<br />
organa.<br />
Treba ga uzimati oprezno<br />
pošto u većim količinama<br />
izaziva rđave posljedice.<br />
Najbolje da se<br />
uzima pod kontrolom liječnika.<br />
Čajem od korijena<br />
ispiru se gnojne rane<br />
i čirevi. Poljski božur<br />
je ljekovitiji.<br />
Ako se plod božura stuče u avanu u prah i uzima na vršku<br />
noža dva-tri puta dnevno i popije s vodom kao aspirin, liječi<br />
vrtoglavicu, rastrojenost živaca, padavicu, srčane bolesti,<br />
groznicu i još neke bolesti.<br />
Korijen božura usitnjena 4—5 žlica kuha se u litri vina<br />
3—4 minuta i ostavi 10 dana da stoji. Od tog lijeka uzimaše<br />
6—12 kapi više puta na dan protiv želučanih grčeva i bolova<br />
od kamenaca. Ako li se kuha čaj od korijena: na 1 litru vode<br />
dolazi 3 žlice korijena usitnjenog, kuha se 2—4 minute.<br />
U korijenu božura nalazi se alkaloid, kalcijev oksalat, tanin,<br />
glikoza, saharoza, sluz, škrob. Uglavnom se njime liječe<br />
živčana oboljenja, astma, neuralgija, strah.<br />
BREZA BIJELA (Betula alba L.)<br />
Ljekarničko ime: Cortex Betulae, Folia Betulae<br />
Raste kao visoko vitko drvo s bijelom korom po cijelom<br />
stablu. Ima lijepe zelene srcasto-šiljaste nazubljene listove
Breza se može naći kao ukrasno drvo po parkovima i šumama.<br />
Toliko je poznata, da poseban opis nije potreban.<br />
Mlado lišće sabire se u proljeće kad se potpuno razvije.<br />
Suši se u hladu.<br />
Čaj od brezovog lišća pojačava izlučivanje mokraće; odstranjuje<br />
kiselinu iz organizma, čisti krv. Dobar je lijek protiv<br />
groznice, reume i vodene bolesti.<br />
Brezov list je vrlo dobar protiv bubrežnih bolesti u obliku<br />
čaja (usitnjeno 1 žlicu na 200—300 g ključale vode da stoji<br />
poklopljeno 10—15 minuta). Pije se triput dnevno po šalicu.<br />
U proljeće kad počnu kolati sokovi, probuši se tanka rupa<br />
u stablu. U nju se stavi tanka cjevčica preko koje dobijamo<br />
sok. Sok može postati vino ako pustimo da prevri zbog prisutnog<br />
šećera. To je odličan lijek protiv bubrežnih bolesti,<br />
slabog mokrenja i čišćenja krvi. Liječi arteriosklerozu, gojaznost,<br />
otapa bubrežne kamence koji sa mokraćom izlaze i dobar<br />
je protiv bjelančevine u mokraći.<br />
U lišću bijele breze ima: saponina, gorčina, eteričnog ulja,<br />
smole i drugih tvari.<br />
BOROVNICA, mrča, brusnica (Vaccinium myrtillus L.)<br />
Ljekarničko ime: Folia i Fructus Myrtilli<br />
Raste u crnogoričnim i bjelogoričnim šumama, vrištinama<br />
i guštarama planinskog područja. To je nizak vrlo razgranjen<br />
grm s okruglasto-jajastim<br />
nazubljenim tankim listovima.<br />
Cvjetovi su otoboljeni svijetloružičasti.<br />
Razvijaju se pojedinačno<br />
iz lisnih pazušaca iz kojih<br />
nastaje sočno modrocrna<br />
boba.<br />
U svibnju i jesen sabiru se listovi,<br />
a plod u srpnju i kolovozu.<br />
Jesenji listovi, u obliku čaja umanjuju<br />
mokraćnu kiselinu u organizmu.<br />
Protiv povraćanja, proljeva,<br />
želučanih grčeva, kašlja, šećerne<br />
bolesti. Izvana za ispiranje<br />
sluzokože u ustima. Bobe se upotrebljavaju<br />
protiv hemoroida u<br />
svježem ili osušenom stanju.
Protiv neuredne stolice, slabog teka. Ako se liječe šuljevi,<br />
onda se postupa ovako: uzme se jedna šaka svježih bobica<br />
na šalicu vode. Voda treba da proključa i odmah se skine sa<br />
štednjaka. Pije se toplo prije spavanja jedanput tjedno.<br />
BOROVICA, venja, kleka, brinje (Juniperus communis L.)<br />
Ljekarničko ime: Fructus et Baccae Juniperi<br />
Borovica raste po brežuljkastim planinskim mjestima naših<br />
šuma. To je grm sa raskrečenim granama s vrlo oštrim<br />
i vrlo uskim vječno zelenim listovima.<br />
Cvate žutim neuglednim cvjetovima (travanj<br />
i svibanj) u pazušcima listova. Iz<br />
ženskih cvjetova razviju se poput boba<br />
slične tvorevine, koje su kad sazriju plavičastocrne<br />
boje.<br />
Plodovi se sabiru u jesen druge godine,<br />
pošto tek tada sazriju. Suše se na suncu<br />
ili na umjetnoj toplini.<br />
Čaj od borovice ubrzava izmjenu tvari<br />
i sposobnost reakcije organizma. Žvakanje<br />
boro vičnih bobica liječi pokvaren želudac,<br />
pomaže pri probavi; preventivno<br />
je sredstvo protiv zaraznih bolesti. Nije<br />
dobro pretjerivati u upotrebi. Preporuča<br />
se uzimati pod kontrolom liječnika. Iako<br />
liječi reumu i bolove u mjehuru, plodove<br />
borovice ne smiju uzimati osobe koje boluju<br />
na bubrezima. Ako se upotrebljavaju (uzimaju) veće količine,<br />
izaziva upalu i kod zdravih osoba.<br />
U obliku čaja uzima se — 2 jedaće žlice na pola litre vode,<br />
svaka tri sata po malu čašicu, i to 7 dana svakog mjeseca.<br />
Borovica čisti nezdravu krv, a ako se njene bobice kuhaju<br />
s jednakim dijelovima celera i aptovine, tjera iz tijela sluzave<br />
i otrovne taloge.<br />
Borovica sadrži invertni šećer, eterično ulje, mravlju i octenu<br />
kiselinu, sluz voska i gume.
BOŽJE DRVCE, rutvica, abrašica (Artemisia abrotanum L.)<br />
Ljekarničko ime: Herba Abrotani<br />
Raste uz potoke i rijeke po napuštenom<br />
zemljištu — do metar visine. Gaji se i u vrtovima.<br />
— Donje mu je lišće dvaput, a gornje<br />
jedanput perasto. Cvate žutim cvjetovima.<br />
Ako se među prstima protrlja, miriše na<br />
limun, stoga ga Nijemci nazivaju: Citronenkraut.<br />
Spada među pelinjače.<br />
Božje drvce u obliku čaja: jedaća žlica na<br />
pola litre ključale vode, jača probavne organe,<br />
liječi kožne bolesti — spolja — tjera gliste<br />
iz organizma. Koristi se pri kupanju —<br />
kod slabih živaca.<br />
Liječi u obliku čaja: slabi želudac, žuticu,<br />
zatvor, bolesti jetre i bubrega. Pije se pola<br />
ujutro i pola navečer sat prije jela.<br />
Božje drvce sadrži: alkaloid abrotin, eterično<br />
ulje, malo gorčine, tanina i drugih<br />
tvari.<br />
BOSILJAK, misloćin, murtela (Ocimum basilicum L.)<br />
Ljekarničko ime: Herba, Oleum Basilici<br />
Bosiljak se odgaja u vrtovima i loncima. To je vrlo razgranata<br />
biljka s jajasto-kopljastim listovima nasađenima na<br />
peteljci. Cvjetovi su bijeli, crvenkasti ili žućkasti — razvijeni<br />
u klasove gomilicama na kraju stabljike. Cijela biljka veoma<br />
ugodno miriši. Cvate cijelo ljeto.<br />
Za vrijeme cvatnje sabire se čitava biljka. Suši se u hladu<br />
na zračnom mjestu i sprema u hermetički zatvorene limenke<br />
ili staklenke da ne izgubi miris. Osim za <strong>liječenje</strong> upotrebljava<br />
se i kao mirodija u kućanstvu.<br />
U obliku čaja — kavena žlica prelije se s dva decilitra<br />
ključale vode — umiruje živce, grčeve u želucu. Uzima se<br />
i za lakše mokrenje. Taj lijek tjera turobne misli; liječi astmu,<br />
zapaljenje bubrega, otvara apetit. Pojačava spolni nagon;<br />
protiv nesvjestice. Sjemenkama se liječe mokraćni organi.<br />
U ljekarstvu bosiljak je koristan za probavu, krvotok i<br />
slično. Naljev bosiljka ima znatne digestivne osobine: poboljšava<br />
proces probave i rastvaranja; djeluje stimulativno na<br />
cirkulaciju krvi i pospješuje krvotok. Priprema se tako da<br />
se u jednu litru vode stavi 10—15 g lišća. To u vodi stoji
pola do jedan sat. Esencija bosiljka daje se u dozama od 5<br />
kapi na kocki šećera — poslije jela. Koristi protiv nedostatka<br />
želučanih sokova do kojih je došlo uslijed nervnog poremećaja.<br />
U bijelom vinu kuhan plod koristi kod tvrdokornog zatvora.<br />
Bosiljak sadrži eterično ulje s elementima cineola, tinola,<br />
lineola, engenola, kamfora.<br />
BOKVICA, trputac, žilovnjak (Plantago lanceolata L, P.<br />
major L.)<br />
Ljekarničko ime: Herba Plantaginis et Radix Plantaginis.<br />
Bokvica imade tri vrsti: velika, srednja i kopljasta. Sve<br />
tri vrste nalazimo svagdje uz putove, na pašnjacima, livadama<br />
i seoskim dvorištima. Široka<br />
je muška, a kopljasta je ženska<br />
bokvica. Sve tri su ljekovite,<br />
široka se upotrebljava za rane i<br />
obloge, a kopljasta za plućne i<br />
nutarnje bolesti, naročito ženske.<br />
Lišće bez peteljke sabire se cijelo<br />
ljeto ili za vrijeme cvatnje.<br />
Suši se u hladu na tavanu. Suha<br />
mora zadržati prirodnu boju.<br />
Upotrebljava se za čišćenje<br />
krvi, zubobolje, ujed zmije, protiv<br />
krvavog mokrenja i kašlja,<br />
protiv bijelog pranja kod žena.<br />
Svjež list stavlja se na rane,<br />
liječi kožne bolesti od uboda<br />
pčela i osa. Za slabe na plućima vrlo je dobar sirup<br />
od ženske bokvice.<br />
U obliku čaja: žlica lišća na 2—3 decilitra vode kuha se<br />
2—6 minuta. Liječi tuberkulozu, krvarenje, proljev, žgaravicu,<br />
šuljeve, teškoće u donjem trbuhu i povratne groznice.<br />
Bokvica u sebi sadrži jedan glikozid (spajanje šećera i<br />
organske kiseline) tanin, sluz, gorku tvar i soli.<br />
BUNDEVA, tikva (Cucurbita pepo L.)<br />
Ljekarničko ime: Semen Cucurbitae<br />
Bundeva je jednogodišnja biljka koju svi dobro poznaju.<br />
Naš narod bundevu mnogo gaji po kukuruzištima za hranu
stoci. Plod (sjemenke) osim što daje vanredno dobro ulje<br />
crne boje — još je i vrlo ljekovit, jer sadrži mnogo fosforne<br />
kiseline, oko 25% masnog ulja, fitosterina, salicilne kiseline<br />
i drugih tvari. Plod se upotrebljava za istjerivanje pantljičare,<br />
liječi povećanu prostatu i teškoće pri mokrenju.<br />
BOSILJAK DIVLJI (Calamintha officinalis Moench)<br />
Ljekarničko ime: Herba, Flores Calaminthae<br />
To je razgranata uspravna biljka<br />
koja raste visoko do 60 cm.<br />
List mu je jajasto tup i na rubovima<br />
blago nazupčan. Cvate jarko<br />
crvenim i ljubičastim cvjetovima<br />
— od svibnja do kolovoza — Listovi<br />
(5—6) sastavljeni su na vi-<br />
Ijuškastoj drški gdje stvaraju<br />
klas. Biljka raste na napuštenom<br />
zemljištu, tratinama, međama i<br />
drugdje.<br />
Liječi kao i pitomi bosiljak:<br />
živce, jača snagu; vrlo je dobar<br />
protiv podrigivanja i štucavice.<br />
* BUNIKA (Hyoscyjamus niger L.) ,<br />
Ljekarničko ime: Folia ili Herba Hyoscyami<br />
Dvogodišnja zeljasta biljka koja raste na neobrađenim<br />
zemljištima. Dugoljasto narovašeno lišće s perastim isječcima.<br />
Cvjetovi se nalaze u pazušcima listova. Plod je tobolac<br />
s mnogo sitnih sjemenki.<br />
Biljka je otrovna i ne preporuča se njena upotreba. Služi<br />
kod teškog disanja i astme uz savjet liječnika.<br />
ČIČAK, čakalj, repuh, polušina, lopuh (Arctium lappa L.)<br />
Ljekarničko ime: Folia, Radix Bardanae<br />
Čičak nalazimo svagdje na neobrađenom zemljištu — uz<br />
živice i putove.<br />
U proljeće sabire se mlado lišće, a korijen dvogodišnjih<br />
biljki u proljeće ili jesen. Ne vrijedi sakupljati tanko kori-
jenje, ni suviše debelo, odrvenjelo. Za vađenje korijena potrebna<br />
je jaka štihaća lopata, jer korijen zna biti i 40 cm<br />
duboko u zemlji. Korijen treba dobro očistiti, oprati, uzduž<br />
prorezati, pustiti kroz paru 96% jakog alkohola, na suncu ili<br />
kod umjetne topline dobro sušiti i spremiti u dobro zatvorene<br />
limenke, jer ga rado napadaju crvi. Svjež korijen je ljekovitiji<br />
od suhog.<br />
Korijen i list upotrebljavaju se kod upale želuca, želučanih<br />
čireva. Pomaže kod znojenja i probave. Dobar je lijek<br />
protiv bolesti usta, reume i kožnih bolesti (ekcema) lišajeva.<br />
Sirov zdrobljen korijen stavlja se na rane (uboje) koje su<br />
nastale od udara, na kraste i otekline. Suh korijen, stucan<br />
u prah i pomiješan s jestivim lojem, liječi gnojne rane. Protiv<br />
reume i gihta vrlo je koristan čaj od čičkova sjemena<br />
(ploda). Ako držimo suhi korijen duže od godinu dana, on ne<br />
vrijedi.<br />
Doza: U pola litre vode stavi se puna žlica usitnjenog lišća<br />
ili korijena i kuha nekoliko minuta. Zatim ostavi 10—15 minuta<br />
da stoji poklopljeno. Pije se dvaput dnevno po dvije<br />
žlice: ujutro i navečer.<br />
BORAČ, boraks, boratka (Borago officinalis L.)<br />
Ljekarničko ime: Herba, Folia et Flores Boraginis<br />
Borač se uzgaja u vrtovima, ali<br />
ga se može naći i u divljini: po poljima,<br />
na napuštenom zemljištu ili<br />
primorju. Slabo je razgranat, čitav<br />
je oštro, obostrano dlakav. Naraste<br />
do 45 cm visoko. Donji su listovi<br />
jajasto-dugoljasti s kratkim drškama.<br />
Cvjetovi su lijepe plave boje.<br />
Nasađeni su na dugim drškama zavrnutim<br />
cvatovima. Borač ima ukus<br />
krastavca, stoga ga i sade za upotrebu<br />
u kućanstvu kao dodatak salati.<br />
Sabire se cvijeće za vrijeme cvatnje<br />
od lipnja do konca srpnja i suši<br />
u hladu na zračnom mjestu.<br />
U obliku čaja, 2 jedaće žlice na 3<br />
decilitra ključale vode — čisti krv,<br />
tjera na znojenje i bolje mokrenje. Liječi škrofulozu s kožnim<br />
osipima. Jača srce, dobar je protiv groznice i reume.
BOŽIKOVINA, zelenika (Ilex aquifolium L.)<br />
Ljekarničko ime: Cortex Ilicis, Folia Ilicis<br />
To je uspravan jako granat grm, koji raste na mnogim<br />
mjestima planinskog područja. Vječno zelen s lišćem kratkih<br />
držaka. List je jajasto sjajne<br />
tamnozelene boje, čvrst, kožnat i<br />
valovit; jako nazubljen — s trnom<br />
na vrhu svakog zupca. Iz<br />
pazušca trnovitog lista izbija cvijet<br />
bijele ili ružičaste boje. Cvjeta<br />
u svibnju i lipnju. Plod je crvena<br />
rjeđe žuta koštunica.<br />
Sabiru se mladi listovi, koji se<br />
suše u hladu na zračnom mjestu,<br />
i korijen, koji se suši na suncu<br />
ili umjetnoj toplini.<br />
List i korijen upotrebljavaju<br />
se u obliku čaja — jedaća žlica<br />
na pola litre vode — protiv groznice;<br />
naročito je dobar protiv bolesti<br />
želuca, crijeva i kod povišene<br />
temperature; kod kašlja, vodene bolesti i reumatizma.<br />
ČEMPRES, kiparis (Cupressus sempervirens L.)<br />
Ljekarničko ime: Oleum Cupressi, Summitates Cupressi<br />
Raste u velikim množinama u Dalmaciji i po otocima našeg<br />
Jadrana. Kao ukrasno grmlje ili stablo može se tu i tamo<br />
naći u parkovima i grobljima. Toliko je poznat, da poseban<br />
opis nije potreban.<br />
Sabire se lišće i plod (oraščići) i suši u hladu na zračnom<br />
mjestu. Njegove šišarke (oraščići) upotrebljavaju se u obliku<br />
tinkture (30—40 kapljica) protiv neuredne menstruacije. Lijek<br />
zaustavlja krvarenje iz maternice. Kao vodena iscrpina 50 g<br />
na litru vode za ispiranje — klistiranje čmara protiv šuljeva<br />
(ne kuhati nego kvasiti u mlačnoj vodi 2—3 sata). Listovi u<br />
obliku čaja koriste protiv plućnih bolesti i čestog mokrenja.
DIVIZMA, svečnjak, navadni lučnik, lepruh (Verbascum<br />
phlomoides L.)<br />
Ljekarničko ime: Flores, Folia Verbasci<br />
Raste uz putove, potoke, na napuštenom kamenitom zemljištu<br />
i šumskim čistinama na pjeskovitu tlu. Naraste i<br />
preko metar visine. Imade velike dugoljaste lancetaste listove.<br />
Čitava je biljka gusto dlakava i srebrnaste je boje. Veliki<br />
žuti, vrlo lijepi cvjetovi razvijaju se u čupercima na gornjem<br />
dijelu stabljike kao klas ili kita. Cvate od lipnja do kolovoza.<br />
Sabiru se listovi i cvijet za vrijeme cvatnje. Suši se u hladu.<br />
Dobro osušeni drži se u hermetički zatvorenim limenkama ili<br />
staklenkama. (Napadaju ga crvi i lako se kvari.)<br />
Čaj od divizme treba procijediti kroz gusto platno, pošto<br />
na cvijeću imade maljavih dlačica koje izazivaju golicanje u<br />
grlu.<br />
Divizma se upotrebljava i protiv kašlja, prehlade, promuklosti,<br />
tjeranja znoja i reume. (Miješana s drugim <strong>biljem</strong>.)<br />
Divizma je vrlo dobra kod plućnih bolesti, šuljeva, bolesti<br />
jetre, slezene, kašlja. Čaj od cvijeća 8—10 g na 300 g ključale<br />
vode dva puta dnevno po šalicu. Još je efikasnije ako se cvijet<br />
divizme prelije ključalim mlijekom i pije nekoliko puta<br />
dnevno po kavenu šalicu. Tada koristi protiv žutice i zadržavanja<br />
mokraće. Za rane u obliku obloga kuhamo ga 2 minute<br />
u mlijeku. Kod astme miješan sa bazgom, korijenom bijelog<br />
sljeza i listom podbjela u jednakim dijelovima, žlica čaja se<br />
prelije sa 200—300 g ključale vode. Tako pripremljen lijek<br />
koristi i kod upornog kašlja.<br />
Divizma između ostalog sadrži: saponina, šećera, eteričnog<br />
ulja, masti i sluzi.<br />
DOBRIČICA, samobajka, koturac (Glechoma hederaceum<br />
L.)<br />
Ljekarničko ime: Herba Hederae terrestris<br />
To je niska puzava biljka sa četverobridnim uspravnim<br />
stabljikama. Raste po gajevima, vlažnim livadama, svijetlim<br />
šumama i parkovima. Listovi su okrugli i bubrežasto nasuprotni,<br />
na gornjoj su strani tamnije boje. Cvjetovi su ljubičasti,<br />
duguljasto lijevkasti. Iz stabljike tjeraju mnogobrojne<br />
vriježe koje služe za razmnožavanje.<br />
Za vrijeme cvata sabire se čitava biljka tako da se nožem<br />
prereže u blizini tla i suši u hladu na zračnom mjestu.
Čaj se upotrebljava za dobivanje apetita, probavu, protiv<br />
proširenja pluća. Liječi dišne organe, tjera kamence iz bubrega;<br />
protiv teško izliječivih rana. Liječi bolesti jetre, slezene,<br />
glavobolju, odstranjuje kamence iz mokraćeog mjehura. Liječi<br />
bronhijalni katar.<br />
Dobričica sadrži: gorku tvar, soli, eterično ulje, tanin,<br />
octene i vinske kiseline.<br />
DRAGUŠAC, ugas, potočarka, krstovnik, kreša (Nasturtium<br />
officinale R. Br.)<br />
Ljekarničko ime: Herba Nasturtii<br />
Dragušac raste u tekućim vodama potočića. Izvan vode<br />
ne raste. Stabljika je i do 80 cm visoka ili ležeća u vodi. Listovi<br />
su mesnati, različito izrezani<br />
i jajoliki. Cvate sitno bijelim<br />
ili plavkastim cvjetićima, nalik<br />
na cvijeće kupusa ili repice — na<br />
dugom vršku, na kraju stabljike.<br />
U proljeće sabiru se mladi listovi<br />
za salatu. Treba ih pažljivo<br />
oprati od pužića. Cijela biljka sabire<br />
se od ožujka do lipnja zajedno<br />
sa cvijetom i upotrebljava se u<br />
ljekovite svrhe. Mlade listove prije<br />
upotrebe treba zagnjuriti u slanu<br />
ključalu vodu — zbog moguće<br />
zaraze od nametnika, zatim obilato<br />
u hladnoj vodi oprati. Bolesni<br />
od šećerne bolesti treba da<br />
ga u proljeće jedu što više, cijelo<br />
vrijeme dok ne ostari.<br />
Cijela biljka u obliku čaja liječi bubrege, čisti prorjeđenu<br />
krv, stvara potrebne vitamine, liječi plućne bolesti, padavicu,<br />
šećernu bolest. Čisti pluća od zagnojenih žlijezda kod bronhija.<br />
Kneipp je preporučio čaj jedne žlice dragušca na 200 g<br />
ključale vode da stoji poklopljeno još 10 minuta. Pije se triput<br />
dnevno po šalicu protiv slabe krvi, kožnih bolesti. Žene<br />
u drugom stanju ne smiju ga upotrebljavati, jer suviše tjera<br />
na mokrenje. Dobar je protiv vodene bolesti.<br />
Dragušac sadrži vitamine A i C, tragove arsenika, oštro<br />
eterično ulje koje je nastalo iz glikozida u svježoj biljci.
DINJICA, (Sanguisorba minor Scop.)<br />
Ljekarničko ime: Herba Sanguisorbae<br />
Raste na vlažnim livadama i po grmovima visine do 90<br />
cm. Njene su stabljike uspravne ili razgranjene. Listovi su<br />
nasuprotno složeni na dugoj drški.<br />
Najčešće ima 19 listova koji<br />
su jajoliki i jako nazubljeni (na<br />
naličju su sivkaste boje). Cvjetovi<br />
u obliku glavice (kao kod luka)<br />
nalaze se na vrhu stapke. Muški<br />
se cvjetovi nalaze pri dnu. Od<br />
lipnja do kolovoza cvate sa crveno<br />
smeđim cvjetićima. Za vrijeme<br />
cvatnje sabire se cijela biljka<br />
bez korijena i suši u hladu.<br />
U obliku čaja uzima se jedna<br />
žlica na 300 g vode i kuha 1—2<br />
minute. Liječi: običan i krvavi<br />
proljev, katar crijeva, proširen i<br />
spušten želudac. Uništava trulež<br />
u želucu i crijevima. Koristi i kod<br />
nadimanja.<br />
Dinjica je vrlo dobra u obliku alkoholature (1 : 10) 25—45<br />
kapi dnevno.<br />
* ĐURĐICA, šumarica, đurđevac (Convallaria majalis L.)<br />
Ljekarničko ime: Herba cum radicis, Flores, Rhisoma<br />
Convallariae<br />
Mnogo se gaji po vrtovima, ali se može naći i u našim<br />
sjenovitim šumama. Naraste visoko do 20 cm s dva duga<br />
ovalna lista i posebno vitkim strukom koji tjera iz samog podanka,<br />
a na čijem gornjem dijelu vise poredani jedan do<br />
drugog lijepi zvonoliki cvjetići bijele boje i vrlo ugodna mirisa.<br />
Po opisanim osobinama lako ju je prepoznati. Cvjeta u<br />
mjesecu svibnju. Tada se i sabire cijela biljka zajedno s korijenom.<br />
Biljku treba sušiti na toplom tavanu ili na umjetnoj<br />
toplini, zatim zatvoriti u limenke, jer se na zraku brzo kvari.<br />
Pošto je biljka otrovna, treba je uzimati oprezno. Pri<br />
uzimanju većih doza može doći do trovanja. Preporuča se tu<br />
drogu uzimati pod nadzorom liječnika.
Uzima se u obliku čaja: pola do tričetvrtine kavene žlice<br />
na dva decilitra ključale vode. To je lijek protiv ubrzanog<br />
kolanja krvi; regulator rada srca i srčane aorte, sredstvo<br />
za bolje izlučivanje mokraće, kod plućnih oboljenja. Jača<br />
cijelo tijelo, usporava lupanje srca, djeluje na bubrege da<br />
jače izlučuju mokraću.<br />
Đurđica sadrži: poseban glikozid konvalarin, eterično ulje,<br />
žutu boju, kalijev oksalat, vosak, a u korijenu asparagin.<br />
DUBČAC, gavranov kuk, turčica, džigeričnjak (Teucrium<br />
chamaedrys L., T. scordium L., T. marum L.)<br />
Ljekarničko ime: Herba Chamaedrys, Herba Teucrii mari<br />
Ima ih više vrsta pod<br />
gornjim nazivom. Sve su<br />
veoma srodne i može ih se<br />
naći na krečnim obroncima,<br />
na pašnjacima, rubovima<br />
šuma, livadama i kamenjarima<br />
naših primorskih krajeva<br />
kao polugrm s razgranjenom<br />
stabljikom. Ima<br />
uske ovalne i duboko nazubljene<br />
dlakave listove.<br />
Crveni, a ponekad bijeli<br />
cvjetovi, sakupljeni su na<br />
jednoj strani, stvarajući<br />
grozd. Snažnog je mirisa.<br />
Zbog gorkih tvari koje ta<br />
biljka sadrži, odavno je poznata<br />
kao ljekovita.<br />
Za vrijeme cvata sabire se čitava biljka bez korijena. Liječi<br />
katar, probavu i kašalj.<br />
Te biljke imaju antiseptičko svojstvo, u stanju su da ubijaju<br />
mikrobe, bacile. Uništavaju svaku trulež ako je nalaze u<br />
crijevima i želucu. Baš zbog tih svojstava mogu se upotrijebiti<br />
protiv svih groznica. Pripremaju se u dozi: jedna žlica<br />
čaja na 200 g vode. To jedan sat kvasiti i zatim 2—3 minute<br />
kuhati. Pije se triput dnevno po šalica.
Dubčac liječi šećernu bolest, to jest bolesnu žlijezdu gušteraču<br />
(pankreas). Jedna žlica čaja na 250 g vode kuha se 5<br />
minuta. Zatim se poklopljeno ostavi još nekoliko minuta.<br />
Liječi šuljeve ako se uzme ujutro natašte i navečer prije spavanja<br />
po šalicu. Isto je dobro za ispiranje usta kod truleži u<br />
usnoj šupljini i grlu.<br />
DREN, drenak, drijen, drenjina (Cornus mas L.)<br />
Ljekarničko ime: Fructus Cornus mascula<br />
Drenak je grmoliko drvo i može narasti i do 6 metara visine<br />
u našim listopadnim šumama koje su izložene na suhim,<br />
sunčanim kamenitim obroncima.<br />
Listovi su jajasti i jako<br />
zašiljeni, nenazubljenih<br />
rubova. Cvate rano u proljeće<br />
žutim cvjetićima koji<br />
nastaju prije razvoja listova.<br />
Plod je crvena dugoljasta<br />
koštunica kiselkastog<br />
ali prijatnog okusa.<br />
Sabire se zreo plod i kora<br />
od drveta te suši na suncu<br />
ili umjerenoj toplini.<br />
Plod i kora u obliku čaja<br />
lijek je protiv bolesti crijeva<br />
i groznice, protiv svakog<br />
proljeva. Od zrelih plodova<br />
naše domaćice pripremaju<br />
ukusan pekmez, voćni sok i vino. Naš narod od ploda<br />
drenka peče rakiju.<br />
DUD CRNI I BIJELI, murva (Morus nigra L. i M. alba L.)<br />
Ljekarničko ime: Fructus Mori nigrae, Fructus Mori albae,<br />
Sirupus Morarum<br />
Dud je visoko stablo koje raste po cijeloj našoj domovini<br />
uz rubove cesta, po parkovima i drvoredima. Toliko je poznat,<br />
da poseban opis nije potreban.
U proljeće sabire se mlado lišće, a kora i plod u ljetu.<br />
List se suši u hladu i sprema na suho mjesto. Plod se suši na<br />
umjerenoj toplini. Od ploda priprema se sirup, koji se upotrebljava<br />
protiv povećane temperature i kao napitak protiv<br />
neuredne stolice. Kora drveta u obliku čaja lijek je protiv<br />
trakavice i služi za blagi otvor. Lišće u obliku čaja smanjuje<br />
šećer u krvi, liječi vratobolju.<br />
Korijen od stabla duda sadrži kalcijum i encim (ferment<br />
za sirenje) ukusa je gorko oštrog i tjera na stolicu.<br />
Bijeli dud se razlikuje od crnog što mu je plod bijel i<br />
ima glatke nenazubljene listove, što mu je stablo znatno više<br />
od crnog duda. Plod duda pomiješan s trešnjama ostavi se<br />
da prevri i tada se uz dodatak šećera ukuha u sirup. Pomiješan<br />
s malo vode sirup je dobar protiv groznice, proljeva,<br />
upale krajnike i pokvarenog želuca.<br />
U lišću duda može se naći dosta kalcijevog karbonata,<br />
asparagijske kiseline, adenina, glukoze i peptona koji je vrlo<br />
važan protiv šećerne bolesti pošto rastvara bjelančevinu u<br />
krvi.<br />
GLOG, bijeli trn, navadni glog (Crataegus oxyacantha L.)<br />
Ljekarničko ime: Flores, Folia et Fructus Crataegi<br />
Raste po živicama, šumama i šikarama kao običan grm.<br />
Zna narasti visoko i do tri metra. Listovi su tro i petero krpasti.<br />
Bijeli cvjetovi su skupljeni u bogate kitice s dugim i<br />
kraćim peteljkama; jako mirišu po medu. Plodovi su lijepe<br />
crvene boje i beru se u kasno ljeto.<br />
Cvjetovi se beru — od ožujka do svibnja — čim se razviju.<br />
Kad latice počnu padati, glog je bezvrijedan. Suši se u<br />
hladu na zračnom tavanu u tankim slojevima. Mora se pažljivo<br />
sušiti da ne promijeni boju i dnevno ga miješati. Liječi<br />
srčane mane, krvni tlak smiruje, arteriosklerozu i anginu<br />
pektoris.<br />
Dobro je uzeti u obliku čaja mješavinu: glogovog cvijeta<br />
i kadulje po 1 žlicu, pola žlice narančine kore i to preliti s<br />
300—400 g ključale vode. Ostaviti da stoji 15—20 minuta —<br />
zatim ocijediti. Pije se ujutro natašte i navečer prije spavanja<br />
po šalicu. Zasladiti po želji medom i dodati soka od limuna.<br />
Glogov cvijet sadrži: eteričnog ulja, tragova mangana, trimetalamin<br />
i organske kiseline.
DIMNJAČA, runjavac, rozopas, rosnica (Fumaria officinalis<br />
L.)<br />
Ljekarničko ime: Herba Fumariae<br />
Dimnjača se može naći na obrađenom tlu, među žitaricama,<br />
na napuštenom zemljištu i drugdje. To je vrlo razgranjena<br />
biljka sivozelene<br />
boje visoka do 60 cm. Cvate<br />
u grozdastim bijelim i<br />
ružičastim cvjetovima od<br />
lipnja do srpnja. Listovi su<br />
dvostruko perasti, razdijeljeni<br />
u mnogo režnjeva.<br />
Za vrijeme cvatnje sabire<br />
se cijela biljka. Suši u hladu<br />
na zračnom mjestu.<br />
Odlika mu je da čisti organizam<br />
i krv. Ako se uzima<br />
samo 8 dana, stvara<br />
crvena krvna tjelešca. Uzima<br />
li se i dalje (dulje vremena)<br />
djeluje suprotno —<br />
smanjuje. Navodno liječi<br />
šećernu bolest, proljev, arteriosklerozu,<br />
kožne bolesti i šuljeve, katar želuca i crijeva<br />
kao i bolesti dišnih organa i jetre.<br />
GOSPINA TRAVA, kantarion, ivanje zelje, krv sv. Ivana,<br />
gorač, zvončić, strašno zelje (Hypericum perforatum L.)<br />
Ljekarničko ime: Herba Hyperici<br />
Raste po pašnjacima, uz ceste, na napuštenom zemljištu.<br />
Ima uspravnu stabljiku s vrlo granatim gornjim dijelom.<br />
Naraste i do 70 cm visine. Listovi su mali, nasuprotni, jajasti<br />
— bez peteljke. Na vrhu stabljike nalaze se bogato razvijeni<br />
zlatožuti, lijepi cvjetovi koji čine cvatove.<br />
Sabire se gornji dio biljke za vrijeme cvatnje od srpnja<br />
do rujna. Treba je odrezati ispod polovice njezine visine kako<br />
bi se dobila što bolja droga. Suši se u hladu, na tavanu i<br />
sprema u polivinilske vrećice.<br />
Upotrebljava se u obliku čaja protiv bolesti jetre, bubrega,<br />
vodene bolesti, kamena u bubregu, proljeva, pomanjka-
nja teka, za jačanje živaca, moždine i pomaže kod izbaciva<br />
nja ispljuvka.<br />
Za čaj se obično uzima jedaća žlica na 3 decilitra vode.<br />
Voda treba samo da proključa i odmah se skine sa štednjaka.<br />
Uzima se 2—3 puta dnevno po jednu šalicu prije jela.<br />
Osobito se preporuča da se uzme kad se mokraća ne može<br />
zadržati.<br />
Kad se 2 jedaće žlice čaja ostave u 3 decilitra vode 12—16<br />
sati i kroz dulje vrijeme uzima po malu šalicu s malo meda,<br />
lijek je protiv svih unutarnjih bolesti: oteklina, išćašenja,<br />
reumatičnih bolova u zglobovima ili bolova u križima. Krastice<br />
i osipe i odrasli i djeca mažu i masiraju uljem koje je<br />
pripremljeno s gospinom travom. Ulje se dobije ovako: u<br />
jednu litrenu bocu stavi se 4 jedaće žlice nerazvijenih pupova<br />
gospine trave i ostavi da malo povenu. Nakon toga u bocu se<br />
nalije pola litre finog maslinovog ulja, boca se dobro začepi<br />
i ostavi na toplom mjestu 6—8 nedjelja.<br />
DRAGOLJUB divlji, kapucinka (Tropaeolum maius L).<br />
Ljekarničko ime: Herba Nasturtii indici<br />
Raste u svijetlim, suncem obasjanim bukovim šumama<br />
i gajevima. Ima široke jajolike — poput muške bokvice —<br />
uvinute listove s mnogo ravnih žila.<br />
Listovi su nasađeni na podanak s vrlo<br />
kratkom peteljkom. U proljeće iz podanka<br />
istjera stabljika visoka do 15<br />
cm, na čijem se vrhu nalazi klas vrlo<br />
lijepih bijelih cvjetića. Cvjeta u lipnju<br />
i srpnju.<br />
Za vrijeme cvatnje sabire se lišće i<br />
cvijet i suši u hladu, a plod u ranu jesen<br />
kad sazri.<br />
Dragoljub sadrži sumporasto ulje<br />
koje je vrlo korisno kod proširenih<br />
pluća i zagnojenih plućnih žlijezda i izbacivanja<br />
ispljuvka (šlajma). Uzima se<br />
u obliku alkoholature triput dnevno po<br />
malu žlicu — razrijeđeno s malo vode.<br />
Dragoljub luči mokraću, podstiče životnu<br />
snagu. Sa te strane može ga se
preporučiti. Vrlo je dobar za vanjsku upotrebu — protiv<br />
kožne bolesti. Naročito je dobar kod ispadanja kose u ovoj<br />
mješavini: lišće i plod dragoljuba, lišće žare koprive i list<br />
šimšira — po 5 jedaćih žlica — sve usitnjeno. Stavi se u pola<br />
litre 96 posto jakog alkohola i ostavi 3 nedjelje stajati. Dnevno<br />
jedanput treba bocu protresti. Zatim ocijediti s pritiskivanjem.<br />
Taj se lijek utrlja u kožu tjemena na mjestu gdje<br />
kosa opada. Nakon jednog sata glava se opere mlakom vodom.<br />
To se ponavlja svaki drugi dan — tri nedjelje.<br />
GAVEZ, crni korijen (Symphytum officinale L.)<br />
Ljekarničko ime: Radix Consolidae ili Radix Symphyti.<br />
Gaveza ima svagdje uz potoke na vlažnom tlu, na vlažnim<br />
livadama nizinskog šumskog područja. Ima razgranjen<br />
debeo crni korijen, iznutra je bijel i sluzav. Ima uspravnu<br />
stabljiku koja naraste do 80 cm<br />
visine. Veoma je razgranat, sa širokim<br />
kopljastim listovima, grubim<br />
maljama i oštrim vrhovima.<br />
Cvate u kiticama crvenoružičastim<br />
i ljubičastim cvjetovima.<br />
Cvate čitavo ljeto. Korijen se bere<br />
u proljeće ili u ranu jesen.<br />
Korijen se očisti od zemlje, raskoli<br />
i suši na suncu ili na umjetnoj<br />
toplini. List i cvijet se bere<br />
za vrijeme cvatnje.<br />
Gavez je lijek protiv bolesti<br />
pluća, prekomjernog lučenja želučane<br />
kiseline, kašlja, grčeva.<br />
Djeluje na koščani sustav tako<br />
da prelomljena kost brže zaraste.<br />
Narod ga upotrebljava za <strong>liječenje</strong> rana na tijelu. Inače<br />
cijela biljka služi za stezanje sluzokože.<br />
Jedaća žlica cvijeta i lišća gaveza stavljena u pola litre<br />
ključale vode izaziva znojenje i jača mokrenje. Gavez liječi<br />
bronhije — astmu.<br />
Isjeckaj nasitno: korijen, lišće i cvijet, i skuhaj u mlijeku.<br />
Time obloži ranu svaki dan pa će i najveća rana za<br />
kratko vrijeme zarasti.
čaj se ne smije pripremiti u željeznom loncu.<br />
Ako se šaka gaveza kuha u litri vode i u toj vodi triput<br />
dnevno umiva, odstranjuje bubuljice sa lica.<br />
Prašak korijena sipa se na gnojne i svježe rane, a jedanput<br />
dnevno jedna čajna žlica popije se s mlijekom kao<br />
aspirin.<br />
Gavez sadrži: hormon auksin koji s lakoćom stvara novo<br />
tkivo — stoga rana brzo zaraste. Kod krvavih ispljuvaka korijen<br />
se ostavi u vodi (ne smije se kuhati) više dana i pije<br />
ta voda gutljajima po šalicu dnevno.<br />
* GOROCVIJET (Adonis vernalis L.)<br />
Ljekarničko ime: Herba Adonidis vernalis<br />
Raste na suhom vapnenastom tlu u Srbiji, na nekim mjestima<br />
u Srijemu i okolici Zagreba. Ima snažan i vlaknast<br />
podanak. Naraste visoko do 30 cm. Listovi su višestruko<br />
fino izrezani. Na vrhu svake pojedine stabljike nalazi se<br />
po jedan lijepi veliki žuti cvijet koji se razvija od travnja<br />
do lipnja.<br />
Za vrijeme cvatnje sabire se cijela biljka i suši na zračnom<br />
mjestu u hladu. To je vrlo dobra droga za <strong>liječenje</strong> srca,<br />
angine pektoris, trovanje s duhanom. Podstiče mokrenje, poboljšava<br />
krvotok, obnavlja snagu srca. Liječi bubrege.<br />
U obliku čaja kavenu žlicu kuhati 2 minute u 300 g vode.<br />
Tu količinu podijeliti na 3 obroka: ujutro, u podne i navečer<br />
poslije jela. Gornja se biljka uzima pod kontrolom liječnika.<br />
GORUŠICA, slačica bijela (Brassica alba L.)<br />
Ljekarničko ime: Semen Sinapis albae<br />
Raste po našim vrtovima, žitaricama i napuštenim mjestima,<br />
ima uspravnu razgranjenu stabljiku visoku do 60 cm.<br />
Ima perasto ili lirasto zarezane listove. Svi su joj dijelovi<br />
dlakavi. Cvate lijepim žutim cvjetovima od svibnja do kraja<br />
srpnja.<br />
U jesen sabire se sjeme iz njezinih mahuna, dobro osuši<br />
i zatvori u limenke. Naš narod je upotrebljava kao lijek<br />
protiv šećerne bolesti i zatvora; protiv navale krvi u glavu,<br />
bolesne jetre, nesanice, bolesti dušnika, reume i zapaljenja<br />
plućne maramice.
HMELJ, (Humulus lupulus L.)<br />
Ljekarničko ime: Glandulae Lupuli<br />
Hmelj se kod nas mnogo uzgaja u Vojvodini i Sloveniji,<br />
ima ga u Slavoniji i drugdje. To je povijuša čija se stabljika<br />
(loza) digne na kolcima, za to postavljenim, i do šest<br />
metara visine. Listovi su trokrpasti i peterokrpasti i hrapavi.<br />
Okićen je laganim suhim šišaricama koje su se razvile iz<br />
muških resica na ženskim biljkama.<br />
Šišarke se sabiru prije sazrijevanja i suše na toplom tavanu.<br />
U obliku čaja: jedaća žlica na pola litre vode. Pije se<br />
triput na dan prije jela po šalicu. Liječi zapaljenje bubrega,<br />
bolesnu jetru, djeluje kao blag otrov, tjera mokraću i znoj.<br />
Liječi bolesnu slezenu, loš apetit, umiruje, stišava i uspavljuje<br />
nerve. Liječi oboljelu žučnu kesicu, groznicu i osjećanje<br />
straha. U proljeće mogu se mladi izdanci jesti kao šparoga.<br />
Jastuk napunjem hmeljom uspavljuje i djeluje povoljno na<br />
cirkulaciju krvi — tvrdi dr Gostuški.<br />
Hmelj sadrži: eterično ulje, tanina, smole, holina, gorčine<br />
i narkotični alkaloid hopein. Prašak šišarki, koji se dobiva<br />
lupanjem po njima, uzima se na vršku noža jedanput dnevno.<br />
Liječi uzetost, grčeve u donjem trbuhu, nesanicu i slične<br />
bolesti.<br />
Sadrži eterično ulje u svim svojim dijelovima. Cijela biljka<br />
je ljekovita zbog svojstva izazivanja jačeg mokrenja i<br />
uklanja nadimanje. Vrlo je dobar za starce koji slabo mokre.<br />
Sjeme je jače od korijena i lišća.<br />
HRAST (Quercus petraea Liebl)<br />
Ljekarničko ime: Cortex Quercus<br />
Svatko od nas poznaje stablo hrasta. Stoga ga na ovom<br />
mjestu neću opisivati. U proljeće (dok se nije potpuno razvio)<br />
sabire se mlado lišće i kora mladog hrasta, ali bez pluta.<br />
(Samo srednja kora). Babuške u jesen kad sazriju.<br />
Tri jedaće žlice sitno isjeckane kore stavi se u litru mlijeka<br />
i prokuha. U slučaju trovanja gljivama ili bilo kojom<br />
drugom hranom, neka se pije spomenuto mlijeko, sve dok<br />
se ne počne povraćati. Ako se upotrijebi na vrijeme tj. prije<br />
nego li je otrov krvlju raznesen po tijelu, siguran je protuotrov.<br />
Inače čaj od kore jača srce i stišava krvarenje crijeva,
želuca, krvavi kašalj i izbacivanje krvi. Spolja služi kao oblog<br />
protiv kožnih bolesti. Vrlo je dobar protiv krvave grize, prehlade<br />
mjehura i povratne groznice. Kod ispiranja je sredstvo<br />
protiv bijelog pranja kod žena. Slično djeluje i hrastovo<br />
lišće kod krvarenja iz maternice. Može se u jednakim dijelovima<br />
miješati s orahovim lišćem. Kod ispiranja uzima se<br />
10 jedaćih žlica kore na litru vode. Od iste smjese može se<br />
kuhati i čaj — jedaću žlicu na 2 decilitra vode kuhati 2—4<br />
minute.<br />
Kora mladog hrasta dobro se osuši, grubo stuče i 3—4<br />
žlice stave se u jaku komovu ili šljivovu rakiju da stoji<br />
10—14 dana. Od tog lijeka uzima se 15—20 kapi u malo vode<br />
prije jela. Liječi groznicu, bolesnu jetru, proljev, kamence u<br />
jetri i bubrezima, te kolike.<br />
IĐIROT, mirišljava trska (Acorus calamus L.)<br />
Ljekarničko ime: Rhisoma Calami<br />
Može se naći svagdje uz potoke, jarke, močvare i stajaće<br />
vode. Naraste do metar visine. Cvate od lipnja do kolovoza.<br />
Cvjetni grozd sjedi na dnu stabljike sa strane, vrlo je dugoljast,<br />
valjkast s vrlo gustim cvjetićima žućkastozelene boje.<br />
Podanak je vrlo razgranjen a leži na dugom horizontalnom<br />
korijenu iz kojeg izrastu dugi kopljasti listovi. Iđirot vrlo<br />
sliči barskoj perunici.<br />
Podanak se sabire — u proljeće ili u kasnu jesen. Dobro<br />
opran i prorezan suši se na umjetnoj toplini — sprema na<br />
suhom mjestu.<br />
Iđirot liječi jetra, organe za probavu, bolesti crijeva i<br />
pospješuje izbacivanje bubrežnih kamenčića. Rakija u kojoj<br />
je kvašen iđirot služi za ispiranje usta i učvršćivanje zubnog<br />
mesa; dodaje se i jakim rakijama za pravljenje likera. U svakom<br />
slučaju zdravo je popiti malu čašicu rakije u kojoj je<br />
kvašen iđirot.<br />
Iđirot umiruje lupanje srca, tjera mokraću, jača tek. Kao<br />
čaj za dezinfekciju pluća, protiv nadimanja. Jednu žlicu<br />
čaja (usitnjenog korijena) preliti sa 300 g ključale vode i<br />
ostaviti poklopljeno 10—15 minuta da stoji. Nakon toga se<br />
ocijedi i pije triput dnevno prije jela po šalicu. Ako se radi<br />
o bolesti želuca, onda iđirotov korijen treba miješati sa isto<br />
toliko preslice.
Iđirot sadrži: glikozid, eterično ulje, akorin, alkaloide,<br />
smolu, škrob i neke tragove holina.<br />
Iđirot u domaćinstvu može da zamijeni cimet.<br />
IVANJSKO CVIJEĆE, bročika (Galium verum L.)<br />
Ljekarničko ime: Herba Galii veri<br />
Stabljika je drvenasta, često puzava,<br />
cijela je biljka puna mirišljivih,<br />
zlatožutih cvjetića. Pri dnu je granata<br />
i slabo maljava. Lišće je sitno,<br />
dugačko s oštrim vrhovima i s jednom<br />
žilom na sredini. Listovi su poput<br />
vijenca (6—8) složeni pri svakom<br />
koljenu. Cvate od srpnja do<br />
rujna.<br />
Za vrijeme cvatnje sabire se cijela<br />
biljka i suši u hladu. Za vrijeme<br />
sušenja biljka pocrni.<br />
Upotrebljava se u obliku čaja kod<br />
epilepsije i napadaja histerije; izlučuje<br />
mokraću. Liječi upalu jetre,<br />
bubrege i organe za disanje.<br />
ISLANDSKA MAHOVINA, islandski lišaj, gorski mah (Cetraria<br />
islandica (L) Achi.)<br />
Ljekarničko ime: Lichen islandicus<br />
Raste u šumama viših planinskih područja: Bosne, Crne<br />
Gore, Slovenije i drugdje. Ima uspravnu stelju sličnu grmu,<br />
koja je u svježem stanju žilava i ponešto sliči koži. To je vrlo<br />
niska biljka. Njena strana okrenuta svjetlu maslinasto je zelene<br />
boje, a suprotna strana sva je zelenosiva s bijelim pjegama.<br />
Steljka je obično crvenkaste boje. Suha mijenja boju.<br />
Nema ni lista ni korijenja, ni mirisa; ukusa je gorkog. List<br />
je poput neke opne. Raste sastavljeno i to na korijenu drugog<br />
bilja.<br />
Sabire se od svibnja do rujna. Suši u hladu i sprema na<br />
suho mjesto.
Upotrebljava se protiv plućnih bolesti za poboljšanje apetita.<br />
Islandsku mahovinu prethodno treba kvasiti u vodi<br />
6—8 sati i kuhati u istoj vodi dok ne postane sluzava. Tad se<br />
ocijedi i doda jedaća žlica samljevenog aniša i 2 žlice pravog<br />
pčelinjeg meda. Od toga se čaja pije nekoliko puta dnevno<br />
po malu šalicu.<br />
Ovako pripremljen čaj vrlo je dobar protiv svih upala,<br />
nahlada, promuklosti, grčevitog kašlja, plućnog katara. Čisti<br />
i jača sluznicu probavnih organa: želudac, crijeva, jetra, slezenu,<br />
gušteraču i mokraćni mjehur. Lijek je protiv slabe probave,<br />
neuredne stolice, čireva u crijevima i želucu, kao i protiv<br />
šećerne bolesti. Naročito je dobar za trudne i slabunjave<br />
žene poslije poroda. Koristan je za rekonvalescente i djecu.<br />
Pije se po dvije male šalice dnevno, gutljajima.<br />
Islandska mahovina oživljava i pokreće crijeva. Ako se<br />
jedna žlica čaja stavi u 2—3 decilitra vode, kuha 5 minuta<br />
i pije triput dnevno, hladno, pola sata prije jela, povećava se<br />
broj crvenih i bijelih krvnih zrnaca. Liječi kašalj, bolove u<br />
crijevima. Kao sirup: 20 g na 300—400 g vode da stoji nekoliko<br />
sati, tada se ocijedi u drugu šalicu a na ostatak nalije<br />
još 300 g vode i taj ostavi nekoliko sati. Tada se spoje obje<br />
tečnosti u jednu posudu i kuha s medom do gustoće sirupa.<br />
Islandska mahovina sadrži škroba i do 70%, gorčine 2%,<br />
glikozida, šećera, cetrariju, sluzi i drugih tvari u stanovitim<br />
količinama.<br />
IMELA (Viscum album L.)<br />
Ljekarničko ime: Stipites, Folia Visci albi<br />
Tog grmovitog parazita može se vidjeti po stablima voćaka,<br />
naročito jabuka, hrasta i drugih stabala. Ja sam je našao<br />
i na stablu gloga. Ima zelenožućkasto, vječno zeleno,<br />
zeljasto lišće sa žutim cvjetićima i plodovima koji su bijele<br />
boje i puni ljepiva soka.<br />
Sabiru se mlade grančice (do tri koljena) i lišće koje se<br />
suši pri umjetnoj toplini i sprema na suhom mjestu.<br />
Imelom se liječi padavica, grčevi, arterioskleroza, povišeni<br />
krvni tlak. Uzima se u obliku praška: dva puta dnevno<br />
na vrhu noža ili pola čajne žlice. Prašak se popije s vodom,<br />
vinom ili u jelu. Liječi smetnje u radu srca i klimakterij.<br />
Inače se upotrebljava i u obliku hladnog ekstrakta; kvaše-
njem, tri sata, u toploj vodi. Uzima se pola malene žličice na<br />
tri decilitra hladne ili mlake vode. Ta se količina popije;<br />
pola ujutro, a pola navečer, prije spavanja. Ili u prahu —<br />
jedna petina male žlice na dan.<br />
Imelu se može upotrijebiti na razne načine: u obliku praška<br />
(2 žlice u kg meda dobro izmiješati). Uzima se 2 kavene<br />
žlice dnevno. Može se staviti u mlijeko, vino, u hranu. U<br />
200 g vode stavi se kavena žlica praška i pusti da stoji 8 sati.<br />
Pije se gutljajima preko dana. Osim gore navedenih bolesti<br />
imela uređuje stolicu, liječi nezdravu krv (naročito kod raka)<br />
zaustavlja krvarenje, umiruje živce. Liječi nesanicu, šumljenje<br />
u ušima. Kao čaj uzima se dvije kavene žličice na 300—<br />
—400 g ključale vode i ostavi poklopljeno nekoliko minuta<br />
stajati. Pije se ujutro natašte i jedan sat poslije večere —<br />
po šalicu.<br />
Imela sadrži: zelenu smolu, masno ulje, eterično ulje,<br />
viscin, sluz, stežuću tvar, gumu, kiselinu i druge tvari.<br />
JAGLAC, jagorčika, žmigavec, visoki jeglič (Primula officinalis<br />
Jacq.)<br />
Ljekarničko ime: Radix, Flores, Herba Primulae<br />
Jaglac sa žutim cvjetovima cvate među prvim cvijećem<br />
u proljeće. Jaglaca nalazimo više odlika. Raste u svijetlim<br />
šumama, među živicama, grmlju. Odgaja se u vrtovima kao<br />
ukrasna biljka. Cijela biljka je dlakava. Cvjetovi se nalaze<br />
na kraćoj ili duljoj stapci — na vršku — koja izraste od samog<br />
podanka složena u štitastom cvatu. Listovi su neravni,<br />
namreškani sa perastim žilicama.<br />
Za vrijeme cvatnje sabire se korijen, list i cvijet. Treba<br />
brati one biljke čiji su cvjetovi izrasli na dugoj dršci i nagnuti<br />
su na jednu stranu, jer su ljekovitiji.<br />
Jaglac je naročito dobar kao sredstvo protiv plućnih bolesti,<br />
nesvjestice, lupanja srca. Čaj od cvjetova povećava<br />
broj crvenih krvnih tjelešaca. Liječi začepljenost, histeriju.<br />
Uzima se korijen: tričetvrtine žlice na tri decilitra ključale<br />
vode — triput dnevno po šalicu. Lišće je veoma bogato C vitaminom.<br />
Pomaže cirkulaciju krvi, bolje izbacivanje ispljuvka;<br />
protiv nesanice, migrene, neuredne menstruacije. Izvana<br />
služi kao oblog na uboje (8 jedaćih žlica biljke stavi se u litru<br />
vode i kuha dok se ne ukuha na jednu trećinu).
U ljekarstvu se upotrebljava pridanak ili cvijet. Pridanak<br />
ili korijen bere se u proljeće ili jesen. Osušeni pridanak imade<br />
ugodan miris veoma sličan anisu.<br />
I cvijet i podanak upotrebljavaju se kao naljev: u litru<br />
vode stavi se 2—3 žlice cvijeta i pusti nekoliko sati kvasiti.<br />
Tako pripremljen naljev vrlo uspješno djeluje kao umirujuće<br />
sredstvo: kao sredstvo za stišavanje glavobolje (migrene),<br />
nervoze, nesanice, vrtoglavice i nesvjestice.<br />
Napitak pripremljen od žlice korijena na 300 g ključale<br />
vode vrlo dobro djeluje protiv bronhitisa. Uzima se triput<br />
dnevno po šalicu.<br />
Jaglac liječi uzetost, bubrege, nesvjesticu, migrenu i reumu,<br />
čaj od suhog lišća jača živce, liječi neuralgiju, kronično<br />
začepljenje. Pije se toplo po 2 šalice dnevno.<br />
JAGODA ŠUMSKA (Fragaria vesca L.)<br />
Ljekarničko ime: Folia, Herba et Rhisoma Fragariae<br />
Jagodu nije potrebno posebno opisivati, jer je danas već<br />
svako dijete poznaje.<br />
Sabire se cvijet i list za vrijeme cvata i suši u hladu.<br />
List jagode šumske vrlo dobro zamjenjuje ruski čaj. Inače<br />
čaj pomaže pri izlučivanju mokraće, umiruje živce. Vrlo<br />
dobro čisti krv. Liječi proljev.<br />
Jagode plod liječi žuticu, srčane bolesti, tjera bubrežne<br />
i žučne kamence. Utjecajem encima (gljivica i vodenika) pretvara<br />
se šećer u invertni šećer, sadrži više vrsta kiselina:<br />
salicilnu, limunsku, vinsku, tanin i dušične tvari.<br />
Po Kneipp-u treba jesti mnogo jagoda, jer one jačaju i<br />
čiste krv, koriste kod rastvaranja mokraćne kiseline u krvi,<br />
protiv kamenca u žučnoj kesici, bubrezima i mjehuru.<br />
JEČAM (Hordeum vulgare L.)<br />
Sadrži sluz, škroba preko 60%, stoga se i upotrebljava<br />
kao lijek, naročito ako se pusti da proklije — dobro osuši,<br />
stuče i pretvori u slad. Taj slad u sebi sadrži jedan ferment<br />
koji pretvara škrob u šećer. To je vrlo dobar lijek za stare<br />
bolesne ljude na plućima, protiv raznih upala, šuljeva i promuklosti.
U dvije litre vode stavi se pola litre ječma i ostavi 12<br />
sati kvasiti. Ujutro dodamo nekoliko sitno isjeckanih smokava<br />
i stavimo sve kuhati na tihoj vatri 45 minuta do jedan sat.<br />
Pijemo umjesto vode protiv žeđi — ujedno rastvara sluz.<br />
JASENAK, rusten (Dictamnus albus L.)<br />
Ljekarničko ime: Radix Dictamni albi<br />
Jasenak naraste i preko metar visine. Raste na suhim sunčanim<br />
mjestima kao i po kamenjarima gdje ima krečnog<br />
tla. Njegovi su listovi ili čitavi ili neparno<br />
perasti. Obično ih ima po pet na<br />
jednoj drški: kožnati su i vrlo slabo<br />
nazubljeni. Iz razvijenog podanka tjeraju<br />
uspravne stabljike koje se razvijaju<br />
u okruglu glatku krošnju. Cvjetovi<br />
su lijepe bijele ih ružičaste boje a<br />
rastu u grozdovima na gornjem dijelu<br />
stabljike. Čitava biljka miriše na limun.<br />
U proljeće ili u jesen sabire se kora<br />
i korijen; list u proljeće, a plod u jesen<br />
kad sazrije. Korijen liječi bolesti<br />
krvi. Tri jedaće žlice suhog korijena<br />
prelije se s pola litre ključale vode i<br />
ostavi sat stajati. Pije se više puta<br />
dnevno po šalicu. Suho lišće u obliku<br />
čaja služi protiv bolesti probavnih organa, tjera nametnike<br />
iz crijeva, čaj od plodova liječi bolesti bubrega.<br />
KAMILICA, bela rada, titrica, milica, žabnjak (Matricaria<br />
chamomilla L.)<br />
Ljekarničko ime: Flores Chamomillae vulgaris<br />
Kamilica se kod nas mnogo uzgaja, mnogo je i izvozimo.<br />
U slobodi raste ponajviše u blizini naselja, nalazimo je na napuštenom<br />
zemljištu, u žitaricama, uz puteve. Razvije se u<br />
razgranani, do pola metra visoku stabljiku sa usko perastim<br />
listovima. Cvjetovne glavice rastu pojedinačno. Kad se glavica<br />
prereze, šuplja je i ugodnog mirisa. Cvate kroz čitavo ljeto.
Sabiru se samo cvjetne glavice bez peteljke. Osušena mora<br />
zadržati svoju prirodnu boju. Suši se u hladu na toplom<br />
tavanu na plahti. — Kamilica je jedna od najstarijih lijekova<br />
u kućanstvu. Ublažuje bolove i grčeve, regulira probavu,<br />
liječi želudac. Dobro je sredstvo za ispiranje grla i usta. —<br />
Blagi čaj daje se novorođenčadi umjesto majčinog mlijeka.<br />
Koristi kod glavobolje i bolova u krilima. Još uspješnije može<br />
se uzimati u obliku praška: pola kavene žlice sa šećerom<br />
ispije se s vodom kao aspirin. Za odrasle se priprema jaki<br />
čaj od kamilice. Dvije jedaće žlice cvijeta prelije se sa 200—<br />
—300 g ključale vode. Zatim ostavi jedan sat stajati (poklopljeno).<br />
Nakon toga se pritiskivanjem procijedi, po volji zasladi<br />
i toplo pije. Tako pripremljen čaj umiruje bolove ma<br />
gdje se oni pojavili u našem tijelu, čaj od kamilice ne smije<br />
se kuhati, jer sadrži hlapljivo ulje koje se kuhanjem ispari,<br />
pa čaj u tom slučaju ne vrijedi.<br />
KADULJA, žalfija (Salvia officnalis L.)<br />
Ljekarničko ime: Folia Salviae<br />
Kadulja raste na kamenitom tlu Dalmacije i Hercegovine.<br />
Ona je zbijeni grmić, do 60 cm visine, bogat ograncima koji<br />
su obrasli ovalnim s obje strane gusto maljavim listovima<br />
sa slabo nazubljenim rubovima. U pršljenastim nakupinama<br />
razvijeni su cvjetovi ljubičastoplavičaste boje. U prirodi se<br />
nadaleko osjeća njezin jaki ugodan miris.<br />
Sabire se lišće i mlade grane — prije cvatnje ili dok nije<br />
biljka još potpuno rascvjetala. Cvate od svibnja do srpnja,<br />
a suši se u hladu.<br />
U obliku čaja žalfija se upotrebljava protiv bolesti dišnih<br />
organa i plućnih bolesti; kao sredstvo za jačanje apetita protiv<br />
kašlja, gripe, krvavog proljeva, znojenja, reume i za oporavak<br />
poslije teških bolesti. Jača želudac i podstiče na rad.<br />
Čaj je dobar i za ispiranje usta kod upale. Dobar je protiv<br />
smetnji kod menstruacije i hemoroida; protiv svih unutarnjih<br />
bolesti: jetre, bubrega i živčanih bolesti. Svježim listovima<br />
trljaju se zubi i zubno meso. Kao čaj: jedaća žlica na dva<br />
decilitra ključale vode. Pije se triput dnevno po jedna šalica.<br />
Može se pripremiti i s vinom: u litru bijelog vina stavi se 8<br />
jedaćih žlica sitno isjeckanog čaja. To se 10 dana kvasi. Od<br />
tog vina pije se mala čašica poslije ručka i večere. Uzima se<br />
dvadeset dana u mjesecu. Ne valja pretjerivati u upotrebi.
U ljekarstvu upotrebljava se samo kaduljino cvijeće i lišće.<br />
Kadulju se koristi protiv znojenja, za jačanje, za bolju<br />
probavu, za okrepu srca, za ispiranje i grgljanje.<br />
Naljev: 2—3 žlice kadulje prelije se s pola litre ključale<br />
vode. Pije se triput dnevno po šalicu; djeluje kao sirup za<br />
opće jačanje živaca, poboljšava probavu; aktivira cirkulaciju<br />
krvi, regulira menstruaciju kod žena; smiruje san i<br />
uklanja noćna znojenja. Upotrebljava se kod ispiranja desni,<br />
krajnika i čirića u ustima.<br />
Liječi rane koje teško zarašćuju, proširenje i sužavanje<br />
vena i služi protiv svraba.<br />
Kadulja sadrži eterično ulje s elementima tujona, cineola,<br />
salvona, borneola, gumastih tvari, tanina, škroba, smole i<br />
još nekih tvari.<br />
KAĆUN OBIČNI, salep, vranjak, gorov cvijet, dremovac,<br />
kukavica, pasja jaja, mošnica, (Orchis moris L.)<br />
Ljekarničko ime: Tubera Salep<br />
Kaćun u svibnju svake godine kiti livade i pašnjake (naročito<br />
u Hercegovini) svojim čudesno lijepim cvjetovima.<br />
Imade ih više vrsta po krševima Hercegovine i oko Pirota i<br />
drugdje. Kaćun spada u familiju orhideja. Podzemni su gomolji<br />
različiti i pod svakom biljkom imade dva: jedan svjež<br />
i krijepak, drugi smežuran i istrošen.<br />
Sočni se gomolji sabiru za vrijeme cvatnje (u svibnju), nižu<br />
na vrpce i suše na suncu. Posve suhi drobe se u prašinu koja<br />
predstavlja — lijek. — To je salep.<br />
Salep se u medicini koristi za hranu kao Tubera salep.<br />
Salep u obliku čaja ublažuje izbacivanje katara, liječi kašalj,<br />
proljev, promuklost, katar crijeva, grizu, dišne organe, sluzokožu,<br />
pomanjkanje apetita i druge bolesti. Vrlo je laka i probavljiva<br />
hrana. Naročito kao lijek mnogo vrijedi za djecu i<br />
starce. Brašno salepa propusti se kroz sito i navlaži s malo<br />
hladne vode tek toliko da postane gusto poput maslaca. Na<br />
tu masu nalije se vrele vode 20 puta toliko koliko iznosi<br />
kaša. To je odlična i lako probavljiva hrana.<br />
Salep se uzima pomiješan sa šećerom tri puta prije jela<br />
po šalicu dnevno. — Djeca bi umjesto kave ujutro trebala<br />
dobiti šalicu salepa.
Isplatio bi se uzgajati kaćun barem u mjestima gdje kod<br />
nas uspijeva.<br />
Kaćun sadrži u gomolju i do 40% sluzi, zatim šećera, škroba,<br />
proteina, kreča i sredstva protiv bolnih nadražaja.<br />
KILAVICA, priputnica, sitnica (Herniaria glabra L.)<br />
Ljekarničko ime: Herba Herniariae<br />
Raste po kamenitim i pjeskovitim mjestima, po pašnjacima<br />
i među poljoprivrednim nasadima našeg primorja,<br />
Like i Dalmacije. To je niska, puzava vrlo razgranjena biljka<br />
do 15 cm visine. Listovi su vrlo sitni, dugoljasto ovalni, sa<br />
jedva vidljivim cvjetićima u pazušcima listova koji su raspoređeni<br />
po čitavoj stabljici. Cvate od lipnja do listopada. Za<br />
vrijeme cvata sabire se čitava biljka (reže nožem pri tlu) i<br />
suši se u hladu na zračnom mjestu. Srodne dlakave biljke<br />
ne vrijede jer nisu ljekovite.<br />
Cijela biljka pomiješana (u obliku čaja) u podjednakim<br />
dijelovima s medvjeđim grožđem, vrlo je efikasno sredstvo<br />
za <strong>liječenje</strong> bubrega i mokraćnih organa.<br />
KIČICA, grozničava trava, kantarija (Erythraea centaurium<br />
Pers)<br />
Ljekarničko ime: Herba Centaurii<br />
Kičicu možemo naći na brdskim livadama, svijetlim šumama<br />
i međama. Ima uspravnu četvrtastu stabljiku različito<br />
uskih listova. Cvjetovi se razvijaju na vrhu metlaste stabljike<br />
a boje su ružičaste. Sabire se cijela biljka za vrijeme cvata<br />
i suši u hladu.<br />
Kičica u obliku čaja liječi bolesti želuca, pospješuje apetit,<br />
otklanja poteškoće u probavi; liječi groznicu, začepljenost,<br />
slabokrvnost, reumu i umiruje živčano bolesne.<br />
Kod pripreme čaja uzima se 10 g ili jedna žlica na pola<br />
litre vode i kuha 2—3 minute. Pije se dnevno gutljajima po<br />
šalicu kad se loše osjećamo — naročito ako nas boli želudac.<br />
Liječi jetru i žuč. Može se umjesto čaja upotrijebiti u obliku<br />
praška pomiješana s ananasom do 2 g dnevno. Povoljno djeluje<br />
i kod povišene kiseline u želucu kao hladan čaj. Alko-
holatura (1:1) liječi kožne bolesti (izmasirati i ostaviti da se<br />
samo osuši). Kod šećerne bolesti uzeti 15—35 kapi u malo<br />
vode.<br />
Kičica sadrži gorki glikozid eritaurin, smole, šećera, voska<br />
i eteričnog ulja.<br />
KOPRIVA MRTVA (Lamium album L.)<br />
Ljekarničko ime: Flores i Herba Lamii albi<br />
Raste po stjenovitim mjestima u blizini ljudskih naselja.<br />
Cvate prljavo-bijelim cvjetovima.<br />
Za vrijeme cvatnje sabire se list i cvijet i suši u hladu na<br />
tavanu. U obliku alkoholature uzima se protiv krvarenja maternice,<br />
bijelog pranja i to svaki sat po 30 kapljica razrijeđenih<br />
s malo vode. Liječi slabokrvnost, upalu organa za disanje<br />
i starački kašalj.<br />
KOPRIVA, velika zgoča (Urtica dioica L.)<br />
Ljekarničko ime: Folium, Herba et Radix Urticae<br />
Korijen se sabire u proljeće i jesen, list u proljeće dok<br />
je mlad, a čitava biljka s korijenom preko cijele godine. Sjeme<br />
se bere u kolovozu i rujnu. Suši se u hladu.<br />
Kneipp preporuča svakome tko ima nečistu krv da jede<br />
špinat od kopriva, pošto u sebi sadrži veliki postotak A i C<br />
vitamina.<br />
Sjeme i list upotrebljava se protiv proljeva, vodene bolesti,<br />
astme, bijelog pranja, šuljeva. Čisti krv. Glava se pere<br />
odvarom cijele biljke protiv peruti. Liječi žuticu, krvarenje.<br />
Čaj od čitave biljke: 3 jedaće žlice na 2 litre vode ostaviti<br />
10 do 12 sati da se kvasi, zatim se pola sata poklopljen kuha.<br />
Nakon toga ostavi se jedan sat poklopljen. Od toga lijeka<br />
uzima se triput dnevno po šalicu prije jela. Odvaja sluz iz<br />
pluća, čisti želudac, jetra i crijeva. Lijek je protiv slabokrvnosti,<br />
šuljeva; vrlo dobro sredstvo protiv malarije i ostalih<br />
grozničavih stanja. Ako se 10 jedaćih žlica lišća i korijena<br />
pomiješa s 2 jedaće žlice bokvice i žlicom pretucanih smrekovih<br />
bobica, i to kvasi 10—14 sati u litri crnog vina, zatim<br />
kuha pola sata s 4 jedaće žlice meda i nakon toga ostavi<br />
pola sata poklopljen da stoji, onda liječi čireve u želucu i<br />
crijevima. Taj se lijek uzima mlačan i to jedna jedaća žlica.<br />
Dobar je lijek protiv gihta, bubrežnih bolesti i straha. Na-
vodno sok od korijena liječi mucanje ako se dnevno po nekoliko<br />
kapi drži na jeziku.<br />
Od lista mlade koprive priređuju se razna jela koja se preporučuju<br />
slabokrvnima. Kopriva je vrlo dobar lijek protiv<br />
krvarenja iz maternice. Uzima se 20 jedaćih žlica lista velike<br />
žare koprive i prelije litrom ključale vode, ostavi poklopljeno<br />
16 sati da se kvasi. Nakon toga se procijedi i doda dvostruko<br />
više šećera od procijeđene mase. Od toga lijeka uzima<br />
se triput dnevno po decilitar.<br />
KOMORAČ, slatki kopar (Foeniculum vulgare Mill.)<br />
Ljekarničko ime: Fructus, Herba et Radix Foeniculi vulgaris<br />
Komorač je sličan anasonu, samo je viši. Odgajaju ga u<br />
vrtu, ali se može naći i poludivlji u slobodnoj prirodi, naročito<br />
po kamenjarima u Hrv.<br />
primorju, Dalmaciji i Makedoniji.<br />
Ima stabljiku visoku i do dva<br />
metra. Stabljika je vrlo razgranjena<br />
sa višestruko izrezanim listovima.<br />
Ima žućkaste cvjetove<br />
koji se nalaze u velikim štitovima.<br />
Plod je dugoljastovaljkastog<br />
oblika 6—8 mm dužine i sav rebrast.<br />
Čitava biljka ima jaki mirodijski<br />
miris.<br />
Od srpnja do rujna sabiru se<br />
potpuno zreli plodovi, koji ugodno<br />
mirišu i slatkastog su ukusa.<br />
Vrlo je dobar lijek protiv napetosti<br />
trbuha, protiv smetnji u<br />
probavnim organima, naročito<br />
kad se pomiješa s kamilicom. Sa<br />
uspjehom ga uzimaju slabokrvne žene i one koje nemaju mlijeka<br />
za svoj porod. Uzima se u obliku praška: jedna četvrtina<br />
kavene žlice poslije jela. Popravlja apetit i probavu. Ako<br />
se jedna žlica samljevenog sjemena kuha deset minuta u šalici<br />
mlijeka i od tople tekućine pije svaki sat po jednu žlicu,<br />
onda je to lijek protiv kašlja, boli u prsima, grčeva, vjetrova,<br />
loše probave, nahlade, gripe i trovanja jelom. Djeci za <strong>liječenje</strong><br />
nahlade i tvrde stolice, pomiješan sa medom daje se<br />
svaki sat po jednu žlicu.
Za bolesne oči 2 male žlice ploda komorača kuhati nekoliko<br />
minuta u 200—300 g vode, procijediti i time ispirati oči.<br />
Čaj vrijedi i za grčeve u želucu, ali se pije gutljajima.<br />
KOPRIVA MALA, (Urtica urens L.)<br />
Ljekarničko ime: Folia, Radix et Herba Urticae<br />
Jednogodišnja je biljka, sliči velikoj žaroj koprivi. Razlikuje<br />
se manjim rastom, ali silno žari. Cvate od srpnja do<br />
rujna. Raste svagdje po napuštenim zemljištima, oko kuća,<br />
plotova i drugdje. Sadrži ljutu tvar, encim za fermentaciju,<br />
mravlju i taninsku kiselinu, hlorofil, mnogo raznih mineralnih<br />
tvari, mangana, željeza, magnezija itd. Neke su tvari<br />
slične onima u špinatu, i baš te tvari povoljno djeluju na<br />
želudac kao i na žlijezdu gušteraču (pankreas). To je odlično<br />
sredstvo koje draži i izaziva sluzokožu, što je veoma dobro<br />
protiv starih rana koje trunu.<br />
Čaj od lišća žare koprive 20—30 g na pola litre vode kuha<br />
se 5 minuta da tjera mokraću, liječi bubrege i kožne bolesti.<br />
Čaj od korijena još je efikasniji kod krvarenja, natrulih bubrega.<br />
4 žlice lišća kuha se u litri vina ili s medom i uzima<br />
dva puta dnevno po šalicu kod astme, a kod angine ovim se<br />
čajem ispire grlo.<br />
KESTEN DIVLJI (Aesculus hippocastanum L.)<br />
Ljekarničko ime: Semen Aesculi, Cortex Hippocastani<br />
Divlji kesten svatko od nas poznaje i nije ga potrebno posebno<br />
opisivati.<br />
U proljeće se sabiru pupoljci, cvijet i kora, a u jesen plod.<br />
Čaj od pupoljaka cvijeta služi protiv uloga, neuralgije i<br />
reume; kora i plod (bez iznutrice, samo smeđa kora) protiv<br />
šuljeva i povećane prostate, otoka mošnica i proširenih vena.<br />
Pupoljke i cvijet kestena treba dobro osušiti i zatvoriti u limenku,<br />
jer se rado kvari.<br />
U kori divljeg kestena nalazi se: glikozid eskulina, razne<br />
kiseline, tanin, boje, masno ulje, škrob, smola. U svim dijelovima<br />
stabla kao i u plodu ima saponina što je lijek protiv<br />
kožnih bolesti. Prisutni saponin razrijeđuje krv i time je čini<br />
manje ljepljivom.
KOPITNJAK, lesevnjača, kopitnik (Asarum europeaum L.)<br />
Ljekarničko ime: Folium Asari, Rhisoma et Radix Asari<br />
Često ga nalazimo u velikom mnoštvu u našim listopadnim<br />
šumama. To je niska biljka s dugovječnim puzavim korijenom.<br />
Naraste visoko do 15 cm. Obično ima dva lista koji<br />
sjede na dugačkoj dršci. Listovi su srcasti i bubrežasti do 8<br />
cm široki; sjajni, lijepe zelene boje, isprepleteni su žilicama.<br />
Između dva lista izbije mali tvrdi cvjetić ljubičaste boje s<br />
kratkom kržljavom drškom. Cijela biljka jako miriše na<br />
kamfor i biber. Cvjeta u travnju i svibnju.<br />
Od proljeća do kolovoza sabire se čitava biljka, a u jesen<br />
podanak s korijenom koji prije sušenja ne valja prati. Suši<br />
se na umjetnoj toplini.<br />
U obliku čaja — jedaća žlica prelije se s dva decilitra<br />
ključale vode. Korijena se uzima pola jedaće žlice. Vrlo je<br />
dobar lijek za izbacivanje ispljuvka (šlajma). Kao alkoholatura<br />
1:10 — dvadeset kapi razrijeđeno s malo vode — triput<br />
dnevno. Osim astme liječi povratnu groznicu, kašalj, žuticu<br />
i bubrege. Kod veće upotrebe može doći do trovanja, stoga<br />
ga valja oprezno uzimati.<br />
Kopitnjak sadrži: eterično ulje sa azoronom, kamfora naročito<br />
u korijenu, sluzi tanina i gorku tvar.<br />
KUKURUZ (Zea mays L.) Kukuruzna svila<br />
Ljekarničko ime: Stigmata Maydis<br />
Raste na stabljici na vrhu razvijenog klipa, narod je zove<br />
i kukuruzni brkovi. Kao čaj može se s uspjehom upotrijebiti<br />
za <strong>liječenje</strong> pijeska u mokraći, protiv bolesti krvnih sudova,<br />
bolesti srca i šećerne bolesti. Vrlo je dobar lijek za stišavanje<br />
bolova u mokraćnoj bešici kao i protiv kamenaca u bubrežnoj<br />
bešici, te povišenog krvnog pritiska. Jedaća žlica nitastih<br />
njuški kuha se dvije minute u tri decilitra vode.<br />
Kukuruzna svila sadrži: klorofil (biljno zelenilo), fosforne<br />
kiseline, masti i druge djelotvorne tvari.<br />
Kukuruzne nitaste njuške treba brati dok kukuruzi nisu<br />
potpuno sazreli, odnosno dok su u mliječnom stanju. Osušiti<br />
u hladu na zračnom mjestu. Ovako osušena svila je najdjelotvornija<br />
jer sadrži klorofil i ostalo.<br />
Lijek je protiv rahitisa, kašlja, stišava bolove u hrptenjači,<br />
liječi bolesnu krv.<br />
Pije se triput dnevno po šalicu.
KRKOVINA, krušica, pasja ljeska, smrdljika (Rhamnus<br />
frangula L.)<br />
Ljekarničko ime: Cortex Frangulae<br />
Drvo u obliku grma, raste u šumama vlažnih područja.<br />
Široko ovalni listovi su na dugačkoj peteljci. Na njima su<br />
sekundarni živci paralelno poredani. Maleni zelenkasto-bijeli<br />
cvijetovi pojavljuju se u svibnju i lipnju. Plodovi su malene<br />
okrugle bobice, kad sazriju modro-ljubičaste su boje. Kora<br />
je sivkasto smeđa i upotrebljava se kao droga. Kora se skida<br />
s otrgnutih grana početkom proljeća tj. kad počmu kolati<br />
sokovi i tada se kora lako ljušti od drva. Oljuštena kora dužine<br />
oko 30 cm suši se na suncu ili na umjetnoj toplini.<br />
Služi liječenju probavnih organa.<br />
KUPINA DIVLJA (Rubus fruticosus L.)<br />
Ljekarničko ime: Folia et Fructus Rubi fruticosi<br />
Raste svuda po šikarama, na rubovima šuma, pa i u samim<br />
šumama. Ima duge trnovite grane kao loza s perasto<br />
sastavljenim listovima. Cvjetovi su bijeli ili svjetloružičasti,<br />
plod je jagodasto crn. Ta je biljka svima poznata, pa posebni<br />
opis i nije potreban.<br />
U proljeće sabire se korijen i mladi listovi sa vršikama,<br />
a plod koncem ljeta kad sazri.<br />
Ako se mlado lišće žvaće, jača zubno meso. Korijen, list<br />
i plod služe protiv zapaljenja krajnika i guše.<br />
Zdravi, lijepi zeleni listovi suše se u hladu. Dobro osušeni<br />
drže se u polivinilskim vrećicama.<br />
Čaj od lišća upotrebljava se kod poteškoća u mokrenju<br />
i probavi. Čisti krv i liječi kožne bolesti.<br />
Jedna jedaća žlica isjeckanog lišća sa vršikama kuha se 3<br />
minute u 2—3 decilitra vode i ostavi poklopljeno 10—15 minuta<br />
da stoji. Tada se ocijedi, pravim medom zasladi i toplo<br />
pije više puta dnevno. Za grgljanje nije potrebno zasladiti.<br />
Treba jesti svježe kupine s malo vina, šećera i cimeta. To<br />
jača želudac. Protiv trakavice treba tri dana jesti vrlo malo<br />
šunke, ribe i juhe, ali što više zrelih kupina.<br />
Kupina sadrži tanina, soli, željeza, raznih kiselina, šećera<br />
i još nekih vrijednih tvari.
KONOPLJA (Cannabis sativa L.)<br />
Ljekarničko ime: Fructus Cannabis<br />
U plodu (sjeme) konoplje ima dosta masnog ulja, bjelančevine,<br />
glikozid kanabin, malo smole koja upija.<br />
Upotrebljava se list i sjeme. Uzme se 1—2 pune žlice i<br />
pola litre mlijeka; ako se pije više puta dnevno po malu šalicu<br />
od toga sigurno liječi žuticu. Koristi vrlo dobro kod teškog<br />
zatvora, liječi bolesnu jetru. U obliku čaja 1—2 pune<br />
žlice lišća s pola litre vode kuhati 4—6 minuta. Piti hladno<br />
po 2 šalice dnevno protiv kronične reume. Kuhano sjeme je<br />
odlično sredstvo protiv reumatičnih bolova.<br />
KRASTAVAC (Cucumis sativus L.)<br />
Ljekarničko ime: Semen Cucumeris<br />
Krastavac nije potrebno opisivati, jer ga i djeca poznaju.<br />
Sadrži bjelančevine, šećera, mineralnih soli — od svega najviše<br />
vode.<br />
Sok krastavca žene upotrebljavaju za poljepšavanje lica,<br />
jer on daje svježinu koži lica. Sjemenke iz zrelih krastavaca<br />
se povade, operu i dobro osuše. U obliku čaja mala žlica na<br />
200 g vode kuha se 6—8 minuta. Time se liječe mokraćni<br />
organi, oživljava rad bubrega i bolje je izlučivanje mokraće.<br />
U istu svrhu može poslužiti i plod dinja i lubenica.<br />
LAN (Linum usitatissimum L.) Laneno sjeme<br />
Ljekarničko ime: Semen Lini<br />
U medicini se danas mnogo upotrebljava laneno sjeme<br />
kao zaštitno sredstvo protiv upale želučane sluznice, upale<br />
dišnih organa, zatim i kao blago sredstvo za otvaranje. Laneno<br />
se sjeme stavi u vrećicu i dobro ugrije te služi za <strong>liječenje</strong><br />
čireva furunkula (potkožnjaka).<br />
LAZARKINJA, mirisni broć, dišeća perla (Asperuta Odorata<br />
L.)<br />
Ljekarničko ime: Herba Asperulae<br />
Raste u bukovim šumama. Stabljika joj je uspravna i visoka<br />
do 50 cm: U pršljenima ima duge jajaste listove dok su<br />
na vrhu stabljike sitni bijeli cvjetići, koji su izrasli u cva-
tovima; prijatnog je i jakog mirisa. Cvate od svibnja do<br />
srpnja. Sabire se cijela biljka čim počne da cvate. Suši se u<br />
hladu na zračnom tavanu.<br />
Upotrebljava se za razne bolesti: <strong>liječenje</strong> živaca, lupanje<br />
srca, migrene, pijeska u mjehuru i drugih tegoba. Cvijet miješan<br />
sa kamilicom i lipom zamjenjuje ruski i kineski čaj.<br />
Može mu se dodati i list od šumskih jagoda. Zbog aromatičnog<br />
mirisa neki ga miješaju s duhanom.<br />
U suhom stanju jako miriši na kumarin koji uspavljuje.<br />
Osim kumarina sadrži eterično ulje, tanin i gorčine.<br />
Jedna žlica usitnjenog čaja sa 200—300 g ključale vode<br />
da stoji poklopljeno 6—8 minuta, zasladi se medom i doda<br />
limunova soka; time se liječi nesanica kod djece i starih<br />
ljudi. Lazarkinja ima antiseptičko svojstvo zbog prisutnosti<br />
kumarina. Kod žutice, bolesne jetre, ili slezene svojom organskom<br />
kiselinom povećava mokraću i rastvara kamence.<br />
LADOLEŽ, divlji ladolež, slak (Convolvulus scammonia L.)<br />
Ljekarničko ime: Radix Scammoniae<br />
Ladolež je puzava biljka koja se penje po grmlju i ogradama.<br />
Njegova loza znade doseći duljinu do 5 metara. Listovi<br />
su trouglasti, srcastoklinasti sa<br />
širokim i uglastim, koso savijenim<br />
ušima pri dnu. Cvjeta od<br />
srpnja do konca rujna u velikim,<br />
okrenuto zvonastim, bijelim ili<br />
crvenkastim cvjetovima u grupi<br />
od 7—9 cvjetova na dugoj dršci<br />
koja tjera iz pazuha lišća. Ima ih<br />
više vrsta pa treba obratiti pažnju<br />
na sliku.<br />
Za vrijeme cvatnje sabire se<br />
čitava biljka s korijenom i suši<br />
u hladu.<br />
Ladolež se uzima kao čaj u dozi<br />
jedaće žlice na 3 decilitra ključale<br />
vode, ili alkoholature koja<br />
se uzima sa malo čaja bijelog sljeza — mala kavena žlica triput<br />
dnevno. Pojavi li se češće stolica, onda taj dan treba
prestati sa uzimanjem. Naročito liječi bolesti žuči i žučnu kesicu,<br />
bolesti jetre, mokraćni mjehur, reumatizam, zubobolju,<br />
arteriosklerozu, vodenu bolest i bolesti želuca.<br />
LAVANDA, despik (Lavandula officinalis Chaix, L. latifolia<br />
Moedik.)<br />
Ljekarničko ime: Oleum, Flores Lavandulae<br />
Lavanda je samonikla biljka koja raste u Dalmaciji na<br />
suhim i toplim obroncima. Gaji se i u vrtovima. To je polugrm<br />
koji naraste visoko do 60 cm. Pri dnu je granat. Grane<br />
su četverouglaste i polegle. Listovi su slični ružmarinu, sivozelene<br />
boje sa žlijezdama na naličju, nešto unazad svinuti.<br />
Cvate u ljetu. Cvjetovi tvore modre pršljenaste klasove. Prijatnog<br />
je jakog aromatičnog mirisa, ukusa gorkog i ljutog.<br />
Od srpnja do rujna sabiru se vršci stabljike sa cvijećem.<br />
Suši se u hladu na zračnom mjestu i sprema u polivinilske<br />
vrećice.<br />
U obliku čaja jedaća žlica prelije se s dva decilitra ključale<br />
vode. Može se upotrijebiti kao sredstvo za inhalaciju<br />
(udisanje pare). Naš narod čaj koristi protiv bolova srca,<br />
vrtoglavice, glavobolje, živčane rastrojenosti, navale krvi u<br />
glavu, protiv grčeva. Jača tek, dobar je protiv upale bronhija<br />
i napada astme. Snižava temperaturu, umiruje i regulira rad<br />
srca.<br />
Lavanda je efikasnija ako se miješa s kamilicom u jednakim<br />
dijelovima. Dvije pune žlice čaja prelije se s pola<br />
litre ključale vode i ostavi da stoji poklopljeno 10 minuta.<br />
Piju se 3 šalice dnevno, gutljajima.<br />
Lavanda sadrži mnoge tvari koje su korisne za ljudsko<br />
zdravlje: linalola, barneola, eteričnog ulja, geraniola, gorčinu<br />
itd.<br />
LIPA (Tilia officinarum Crantz, T. grandifolia Ehrh.)<br />
Ljekarničko ime: Flores Tiliae<br />
Raste u šumama, uzgaja se u parkovima i drvoredima uz<br />
ceste. Naraste i do 30 metara visoko. Postoji više vrsti lipa;<br />
sve su manje-više ljekovite. Kako većina ljudi lipu poznaje,<br />
poseban opis nije potreban.<br />
Lipa cvate od lipnja do konca srpnja. Sabire se cvijet sa<br />
pricvjetnim listovima ako je lijepe zelene boje, bez rđe. Inače
se bere samo cvijeće i to čim su se cvjetovi otvorili, prije<br />
nego li ostare i promijene boju, jer u tom slučaju droga ne<br />
vrijedi. Sabrani cvjetovi sušenjem moraju zadržati svoju prirodnu<br />
boju i ugodan miris. Suše se u hladu, najbolje na prozračnom<br />
tavanu.<br />
Lipov cvijet liječi prehladu i organe za disanje. Tjera<br />
znoj i mokraću, pospješuje stolicu. Liječi trajan kronični<br />
kašalj, bolove kod mokrenja, čisti krv. Liječi živce od uzbuđenja<br />
i umora.<br />
Lipa sadrži eterično ulje, glikozid, šećer, tanin, hesperedin,<br />
gume, sluzi, smote i drugih tvari.<br />
Tko pije redovito čaj od cvijeta lipe (usitnjen 2 žlice na<br />
300—400 g ključale vode) pomiješan sa žlicom meda, ne<br />
mora se bojati upale pluća ili dušnika. Ako se bolesnik odluči<br />
da pije dnevno litru lipovog čaja — čisti mjehur, umiruje<br />
živce, lijek je protiv bubrežnih kamenaca i protiv znojenja.<br />
Svejedno je da li čaj pijemo ili ga upotrijebimo za<br />
kupelj. U tom slučaju čiste se pore kože, čaj probija kroz<br />
kožu i liječi.<br />
LOVOR (Laurus nobilis L.)<br />
Ljekarničko ime: Folia, Fructus, Oleum Lauri<br />
Raširen na Sredozemlju kao drvce. Zimzelen čije lišće ima<br />
i do 10 cm dužine. Protrljano lišće ima ugodan miris. Suhi<br />
listovi služe začinu i djeluju nadražujuće te ga se moraju<br />
odreći koji boluju na želucu ili crijevima. Bobice isto služe<br />
začinu i tu kao i kod listova treba biti na oprezu.<br />
LINCURA, sirištarka žuta, vladislavka, encian, gorčica<br />
(Gentiana lutea subs, symphandra Murb.)<br />
Ljekarničko ime: Radix Gentianae<br />
Raste na planinskom i predplaninskom području, na gorskim<br />
travnjacima, naročito u Sloveniji, na Velebitu i Bosni.<br />
Stabljika joj je uspravna, okrugla i glatka; iznutra šuplja.<br />
Naraste visoko i preko metar, listovi su nasuprotni, ovalno<br />
široki. Cvjetovi su zlatožute boje i nalaze se u pazušcima i<br />
gustim skupinama. Cvjeta od srpnja do rujna. Podzemni dio<br />
biljke veoma je razvijen: ima debeo kolutičan podanak i<br />
korijenov sustav (glavno i razgranato korijenje doživi i 60<br />
godina).
U jesen sa sabire podanak s korijenom, ali tako da se<br />
mali dio korijena ostavi u zemlji kako bi se biljka mogla dalje<br />
množiti. Nakon toga što se podanak i korijen dobro očiste,<br />
deblji komadi prorežu — suše se na toplom tavanu — u<br />
hladu. Suhi se korijen sprema u limenku, dobro zatvori i<br />
čuva na suhom mjestu. Lincure ima više vrsti, ali je najljekovitija<br />
žuta.<br />
Čaj od lincure upotrebljava se protiv kruljenja u želucu,<br />
protiv bolesti probavnih organa, slabokrvnosti, slabih kostiju,<br />
škrofuloze i glista; slabog apetita; lijek povećava broj<br />
crvenih i bijelih krvnih tjelešca — zrnaca. Navodno liječi<br />
i svaku groznicu.<br />
Korijen lincure ne smije se kuhati. Uzima se u obliku<br />
praška dva puta dnevno po pola kavene žlice. Djeca uzimaju<br />
polovicu gornje doze. — Priprema čaja: mala kavena žlica<br />
lincure stavi se u pola litre vode i ostavi 4 sata kvasiti. Uzima<br />
se dva puta dnevno po malu šalicu. Lincura se može kvasiti<br />
i u dobroj prirodnoj rakiji ili vinu 1:10. Pije se u podne<br />
i navečer po pola čašice i izvrstan je lijek za umirenje želučanih<br />
bolova. Da se dobije bolji okus, može se dodati rakiji<br />
ili vinu uz lincuru — malo ploda od anisa.<br />
Lincura sadrži glikozide gencianu i genciopikrin, zatim<br />
šećer, gume, pektina i drugih tvari.<br />
MAĆUHICA DIVLJA, dan i noć (Viola tricolor L.)<br />
Ljekarničko ime: Herba et Flores Violae tricoloris<br />
Nalazimo je po njivama, po šikarama, strništima i obrađenom<br />
zemljištu. To je nizak razgranjen grm do 25 cm visine.<br />
Stablo je trouglasto šuplje. Listovi su srcoliki i jajasti. Cvjetovi<br />
se nalaze u pazušcima listova nasađeni na dugim stapkama,<br />
šareni u više boja: plava, žuta, bijela ili ljubičasta.<br />
Svježa biljka sadrži razne organske kiseline, eteričnog ulja<br />
sa salicilom, sluzi, tanina, šećera, treslovine i saponinskih<br />
tvari.<br />
Upotrebljava se čitava nadzemna biljka za vrijeme cvatnje<br />
i suši na zračnom mjestu u hladu.<br />
U obliku čaja liječi kožne bolesti, skrofulozne osipe, pokreće<br />
razmjenu tvari, olakšava stolicu, tjera znoj, mokraću i<br />
liječi reumatizam. Može se miješati s kamilicom, rutvicom i<br />
drugim biljkama. Dobra je i kod kožne bolesti ljuskavca<br />
(psoriasis). Doza 15—20 g na pola litre ključale vode.
Sabiru se latice kad su potpuno razvijene i suše se u<br />
hladu na zračnom mjestu.<br />
Upotrebljava se za ispiranje krajnika, protiv boli u prsima,<br />
kroničnog bronhitisa i grčeva u želucu, organa za disanje<br />
i protiv kašlja.<br />
Kod doziranja treba biti na oprezu, jer kod uzimanja većih<br />
količina može doći do trovanja. Zato je najbolje uzimati<br />
pod nadzorom liječnika.<br />
MAK TURČINAK, divlji mak, poljski mak, puperlica (Papaver<br />
rhoeas L.)<br />
Ljekarničko ime: Flores Rhoeados<br />
Svojim velikim žarkocrvenim cvjetovima vidljiv je na daleko<br />
po našim žitnim poljima, uz puteve, po željezničkim<br />
nasipima, na neobrađenom napuštenom zemljištu. Sličan je<br />
pitomom maku samo je slabijeg uzrasta. Ta biljka toliko je<br />
poznata, da poseban opis nije potreban.<br />
MASLAČAK, radić, mlječnjak, popino gumno, žuti dimac,<br />
žučanik (Taraxacum officinale Web.)<br />
Ljekarničko ime: Radix Taraxaci cum herba<br />
Maslačak je svakome poznata biljka s naših travnjaka.<br />
Naš narod ga mnogo troši u proljeće u obliku salate. U ljekovite<br />
svrhe skuplja se cijela<br />
biljka u proljeće: korijen, mlado<br />
lišće s cvjetnom krunom. — Odrvenjeli<br />
i truli korijen ne valja za<br />
lijek.<br />
Mladi listovi s korijenom i rozetom<br />
beru se u proljeće i suše<br />
na suncu ili umjetnoj toplini. Nabrani<br />
korijen opere se, proreže i<br />
suši na suncu ili umjetnoj toplini.<br />
Za <strong>liječenje</strong> se uglavnom upotrebljava<br />
čitava biljka s korijenom.<br />
Maslačak u obliku čaja steže,<br />
tjera mokraću, koristi protiv tvrde<br />
stolice; jača želudac, poprav-
lja probavu, liječi šuljeve, nesanicu, zaustavlja krv, liječi<br />
bolesnu jetru, slezenu. Pospješuje menstruaciju. Liječi žučnu<br />
kesicu, tjera kamence, čisti krv i liječi nutarnje organe,<br />
nateklu jetru i kožne bolesti.<br />
Ne valja ga dulje vremena uzimati, pošto štetno djeluje<br />
na probavu.<br />
Maslačak sadrži insulin, bjelančevinu, gorčinu, vosak i<br />
druge korisne tvari.<br />
LJOSKAVAC, pogančeva trava, pljuskavac (Physalis alkekengi<br />
L.)<br />
Ljekarničko ime: Fructus, Baccae Alkekengi<br />
Ljoskavac raste svagdje po šikarama, vinogradima i svijetlim<br />
šumama. Naraste do 50 cm visoko. Listovi su jajasto<br />
trouglasti.<br />
Cvjetovi su zvonasti, zelenkasto-bijele boje. Plod je crvena<br />
sjajna boba veličine divlje trešnje, zatvorena pojedinačno<br />
u jako nabreklu poput opne napuhnutu više uglatu čašku.<br />
Plod sazrijeva u ranu jesen, kiselkast je i može se jesti. Treba<br />
pripaziti da plod ne dođe u dodir sa čaškom koja je vrlo<br />
gorka. Sabire se zreo plod i suši na umjetnoj toplini na peći<br />
ili u pećnici. Kad je suh mora pod prstima šuštati. Svoju<br />
crvenu boju mora zadržati i nakon sušenja.<br />
Suh plod upotrebljava se protiv teškoća u mokrenju, kroničnog<br />
katara mokraćne bešike, pijeska i kamenca u bubrežnoj<br />
i mokraćnoj bešici.<br />
Kao čaj 20 g na pola litre vina ili vode kuhati 1—2 minute.<br />
Preko dana piti gutljajima. Ne smije se mnogo, često i dulje<br />
vremena uzimati jer truje želudac.<br />
MATIČNJAK, pčelinja ljubica, miloduh (Melissa officinalis<br />
L.)<br />
Ljekarničko ime: Folia Melissae<br />
Raste u vrtovima, ali se poludivljeg može naći u blizini<br />
naselja uz ograde, živice, a gdje-gdje i u šumi. Ja sam ga dosta<br />
nabrao u selima na podnožju Kalnika. Naraste do 60 cm<br />
visine, sa široko-jajolikim listovima koji su po rubovima<br />
grubo nazubljeni. Listovi leže na dosta dugim peteljkama i<br />
sliče malo koprivi. Cijela biljka intenzivno miriši na limun.<br />
Cvjeta od srpnja do rujna u bijelim ili ljubičastim cvjetovima,<br />
koji su prije nego li se razviju žućkaste boje i rastu u<br />
cvatovima u pazušcima gornjih listova.
Lišće se sabire kratko vrijeme pred cvatnju, a cijela biljka<br />
sa vršikama i lišćem za vrijeme cvatnje. Suši se brzo i oprezno<br />
na tavanu, i to tako da se naslaže u tankim slojevima<br />
kako ne bi promijenila boju. Čuva se na suhom mjestu u<br />
polivinilskim vrećicama.<br />
Čaj od listova: jedaća žlica prelije se s dva decilitra ključale<br />
vode. Čaj je dobar protiv glavobolje, slabosti živaca,<br />
nervoze, proljeva. Ublažuje grčeve, bolesti srca, želuca i zubobolje.<br />
Pomaže kod besanice, plućnih bolesti i slabokrvnosti.<br />
Čisti krv, pomlađuje srce, krijepi dušu i rastjerava turobne<br />
misli. Liječi zujanje u ušima. Stvara ugodno raspoloženje.<br />
Podstiče organizam na rad i otpor. Osobito se preporuča<br />
trudnim ženama i maloj djeci po malu šalicu kad ih zaboli<br />
trbuščić. Budu li spomenuti čaj pile trudne žene, mnogo će<br />
im koristiti. I, posve sigurno, neće roditi nakaze, kao kod<br />
upotrebe kemijskih preparata.<br />
Matičnjak u sebi sadrži eterično ulje s elementima citrola<br />
gerainola, lanilola, klorofila, tanina, smole i gume.<br />
MAJČINA DUŠICA, tamjanika, timijan, bakina dušica, popovac<br />
(Thymus serpyllum L.)<br />
Ljekarničko ime: Herba Serpylli<br />
Raste u velikim količinama na suncu izloženim brežuljcima,<br />
suhim travnjacima, jarcima uz cestu i na međama. Donji<br />
dio joj je drvenast i polegnut. Iz njega izbijaju vriježe<br />
koje uspravno rastu visoko do 30 cm. Listovi su sitno jajasti,<br />
grimizni cvjetovi čine okruglasto zbijene cvatove na vrhu stabiljke.<br />
Cvate čitavo ljeto i ima jak i ugodan miris.<br />
Sabire se čitava biljka bez odrvenjelih dijelova. Ne smije<br />
se čupati, nego nožem rezati. Suši se na zračnom tavanu u<br />
hladu.<br />
Lijek je protiv želučanih poremećaja, bolesti pluća, dišnih<br />
organa, tvrdokornog kašlja, slabokrvnosti, povećanog lučenja<br />
žuči, bolesti mjehura, angine, bubrega, ženskih bolesti. Pomaže<br />
kod slabijih živaca i neurastenije. Povećava fizičku<br />
snagu bolesnika. Liječi vrtoglavicu, bolove u zglobovima,<br />
škrofulozu. Dobro je djecu kupati u odvaru majčine dušice<br />
radi jačanja živaca.<br />
Priprema: jedna žlica čaja na 3—4 decilitra ključale vode,<br />
ostaviti poklopljeno 10—15 minuta. Zatim ocijediti, po želji
zasladiti (bolje medom), dodati malo soka od limuna i piti<br />
gutljajima preko dana. Koristi kod kašlja, bronhitisa, nesanice,<br />
plućnih katara, migrene, astme, proljeva, nadimanja,<br />
čira u želucu i skrofula.<br />
Majčine dušice imade više vrsta. Neke se vrste mijenjaju<br />
prema staništu kao i dlakavosti stabla i listova. Jedna podvrsta<br />
ima sasvim uske listiće: miris joj je smolast i ukus aromatičan.<br />
Sadrži eterično ulje s elementima timolakarvakrola,<br />
tanina i gorčine.<br />
MRAVINAC, vranilova trava, divlji mažuran, dobra misel<br />
(Origanum vulgare L.)<br />
Ljekarničko ime: Herba Origani<br />
Mravinac nalazimo najčešće na kamenitom neobrađenom<br />
tlu, na suhim sunčanim livadama, svijetlim šumama, šikarama<br />
i živicama. Ima jajolike kopljaste listove, naraste visoko<br />
do 40 cm. Cvijeće mu je crveno, rijetko bijelo, razvija<br />
se na vrhu stabljike, prijatnog je mirisa. Za vrijeme cvata<br />
sabire se biljka od gornje polovice ili vršike i njeno lišće te<br />
se suši u hladu na zračnom mjestu.<br />
Liječi prehladu plućnog katara, bolesti želuca, maternice,<br />
slabe probave, žutice i slabog izlučivanja želučanih sokova.<br />
Povoljno djeluje na čitav nervni sistem.<br />
Sadrži eterično ulje s elementima cineola, kamfora, tanina,<br />
boneola, soli i drugih tvari.<br />
MILODUH, blagovanj, sipan, izop, sapunirka, (Hyssopus<br />
offinalis L.)<br />
Ljekarničko ime: Herba Folia et Flores Hyssopi<br />
Miloduh se razvije u grm visok do jednog metra sa stablom<br />
koje je pri dnu drveno, obraslo uspravnim i jako lisnatim<br />
granama; ima zeleno-crne lancetaste listove skoro bez<br />
držaka. Gaji se u vrtovima, ali se može naći i na suhim kamenitim<br />
mjestima. Naročito se može naći po kamenjarima<br />
južne Srbije, u Kranjskoj i Tirolu. Cvjeta od srpnja do listopada.<br />
Cijela biljka ugodno miriši. Za lijek se upotrebljava<br />
cijela biljka osušena na zračnom mjestu u hladu. Ova biljka<br />
vrlo dobro djeluje kod oboljenja organa za disanje. Upotrebljava<br />
se kao naljev (prelije ključalom vodom). Liječi kašalj,<br />
plućne bolesti; koristi kod izbacivanja ispljuvka, izvana po-
sve može zamijeniti bijeli sljez. Jedna žlica lišća ili cvijeta<br />
prelije se sa 300 g ključale vode.<br />
Cvijet je ljubičast, ružičast, rjeđe bijel, nalazi se na vrhovima<br />
stabljike gusto poredan u pazuhu lista.<br />
Vrlo je dobar lijek protiv bolesti crijeva, astme, krajnika,<br />
reume, kašlja i slabe menstruacije.<br />
Sadrži eterično ulje, alkaloid, hesperedin, smolu, tanin,<br />
jabučnu kiselinu i druge tvari.<br />
MASLINA (Olea europaea L.)<br />
Ljekarničko ime: Oleum Olivarum, Folia Olivae<br />
Porijeklom je po svoj prilici iz Palestine ili Male Azije.<br />
Ne podnosi veliku udaljenost od mora. Maslina je vrlo značajna<br />
za životni standard dalmatinskih poljoprivrednika. Ne<br />
samo što je maslinovo ulje jedno od najkvalitetnijih, nego je<br />
i svestrano i ljekovito: liječi tvrdu stolicu, istjeruje kamence<br />
iz žuči, osim toga služi kao podloga za razne masti koje liječe<br />
kožne bolesti. Sprečava djelovanje raznih bakterija. Protiv<br />
katara uzima se 10—15 kapi na kocku šećera triput dnevno<br />
prije jela. Da grije želudac i jača probavne organe — uzimati<br />
natašte po žlicu. Protiv zaraznih bolesti dvije kavene žlice<br />
dva puta dnevno. Snizuje temperaturu. Stišava grčeve u crijevima<br />
i otvara prolaze iz žučne kesice i jetre, uzima se<br />
100—200 g svakih 3 sata i protiv žučnog napada. 4 puta<br />
dnevno protiv povećanog krvnog pritiska i malarije. Poslije<br />
ulja popiti malo crne kave da se ukloni loš zadah iz ustiju.<br />
MEDVJEĐE GROŽĐE, medvetka, planika, gornik (Arctostaphylos<br />
uva ursi L.)<br />
Ljekarničko ime: Folia Uvae-ursi<br />
To je vječno zeleni grm koji naraste i metar visoko. Može<br />
ga se naći po svijetlim borovim šumama, na pjeskovitom i<br />
kamenom tlu. Voli otvorena sunčana mjesta planinskih predjela:<br />
Like, Bosne, Sandžaka i Alpa. Odvenjeli ogranci u početku<br />
leže na tlu, ali im se zeljasti završeci isprave. Brojni<br />
listovi trajno su zeleni i glatki. Cvjeta od travnja do lipnja u<br />
bijelim i ružičastim cvjetićima, obješenim u grozdovima.<br />
Plod je grimiznocrvena brašnjava boba.<br />
List se sabire od svibnja do srpnja, suši se na umjetnoj<br />
toplini i sprema na suho mjesto.
Čaj od listova naročito liječi povećanu prostatu, mokraćne<br />
organe, proljev, šećernu bolest. Plod je zdrava boba iz koje<br />
se može pripremiti ukusan zdrav pekmez.<br />
List se upotrebljava u obliku čaja: jedaća žlica lista kuha<br />
se u 4 decilitra vode 3 minute. Efikasnije je lišće uzimati<br />
u obliku praška dva puta dnevno: ujutro i navečer po pola<br />
kavene žlice, zalivene s malo vode kao aspirin.<br />
Lišće služi kao dezinfekciono sredstvo mokraćnih kanala,<br />
specifično kod kroničnog zapaljenja bešike, i drugih bolesti.<br />
Medvjeđe grožđe sadrži tanina, klorofila, glikozid kao arbutin,<br />
gorku tvar, kiseline i drugih tvari.<br />
MEDVJEĐI DLAN, mečja šapa (Heracleum sphondylium<br />
L.)<br />
Ljekarničko ime: Radix Heraclei<br />
Raste uz živice livada, na šumskim putovima, uz potoke i<br />
rubove šuma. Ima izbrazdanu uspravnu stabljiku koja izraste<br />
preko metar visoko. Čitava je<br />
biljka manje-više kratko dlakava.<br />
Donji listovi su krpasti do 60<br />
cm veliki. Prema gore sve su manji<br />
i sitniji. Cvijet je velika kišobranasta<br />
kita s oko 20 drški. Sličan<br />
je cvijet angelike. Stabljika<br />
je šuplja. Prerezana jako miriše<br />
na vrtnu mrkvu. Takav ima i<br />
okus.<br />
U obliku čaja popravlja probavu.<br />
U obliku alkoholature (30<br />
kapljica razrijeđeno s malo vode)<br />
dva puta dnevno navodno<br />
koristi protiv impotencije. Ili kao<br />
prašak 1—2 grama dnevno (na<br />
vršku noža).<br />
Postoji mnogo podvrsta, ali za lijek služi gore opisan s naročito<br />
oštrim, ljutim i gorkim korijenom. Koristi kod padavice<br />
i loše probave. Uzima se jedna mala žlica korijena usitnjeno<br />
na 400—500 g vode da stoji 8 sati. Pije se gutljajima<br />
preko dana.<br />
Medvjeđi dlan sadrži arginin, glutamin, galaktan, araban<br />
— dok u plodovima može se naći dosta eteričnog ulja.
MILOGLED (Sanicula europaea L.)<br />
Ljekarničko ime: Radix et Herba Saniculae s. Diapesiae<br />
Pripadnik porodice štitarka (Umbelliferae). U srednjem<br />
vijeku vrlo cijenjena biljka, s kojom su se liječile bolesti dišnih<br />
organa, želuca, crijeva, razna krvarenja itd.<br />
Milogled raste u sjenovitim i vlažnim šumama Evrope,<br />
Azije i Afrike. Uglavnom nalazimo ga u bukovim šumama.<br />
To je trajna biljka s razdijeljenim, odnosno rascijepanim listovima<br />
i sa sitnim glavičastim štitcima, u kojima su smješteni<br />
malobrojni bijeli ili ružičasti cvjetovi.<br />
Za lijek su uzimali korijen ili čitavu biljku. Vjerojatno<br />
sadrži saponim, te tvari koje stežu. Još i sada u narodnoj<br />
medicini koristi se za ispiranje ždrijela, zubnog mesa, rana.<br />
Općenito je sredstvo protiv krvarenja.<br />
* MRAZOVAC, leskovik, jesenji kaćun (Colchicum autumnale<br />
L.)<br />
Ljekarničko ime: Semen Colchici, Bulbus Colchici<br />
Možemo ga naći (uvijek u velikom broju) u jesen po vlažnim<br />
livadama. U rujnu izbijaju iz zemlje svijetloljubičasti ili<br />
ružičasti poveliki cvjetovi. Naraste do 20 cm visine (bez listova).<br />
U proljeće istjera 2—3 lista (ne viših od 25 cm).<br />
Slični su listu mladog kukuruza. U sredini između listova<br />
istjera tobolac koji sadrži mnogo sjemenaka, koje su kad<br />
sazore tamnosmeđe. Tobolci se sabiru u svibnju i lipnju (prije<br />
košnje sijena). Osuše se na suncu. Sjemenke iz tobolca povade<br />
se, još dosuše i spreme u limenke koje se hermetički<br />
zatvore (ili u polivinilske vrećice).<br />
Sjemenke se upotrebljavaju u obliku alkoholature 15—35<br />
kapi — dvaput dnevno razrijeđeno u malo vode. — Liječi<br />
astmu, lučenje mokraćne kiseline, kroničnu reumu. Snižava<br />
visok krvni pritisak.<br />
U pola litre alkohola (96% jakog) stavi se (50 g) sjemenki<br />
mrazovca i pusti da stoji 10 dana. Svaki dan treba bocu jedanput<br />
protresti. Nakon toga se ocijedi i upotrebljava za<br />
spomenute bolesti. Vrlo je dobro masirati se gornjim alkoholom<br />
kod bolova u križima. Ako se želi uzimati za unutarnje<br />
<strong>liječenje</strong> — tražiti nadzor liječnika.
NEVEN, prstenčac, vrtni ognjač (Calendula officinalis L.)<br />
Ljekarničko ime: Flores Calendulae<br />
Raste odgajan po vrtovima i grobljima. Stabljika je tek u<br />
gornjem dijelu jače razgranjena. Sva je obrasla kratkim mekim<br />
dlačicama. Svaki pojedini ogranak završava velikom<br />
glavicom cvijeta narancastožute boje, čija je koturica prema<br />
unutar uvinuta. Čitava biljka uljasto je ljepljiva i ugodno<br />
miriše. Naročito cvjetovi imaju jaki miris. Cvjeta od lipnja<br />
do listopada.<br />
Za vrijeme cvata sabiru se cvjetne latice i cijela biljka.<br />
Cvjetne latice imaju najveću vrijednost. Suše se u hladu na<br />
toplom tavanu.<br />
Čaj od cvjetnih latica lijek je protiv žutice, bolesti bubrega,<br />
škrofuloze, slabokrvnosti i opće slabosti, kod teškoća<br />
pri mokrenju, bolesti maternice, za izazivanje menstruacije.<br />
Liječi groznicu. Za vanjsku upotrebu: liječi čireve, nazebine<br />
i ranjavu kožu — u obliku obloga. Sitno isjeckana cijela<br />
biljka, pomiješana s jestivim lojem ili svinjskom mašću<br />
(koja nije soljena), liječi čireve, lišajeve (ekceme) i škrofulozu.<br />
Kneipp preporuča čaj od nevena (10 g na 200 g vode samo<br />
da zavri) kod zapaljenja želučanih čireva, dnevno 6—8 puta<br />
po jednu žlicu. Isto tako kod otoka jetre, slezene i žutice.<br />
Ako se uzme malo cvijeća s lišćem, to kuha u mlijeku i uzima<br />
triput dnevno po šalicu liječi škrofulozne čireve i stvrdnute<br />
žlijezde.<br />
Neven sadrži kalendulin, eterično ulje, jedan saponin, salicilne<br />
kiseline i gorčinu.<br />
OČAJNICA, jetrenjača, smrduša, gorčika, marulja (Marrubium<br />
vulgare L.)<br />
Ljekarničko ime: Herba Marrubii albi<br />
Raste na suhim kamenitim krečnjacima, pašnjacima i pored<br />
putova. Stabljika joj je uspravna i dlakava, visine do 50<br />
cm. List bijelo-srebrn, pokriven gustim bijelim maljama.<br />
Cvijet je bijel i zbijen u male gomilice bez peteljaka, s izgledom<br />
neprekidnog klasa. Time se razlikuje od crne koprive.<br />
Cijela biljka ima jak i neugodan miris. Ukusa je gorkog<br />
i ljutog. Cvjeta od srpnja do rujna.
Sabire se nadzemni dio biljke i suši u hladu. Prema tvrđenju<br />
dr Gostuškog najlakše se uzima u obliku alkoholature:<br />
6 jedaćih žlica suhe biljke stavi u litru bijelog vina i ostavi<br />
8 dana kvasiti. Od tog vina bolesnik uzima 1—2 decilitra<br />
dnevno. Navodno je ta biljka jedna od prvorazrednih za <strong>liječenje</strong><br />
plućnih bolesti, stanja poslije gripe, zatim u početnoj<br />
tuberkulozi — s ranama u plućima — i grozničavim stanjima.<br />
Protiv malarije, tifusa i trbušnih groznica. Popravlja<br />
apetit i vrlo je dobra za izbacivanje ispljuvaka.<br />
Očajnica čisti krv, rastezuje, oživljava žlijezde. U obliku<br />
čaja jedna žlica na 300—400 g ključale vode, ostaviti poklopljeno<br />
10—15 minuta po strani. Pije se dvaput dnevno po šalicu.<br />
Liječi bolesti živaca, katar dišnih organa, kašalj, katar<br />
želuca, otečenu jetru, žuticu i druge bolesti. Pomiješan s korijenom<br />
maslačka još je efikasniji.<br />
Očajnica sadrži eterično ulje, marubin, tanin i smole.<br />
OMAN, obratiš, veliko zelje, veliki korijen (Inula helenium<br />
L.)<br />
Ljekarničko ime: Radix Inulae helenii<br />
Može ga se naći u grmlju uz živice i putove, u blizini obrađenih<br />
površina i rubovima šuma. S razgranjenom stabljikom<br />
oman naraste i preko dva metra u visinu. Listovi su<br />
veliki, jajastoovalni (poput hrena), rubovi su nazubljeni i bez<br />
peteljke. Cijela je biljka manje-više dlakava. Ima pojedinačne<br />
velike žute cvjetove i cvate cijelo ljeto.<br />
Za ljekovite svrhe upotrebljava se korijen s podankom<br />
koji jako miriše na kamfor. Ima mrku boju, debeo je i granat.<br />
Prije sušenja treba ga dobro oprati, uzduž prorezati i<br />
sušiti na toplom zračnom mjestu ili umjetnoj toplini. Zatim<br />
se sprema u limenke da ne ishlapi.<br />
Osim astme oman u obliku čaja liječi kataralni bronhitis,<br />
plućne bolesti, ženske bolesti i išijas.<br />
Prašak od omana dva-tri puta dnevno pola čajne žličice<br />
pomiješamo s dosta meda ili kandis šećera koristi kod svih<br />
oboljenja dišnih organa i spriječava da žena prijevremeno<br />
rodi.<br />
Oman sadrži i do 40% inulina, kamfora, eteričnog ulja s<br />
heleninom, smole, kiseline i drugih tvari.
NANA PITOMA, metvica, nana ljuta, paprena metvica<br />
(Mentha piperita L.)<br />
Ljekarničko ime: Folia Menthae piperitae<br />
Ovu ćemo biljku rijetko naći u divljini, pa se ona mora<br />
uzgajati. Uspijeva u lakšem ilovastom tlu s mnogo vlage i<br />
topline. Naraste do 70 cm visine. Cvate od srpnja do kolovoza.<br />
Za vrijeme cvatnje sabire se čitava stabljika. Preko<br />
ljeta sabiru se listovi. Listovi su jajasto zašiljeni. Na rubovima<br />
vrlo malo nazubljeni. Cvjetovi su u cvatu crvenkasto-<br />
-bijele boje, a izbijaju u koljenima. Cijela biljka intenzivno<br />
miriše na mentol kao i nana kudrava.<br />
Čaj od nane upotrebljava se (uzima se) za dobru probavu,<br />
bolest žuči i glavobolju. Odstranjuje suvišnu kiselinu iz želuca,<br />
liječi krvne bolesti, dobra je protiv grčeva, premorenosti<br />
živaca, trovanja i povraćanja.<br />
ODOLJEN, macina trava, valerijana, kozlić (Valeriana officinalis<br />
L.)<br />
Ljekarničko ime: Rhisoma, Radix Valerianae<br />
Raste svagdje po vlažnim mjestima: uz živice po livadama,<br />
u šikarama uz potoke, na kamenitim stijenama. Naraste i<br />
preko metar visoko. Postoji više samostalnih vrsta (odlika).<br />
Stabljika mu je gola ili blizu zemlje pahuljasto dlakava. Listovi<br />
su lepezasto perasti i razdaleko nazubljeni. Cvijet je<br />
sitan (bijel i ružičast), prijatnog je mirisa, a sakupljen je na<br />
vršku stabljike u metlastim pašticima.<br />
Sabire se podanak s korijenom (biljka mora imati najmanje<br />
dvije godine). Podanak je debeo s brojnim nitastim korijenčićima.<br />
Na površini je žućkastosmeđ, iznutra je bjelkaste<br />
boje. Deblji se podanci očiste od zemlje i uzduž raskole.<br />
Suši se na suncu ili na umjetnoj toplini i drže hermetički<br />
zatvoren u limenkama na suhom mjestu.<br />
Odoljen liječi poremećeni krvni tok, krvni pritisak i jača<br />
probavne organe. Liječi nervozu srca, bolesti živaca. U obliku<br />
tinkture naročito je sigurno sredstvo protiv živčanog uzbuđenja<br />
i histerije.<br />
Jedaća žlica korijena, na dva decilitra hladne vode, ostavi<br />
se 10 sati kvasiti. Od tog hladnog čaja uzima se 6 puta<br />
dnevno po jedaću žlicu. Ne smije se kuhati ni prati, jer time<br />
iz biljke nestaju ljekovite tvari.
ORAH PITOMI (Juglans regia L.)<br />
Ljekarničko ime: Folia Juglandis, Cortex Juglandis fructus<br />
Orahovo stablo i njegov plod toliko su poznati, da opis<br />
nije potreban. Upotrebljava se lišće i plod. Čaj od mladog<br />
orahovog lišća, koji se još nije potpuno razvio, liječi plućne<br />
bolesti, čisti krv, škrofule, katar crijeva. Dobar je lijek protiv<br />
trakavice, upale sluzokože. Jača probavne organe. Liječi<br />
upalu očiju, istjeruje crijevne nametnike.<br />
Orahovo lišće suši se u tankim slojevima na tavanu u<br />
hladu.<br />
Orahovo ulje na salati od krumpira — 6 jedaćih žlica —<br />
tjera trakavicu (pantljičarku). Orahovo lišće služi i za ispiranje<br />
kod bijelog pranja: 4—5 jedaćih žlica lista kuha se 5<br />
minuta u pola litre vode i stavlja se u obliku obloga na prišteve<br />
i čireve. Mladi plodovi, dok još nisu sazreli, služe za<br />
pravljenje ekstrakta i za ukuhavanje.<br />
U orahovom listu ima mnogo treslovine i može se ubrajati<br />
među sredstva koja stežu. Orahov plod sadrži veliki postotak<br />
masnoće čak i preko 56%, bjelančevine 15%, 12—13% ugljičnih<br />
hidrata, 2% hranjivih soli. Orahovo ulje po vrijednosti<br />
je ravno maslinovom ulju.<br />
List oraha treba naglo sušiti na suncu da ne promijeni<br />
svoju prirodnu boju. Sadrži junglandin, glikozid, razne organske<br />
kiseline s kalcijumom, tragove eteričkog ulja, bjelančevine,<br />
tanina i drugih tvari. Čaj se priprema ovako: žlica lista<br />
za litru vode kuhati 8—10 minuta. Pije se triput dnevno<br />
po šalicu protiv škrofula. Zelene ljuske oraha 6—8 g kuhati<br />
5 minuta u pola litre vode, koristit će kod crijevnog<br />
želučanog katara i za jačanje mišićnog sistema.<br />
PELIN, osenač, pelinček, vakčenac (Artemisia absinthium<br />
L.)<br />
Ljekarničko ime: Herba Absinthii, Folia Absinthii<br />
Pelin se može naći na neobrađenim površinama, na suhim<br />
kamenitim mjestima. U okolici Kalnika i Rijeke vidio sam<br />
mnogo pelina kako raste u divljini. Ima ga diljem naše domovine.<br />
Pelin raste na razgranatoj stabljici kao polugrm. Ima<br />
dvostruko peraste listove, gusto pokrivene srebrnasto svilenim<br />
maljama.<br />
Ima okruglaste i vrlo brojne cvjetove žute boje. Cvjeta od<br />
srpnja do rujna. Pelin je vrlo gorka biljka. Sabiru se listovi<br />
i cvjetne vršike, (gornji dio grane s cvijetom i listovima), u
vrijeme dok se cvjetovi još nisu potpuno razvili, odnosno<br />
otvorili. Suši se u hladu.<br />
Već i mala količina te biljke jača želudac, povećava volju<br />
za jelom. U malim količinama djeluje umirujuće, pa se uzima<br />
kao sredstvo za uspavljivanje. Čisti krv. Koriste ga i za<br />
ženske bolesti, groznicu, bolesti jetra i bubrega.<br />
Pelin ne treba uzimati vrlo često i dugo vremena, jer u<br />
tom slučaju izaziva glavobolju i vrtoglavicu. Čaj od pelina<br />
zbog gorčine ne kuha se nego se pelin prelije ključalom vodom<br />
(jedna kavena žlica na 200 g ključale vode).<br />
Pelin u obliku praška dva puta dnevno na vršku džepnog<br />
noža u juhi ili inače pomiješano s jelom, vrlo dobro liječi<br />
bolesnu jetru i žuticu.<br />
Pelin sadrži veliki postotak gorčine, zatim eteričnog ulja,<br />
jabučne kiseline i drugih tvari. Može ga se upotrijebiti prelivenog<br />
ključalom vodom i u obliku praška. Ulazi u sastav<br />
mnogih trava: protiv šećerne bolesti, gihta, reume, gojaznosti.<br />
Naročito dobro djeluje na bolesnu jetru, izravno djeluje<br />
na jačanje krvi i bolju razmjenu tvari. Ne pretjerivati kod<br />
uzimanja, jer u njegovom eteričkom ulju ima tujana koji je<br />
inače jak otrov. Jednu žlicu usitnjenog pelina stavi se u litru<br />
bijelog prirodnog vina i ostavi da stoji 5—8 dana. Od tog<br />
lijeka uzima se triput dnevno po jednu čašicu. Liječi nadimanje,<br />
tjera žuč i jača sokove želuca.<br />
PETROVAC, turica, skorušica (Agrimonia eupatoria L.)<br />
Ljekarničko ime: Herba Agrimoniae<br />
Raste na sunčanim mjestima uz<br />
putove, po međama. To je uspravna<br />
granata biljka visoka 70<br />
cm. Cvate od srpnja do rujna<br />
malim žutim cvjetovima koji su<br />
raspoređeni u dugačkom grozdu<br />
oko same stabljike. Cijela je biljka<br />
dlakava s perastim listovima.<br />
Upotrebljava se protiv bolesti<br />
jetre, katara na želucu, proljeva.<br />
Izvana protiv krvarenja rana, krvarenja<br />
bubrega, protiv bolesne<br />
slezene, kože i krvotoka. Prašak<br />
petrovca s vinom — izvrsno je<br />
sredstvo kod oboljenja grla, bolesti<br />
usta; protiv gihta i reume.
Ljudi koji po svojoj dužnosti mnogo govore, te se tuže na suhoću<br />
grla i zapaljenje grla, neka u litru vode stave 10 jedaćih<br />
žlica sitno isjeckanog lista od petrovca i kuhaju to dok<br />
se jedna četvrtina ne ukuha. To neka zaslade pravim pčelinjim<br />
medom i piju po nekoliko puta dnevno po jednu čašicu.<br />
Kao oblog na otvorene rane na nogama, koje su nastale<br />
uslijed proširenih vena — uzeti tri jedaće žlice čaja — petrovca<br />
i preliti ga s pola litre ključalog bijelog vina; zatim<br />
poklopiti i ostaviti 20—30 minuta. Prethodno ranu treba namazati<br />
ribljim uljem. Svaka dva sata oblozi se mijenjaju.<br />
U obliku čaja uzima se jedna žlica na litru vode, kuha 4—6<br />
minuta i ostavi poklopljeno po strani još 10 minuta. Pije se<br />
triput dnevno po šalicu.<br />
Petrovac ima u sebi nešto eteričnog ulja, dosta tanina,<br />
soli i jednu gorku tvar.<br />
PASJI DREN (Rhamnus cathartica L.)<br />
Ljekarničko ime: Fructus Rhamni catharticae<br />
Sličan je krkovini s tom razlikom što pasji dren na vrhu<br />
grančica ima trnje. Kao lijek upotrebljava se zreo plod koji<br />
treba osušiti.<br />
PASJA TRAVA, dvornik ptičji, oputina, troskot (Polygonum<br />
aviculare L.)<br />
Ljekarničko ime: Herba Polygoni<br />
To je niska povaljena biljka, vrlo razgranjena sa stabljikom<br />
pokrivenom sitnim lancetastim listovima koji sjede bez<br />
drške. Cvate od srpnja do rujna sitnim bijelim ili svijetloružičastim<br />
cvjetićima. Raste uz putove, pruge, dvorišta seljaka<br />
i na napuštenim ruševinama.<br />
Sabire se čitava biljka bez korijena (za vrijeme cvatnje)<br />
i suši u hladu. Biljka (u obliku čaja) liječi bolesti mokraćnih<br />
organa, kamence u bubrezima i mjehuru, šećernu bolest, padavicu,<br />
čireve u želucu, proljev i krvotok.<br />
PERUNIKA BOGIŠA (Iris germanica L.)<br />
Ljekarničko ime: Rhisoma Iridis<br />
Kod nas raste više vrsta, ali je perunika bogiša najrasprostranjenija.<br />
Raste po suhim brežuljcima, po šumskim čistinama<br />
i livadama u divljem stanju, ali se i odgaja po našim<br />
vrtovima. Naraste i do metar visoko sa sabljasto uskim<br />
i uspravnim listovima iznad kojih se razvije stabljika s velikim<br />
modrim ili ljubičastim cvjetovima na vrhu.
Sabire se podanak bez korijena, bez prostranog pupoljka<br />
i bez kore u rano proljeće ili u kasnu jesen. Sadrži eterično<br />
ulje, iridina, glikozida, šećera, sluzi, škroba i pepela. U ljekovite<br />
svrhe koristi se pomiješana s drugim travama u jednakim<br />
količinama. U obliku čaja žlica na 300 g ključale vode<br />
i da poklopljeno stoji 10—15 minuta. Pije se tri puta dnevno<br />
po šalicu. Liječi plućne bolesti, kronični kašalj i astmu.<br />
PIRIKA, pasja pšenica, rubetka (Agropyrum repens L.)<br />
Ljekarničko ime: Rhisoma Graminis<br />
Možemo je naći svugdje po njivama, vinogradima i uz živice.<br />
Bijeli, puzeći korijen dug je i do 30 cm sa stabljikom<br />
— dugom do 60 cm — čiji klas<br />
nalikuje pšenici ili raži. Cvate<br />
od lipnja do srpnja. Korijen i<br />
podanak sabire se cijelo vrijeme<br />
dok traje vegetacija. Podanak se<br />
očisti od zemlje. Sitni se korjenčići<br />
odstrane, ostalo se dobro<br />
opere i suši na suncu ili umjetnoj<br />
toplini pri štednjaku. Nakon<br />
sušenja dobro se zatvori u limenke.<br />
Ako se u litru vode stavi 3 jedaće<br />
žlice sitno isjeckanog, i u<br />
avanu dobro stučenog korijena<br />
od pirike, poklopi i polako kuha<br />
dok se pola ne ukuha, i ako se taj<br />
čaj pije triput dnevno (po jednu<br />
šalicu) 6—8 nedjelja, onda ćemo<br />
krv osloboditi od svake nečistoće.<br />
Ovaj lijek je vrlo dobar za čišćenje i jačanje krvi i živaca.<br />
Ujedno je lijek protiv raznih unutrašnjih upala: pluća, porebrice,<br />
groznice, kašlja, poteškoća pri mokrenju. Na rad podstiče<br />
sluznicu želuca, crijeva, jetra, slezenu i gušteraču. Liječi<br />
bijeli cvijet, kod žena u porodu zaustavlja krvarenje. Pirika<br />
se može u obliku čaja upotrijebiti protiv bolesti organa za<br />
disanje (astma) i za umirenje živaca. Ne treba je predugo<br />
uzimati, jer je bubrezi ne podnose dugo.<br />
PODBJEL, lepuh, konjsko kopito (Tussilago farfara L.)<br />
Ljekarničko ime: Folia, Flores Farfarae<br />
Raste u velikom mnoštvu na ilovastom tlu uz potoke, ciglane,<br />
jarke ili na prokopanom tlu kanala. Cvate u ožujku i
travnju zlatožutim cvjetovima na bezlisnoj stabljici. Ima ugodan<br />
aromatični miris slatkastog okusa. Za vrijeme cvata beru<br />
se glave bez peteljke, i to samo razvijeni cvjetići. Stariji, koji<br />
su promijenili boju, odnosno u sredini potamnjeli, ne vrijede.<br />
Cvjetovi se suše u hladu na toplom tavanu ili pri štednjaku<br />
na umjetnoj toplini od 30° C.<br />
Listovi se mnogo kasnije razvijaju, sabiru se od svibnja<br />
do srpnja. Beru se bez peteljke i suše na suncu. Dobro osušeni<br />
listovi moraju zadržati prirodnu zelenu boju. Spremiti<br />
na suho mjesto u polivinilske vrećice.<br />
Cvijet i list liječe plućne bolesti, izazivaju znojenje i čiste<br />
krv. Liječe astmu i kašalj.<br />
Jedna žlica čaja prelije se sa 200 — 300 g ključale vode i<br />
ostavi poklopljeno da stoji 10—15 minuta. Nakon toga se ocijedi,<br />
medom zasladi, doda malo soka od limuna i pije tri puta<br />
dnevno po šalicu. Ovako pripremljen čaj čisti pluća, liječi<br />
gripu. Neki francuski liječnici smatraju ga specifičnim lijekom<br />
protiv škrofuloze. Naročito je dobar ako mu se doda<br />
malo orahovog lišća. Ova mješavina može se i u bijelom vinu<br />
kuhati u spomenutoj dozi i piti više puta dnevno po čašicu.<br />
Kod otečene maternice čajem se natopi sterilizirana vata i<br />
položi na bolno mjesto.<br />
Podbjel sadrži: sluz, gorki glikozid, insulin, galne kiseline,<br />
tanina, holina, jabučne i vinske kiseline i fitosterina.<br />
* POVRATIČ, vratič, umanika (Tanacetum vulgare L.)<br />
Ljekarničko ime: Herba Tanaceti vulgaris<br />
Raste u velikom mnoštvu po<br />
rubovima šuma, uz živice, na obalama<br />
potoka, poljskim međama,<br />
pored putova. Dostiže i do metar<br />
visne. To je uspravna, jaka<br />
biljka, velikih perastih listova,<br />
koji su višestruko izrezani. Ima<br />
gorko-oštri miris. Često se može<br />
naći i po seoskim grobljima.<br />
Cvjeta od srpnja do listopada u<br />
sitnim žućkastim cvjetićima na<br />
vrhu stabljike, gdje obrazuje kitu<br />
u obliku otvorenog kišobrana.<br />
Za vrijeme cvatnje sabire se čitava<br />
biljka i suši u hladu.
Pored toga što pomaže istjerivanje glista, narod je upotrebljava<br />
za jačanje želuca, za tjeranje znoja. Navodno liječi<br />
bubrežne bolesti i teško mokrenje. Povratič je u velikim<br />
količinama otrovan, pa se za nutarnju upotrebu uzima<br />
samo pod kontrolom liječnika.<br />
Uzima se 3—4 kapi soka na kocku šećera dva puta dnevno.<br />
U obliku čaja: jedna nepuna žlica cvijeta s nešto pelina<br />
na pola litre vode da se kvasi (ne kuha) nekoliko sati. Cvijet<br />
u obliku praška 2—3 g dnevno u pekmezu, mlijeku ili vinu.<br />
Povratič sadrži borneola, eterično ulje s elementom tujona,<br />
tanina, smolu, glukozid tanacetin, vosak i druge tvari.<br />
* PRIMORSKI LUK (Urginea scilla L. ili U. maritime<br />
Bek. L.)<br />
Ljekarničko ime: Scillae Bulbus<br />
Nalazi se podosta po dalmatinskom kršu naših primorskih<br />
kamenjara. Mnogo sam ga vidio na otoku Lošinju. Lukovica<br />
morskog luka je povelika i djelomično se nalazi nad<br />
zemljom. Sličan je našem bijelom luku, a miriše na naš porji<br />
luk. Cvjetovi su u grozdastoj kiti na kraju stabljike. Listovi<br />
su dugački i lancetasti kao u bijelog luka. Svježi morski luk<br />
je štetan po ljudsko zdravlje. Upotrebljava se suha biljka u<br />
obliku praška dva puta dnevno na vrhu noža (zaliti s vodom).<br />
Djeci se ne smije davati.<br />
Primorski luk (u obliku praška) djeluje na nepravilni krvotok,<br />
jača i liječi srce (kao digitalis). Liječi kroničnu upalu<br />
bubrega (ne smije se uzimati u početnom akutnom stanju).<br />
Liječi jetru kao i smežuranje (cirozu) jetre, otok u trbuhu,<br />
jača srčane mišiće. Povećava mokrenje. Naročito koristi kod<br />
izbacivanja ureje iz krvi. U većoj dozi može izazvati jako<br />
trovanje, stoga se <strong>liječenje</strong> tom biljkom preporuča samo uz<br />
nadzor liječnika.<br />
PRESLICA POLJSKA, konjski rep, rastavič, kositrenka, štukavac<br />
(Equisetum arvense L.)<br />
Ljekarničko ime: Herba Equiseti minoris<br />
Nalazimo je po poljima, prugama, međama, jarcima, pored<br />
rijeka i potoka. Stabljika je uspravna s tankim i brojnim<br />
listovima u pršljenu, stoga je zovu i konjski rep. Čitava<br />
biljka sakuplja se u svibnju do srpnja i suši u hladu, kad se<br />
dobro razvije.<br />
Preslica je vrlo dobra za pojačano izlučivanje mokraće,<br />
vrlo je korisna i protiv plućnih bolesti i krvarenja. Čaj od
preslice u 8—10 litara vode i tim odvarom parimo bolesnika,<br />
onda je to vanredno djelotvorno sredstvo protiv teških nesnosnih<br />
bolova i grčeva koji nastaju odvajanjem kamenca iz<br />
bubrega, žuči i mokraćnog mjehura. Ako se pak kuha jedna<br />
jedaća žlica preslice s jednom jedaćom žlicom pretucanih<br />
smrekovih bobica u 3 decilitra vode — pola sata — i pije<br />
svakog sata po gutljaj, to jača i čisti želudac, jetra, bubrege i<br />
mokraćni mjehur od kamenca i pijeska. Preslica koristi i kod<br />
teškoće pri mokrenju, te protiv svih otrovnih sokova i plinova<br />
u tijelu. Ovaj se čaj uzima natašte (jednu malu žlicu)<br />
a preko dana češće po jedan gutljaj. Pije se bez šećera, nekoliko<br />
nedjelja. Kod upale mokraćne bešike preslicu treba<br />
u jednakim dijelovima uzeti sa nanom i listom bršljana.<br />
Preslica sadrži veliki postotak kremične kiseline (i do<br />
80%), odatle je membrana preslice jako inkrustirana kremičnom<br />
kiselinom i zbog toga vrlo krhka i lomljiva. Osim toga<br />
sadrži saponin ekvizetin, akonitin, jabučne i oksalne kiseline,<br />
smolu i gorčin. Čaj izaziva krvarenje ako se pije u jačim dozama<br />
i većim količinama. Djeci koja su preboljela šarlah s<br />
vodenim otokom (u slaboj dozi) mnogo koristi. Dobar je i<br />
kao oblog za kraste na glavi.<br />
PLUĆNJAK, džigeričnjak, medunica, kudravac, zdravilna<br />
plučnica (Pulmonaria officinalis L.)<br />
Ljekarničko ime: Folia Pulmonariae<br />
Plućnjak raste svagdje po šumama, po živicama, među<br />
grmljem na vlažnim mjestima. Listovi su na donjem dijelu<br />
stabljike veliki i širokojajoliki, zašiljeni su dugom peteljkom.<br />
Na gornjem dijelu sve su manji i sjedeći bez peteljke. Biljka<br />
naraste visoko do 30 cm i sva je dlakava. Listovi su manje<br />
više svijetlozeleno pjegavi. Cvate od ožujka do lipnja raznobojnim<br />
cvjetovima u kitama na gornjem dijelu stabljike.<br />
Cvjetovi su ljevkastog oblika.<br />
Za vrijeme cvatenja sabire se cijela biljka bez korijena zajedno<br />
s mladim lišćem. Suši se u hladu u tankom sloju. Treba<br />
paziti da ne promijeni boju, jer u tom slučaju ne vrijedi.<br />
Upotrebljava se u obliku čaja protiv plućnih bolesti, kašlja,<br />
protiv bolesti organa za disanje, čišćenje krvi i služi za<br />
obnovu tjelesne snage.
Jedna puna žlica čaja na 300—400 g ključale vode ostaviti<br />
da stoji 10—15 minuta. Zatim procijediti i preko dana piti<br />
nekoliko puta po malu šalicu od crne kave. Još je efikasnije<br />
ako je pripremljeno u jednakim dijelovima s bijelim sljezom,<br />
ženskom bokvicom, a zaslađeno pravim pčelinjim medom.<br />
Ako se pretvori u prašak, dobar je za posipanje starih rana.<br />
Plućnjak sadrži vapna, preko 9% sluzi, soli, tanina.<br />
PAPRAT SLATKA, oslad, slatka bujad (Polypodium vulgare<br />
L.)<br />
Ljekarničko ime: Rhisoma Polypodii<br />
Raste u sjenovitim šumama, na mahovinom obraslim bregovitim<br />
mjestima, na trulim panjevima. Zna narasti i preko<br />
metar visoko s nasađenim listovima na dugim golim drškama.<br />
Listovi su kožnato perasti s duboko urezanim režnjevima<br />
koji su prema vrhu sve kraći. Na perastim dijelovima<br />
listova, i to s donje strane, razvijaju se u dva reda okrugle<br />
smeđe tvorevine u kojima se stvaraju spore. Korijen je debeo,<br />
mesnat i slatkastog okusa, stoga ga mnogi jedu i sirova.<br />
Sabire se podanak i to u ranu jesen ili proljeće. Suši se na<br />
umjerenoj toplini.<br />
Upotrebljava se protiv prehlade i kašlja. Naročito luči žuč<br />
kod žutice, povećava količinu izlučene žuči i mokraće. Liječi<br />
otečenu slezenu, kroničnu začepljenost, bolest jetre, želuca i<br />
bubrega.<br />
Jednu punu žlicu usitnjenog korijena staviti u pola litre<br />
vode da stoji 6—9 sati i piti bez kuhanja. Na ostatak korijena<br />
može se naliti 200 g vode i pustiti samo da provri. Odmah<br />
skinuti, a ako se pomiješa s hladnom iscrpinom, još je efikasniji.<br />
* PUSTIKARA CRVENA (Digitalis purpurea L.)<br />
Ljekarničko ime: Folia Digitalis purpureae<br />
Raste po suhim obroncima planina i po šumama. Kod nas<br />
se mnogo i uzgaja u ljekovite svrhe. To je dvogodišnja biljka,<br />
naraste do metar visoko. Ima vrlo lijepe cvjetove pjegave,<br />
crvenkaste ili grimizne boje.<br />
Sabire se lišće dvogodišnje biljke (čim počne cvasti). Listovi<br />
se moraju sušiti naglo na umjetnoj toplini, jer se la-
ganim sušenjem gubi ljekovitost. Pri tom se mora paziti da<br />
temperatura ne bude veća od 30—38° C. Lišće se uglavnom<br />
upotrebljava u obliku praška ili pilula protiv srčanih bolesti;<br />
kod upale mozgovne opne; djeluje i na živce krvnog sustava.<br />
Pored sporednih tvari pustikara sadrži još i tri glikozida<br />
— koji su opasni otrov za srce. Treba je uzimati pod liječničkim<br />
nadzorom.<br />
POTOČNJAK, vrbica (Lythrum salicaria L.)<br />
Ljekarničko ime: Herba Salicariae<br />
Potočnjak raste na vlažnim livadama, u grabama, obalama<br />
rijeka i močvarnim mjestima. To je uspravna biljka sa<br />
slabo razgranatom golom stabljikom do metar visine. Na<br />
vršku svake grane razvijen je divan jarkocrven klas sitnih<br />
cvjetića u obliku zašiljenog stoga. List je dugoljasto šiljast<br />
bez peteljke i obuhvaća samu stabljiku. Cvate od lipnja do<br />
rujna.<br />
Sabire se vrh stabljike sa cvjetnim klasom i suši u hladu<br />
na zračnom mjestu.<br />
Pije se u obliku čaja — koji se prethodno 10—12 sati kvasi<br />
u vodi i u istoj kuha — koji služi i za ispiranje protiv krvarenja<br />
maternice. Protiv raznih upala i svraba, krvave stolice.<br />
Na pola litre vode 2 jedaće žlice čaja kuha se 3—4 min, pije<br />
se triput dnevno po šalicu. Ili se uzima u obliku praška ili<br />
tinkture protiv crvenila kože i ekcema, kako za vanjsku tako<br />
i unutarnju upotrebu.<br />
RABARBARA (Rheum officinale Baill.)<br />
Ljekarničko ime: Rhizoma et Radix Rhei<br />
To je višegodišnja zeljasta biljka. Iz mesnatog podzemnog<br />
dijela izbijaju veliki listovi koji se koriste za varivo, poput<br />
špinata. Ima mnogo C vitamina te može zamijeniti limun. U<br />
stvari ona je više osvježavajuće nego hranjivo povrće. Kao<br />
varivo korisno služi kod probavnih smetnji. Bubrežnim bolesnicima<br />
nije preporučljiva jer nadražuje bubrege.<br />
Za <strong>liječenje</strong> se sabiru podzemni dijelovi od starijih biljaka.<br />
RAZLIČAK, plavulja, plavica (Centaurea cyanus L.)<br />
Ljekarničko ime: Radix, Fructus, Flores Cyani coerulei<br />
To je vrlo rasprostranjena biljka koju najviše možemo naći<br />
u našim žitaricama, naročito u pšenici. Uspravna i vrlo
azgranjena biljka do 60 cm visoka. Donji su listovi perasti,<br />
a gornji lancetasti. Cvjetovi su plavomodre glavice koje se<br />
razvijaju pojedinačno na kraju stabljike. Cvate u lipnju i<br />
srpnju.<br />
Cvjetovi se sabiru i suše na hladu na zračnom tavanu. Dobro<br />
osušeni spremaju se u hermetički zatvorene limenke, jer<br />
inače rado popljesnive. Cvjetovi ne smiju promijeniti svoju<br />
prirodnu boju.<br />
U obliku čaja upotrebljava se protiv upale jajnika, izlučivanja<br />
mokraće, protiv žutice i zastoja u mokrenju. Za ispiranje<br />
upaljenih očnih kapaka. Spolja se stavljaju oblozi na<br />
rane.<br />
Različak sadrži: tanina, malo sluzi, voska, obojene tvari.<br />
RANILIST, ranjenik (Stachys officinalis (L) Trev.)<br />
Ljekarničko ime: Herba Betonicae<br />
Raste po šumama, šikarama i<br />
rubovima šuma. Naraste do 60<br />
cm visoko. Listovi su nasuprotni.<br />
Jako nazubljeni donji listovi imaju<br />
dugu dršku, gornji su privijeni<br />
uz samo stablo, tupi, jajoliko<br />
dugoljasti. Cvijeće je razvijeno u<br />
klas na vrhu stabljike. Vrijeme<br />
cvatnje je srpanj i kolovoz. Za<br />
vrijeme cvatnje sabire se list i<br />
gornji dio biljke.<br />
Ranilista 10 jedaćih žlica prelije<br />
se litrom ključalog bijelog vina<br />
i ostavi stajati 2—3 sata. Stavlja<br />
se u obliku obloga na gnojne<br />
rane koje dugo ne zacjeljuju, kao<br />
i na otvorene rane proširenih vena na nogama. Prethodno se<br />
rana namaže ribljim uljem.<br />
Ako se uzme u obliku čaja onda: žlica lišća i cvijeća na<br />
400 g ključale vode, da stoji poklopljeno 10 minuta, zaslađeno<br />
s medom. Pije se svaki sat-dva po jedna žlica. Ako se<br />
kuha s vinom, onda se uzme 3 puta dnevno po malu žlicu.
RIBIZLA CRNA, grozdić (Ribes nigrum L.)<br />
Ljekarničko ime: Fructus et Folia Ribes nigri<br />
Ponajviše se odgaja po vrtovima,<br />
ali znade pobjeći i u divljinu,<br />
gdje raste po vlažnim šikarama i<br />
šumama. Plod mu je crna boba,<br />
inače se ne razlikuje od crvene<br />
ribizle.<br />
Lišće ove biljke kao i plod upotrebljavaju<br />
se protiv katara mjehura,<br />
teškoća pri mokrenju, a snižava<br />
i krvni pritisak i sklerozu<br />
krvnih sudova. Liječi malariju,<br />
skorbut i reumu. Sok od plodova<br />
dobar je protiv upale dišnih organa.<br />
Ako se kora od grana kuha u<br />
vinu, liječi bolesne bubrege. Čaj<br />
od lišća miješan s brezovim lišćem pol i pol efikasniji je kod<br />
tjeranja mokraće. Plod (bobice) liječi kašalj. Sok od ploda<br />
kuhan sa šećerom liječi hripavac i bronhitis. Plod stavljen u<br />
rakiju (naročito komovicu) jača cijeli organizam.<br />
ROTKVA CRNA, arapka (Raphanus sativus L.)<br />
Kad se dulje vremena jedu crne rotkve »arapke«, liječi se<br />
bolest bubrega. Rotkvu jesti dva puta dnevno s malo soli.<br />
Treba je nekoliko sati ranije izrezati u tanke kriške da odstoji<br />
malo u soli.<br />
ROTKVICA (Raphanus sativus var. radicula L.)<br />
Ljekarničko ime: Radix Raphani<br />
Liječi zatvor, pokvareni želudac, bolesti crijeva; pomanjkanje<br />
apetita, razne pjege po koži, bolesti bubrega, dužnika,<br />
slezene, kamena i pijeska u mokraćnoj bešiki, kao i teškog<br />
mokrenja i raznih čirića na koži i crvića u crijevima. Sok od<br />
rotkvice pije se po dvije jedaće žlice ujutro natašte i navečer<br />
prije spavanje. Rotkva se na trenici što sitnije nariba i iscijedi<br />
(pritiskivanjem) preko gustog cjedila.
RUSOMACA, pastirska torbica, hoću-neću, goromuk, mošnjak,<br />
parčuška (Capsella bursa-pastoris (L.) Med.)<br />
Ljekarničko ime: Herba Bursae pastoris<br />
Raste kao dosadan korov svagdje na obrađenom tlu, uz<br />
puteve i na tratinama. Na dnu stabljike ima perasto izrezane<br />
duge listove. Stabljika mu je uspravna i razgranata od samog<br />
dna. Na kraju pojedinih grančica razvijaju se neugledni<br />
sitni cvjetići iz kojih nastaju trouglaste komušice. Cvate cijelo<br />
ljeto. — Sabire se cijela biljka bez korijena. Reže se nožem<br />
iznad zemlje. Suši se u hladu na zračnom tavanu. Ne<br />
smije promijeniti svoju prirodnu boju, jer u tom slučaju ne<br />
vrijedi.<br />
Upotrebljava se za lijek protiv bolesti mokraćnih organa<br />
i organa za probavu. Vrlo je dobar lijek kod prejake menstruacije,<br />
krvarenja maternice, želuca, crijeva i nosa. Njezina<br />
je odlika da steže: obustavlja krvarenja, ma gdje ona bila<br />
u organizmu, a ne škodi. Dr Gostuški preporuča da se po<br />
receptu dra Leklerka pripremi od gornje biljke tečna masa<br />
koja se uzima 10 dana dnevno po dvije kavene žlice.<br />
Rusomača povišuje niski krvni tlak. Rusomaču napada<br />
neka gljivica koja biljku deformira: svine je i sva postane<br />
bijela kao krečom okrečena. Tvrdi se da baš time postaje<br />
ljekovitija. Mladi listovi mogu se u proljeće koristiti u domaćinstvu<br />
kao veoma zdrava salata.<br />
Ako se 8—10 žlica usitnjene rusomače prelije s ključalom<br />
litrom zdravog prirodnog vina i poklopljeno kuha 10—15<br />
minuta, nakon toga pusti da stoji poklopljeno još jedan sat,<br />
dobije se odličan lijek protiv svih krvarenja.<br />
Sa preslicom pola i pola djeluje efikasnije. Tako pripremljen<br />
čaj (žlica na 300—400 g kuhati 2—3 minute) pije<br />
se triput dnevno po šalicu.<br />
Rusomača sadrži glikozid, tragove alkaloida, ulja od slačice,<br />
saponina, soli, tanina i drugih tvari.<br />
RUŽMARIN, zimorad (Rosmarinus officinalis L.)<br />
Ljekarničko ime: Flores, Folia Rosmarini<br />
Uzgaja se po vrtovima, ali ga nalazimo mnogo i u divljini<br />
naših primorskih krajeva. Kao grm naraste i preko metar visine.<br />
Pošto je biljka opće poznata, poseban opis nije potreban.
Sabiru se listovi, cvjetovi i vrške od proljeća do jeseni.<br />
Suši se u hladu na tavanu. Zbog jakog aromatičnog mirisa,<br />
treba ga suhog držati u limenkama ili dobro zatvorenim polivinilskim<br />
vrećicama.<br />
U obliku čaja liječi katar probavnih organa, tjera znoj,<br />
mokraću i vjetrove. Jača želudac, liječi bolesti bubrega, jetra,<br />
srce, reumu, kao i uzetost. Tko osjeća slabost u nogama, ili<br />
ima otečene noge, neka dnevno masira noge 2—3 puta alkoholom<br />
(špirit) u kojem se kvasilo lišće ružmarina. Slabi na<br />
očima neka njime masiraju sljepoočice. Narod list ružmarina<br />
troši kao začin u raznim jelima: stavljaju ga u ulje u kojem<br />
peku ribu.<br />
U slučajevima slabosti od prenapornog fizičkog ili umnog<br />
rada, priprema se čaj: u lončiću vode zakuhaju se 2—3 listića<br />
ružmarina i 2 listića pelina, što je ujedno odličan lijek za one<br />
koji boluju od crijevnog katara. Uzima se jedna šalica toga<br />
čaja ujutro prije jela i šalica prije spavanja. Čaj pripremljen<br />
od 30 g ružmarina u litri vode, gdje se kvasio 2—3 sata pa i<br />
dulje, nakon toga se procijedi i pije dvaput dnevno prije jela;<br />
taj čaj podstiče stvaranje želučanih sokova.<br />
Kupelji od ružmarina (4 pregršti na 5 litara vode kuha se<br />
3—5 minuta), liječe čireve na tijelu i kožne osipe. Caj od jedne<br />
žlice na 300 g ključale vode otvara stolicu i liječi srce.<br />
U ružmarinu se može naći: gorčine, arbutina, kvercitrona,<br />
glikozid, limunske kiseline, erikolin, pektrina, eteričnog ulja,<br />
smole i drugih tvari.<br />
Tinktura ružmarina: 2 žlice usitnjenog lišća i cvijeta na<br />
litru alkohola 60% jakosti pustiti da stoji 10 dana. Nakon<br />
toga ocijediti. Od tog lijeka uzeti 6—10 kapi na kocku šećera<br />
ujutro natašte. Može se uzeti i s medom. To je vanredan lijek<br />
protiv gihta, reume i upaljenja zglobova (artritisa).<br />
U listu ružmarina ima glikozida, erikolina, arbutina, kvercitrona,<br />
limunske kiseline, gorčine, masti, pektina i eteričnog<br />
ulja.
RUŽA (Rosa gallica L.)<br />
Ljekarničko ime: Flores Rosae<br />
Za lijek se upotrebljavaju samo latice tog lijepog cvijeta,<br />
koji se razvija na trnovitom grmu. Ekstrakt ružinih latica u<br />
dozama 2—10 g dnevno uzima se za čišćenje kroničnih proljeva<br />
kod djece. Naljev od 15 g ružinih latica u litri vode vrlo<br />
je dobar za ispiranje usta i kao sredstvo protiv zapaljenja u<br />
ustima i grlu. Oblog protiv podočnjaka: 30 g ruzmarinova cvijeta<br />
drži 8 dana u litri destilirane vode. Nakon toga se procijedi<br />
i tome doda 30 g ružine vodice i 30 g komove ili šljivove<br />
rakije. Dobro namočen oblog u toj tekućini stavlja se na<br />
podočnjake ujutro i navečer i drži 10 minuta. Ponavlja se nekoliko<br />
dana.<br />
* RUTA, rutvica, sedef, sedefčić (Ruta graveollens L.)<br />
Ljekarničko ime: Folium Rutae, Rutae Herbae<br />
To je grmolika biljka koja znade narasti i do metar visoko.<br />
Raste na mršavom tlu, po kamenjarima u toplim krajevima.<br />
Ima jajolike duge listove, trostruko perasto sastavljene.<br />
Cvate velikim žuto-zelenim cvjetovima, koji se razviju u paštitecima<br />
na gornjem dijelu stabljike. Rubovi latica resasto su<br />
iskidani. Cvate od lipnja do rujna. Cijela biljka ima oštar<br />
miris. Za vrijeme branja preporuča se na ruke navući rukavice<br />
kako bi se spriječila upala i osip kože.<br />
Za vrijeme cvatnje sabire se cijela biljka i suši na zračnom<br />
mjestu. Sprema se u polivinilske vrećice.<br />
Ovu biljku mnogo preporuča Kneipp. Koristi se u obliku<br />
čaja: četvrtinu male kavene žlice na litru ključale vode. Čaj<br />
je protiv naglog kucanja srca, grčeva u želucu. Grije i umiruje.<br />
Protiv navale krvi u glavu, poteškoća pri disanju. Izaziva<br />
priliv krvi u maternicu. Protiv nesanice, reumatičnih<br />
bolova i kožnih bolesti.<br />
Smije se uzimati samo u navedenoj količini, jer je u većim<br />
dozama otrovan. Trudne žene mogu pobaciti. Treba ga<br />
uzimati samo pod kontrolom liječnika.<br />
Ruta sadrži rutin, eterično ulje, kumarin, jabučne kiseline<br />
i gorčinu.
SLJEZ CRNI, guščje cvijeće (Malva silvestris L.)<br />
Ljekarničko ime: Folia Malvae, Flores Malvae<br />
Nalazimo ga svagdje u blizini naselja, po napuštenom zemljištu,<br />
jarcima i između ruševina. Listovi su bubrežasti s<br />
nekoliko krpa, na rubu nazubljeni ili narovašeni. Dva do<br />
četiri crvenoljubičasta vrlo lijepa cvijeta, isprugana tamnim<br />
plavičastim prugama, rastu iz pazušca listova. Sabire se cvijet<br />
i list kad je biljka u punom razvoju. Suši se u hladu. Osušenu<br />
biljku treba čuvati u zatvorenim limenkama na suhom<br />
mjestu, jer navlači vlagu. Korijen se sabire u proljeće i jesen.<br />
Dobro očišćen i opran prereže se i suši na umjetnoj<br />
toplini.<br />
Cvijet i list liječi (kao čaj) bolesne probavne organe i<br />
kašalj, pospješuje izbacivanje ispljuvka; sredstvo su protiv<br />
hemoroida, čireva, katara pluća; za ispiranje grla, oči i uha.<br />
U istu svrhu služi i korijen (uz mješavinu).<br />
Crni sljez ima mnogo sluzi i nešto tanina, dok cvijeće sadrži<br />
jedan klorid koji se pretvara u malvidin i glukozu.<br />
SLJEZ BIJELI, ajbiš, veliki sljez (Althaea officinalis L.)<br />
Ljekarničko ime: Radix, Folia, Flores Althaeae<br />
Raste u jarcima uz ceste, uz obale rijeka, na vlažnim<br />
mjestima. Naraste do jedan metar visoko. Listovi su jajoliko<br />
široki i meko baršunasto dlakavi. Rubovi lista su narovašeni.<br />
Imade vrlo lijepe svijetloružičaste ili bijele cvjetove, koji čine<br />
nakupine u pazušcima listova. Čitava je biljka meko dlakava.<br />
Lišće i cvijet sabire se za vrijeme cvatnje i suši u hladu na<br />
tavanu.<br />
Korijen se vadi u proljeće i jesen: dobro se očisti, po sredini<br />
proreže i naglo suši pri umjetnoj toplini do 40° C. Prije<br />
upotrebe korijen se oguli i isječe u sitne kockice. Mora imati<br />
lijepu izrazito bijelu boju.<br />
Svi spomenuti dijelovi se upotrebljavaju i kod plućnih<br />
bolesti. (Korijen je najljekovitiji.) Osim toga sljez liječi kašalj<br />
i upalu grla — ispiranjem — dobar je lijek protiv prekomjerne<br />
kiseline u želucu, liječi bolest mjehura i čira u<br />
želucu (kad se smiješa sa drugim biljkama).
U obliku čaja 1—2 žlice na 400—500 g staviti u mlačnu<br />
vodu i ostaviti 2 sata da se kvasi. Čaj je dobar kod crijevnih,<br />
plućnih, bubrežnih bolesti i bolesti krajnika. Ako se priprema<br />
čaj od lišća, onda jedna žlica čaja prelije se s 200—300 g<br />
ključale vode i pije gutljajima.<br />
Bijeli sljez sadrži: asparagin, dosta masnog ulja, šećer,<br />
sluzi, škroba do 30%.<br />
SAPUNIKA, vučji lisac, slinarica, belonoga (Saponaria officinalis<br />
L.)<br />
Ljekarničko ime: Herba i Radix Saponariae<br />
Raste kraj rijeka, potoka i puteva na pjeskovitom tlu (u<br />
velikim količinama naročito u Banatu). Naraste u visinu do<br />
75 cm. Ima ovalne listove, dugoljaste ili lancetaste s dva do<br />
pet rebara. Ima i velike lijepe cvjetove bijele ili svijetloružičaste<br />
boje, u kiti na kraju cvjetne stabljike s malim kopljastim<br />
zaštitnim listićima.<br />
Sabire se lišće od biljke druge godine (u srpnju ili početkom<br />
kolovoza) kad je u punom razvitku (kad biljka hoće da<br />
procvjeta). Suši se u hladu gdje ima dovoljno propuha. Korijen<br />
i podanak sabiru se u jesen prve godine ili u proljeće druge<br />
godine, suše i vežu u male svežnjeve koji se objese na<br />
zračnom mjestu.<br />
Lišće, podanak i korijen upotrebljavaju se za <strong>liječenje</strong> zastarjelih<br />
kožnih bolesti (kad se koža ljušti) i reumatizma.<br />
Lijek promiče promjenu tvari u organizmu. Inače je sredstvo<br />
koje tjera na znojenje. Naročito je dobar za čišćenje krvi.<br />
Ne smije se pretjerivati u dozama, jer mogu nastati neugodne<br />
posljedice. Doza: jedna žlica čaja prelije se s pola litre<br />
ključale vode.
TREŠNJA (Prunus avium L.)<br />
Ljekarničko ime: Stipites Cerasorum<br />
U 200 g vode ili mlijeka stavi se mala žlica peteljki od<br />
trešanja i kuha 1—2 minute. Liječi zapaljenje bubrega, dobro<br />
je protiv bubrežnih kamenaca i za obilnije mokrenje.<br />
Vrlo je dobar kod zatvora mokraćnih kanala.<br />
STOLISNIK, hajdučka trava, sporiš, kunica, kostrijet<br />
(Achillea millefolium L.)<br />
Ljekarničko ime: Flores, Folium, Herba Millefolii<br />
Raste svagdje po livadama, međama, pašnjacima i uz putove.<br />
To je uspravna biljka visoka do 80 cm. Ima mnogo<br />
perastih listova. Cijela biljka je vrlo ugodnog mirisa. Mnogobrojni<br />
sitni cvjetovi ili su bijeli ili purpurno crveni. Ima<br />
5—6 okupljenih u gustoj nakupini na vrhu stabljike u zrakastoj<br />
kiti.<br />
Sabire se gornja polovica ili trećina biljke u vrijeme kad<br />
su cvijet i biljka potpuno razvijeni. Cvate od proljeća do jeseni.<br />
Suši se u hladu.<br />
Stolisnik u obliku čaja upotrebljava se protiv krvarenja,<br />
želučanog i crijevnog katara, za čišćenje krvi. Liječi šuljeve<br />
(hemoroide), jača organe za probavu. Liječi jetra, bubrege,<br />
reumu. Narod ga meće s nekim drugim travama u rakiju.<br />
Ako u litru vina stavimo 18—30 g stolisnika i pustimo da<br />
stoji desetak dana, tvrdi Kneipp, te ako od tog vina dnevno<br />
popijemo 2—3 čašice, ono liječi unutarnje rane ma gdje one<br />
bile kao i sve ozljede. Dobar je i protiv usirene i ustajale<br />
krvi u organizmu.<br />
Stolisnik sadrži eterično ulje, ahonitinsku kiselinu, ahibein,<br />
cimola, smole, soli, tanina i drugih tvari.
TUŠT (Portulaca oleracea L.)<br />
Potječe iz Azije gdje se odavna upotrebljava kao hrana.<br />
U južnoj Evropi pa i po cijelom svijetu proširila se kao<br />
korov ili kao uzgajana biljka.<br />
To je jednogodišnja puzava biljka, čija stabljika u visinu<br />
naraste 10—20 cm. Nalazi se po oranicama, putovima i zidovima.<br />
Listovi su okruglasti ili dugoljasti, debeli, mali i mekani.<br />
Cvjetići mali i žuti.<br />
U Dalmaciji se priprema za jelo i to juhe, salate ili varivo.<br />
STEŽA, srebrenka, trava od grčeva, gusja trava (Potentitla<br />
anserina L.)<br />
Ljekarničko ime: Herba, Radix et Folia Anserinae<br />
Podanak istjera više pernatih po ivici nazubljenih listova,<br />
koji su na naličju bijelim pustom pokriveni. Istjera dugačku<br />
golu stapku na čijem se kraju razvije po jedan žuti cvijet.<br />
Cvate od svibnja do rujna. Raste po grabama, uz zidove, na<br />
livadama i putovima.<br />
Za vrijeme ljeta sakuplja se lišće i suši u hladu. Čaj od<br />
lišća upotrebljava se protiv grčeva u prsima, želucu, crijevima,<br />
naročito protiv grčeva srca. Najbolje je pripremiti ga:<br />
1 žlica lišća steže, pola žlice matičnjaka, kuha se u šalici mlijeka<br />
5 minuta. Kad je procijeđeno doda se 30 kapi tinkture<br />
od valerijane. Koristi i kod rastrojenih živaca. — U istu svrhu<br />
služi i petoprsta (Potentilla erecta).<br />
Pored zasićenog etera tormentola sadrži i taninske kiseline<br />
kao i drugih tvari.<br />
SRČENJAK, srčenica, trava od srca (Polygonum bistrota L.)<br />
Ljekarničko ime: Radix Bistortae<br />
Sadrži preko 16% tanina koji jako steže, dosta škroba i<br />
kreča.<br />
To je trajna biljka i po količini tanina kao i trava od<br />
srca 18% (stežom), jedna od najaktivnijih biljaka zbog prisutnosti<br />
tanina. Korijen joj je vijugast, jak i sliči broju 5.<br />
Izvana je smeđ, a iznutra sliči mesu. Množi se tako da iz čvorova<br />
na korijenu izbijaju izbojci, koji se razviju u nove ko-
ijene od kojih svaki samostalno žive za sebe. Srčenjak se i<br />
sa sjemenom može množiti i to odmah u jesen čim sjeme<br />
sazri, treba ga posijati na uzorano tlo. Korijenje se vadi u<br />
studenom-prosincu, opere i brzo suši. Stari korijen gubi od<br />
svoje ljekovitosti. Naraste i preko metar visine, a listovi su<br />
dugački, kopljasti, pri dnu imaju još dužu dršku, gornji su<br />
listovi kao i u potočnjaka: obuhvaćaju biljku i uži su. Listovi<br />
su s gornje strane tamno zeleni, a odozdo sivo zeleni.<br />
Srčenjak cvate ružičasto-bijelim cvjetićima kao klas na vrhu<br />
stabljike s vrlo prijatnim mirisom. Raste po planinskim livadama<br />
i pašnjacima.<br />
Upotrebljava se u obliku čaja, 2 žlice usitnjenog korijena<br />
(50 g) za litru mlake vode, ostaviti da stoji 2—3 sata pa i<br />
dulje. Nije ga dobro kuhati zbog prisutnosti škroba.<br />
Liječi krvarenje, proljev (ispire se zadnje crijevo kod dizenterije<br />
i proljeva). Cijeli crijevni trakt podstiče na rad,<br />
liječi krvarenje, bolesti sluzokože. Pije se 2—3 šalice dnevno<br />
u obliku čaja. Kao prašak uzima se na vršku noža i popije s<br />
vodom ili mlijekom i to prije jela 2 puta dnevno. Može da<br />
posluži kao preventiva od pobačaja. Protiv dizenterije 8 g<br />
na litru vode. Liječi trule rane u ustima i ranice. Uzima se<br />
čaja tri puta dnevno po tri žlice. Dobar je i protiv slabokrvnosti.<br />
TRAVA OD SRCA, trava od srdobolje (Potentilla tormentilla<br />
L.)<br />
Ljekarničko ime: Rhizoma Tormentillae<br />
Raste na livadama, pašnjacima, po brdima, uz jarke, rubove<br />
šuma i putova. Cvate od svibnja do kolovoza zlatožutim<br />
pojedinačnim cvjetićima na vrhu stabljike s 4 latice. Donji<br />
su listovi s kratkim drškama, gornji su prirasli uz samu<br />
stabljiku; duboko su urezani i 4—5 puta rasporeni.<br />
Sabire se mlado lišće u proljeće i jesen. Podanak je debeo<br />
i drvenast. Na prelomu je ružičast i tamnosmeđ. Prije sušenja<br />
korjenčići se odstrane, podanak opere i suši na suncu ili<br />
umjetnoj toplini.
Podanak se upotrebljava u obliku čaja: na litru vode stavi<br />
se 3 jedaće žlice čaja i kuha 4—5 minuta. Pije se triput<br />
dnevno prije jela.<br />
Vrlo je dobro sredstvo protiv proljeva, grčeva u crijevima,<br />
krvarenja, izvana za zaustavljanje krvi, za čišćenje pluća<br />
od sluzi; ispiranje rana, osipa na licu. Podstiče na rad probavne<br />
organe. Dobar je protiv vodene bolesti i žutice.<br />
Kada se ovaj čaj kuha sa pola vina i pola vode, odvaja iz<br />
tijela sve otrovne plinove i sokove. Cisti jetra i pluća, liječi<br />
povratnu groznicu i žuticu. Čajem od 10 g korijena na pola<br />
litre vode ispiru se podbule i upaljene oči, rane, čirevi i otečene<br />
žlijezde. Protiv kostobolje dobar je vruć oblog od 30 g<br />
korijena i četvrt litre vinskog ili običnog octa kuhan 3 —5<br />
minuta. Čireve, lišaj i rane dobro je oblagati čistom svinjskom<br />
masti pomiješanom, sa u prah, istučenim i prosijanim<br />
korijenom steže.<br />
Mladi suhi listovi mogu poslužiti umjesto ruskog čaja.<br />
U pola litre alkohola 60% jakosti stavi se puna žlica usitnjenog<br />
korijena trave od srca i ostavi na toplom mjestu da<br />
stoji 10 dana. Uzima se više puta dnevno 20—25 kapi na kocku<br />
šećera ili u malo vode. S ovim lijekom može se liječiti<br />
stoka ako ima proljev — naravno daje se jača doza. Kod krvarenja<br />
Kneipp preporuča na 10 g usitnjenog korijena litru<br />
vode. U početku treba uzeti svakih 20 minuta po žlicu, kasnije<br />
svaki sat po žlicu.<br />
SURUČICA (Filipendula ulmaria (L.) Maxim. — Spiraea<br />
ulmaria L.)<br />
Ljekarničko ime: Flores Spiraeae<br />
Diuretik, tonik, adstrigens, diaforetik.<br />
Ostala narodna imena: Blaga jabuka, buditeljica, oslad,<br />
osinka, sračica.<br />
Višegodišnja zeljasta biljka sa uspravnom stabljikom visine<br />
2 m. Listovi su perasto podijeljeni, a na rubu nazubljeni.<br />
Bijeli ili žućkasto-bjeličasti cvjetovi su sitni i mirisni<br />
skupljeni sastavljeni cvat. Cvate tokom ljeta.<br />
Naročito cvjetovi se koriste protiv bolesti mokraćnih organa.<br />
Čaj za čišćenje krvi. Podzemni dijelovi sadrže treslo-
vine, te se koristi kao lijek protiv proljeva i krvarenja. Koristi<br />
se kao lijek za dišne organe, skrofulozu, reumu, gripu i<br />
sl. Esencija korijena služi u homeopatiji za bolesti srca,<br />
bubrega i mjehura. Cijela biljka sadrži glikozid gauterin, a<br />
u korijenu i cvjetovima je postotak eteričnog ulja (2%). Sadrži<br />
i male količine salicila. Koristi se i protiv akutnog i hroničnog<br />
reumatizma, protiv uloga (gihta) i gojaznosti.<br />
ŠTAVELJ (Rumex obtusifolius L.)<br />
Ljekarničko ime: Radix Lapathi<br />
Raste posvuda na vlažnim livadama u velikim količinama,<br />
naraste i do metar visine. Ima duge ovalne listove poput<br />
hrena. Na stabljici, naročito na<br />
kraju, razvije se klas sitnih zelenkasto-crvenkastosmeđihcvjetića.<br />
Kad sazore, postanu posve<br />
smeđi.<br />
List se sabire u proljeće, a<br />
plod prije nego li sazori. Suši se<br />
u hladu.<br />
Plod se upotrebljava u obliku<br />
čaja protiv proljeva — jedaća<br />
žlica kuha se 2 minute u 2 decilitra<br />
vode. Lišće se uzima protiv<br />
slabokrvnosti, zbog A i C vitamina,<br />
kombinacije fosfora i željeza.<br />
Narod koristi čaj od lišća i protiv<br />
hemoroida, za bolju probavu<br />
i apetit.<br />
Osobe koje naginju na stvaranje kamenca u bubrezima<br />
neka ga ne uzimaju.<br />
TRNINA, trlinka, crni trn (Prunus spinosa L.)<br />
Ljekarničko ime: Flores et Fructus Pruni spinosae<br />
Trnina je gust grm, raste po živicama pašnjaka, krčevinama<br />
i rubovima šuma. Na trnovitim gustim ograncima rastu<br />
naopako mali jajoliki listovi, koji su na rubovima na-
zubljeni. Cvjetići su sitni, bijeli u velikom broju. Plod je tamnoplava<br />
koštunica veoma trpka i kisela okusa.<br />
Cvijet se sabire od ožujka do konca travnja, a plod u<br />
jesen kad sazori.<br />
Cvjetovi u obliku čaja dobri su protiv kašlja, za čišćenje<br />
krvi, sredstvo su za laki otvor, protiv bolesti organa za disanje,<br />
bolesti pluća. Zreli plodovi lijek su za želudac, protiv<br />
proljeva, bolesti bubrega i mjehura.<br />
U obliku čaja uzima se nepuna žlica na 300 g ključale vode.<br />
Pije se jedna šalica dnevno ili preko dana gutljajima. Uzima<br />
se u jednakim dijelovima s kaduljom, preslicom, ružmarinom<br />
i pelinom (pelina se uzme pola doze).<br />
Trnina sadrži: tanin, gorku tvar, cianovodične kiseline,<br />
soli, benzoldehida i drugih tvari.<br />
ŠIPAK, pasja ruža, divlja ruža (Rosa canina L.)<br />
Ljekarničko ime: Fructus Cynosbati<br />
Raste po krševima, šikarama, živicama pašnjaka i šumama.<br />
Vrlo razgranati grm naraste i do 2 metra visine. Listovi<br />
su jajoliki i oštro nazubljeni. Cvate<br />
u kasno proljeće s lijepim ružičastim<br />
ili bijelim ružicama.<br />
Plod je duguljast, vrlo lijepe crvene<br />
boje, pun je dlakavih koštica<br />
(plodova). Sazrijeva od rujna<br />
do sredine studenoga.<br />
U proljeće sabiru se latice prije<br />
nego se potpuno razviju. Od<br />
njih se (sa ostalim ružinim laticama)<br />
priprema slatko (džem)<br />
koji danas znade pripremiti svaka<br />
domaćica. Od tog džema bolesni<br />
na plućima uzimaju tri puta<br />
dnevno po malu žličicu u koju<br />
se stavi prstovet praška od<br />
preslice. Ovaj lijek liječi sve<br />
plućne i unutarnje bolesti.<br />
Iz zrelih plodova povade se sjemenke (plod) i od mesnatih<br />
dijelova skuha ukusan pekmez koji sadrži veliki postotak<br />
C vitamina. Sjemenke se operu od dlačica i dobro osuše. Od
njih se priprema zdrav čaj kao lijek protiv groznice, kamenca<br />
u bubrezima, crijevnog katara, bolesti mokraćnih organa (naročito<br />
mjehura) hripavca i vodene bolesti.<br />
Ako dijete plače i neće da spava, stavi se ispod jastuka<br />
(pod glavu) dvije-tri šišarke divlje ruže i dijete će dobro<br />
spavati.<br />
ŠIMŠIR, puškan (Buxus sempervirens L.)<br />
Ljekarničko ime: Folia Buxi<br />
Šimšir se uzgaja po vrtovima i grobljima, ali odatle zna<br />
pobjeći u prirodu gdje podivlja.<br />
Sabire se lišće jer ono liječi<br />
bolesti žučne kesice, boginje;<br />
upotrebljava se kao sredstvo<br />
za otvor, a naročito je dobar<br />
protiv povratne groznice. Liječi<br />
jetru, slezenu, kamence izbacuje<br />
iz žučnih kanala, pojačava<br />
stolicu, pomaže lučenje<br />
žuči u crijevu. Liječi malariju:<br />
dobro je sredstvo za izbacivanje<br />
znoja (u obliku čaja 2 jedaće<br />
žlice na pola litre vode<br />
dobro zaslađeno). Kod žučne<br />
bolesti najbolje je uzimati u<br />
obliku alkoholature 1 : 10, dva<br />
puta dnevno prije objeda i večere<br />
po 25—30 kapi, dobro razrijeđeno<br />
u malo vode. Treba oprezno uzimati, jer izaziva pobačaj,<br />
proljev i grčeve u želucu.<br />
VERBENA, sporiš, željezarka (Verbena officinalis L.)<br />
Ljekarničko ime: Herba Verbenae<br />
Nalazi se svagdje po livadama, uz putove, na pašnjacima,<br />
strništima i rubovima šuma. Naraste visoko do 70 cm. Ima<br />
uspravnu četverouglastu stabljiku. Ona je gola s razgranatim<br />
dugim granama, s dugoljastim jako nazubljenim nasu-
protnim listovima. Cvjetovi su maleni svijetloljubičaste boje,<br />
složeni na gornjem dijelu u klasove.<br />
Za vrijeme cvata sabiru se listovi i vršike zajedno sa cvjetovima.<br />
Cvate čitavo ljeto.<br />
U obliku čaja liječi bolesti jetre, nervozu, reumu, slabost<br />
probavnih organa, neuralgiju, bolove u krstima i glavi. Koristi<br />
protiv teškog disanja, kamenca u bubrezima i groznica.<br />
Biljka se mora oprezno upotrebljavati: u svježem stanju<br />
može izazvati pobačaj. Sušenjem biljka gubi na jačini svog<br />
djelovanja.<br />
Dvije jedaće žlice čaja kuha se 2—3 minute u pola litre<br />
vode. Kod jakih neuralgičnih bolova (migrene i bolova u<br />
glavi) preporuča se čaj kuhati u mlijeku s lanenim brašnom<br />
i obloge stavljati na bolna mjesta.<br />
U litru bijelog vina stavi se 5 žlica usitnjene biljke i<br />
ostavi da stoji 30 dana. Nakon toga se ocijedi i pije više puta<br />
dnevno po čašicu. Tjera kamence i mokraću, liječi žuticu,<br />
trulež u ustima. Kao prašak dva puta dnevno na vršku noža<br />
služi za gornje bolesti.<br />
* TATULA, datura, kužnjak (Datura stramonium L.)<br />
Ljekarničko ime: Folia, Semen Stramonii<br />
Raste na napuštenim zemljištima i razvalinama u velikom<br />
mnoštvu. Ima golu, vrlo razgranatu stabljiku koja naraste<br />
i do visine metra. Listovi<br />
su veliki jajasti, a rubovi<br />
razdaleko jako nazubljeni.<br />
Cvjetovi su bijeli i veliki<br />
— uspravno obrnuto zvonasti<br />
s pet nabora; unutar<br />
tuljkastog cvijeta nalazi se<br />
pet prašnika i jedan tučak<br />
kojem je plodnica narasla.<br />
Plod je velik bodljikavi tobolac<br />
s mnogo sjemenaka.<br />
Cvate kasno u ljeto. Listovi<br />
se beru kad je biljka u punom<br />
cvatu. Ne beru se listovi<br />
s one stabljike čiji su<br />
cvjetovi uvenuli. Plod se bere<br />
ujesen kad je zreo. Biljka<br />
je otrovna kao velebilje,
te se listovi i sjemenke upotrebljavaju ne samo za <strong>liječenje</strong><br />
astme, nego i za <strong>liječenje</strong> živaca. Na doziranje treba strogo<br />
paziti; uzimati najviše jednu desetinu grama, i to pod kontrolom<br />
liječnika.<br />
U sebi sadrži otrovne biljne baze, slično otrovima velebilja.<br />
U daturinu lišću nalazi se od 0,3—0,50 hiosciamina,<br />
atropina i skopolamina.<br />
VRISAK PRIMORSKI, bresina, ožepek (Satureia montana).<br />
Ljekarničko ime: Herba, Folia Satureiae<br />
Raste na vapnenastom suhom tlu, naročito uz obalu Jadrana.<br />
Naraste visoko do 35 cm. To je uspravna razgranata<br />
biljka s uskim gotovo zašiljenim listovima, po dva naspramno.<br />
Čitava je biljka maljava s kratkim dlačicama i žlijezdama<br />
eteričnog ulja, aromatičnog i jakog mirisa. Cvate od<br />
srpnja do konca listopada u sitnim bijelim ili ružičastim<br />
cvjetićima sakupljenim u pazuhu listova. Za vrijeme cvata<br />
sabire se čitava biljka bez određenih dijelova. Suši se u<br />
hladu i sprema u polivinilske vrećice ili limenke da ne<br />
ishlapi. Navodno sami listovi imaju veću vrijednost.<br />
U obliku čaja tjera gliste, izlučuje znoj. Umiruje živce,<br />
liječi bolesti bubrega, potiče spolni nagon. Mnogo se upotrebljava<br />
kao začin raznim jelima.<br />
VIDAC, vidova trava, smetlika (Euphrasia officinalis L.)<br />
Ljekarničko ime: Herba Euphrasiae<br />
Raste u svijetlim šumama, na šumskim livadama, po suhim<br />
obroncima, sunčanim livadama, vrištinama i po brežuljcima<br />
uz prugu. Visok je 12—25 cm; razgranjen sa prilično<br />
nazubljenim jajolikim listovima koji sjede na stabljici. Cvjetovi<br />
su na bazi latica bijeli s ljubičastom ili žutom pjegom<br />
pri dnu. Rijetki su i smješteni na gornjim granama stabljike.<br />
Za vrijeme cvata sabire se čitava biljka — od početka<br />
lipnja do rujna — i suši u hladu na zračnom mjestu.<br />
Upotrebljava se u obliku čaja kao lijek protiv nahlade u<br />
vratu, za ispiranje očiju kod slabog vida, protiv bolesti or-
gana za probavu. Protiv promuklosti i kašlja. Protiv glavobolje<br />
u obliku alkoholature 1 :10, do 30 kapi razrijeđeno u<br />
malo vode 2 puta dnevno.<br />
VODOPIJA, cikorija, ženetrga, žutinica, potrošnik (Cichorium<br />
intybus L.)<br />
Ljekarničko ime: Radix, Herba Cichorii<br />
To je korov kojeg možemo naći svuda po našoj domovini,<br />
i to kraj putova, uz živice, po neobrađenom zemljištu, po<br />
livadama. Uzgaja se mnogo i kao<br />
pitoma biljka za tvornice koje<br />
korijen prže kao dodatak kavi<br />
(cikorija). Vodopija ima dugu<br />
uspravnu stabljiku, visoku i do<br />
metar, koja je samo na gornjem<br />
dijelu razgranata. List je dugoljast<br />
bez peteljke, cvjetovi veliki<br />
i lijepi jasnoplavi. Korijen je<br />
vretenast, valjkastog oblika, sliči<br />
vrtnom peršinu.<br />
Sabire se list, cvijet i korijen.<br />
Korijen u proljeće i jesen, a čitava<br />
biljka cijelo ljeto za vrijeme<br />
cvatnje. Suši se na toplom tavanu.<br />
Svi su dijelovi vodopije ljekoviti,<br />
naročito protiv bolesti jetre,<br />
slabe probave, žutice, bolova u želucu, protiv povratne groznice,<br />
bolesti mjehura i šećerne bolesti. Mladi list vodopije<br />
dobra je hrana u našem domaćinstvu. (Prilog 29)<br />
* VELEBILJE, luda trava, vučja trešnja, norica (Atropa<br />
belladonna L.)<br />
Ljekarničko ime: Folia, Radix Belladonnae<br />
Velebilje je jedna od najotrovnijih naših biljaka. Raste<br />
po krčevinama i šumama našeg planinskog područja. Zna narasti<br />
i preko metar visoko. Vrlo je granato s uspravnom i<br />
malo pahuljastom stabljikom. Lišće je jajasto i veliko, našiljenog<br />
oblika — bez zubaca (s kratkom drškom). Cvjetovi<br />
su veliki, cvjetasti, smeđeljubičaste boje na kratkim drška-
ma. Svi su dijelovi biljke veoma otrovni. Treba je uzimati<br />
samo pod nadzorom liječnika.<br />
Za <strong>liječenje</strong> se najviše sabiru listovi i to od srpnja do kolovoza<br />
tj. kada plod velebilja počinje dozrijevati. Listovi se<br />
moraju sušiti u hladu u tankom sloju kako bi zadržali zelenu<br />
boju. Korijen se vadi u proljeće, čisti od zemlje i suši razrezan<br />
na manje dijelove.<br />
Liječi astmu, hripavac, neuralgiju, želučane bolesti, crijeva<br />
i mokraćnu cijev.<br />
Obzirom na veliku otrovnost ove biljke, neophodno je<br />
poslije svakog sabiranja dobro oprati ruke.<br />
ZEČJA STOPA, blaženak pravi, carevo oko, žuti karanfilić,<br />
(Geum urbanum L.)<br />
Ljekarničko ime: Rhizoma, Radix Caryophyllatae<br />
Raste po grmovima oko sela, u svijetlim šumama, sjenovitim<br />
mjestima. Ima uspravnu stabljiku visoku do 60 cm.<br />
Ja sam je mnogo našao u hrastovoj šumi u blizini Bjelovara.<br />
Listovi su nasađeni na dugačke drške i žute su boje.<br />
Tučkovi rastu i dalje, nakon što je cvijet ocvao, i pretvaraju<br />
se u plodiće koji su snabdjeveni crvenkastosmeđim kukicama.<br />
U proljeće i jesen sabire se korijen sa podankom, a cvjetovi<br />
i čitava biljka čim procvate. Suši se na umjetnoj toplini.<br />
U obliku čaja: 2 jedaće žlice kuha se 3—5 minuta u 3 decilitra<br />
vode. Dobar je lijek protiv želučanih nerava, slabog<br />
rada crijeva, kod bronhija, dizenterije i bolesti jetre. Liječi<br />
reumu i glavobolju.<br />
Zečja stopa djeluje na stolicu, rastvara sluz, tjera znoj.<br />
10 g korijena kvasi se nekoliko sati u 200—300 g vode, zatim<br />
se stavi na štednjak i čim proključa, odmah se skine i pusti<br />
poklopljeno stajati 10 minuta. Pije se dnevno po šalicu.<br />
Tinktura: u pola litre dobre jake komovice stavi se 50 g<br />
korijena da stoji 10 dana. Od te alkoholature uzima se triput<br />
dnevno po 6—8 kapi s malo vode. Čaj i kapljice koriste<br />
kod želučanih teškoća, škrofuloznih ekcema, lišajeva, rana.<br />
Čaj se može koristiti i kod truleži u ustima.
ZEČJI TRN, čkalj, gladiš (Ononis spinosa L.)<br />
Ljekarničko ime: Radix Ononidis<br />
Raste podjednako kako u nižim tako i u brdskim područjima<br />
na pjeskovitom tlu, naročito na mršavim pašnjacima,<br />
livadama i rubovima šuma. To je trajno zeljasta biljka, a<br />
naraste visok do 50 cm. Grane imaju oštre bodljikave izdanke.<br />
Na granama ima malo lišća. Dok su mlade, grane su<br />
pokrivene svilastim dlačicama. Stabljika je žućkastobijela.<br />
Iz pazušca listova tjeraju brojni ogranci — na kraju su<br />
snabdjeveni bodljikom — koji također imaju listove. Cvjetovi<br />
se nalaze na kraju trnovitih izdanaka i grimizno su crvene<br />
ili ružičastoljubičaste boje. Cvate čitavo ljeto sve do<br />
jeseni.<br />
Sabire se korijen višegodišnje stare biljke, podanak i cvijet.<br />
Korijen sa podankom se opere, raskoli i dobro osuši na<br />
suncu. Suši se u tankim naslagama.<br />
Čaj od korijena i cvijeća tjera mokraću, čisti krv, liječi<br />
katar mjehura, reumatizam i giht. Vrlo je dobar protiv bolesti<br />
srca, podstiče bubrežna tkiva na rad, uvećava krvni pritisak.<br />
Liječi oboljele bubrege, kao i natečene noge i trbuh.<br />
Cvijet se bere nešto prije nego se razvije. Stari cvjetovi<br />
mogu da izazovu bol u želucu.<br />
Cvijet se priprema u obliku čaja: 3 jedaće žlice na litru<br />
ključale vode. Pije se triput dnevno po šalicu.<br />
* ZEČJI TRN ŽUTI, (Sarothamnus vulgaris, Wimmer)<br />
Ljekarničko ime: Herba, Flores Genistae<br />
Naraste visoko i do dva metra. Stablo mu je uspravno,<br />
oštrih rubova s golim granama. Sitni trolisni listići obrnuto<br />
su jajasti s peteljkom, poredani su u vidu spirale, meko su<br />
dlakavi. Cvijeće je zlatno žuto u dugačkim grozdovima i prijatnog<br />
mirisa. Cvjeta svibanj-srpanj. Plod mu je crna plosnata<br />
mahuna po rubu dlakava i puna sjemenki. Sadrži eterično<br />
ulje, alkaloid spartein, boju, gorčinu i tanina.<br />
Cvjetne grančice upotrebljavaju se za jače mokrenje, čišćenje<br />
krvi i kod bolesnih bubrega. Uzima se nepuna žlica<br />
na 200—300 g ključale vode da stoji poklopljeno 10—15 minuta.<br />
Nakon toga se ocijedi i pije 3—4 šalice dnevno, Cijela<br />
biljka u obliku čaja smanjuje krvni pritisak, proširuje krvne<br />
sudove.<br />
Radi otrovnosti biljku treba upotrebljavati oprezno i uzimati<br />
samo pod kontrolom liječnika.
ZIMZELEN, mala pavenka (Vinca minor L., V. major L.)<br />
Ljekarničko ime: Folium Vincae<br />
Raste po parkovima, grobljima, vrtovima i ukrasnim živicama<br />
kao niski grm. Ima vječno zeleno lišće koje se sabire<br />
u proljeće i suši na umjetnoj<br />
toplini.<br />
Uzima se jedaća žlica na<br />
2—3 decilitra vode i kuha<br />
dvije minute. Liječi plućne<br />
bolesti, naročito krvarenje,<br />
šuljeve, katar želuca, proširenje<br />
želuca. Popravlja<br />
sluzokožu. Može se uzeti i<br />
u obliku praška — po pola<br />
kavene žlice, dva puta dnevno.<br />
Vrlo je sličan šimširu,<br />
pa treba paziti da se s njim<br />
ne zamijeni, iako i šimšir<br />
služi kao lijek. Zimzelen regulira<br />
menstruaciju.<br />
ŽUTIKA, šimširka, žuti šipak, trpka žutika (Berberis vulgaris<br />
L.)<br />
Ljekarničko ime: Radix, Fructus Berberidis, Cortex Berberidis<br />
radicis<br />
Žutika raste na sunčanim mjestima po kamenitim brežuljcima,<br />
među šikarama, uz puteve i rubove šuma u svim<br />
našim krajevima. Naraste od 1—3 metra visoko, s povijenim<br />
vitkim granama, sivom korom i žutim drvetom iznutra.<br />
Zelenosivo lišće je sitno nazubljeno čvrsto, obrnuto jajastog<br />
oblika i leži na kratkim peteljkama u čupercima iz kojih izrastu<br />
po jedan ili dva trna. Cvate od travnja do srpnja u malenim<br />
žutim cvjetićima koji su složeni u viseće grozdove.<br />
Plod je duguljasta oblika i crvene boje. Ljeti se sabire lišće,<br />
kora s grana i korijena, a zrele bobe u jesen. Suši se na suncu<br />
ili na umjetnoj toplini.<br />
Cijela biljka upotrebljava se kao lijek protiv slabe probave,<br />
žutice, bolesti jetara i bolesti bubrega. Iz zrelih plodova<br />
priprema se sok za limunadu, jer sadrži limunske kiseline.
ČUVANJE ZDRAVLJA<br />
HIGIJENA<br />
Higijena je nauka o zdravlju. Higijena proučava utjecaj<br />
hrane na zdravlje radnih ljudi. Ona spada u preventivnu medicinu,<br />
za razliku od kurativne koja liječi bolesti. Higijena se<br />
bavi korisnim i štetnim utjecajima na zdravlje. Ispituje probleme<br />
čovječje okoline.<br />
Moderna medicina nastoji liječiti tako da se poveća snaga<br />
cijelog organizma i traži potpuno izlječenje u trajnoj promjeni<br />
života. Tako prirodan način življenja dobiva šire značenja<br />
i općenitiju vrijednost. Temelj za obnovu tjelesne<br />
snage traži se u hrani. Stoga bi bilo potrebno da se i na tom<br />
polju provede revolucija, tj. prirodna ishrana. Način ishrane<br />
važan je za pravilan odgoj tijela kao i prirodan način očuvanja<br />
zdravlja, odnosno liječenja.<br />
Već i sama otkrića u kemiji dokazuju da je biljka prvi<br />
akumulator energije i da sadrži sve elemente koji ulaze u<br />
sastav životinjskog tkiva. Životinja ne stvara nego crpi energiju<br />
organske materije iz biljnog carstva. Biljka gradi organsku<br />
hranjivu ćeliju dok je životinja samo preinačuje.<br />
Biljka, sakupljajući sunčanu energiju, koncentrirala je toliko<br />
snage da može poslužiti kao najčišći izvor hrane. Treba<br />
znati da su biljke, plodovi, voda, sunčeva toplina i svjetlo<br />
— prvi čimbenici energije i vitalnosti; dok meso, alkohol<br />
mogu da izazovu časovitu snagu i uzbuđenje, ah zatim ubrzo<br />
dolazi iznemoglost.<br />
Po znanstvenoj analizi utvrđeno je da su naše zubalo, jezik,<br />
želudac, dužina crijeva, mliječne žlijezde, kao i ostali<br />
unutarnji organi uređeni za prehranu plodovima, a nikako<br />
ne za prehranu mesom životinja.<br />
Mokraćna kiselina je posljedica nepravilne izmjene tvari<br />
i glavni uzročnik većine bolesti. Nastaje viškom bjelanče-
vina koje su sadržane velikim dijelom u mesu. Uvijek se u<br />
krvi nalazi stanovita normalna količina mokraćne kiseline,<br />
ali kad ona prelazi svoju normalu, onda se mokraćna kiselina<br />
zajedno sa svojim dijelovima krvi pretvara u jednu vrstu<br />
sluzne ljepljive mase. Ova masa puni kapilare krvnih i<br />
limfnih sudova. U takvom slučaju truje se krv, nastupa slabokrvnost.<br />
Međutim, ponajveća nesreća je u tome što prevelika količina<br />
mokraćne kiseline utiče i na psihu bolesnika: dovodi ga<br />
do tromosti (zbog otežavanja krvotoka u cijelom organizmu).<br />
Tako danas većina ljudi umire dva tri puta ranije, što<br />
se ne bi dogodilo da su živjeli prirodno.<br />
Meso uzbuđuje bez obzira na spol i starost. Donosi razne<br />
bolesti koje se ne javljaju kod biljne hrane, jer je ona prvorazredna<br />
i prirodna. Dakle, meso treba jesti vrlo ograničeno.<br />
Fosforna kiselina je važan čimbenik kod stvaranja živaca<br />
i kosti. U biljnoj hrani ima je dvaput više nego u mesu.<br />
Biljna je hrana potrebna naročito djeci koja za svoj razvitak<br />
trebaju fosfora.<br />
Neki ljudi vjeruju da će biti zdraviji ako što više jedu.<br />
Međutim, djelovanje je baš suprotno: stvara se poremećaj u<br />
probavnim organima, zatim se razbole jetra, bubrezi, žuč —<br />
i na kraju čitav organizam.<br />
Ne smije se jesti dok se želudac nije ispraznio. Tko optereti<br />
želudac, neće ostati dugo zdrav. Nastat će katari želuca i<br />
crijeva — poremetit će se zdravlje. Želudac i crijeva zahtijevaju<br />
točnost, naročito između dva obroka, ali se ni tom<br />
prilikom ne smiju preopteretiti hranom i pićem. Baš stoga<br />
— želimo li ostati zdravi — ničeg previše. Sve treba da bude<br />
u umjerenim granicama.
KUPKE<br />
AROMATIČNE LJEKOVITE KUPKE<br />
To ime kupkama nisam dao bez razloga: one se tako zovu<br />
zato što imaju osvježujući miris, pa prijatno i osvježavajuće<br />
djeluju na ljudski organizam. Za spomenute aromatične kupelji<br />
potrebno je uzeti neke droge: 1000 g na 4—5 litara ključale<br />
vode koja se hladnom vodom razrijedi na temperaturu<br />
35—37°C.<br />
Smrekove kupke: Sastoje se iz 150—200 g smrekovog<br />
ekstrakta (Extraction Pini) za jednu kadu. U smrekovom<br />
ekstraktu nalazi se: eterično ulje, terpentinsko ulje, treslovina,<br />
smola i biljna kiselina. Ovakva kupelj umiruje živčani<br />
sistem, mokraćni i krvni optok (tjera krv u sve žilice i žile).<br />
Djeluje umirujuće prije spavanja. Te su kupelji dobre i za<br />
rekonvalescente. Kupke treba da traju 10—30 minuta — dva<br />
do tri puta nedjeljno i to poslije podne. — Živčano bolesni<br />
lako podnose navedene kupke. Ako se uzmu prije spavanja<br />
djeluju uspavljujuće.<br />
Borova kupelj: — Slična je smrekovoj, samo je učinak<br />
nešto snažniji.<br />
Arnikova kupka: Za jednu kadu se uzima 2—4 žlice tinkture<br />
arnike (dobije se u ljekarni). Kupke arnikovom tinkturom<br />
vrlo su dobre za rane, upale i uboje.<br />
Ruzmarinova kupelj: — Za jednu kadu uzme se 1—2 žlice<br />
ruzmarinova ulja. Te kupke koriste pri smetnji u krvnom<br />
optoku, klimakteriju i šećernoj bolesti.<br />
Kamilice kupelj: — Za tu kupku je potrebno pola do 1 kg<br />
kamiličnih cvjetova, koji se preliju sa 4—6 litara ključale<br />
vode i poklopljeno se ostavi jedan sat. Zatim se ocijedi, iscje-
đevina nalije u kadu i dopuni, odnosno razmlači hladnom<br />
vodom prema potrebi. Kupelj koristi protiv katara nosa,<br />
želuca i ekcema koji svrbi. Sjedeća kupelj kamilice koristi<br />
kod zatvora, hemoroida, upale mjenura i bolesti trbuha. Priprema<br />
se: 100 g kamilice prelije se litrom ključale vode. Ta<br />
se iscjeđevina razrijedi s 30 litara tople vode u koju bolesnik<br />
sjedne.<br />
ŽIVOTNA KUPELJ<br />
U jednu poširoku posudu (od 30—40 litara) stavi se sjedalica<br />
koja ne smije biti viša od sjedalice na stolici. Tad u<br />
posudu nalijemo kišnicu<br />
do ruba sjedalice (voda<br />
neka bude 15—20° C).<br />
Sjednemo na sjedalicu s<br />
nogama iznad sjedalice.<br />
U ruku uzmemo grubu<br />
krpu ili spužvu koju<br />
obilno namočimo u vodi<br />
i blago trljamo trbuh od<br />
pupka prema dolje i poprijeko.<br />
Nakon takvog<br />
trljanja od 30—40 minuta<br />
idemo odmah u krevet.<br />
To se ponavlja 14—<br />
20 dana (svaku večer prije<br />
spavanja).<br />
Primjenom ove kupke djeluje se preko jedne osjetljive<br />
zone čitavog tijela — s površinskog — duboko u unutrašnjost<br />
i utječe djelotvorno na razne grupe organa i njihov<br />
mehanizam izlučivanja bolesnih tvari (uzroka bolesti). Ovako<br />
međusobno fiziološko-anatomski uslovljeni odnosi terapeutski<br />
se savršeno iskorišćuju ovom kupkom.<br />
Gornjom kupkom predusreću se, suzbijaju i liječe akutne<br />
i kronične bolesti bilo djece ili odraslih, a ista se može obaviti<br />
u svako doba i na svakom mjestu. Prostorija u kojoj se<br />
životne kupke obavljaju mora biti topla. Kod ove kupke<br />
tijelo ne ulazi nikako u vodu, zbog toga se vrlo lako primjenjuje<br />
i kod teških bolesnika. Još je djelotvornija ako se nekoliko<br />
sati kvasi u vodi trinje od sijena.
ISPIRANJE CRIJEVA<br />
Kada jedna bolest nastupi akutno ili iznenada, prvo za<br />
čim moramo posegunti jest — unutrašnja kupka, odnosno<br />
potpuno ispiranje, pranje ili čišćenje crijeva. Sada nam više<br />
ne koristi vanjska kupka, jer su se kiseline i soli nakupile u<br />
unutrašnjosti tijela, i naši ih organi ne mogu više preraditi.<br />
U organizmu su nastale izvjesne komplikacije, jer su se pojedina<br />
strana tijela čvrsto vezala u sistemu krvotoka, od kojih<br />
se krv vlastitom snagom ne može više obraniti. Protiv toga<br />
pomaže samo unutrašnja kupka. Kao što vanjska kupka ne<br />
djeluje osobito dobro oko poslije kupke ne istrljamo i temejito<br />
ne izmasiramo tijelo, uz upotrebu svih mogućih okretaja,<br />
zavijanja i izvijanja, tako isto unutrašnja kupka tek tada daje<br />
pravi uspjeh ako se uz ispiranje crijeva i crijevnog tkiva<br />
vodom, zajedno s dezinfekcirajućim ili raskvašujućim sastojinama,<br />
primijeni u crijevu i utrobi snažno gnječenje trbuha.<br />
Voda za unutrašnju kupku treba da je toplote 45 stupnjeva.<br />
(Tako da se u njoj može držati ruka.) U vodu se stavi<br />
žlica-dvije sodebikarbone. Upotrijebimo li na irigatoru gumenu<br />
cijev (60 cm dugu) koja se malo-pomalo uvlači, tada voda<br />
probija dublje i učinak je veći. Za vrijeme puštanja vode<br />
treba leći na lijevu stranu i lijevu nogu malo povući da voda<br />
lakše ulazi. Voda se pusti koliko je moguće, ali pritisak ne<br />
smije izazvati boli. Količna vode ravna se prema sposobnosti<br />
organizma, veličini tijela i kreće se od dvije i pol do 4 litre.<br />
Kada je sva voda ušla, gumena cijev se polagano izvuče, a<br />
izlaz crijeva krpom zatvori.<br />
Zatim slijedi gnječenje trupa 20—30 minuta. Najudobnije<br />
je da se legne na leđa, noge malo privuku, a donji dio tijela<br />
nečim malo podigne. Sada se zahvati sa obje ruke donji dio<br />
trbuha (koliko god se može zahvatiti) pa se vuče i valja sve<br />
prema pupku, pusti opet pasti, ponovno zahvati i opet pusti.<br />
Najprije se gnječi i pritišće od desne strane k pupku: utroba<br />
s kožom vuče se prema pupku i uvijek ponovno pusti pasti.<br />
Zatim slijedi gnječenje lijeve strane prema pupku (uvijek<br />
vući i ponovno pustiti pasti). Onda gnječenje od dolje prema<br />
gore (isto prema pupku). Istodobno s obje strane, i zaključno,<br />
istodobno, od dolje i gore prema pupku. Zahvatiti rukama<br />
duboko i kopati skroz do bubrega, treba gnječiti sve, kao<br />
da se mijesi tijesto (svom snagom). Ako se u međuvremenu<br />
nešto vode isprazni, ne prestaje se sa gnječenjem sve dok nije<br />
prošlo 20—30 minuta. Ova masaža stvarno izgleda nemilo-
srdna, ali to ništa ne škodi, ne boli i time se pomaže prirodi.<br />
Toplina vode prožimlje unutrašnje organe i olakšava im rad.<br />
Bolesnik se neće osjećati oslabljen, već dapače ojačan.<br />
Nakon što se 20—30 minuta gnječilo, ide se na stolicu.<br />
S dlanovima ruke pritisne se donji dio tijela i izdiše postepeno<br />
sve to više. Pri tom se mišići donjeg trupa sve više<br />
stežu, sve dok se može izdisati i pritiskati. Tada se dignu<br />
naglo ruke i sve slobodno pusti, da bi se putem naglog udisanja<br />
prostrujilo čitavo tijelo. Začudit ćete se što će sve pri<br />
tom izići iz vaših crijeva. Sve moguće sluzine, stvari koje<br />
niste nikada vidjeli i za koje ste držali da izlaze van, u kojima<br />
su se ugnjezdili najraznovrsniji čopori stranih organizama<br />
i otrovnih mikroba, uzročnici bolesti. U većini slučajeva dovoljno<br />
je jedno ovakvo ispiranje da se istjera sve strano iz<br />
tijela. Nakon što se sve otrovno iz tijela istjeralo, popije se<br />
mala šalica pravog nepatvorenog, nerafiniranog, maslinovog<br />
ulja. Sat poslije toga uzme se šalica seninog čaja. Nakon toga<br />
svakih pola sata pije se nekoliko gutljaja tople ili hladne<br />
vode sa sodom-bikarbonom za neutralizaciju kiselina (1 žličica<br />
na čašu vode).<br />
Ova ispiranja imaju izvanredno djelovanje. Ljudi, kod kojih<br />
se očekivala kaplja, nekoliko dana nakon ovakve kupelji<br />
mogli su nastupiti svoj normalan posao.<br />
Za taj i slijedeći dan, ako je bolesnik još u krevetu i ako<br />
osjeti glad — potrebno je dobro ali polagano propeći kruh<br />
koji treba da bude skroz suhi i pečen tako da je zlatno-smeđe<br />
boje, ne samo na površini nego i iznutra. (Kada se prelomi,<br />
mora imati zlatno-smeđu boju.) Zatim ga se zdrobi, doda<br />
nekoliko kapljica finog ulja, dvije-tri kriške fino isjeckanog<br />
bijelog luka i prelije sa 300—400 grama ključale vode. Pusti<br />
3 minute stajati. U tako pripremljenoj juhi ima više hranjivosti<br />
nego li u ma kojem izvanrednom jelu. Na taj način dobije<br />
se svih 12 organskih soli, 7 hlapljivih ulja, sve tri kiseline<br />
koje su potrebne našem tijelu.<br />
Za očuvanje zdravlja potrebno je svaka tri mjeseca provesti<br />
jedno ispiranje crijeva.<br />
Srčanoj kapi uzrok su kiseline, koje su se preko normale<br />
nakupile u tijelu, i srce toliko oslabile da više ne može raditi.<br />
Ako tijelo ne može izbaciti suvišnu kiselinu, ono opterećuje<br />
srce, jer je prezasićeno kiselinama. Tada se pokažu znakovi<br />
slabe probave, bolovi u želucu, tvrda stolica, bolovi raznih<br />
vrsta. Čovjek se međutim još ne osjeća potpuno bolestan,<br />
jer tijelo još podnosi kiseline. Kad prodru prema srcu — sa-
da nastaje tek opasnost (naročito za ljude koji su deblji). Tada<br />
ni lijekovi više ne djeluju, jer je krv prezasićena kiselinama.<br />
Odstranjenje kiselina iz organizma efikasno se postiže<br />
samo unutarnjom kupkom i gnječenjem. Jedino se na taj<br />
način može spasiti život i izbjeći srčanoj kapi.<br />
Danas čovjek neprirodno živi: trka za zaradom, uz to<br />
mnogo puši i pije, noću izostaje do sitnih sati, ne hrani se<br />
prirodnom hranom. Sve to dovodi skraćivanju života ...<br />
Tko je jednom prošao kuru ispiranja i gnječenja, ne smije<br />
ponovno nastaviti stari besmislen način prehrane. U tom<br />
pogledu mora se postupati vrlo pažljivo — kao da je postao<br />
malo dijete kod kojeg treba sve da se ponovno izgradi. Ako<br />
se još uvijek teži za tortama, tada smo još uvijek na putu<br />
rušenja zdravlja. Isto tako — ako se teži za čokoladom, za<br />
raznim slatkišima, znači da nismo zdravi. Ali ako je nekome<br />
hladno vrhnje sa sokom od jagoda, kupus sirovi slatki i kiseli<br />
s uljem i sve ostalo povrće u sirovu stanju ukusna hrana,<br />
taj može smatrati da je na pravom putu. — Nikad jesti previše!<br />
Hladna voda na organizam čovjeka djeluje snažnije od<br />
zraka. Kupanje u slobodnoj prirodi u tekućoj vodi, jezeru ili<br />
moru za vrijeme ljeta jača tijelo, čini ga otpornim protiv prehlada<br />
i ostalih štetnih utjecaja. Kupanje u gore spomenutim<br />
vodama rashlađuje tjelesnu toplinu, podstiče izmjenu tvari i<br />
izaziva glad.<br />
Unatoč tome neka kupanje u hladnoj vodi ne traje duže<br />
od dvadeset minuta, jer u protivnom nastupa nelagodnost<br />
zbog gubitka topline u organizmu. Kad se pojavi jeza i<br />
drhtavica, valja odmah iz vode izići: tijelo snažno trljati,<br />
obući se i živo kretati kako ne bi došlo do jače prehlade i<br />
ozbiljnog oboljenja.<br />
Djecu i omladinu treba naviknuti da svako jutro operu<br />
u hladnoj vodi gornji dio tijela: prsa, vrat i lice.<br />
SLANA KUPKA<br />
Za jednu kadu uzme se 4 kg soli što daje kod 200 litara<br />
2-postotnu slanu rastopinu. Za sjedeću kupelj na 30 litara<br />
1200 g. Temperatura kupke treba biti 33—38° C. Vrijeme trajanja<br />
je 10—20 minuta, dva do tri puta nedjeljno. Ove kupke<br />
ne smiju upotrebljavati osobe s visokim tlakom.
PARNE KUPELJI<br />
Liječenje vodom mnogo<br />
je usavršio u svoje vrijeme<br />
Sebastian Kneipp.<br />
Još kao siromašni student<br />
bolovao je od sušice.<br />
U eksperimentiranju liječenja<br />
vodom pronašao je<br />
posebnu metodu kojom<br />
se kasnije i sam potpuno<br />
izliječio. Tada je svoj život<br />
posvetio oboljelim patnicima.<br />
Kneipp je svoje<br />
bolesnike savjetovao i<br />
učio kako da jednostavno<br />
i razborito žive. Osim vodom liječio je i zrakom, sunčanom<br />
toplinom, hladnom i toplom vodom te ljekovitim <strong>biljem</strong>.<br />
Međutim, jedan od najzaslužnijih na polju liječenja vodom<br />
je Luis Kuhne. On je na svoj poseban način koristio<br />
vodu za <strong>liječenje</strong> raznih bolesti. Godine 1883. osnovao je<br />
svoje lječilište (s vodom) u Leipzigu. To lječilište postoji još<br />
i danas.<br />
Kuhne je za svoje bolesnike konstruirao ležaljku koja<br />
je slična uskom dugom sanduku sa produžetkom za glavu<br />
(posebnom daskom). Taj sanduk ima na dužoj strani otvor<br />
u koji se stave dva do tri lonca, i to poveća — (već prema<br />
tome koji se i koliki dio tijela pari, da li cijelo tijelo, ili<br />
trbuh ili samo prsa) s ključalom vodom. Gornja strana ima<br />
samo grubu mrežu na koju legne gol bolesnik; njega se pokrije<br />
plahtom koja zatvori i prednji otvor s loncima. Para u<br />
loncima regulira se poklopcima. Posebna osoba stara se oko
pare i mijenjanja lonaca svježom parom. Bolesnik ispružen<br />
leži na leđima i kad se dobro uznoji, što traje oko 15 minuta,<br />
okrene se potrbuške i tako grije prsa. Trbuh i noge se pare<br />
15 minuta, cijelo parenje traje 30 minuta.<br />
Kuhneove kupelji posve sigurno nisu loše, a ako se toj<br />
vodi u loncima doda, odnosno kuha, pljeva od sijena (trinje)<br />
— uspjeh liječenja bit će još mnogo veći.<br />
Živčano bolesni, bolesni od srca i vrlo iznemogli ne<br />
smiju upotrebljavati gore spomenute kupelji, nego sjedeće,<br />
ili sunčane kupelji ako se lako znoje. Nije dozvoljeno kupati<br />
se više od dva puta nedjeljno (bez nadzora stručnog liječnika).<br />
Iza svakog kupanja potrebno je osvježiti tijelo trenjem<br />
vodom od 20—25° C topline i pola sata ostati ležati u toploj<br />
prostoriji.<br />
Spomenute parne kupelji mogu se upotrijebiti i za <strong>liječenje</strong><br />
glave i vrata, ali je i te dijelove potrebno nakon kupanja<br />
na naprijed opisani način oprati.<br />
Vrlo je dobro za svakog radnog čovjeka, ukoliko ima<br />
zdravo srce, da se jednom nedjeljno podvrgne znojenju. To<br />
je prirodna preventiva<br />
sprečavanja reume,<br />
prehlade i mnogih drugih<br />
bolesti. Za bolje<br />
znojenje može se prije<br />
kupanja uzeti čaj od<br />
lipe ili bazgovog cvijeta.<br />
Nema te boleština<br />
koju ne bi znojenje<br />
djelovalo i koja se sa znojenjem ne bi mogla suzbiti.<br />
Dobro je promiješati kamilicu i cvijet crnog i bijelog<br />
sljeza za parenje usta, nosa i uha. Ako su oboljenja nastala<br />
od prehlade ili koje druge bolesti, najbolja je terapija za<br />
<strong>liječenje</strong> istih.<br />
Svakako, ako već upotrebljavamo parnu kupelj, onda stavimo<br />
u vodu trinje od sijena, jer će to podvostručiti mogućnost<br />
ozdravljenja.<br />
SUMPORNE KUPKE<br />
Na kadu od 200 litara vode potrebno je 150—200 g Kalium<br />
fulfurata, kojeg promiješamo s vodom. Pomoću vodika razvije<br />
se lužina, koja se neutralizira. Tako nastane 200 cm kon-
centriranog sumpora. Temperatura vode 35—37° C (vrijeme<br />
kupanja 20 minuta). Ako vodu upotrijebimo odvojeno s polijevanjem<br />
po tijelu, onda tijelo treba dobro isfrotirati. Te<br />
kupelji liječe: reumu, duševne, živčane bolesti i kožne bolesti.<br />
Kupke se po temperaturi dijele:<br />
1. hladna kupka 15—20° C<br />
2. poluhladna 21—25° C<br />
3. mlačna 26—30° C<br />
4. topla 34—36° C<br />
5. vruća 37—40°C<br />
KURE ZA MRŠAVLJENJE<br />
Za 8 dana može se smršaviti čak 4—5 kg (a da nije škodljivo)<br />
s ovom kurom:<br />
Dva dana svaki dan pojesti 5—7 tvrdo kuhana jaja. Treći<br />
i četvrti dan pojesti (svaki dan) kg kiselog kupusa ili kisele<br />
repe bez ulja i octa.<br />
Peti i šesti dan pola kg mršavog goveđeg mesa. Sedmi<br />
i osmi dan po litru sirovog (nekuhanog) mlijeka dnevno.<br />
Zabranjeno je piti kavu, alkohol i pušiti. Strogo se uzdržavati<br />
od svake druge hrane i pića. Nakon kratkog vremena<br />
kuru ponoviti. (Prema broju suvišnih kg.)<br />
Metoda fiskulture<br />
Uspjeh je očit već nakon 3—4 tjedna.<br />
Ujutro leći na tlo, istegnuti ruke (unazad) preko glave na<br />
tlo. Dignuti ruke i trup do pasa te se jako nagnuti nad ispružene<br />
noge. Glavom pokušati doći do koljena, rukama bliže<br />
nožnim prstima. Zatim povratak u prijašnji položaj. Ponoviti<br />
vježbu 6—10 puta. Prije spavanja večeru ispustiti i vježbati<br />
do 12 puta.<br />
Preko dana leći na trbuh, ruke prekrstiti na leđima. Pokušati<br />
dići glavu što više od tla. Ponavlja se 4—6 puta. Obje<br />
vježbe redovno ponoviti.
Mršavljenje bez naročite terapije<br />
a. Ne jedite jaku i masnu hranu, jer od nje ne samo što<br />
debljate, nego vam prijeti opasnost od skleroze.<br />
b. Klonite se kave, slatkiša, čokolade i mlijeka. Pijte domaći<br />
čaj od naših ljekovitih biljki.<br />
c. Nikad ne jedite svjež kruh, neka bude barem jedan<br />
dan star ili prepečen.<br />
d. Izbjegavati maslac, masne sireve, hrane s mnogo bjelančevine,<br />
masne kolače, pecivo, pivo i slatke kolače.<br />
Metoda kupanja<br />
Nedjeljno se jedanput kupati u vrućoj vodi, koliko tijelo<br />
može da podnosi (tijelo mora biti posve pod vodom). U vodu<br />
se stavi 300 g sode-bikarbone. Kupanje traje pola sata. Poslije<br />
kupanja treba 5 minuta gimnasticirati. Dobro se istrljati<br />
ručnikom. Slabi na srcu neka budu oprezni.<br />
Skidanje sala s trbuha<br />
Stavljati na trbuh tople obloge od kuhanog octa s pola<br />
vode. Hrana neka je kalorična i vitaminozna (u malim količinama).
Sirup nevena<br />
SIRUPI<br />
U staklenku stavi se 10 žlica lišća od nevena i na to nalije<br />
2 žlice alkohola (špirita) i litru čiste bunarske vode. Ostavi se<br />
stajati 24 sata. Staklenku češće promućkati. (Na staklenku<br />
treba nešto staviti da se grlo zatvori). Nakon 24 sata ocijediti<br />
i u tekućinu staviti toliko šećera koliko je tekućina teška.<br />
Uzima se po kavena žlica protiv nervoze crijeva, grčeva u<br />
želucu, zujanja u ušima i glavobolje.<br />
Sirup od crvenog luka<br />
Šesto grama crvenog luka sitno se isjecka i stavi u litru<br />
i pol čiste bistre bunarice. Tome se doda 1200 grama pravog<br />
pčelinjeg meda i 60 grama šećera. Tu masu treba polako kuhati<br />
(3—4 sata). Zatim napuniti staklenke i dobro ih zatvoriti.<br />
Vrlo dobro sredstvo protiv kašlja hripavca (kod djece).<br />
Sirup bijelog sljeza<br />
Korijen bijelog sljeza (500 g) oguli se, izreže u sitne kocke<br />
i stavi u staklenku. Na to nalije litra i pol vode i 100 g alkohola<br />
96% jakog. Drži se na toplom mjestu 24 sata. Boca se<br />
često promućka. Nakon 24 sata se ocijedi, doda 1600 g šećera<br />
i kuha dok se ne ukuha na polovicu. Uzima se kavena<br />
žlica protiv lakšeg ispljuvka (šlajma) kašlja, plućnog katara<br />
i teškog disanja.
Sirup od islandske mahovine<br />
Petnaest grama lišaja — mahovine — nakvasi se u četvrt<br />
litre vode i stavi na toplo mjesto da stoji dva sata. Nakon<br />
toga se procijedi. Ostatak se ponovo prelije sa četvrt litre<br />
vode i stavi dva sata stajati. Tada se procijedi i spoji s prvom<br />
iscjeđevinom, doda po želji šećera i kuha dok se ne<br />
ukuha na polovinu.<br />
Uzima se jedna kavena žlica triput dnevno prije jela protiv<br />
vrtoglavice, grčevitog kašlja, protiv izbacivanja ispljuvka,<br />
bolova u prsima, krvotoku i crijevima.<br />
Sirup od borovnice<br />
Deset žlica boba borovnice kuha se u litri vode (15—20<br />
minuta). Zatim se ocijedi, doda toliko šećera i ukuhava u<br />
sirup.<br />
Vrlo dobro sredstvo za sve želučane bolesti.<br />
Uzima se žlica natašte i žlica prije spavanja.<br />
Sirup od maslačka<br />
Pola kg maslačka (korijen i list) sitno se izreže i stavi u<br />
2 i pol litre vode. Zatim se ostavi 24 sata stajati na toplom<br />
mjestu, onda ocijedi i ostatak ponovo prelije sa 2 litre vode;<br />
ostavi se 12 sati stajati, zatim se ocijedi i obje iscjeđevine<br />
spoje i kuhaju s medom i šećerom dok se masa ne ukuha na<br />
polovinu.<br />
Uzima se dnevno po 4—5 kavenih žlica protiv bolesti jetara,<br />
začepljenja, žutice i zlatne žile (hemoroida).<br />
Sirup od divizme<br />
Ako želimo pripremiti sirup od cvijeća divizme onda se<br />
postupi ovako: 15 g cvijeća stavi se u pola litre vode i pusti<br />
samo da proključa. Ostaviti poklopljeno da stoji 10 minuta,<br />
tada procijedi. U tu tekućinu stavimo pola kg šećera i kuha<br />
do gustoće sirupa. Taj se lijek uzima po kavenu žlicu dnevno
kod kožnih bolesti ili otvorenih čireva. Naljev je naročito<br />
dobar kod upale očiju (za ispiranje). Cvijet divizme je također<br />
ljekovit ako se kuha u vinu.<br />
Sirup od bokvice<br />
Nabere se košarica ženske i muške bokvice i sva se količina<br />
dobro opere kao salatu i samelje na stroju za mljevenje<br />
mesa. Sok se istisne tijeskom za čvarke i procijedi se<br />
kroz duplu gazu. Svakoj litri soka doda se pola kg šećera,<br />
prokuha i stavi u staklenku. Od tog lijeka uzima se po žlicu<br />
svako jutro natašte i navečer prije spavanja.<br />
VOĆNI SOKOVI<br />
Voćni sokovi su izvanredno okrepljujuće sredstvo, bilo da<br />
ih miješamo bunarskom ili mineralnim vodama: Radenskom,<br />
Kiseljakom ili Donatom. Naročito su korisni za osobe koje<br />
ne smiju piti alkohol. Sokovi okrepljuju sve uzraste od djeteta<br />
do starca.<br />
Kod pripremanja sokova nikada se ne smije upotrebljavati<br />
željezno posuđe, jer daje okus željeza i sok dobije mutno<br />
tamnu boju.<br />
Ni jedna druga hrana ne sadrži toliko različitih mineralnih<br />
soli kao voće. Sa raznim, voćnim kurama možemo izliječiti<br />
neke bolesti, a zdravi postaju snažniji i krepkiji, jer<br />
voćni sokovi odlično djeluju na organizam čovjeka. Za vrijeme<br />
voćnih kura ne smije se uzimati mlijeko, pivo, jaja, sir,<br />
meso i slična jela. Na voće se ne smije piti voda, jer u tom<br />
slučaju voće (u želucu) prelazi u proces vrenja i time gubi<br />
svoju ljekovitu moć.<br />
Voćni sokovi pročišćuju krv, dovode nove osvježavajuće<br />
tvari, organizam se pomlađuje i jača. Što više, voćni sokovi<br />
oduzimaju volju za uživanjem alkohola.<br />
Grožđe je bogato kalijem, vapnom, fosforom i natronskom<br />
kiselinom. Stoga se kura grožđa naročito preporuča<br />
protiv nervnih smetnji, histerija, melankolije; šuljeva, bolesti<br />
jetre, kamenca u bubrezima i protiv dišnog katara. Dobro<br />
je za vrijeme sezone trešanja provesti kuru, jer je trešnja<br />
ljekovita kao i grožđe.
Sok od maline<br />
U 2 litre vode stavi se tri litre malina i 3 dekagrama vinske<br />
kiseline. Pustiti da stoji 24 sata, ali ne na toplom ili<br />
suncu. Ta se masa kroz gusto sito ili platno procijedi i koliko<br />
je litara soka toliko kg šećera treba u masu dodati. Kuhati<br />
i češće pjenu skidati, sve dok nije gotovo.<br />
Sok od višanja i drugog voća priprema se isto kao i malinov<br />
sok.<br />
Sok od jagoda<br />
Liječi malokrvnost, žuticu, reumu, a naročito dobro djeluje<br />
protiv bubrežnih bolesti i bubrežnih kamenaca.<br />
Sok od ribizla<br />
Ubrzava rad bubrega i liječi kostobolju.<br />
Sok od jabuka<br />
Liječi crijevne bolesti, reumu, bolesti mjehura, živce i bubrege.<br />
Sok od rotkve<br />
Dobije se iz crne rotkve (arapke) pomoću sokovnika. Rotkve<br />
se operu, izrežu i stave u sokovnik. Cijeđenje traje 80—<br />
—85 minuta. Sok se dobije i ako rotkve izribamo i stisnemo<br />
tijeskom za mast.<br />
Liječi žuč, jetra, bubrege, bubrežne kamence istjeruje iz<br />
mjehura, tjera na mokrenje, rastvara sluz. Liječi kašalj hripavac,<br />
astmu, bronhijalni katar. Pospješuje probavu.<br />
Sok od iđirota<br />
Na sto grama isjeckanog korijena nalijemo 400 grama alkohola<br />
(96% jakosti) i 600 grama bunarske vode. Ostavimo<br />
da stoji 4—6 dana. Svaki dan jednom ili dvaput protresemo.<br />
Nakon toga procijedimo. Na ostatak nalijemo 200 g alkohola<br />
i 400 g vode i ostavimo 24 sata stajati. Nakon toga ocijedimo.<br />
Obje se ocjeđevine sliju zajedno i kuhaju dok se sve ne ukuha<br />
do polovine količine.
Uzima se dnevno tri puta po kavenu žlicu kod sluzavosti<br />
crijeva, lupanja srca, skrofula, povratne groznice, reume;<br />
osobito pomaže ženama u prelazno doba, kod žučnih i bubrežnih<br />
bolesti, vodene i šećerne bolesti i neredovite menstruacije.<br />
Sok od koprive<br />
Koprivin sok je proizvođač krvi — kod malokrvnosti —<br />
i čisti krv. Liječi žuč i trbušnu sluznicu, probavne organe,<br />
snabdijeva organizam potrebnim mineralima, jer sadrži A i<br />
C vitamin, kao i mravlju kiselinu i kremičnu kiselinu. Sadrži<br />
mnogo klorofila i željeza.<br />
Sok od koprive dobije se pomoću gnječenja: lišće mlade<br />
koprive dobro se opere, sitno izreže i soči pomoću sokovnika<br />
60—70 minuta.<br />
Sok od breze<br />
Brezov sok omiljeno je sredstvo za čišćenje krvi, zatvor,<br />
bolesti bubrega, proljev; protiv pijeska i mokraćne kiseline.<br />
Liječi kožne prišteve i čisti kožu.<br />
Brezov se sok dobije tako, da se u mjesecu travnju, prije<br />
negoli stablo prolista, u mladu brezovu stablu izvrti rupa<br />
2—5 cm (dubine). U rupu se stavi staklena cijevčica po kojoj<br />
će teći sok u posudicu ili limenku koju postavimo ispod<br />
cijevi. Sabiranje kroz jednu cjevčicu iz jednog stabla traje<br />
6—14 dana. Sok se zatim ugrije (pasterizira) i spremi u boce<br />
koje se dobro začepe.<br />
Sok od bokvice<br />
Sok bokvice vrlo je zdrav u vinu. Liječi astmu, čisti pluća,<br />
jetra; liječi vodenu bolest ako se pije uzastopce 14 dana<br />
svako jutro natašte i navečer prije spavanja. Ako popijemo<br />
svako jutro i veče po 50 g bokvičinog soka, liječi rane u<br />
ustima i na jeziku, kao i gnojne rane.<br />
Sok od gloga<br />
Sadrži u sebi snagu koja je potrebna srcu. Izvrsno je sredstvo<br />
za <strong>liječenje</strong> srca i krvnog optoka (bez opasnosti prekoračenja<br />
doze za umirenje i <strong>liječenje</strong> srca). Vrlo je dobar za
srce kod teških fizičkih radnika. Usklađuje udare kod nervoze<br />
ili nepravilnog pulsa.<br />
Glogov sok dobiva se tako da plodove gloga, koje smo nabrali<br />
u rujnu ili listopadu, sočimo u sokovniku. Sokovnik<br />
se napuni do vrha plodovima gloga i pusti da se soči 50 minuta.<br />
Iz 5 kg ploda dobije se cea 2,50—3 litre soka. Za bolji<br />
ukus može se zasladiti šećerom. Na svaki kg soka dolazi 300<br />
g šećera. Sprema se u staklenke i dobro zatvori pergamentom.<br />
Sok od rotkve<br />
Prokušano je sredstvo protiv bolesti žuči, jetra, bubrega,<br />
i pijeska u mjehuru: snažno odvaja vodu, razrjeđuje sluz.<br />
Dobro je sredstvo protiv kašlja, promuklosti, astme i bronhijalnog<br />
katara. Pospješuje probavu.<br />
Rotkvin sok dobije se iz crne rotkve pomoću šočenja u<br />
sokovniku. Rotkva se opere, sitno izreže i stavi u sokovnik.<br />
Sočenje traje 80—85 minuta. U domaćinstvu sok rotkve može<br />
se dobiti i na jednostavniji način: rotkva se nastruže, sok<br />
istisne tijeskom za mast. Zatim se ugrije i na svaku litru<br />
doda mala žlica meda. Iza toga stavi se u staklenke i dobro<br />
zatvori.<br />
Sok od šipka — plod divlje ruže<br />
U sokovnik se stave samo dobro zreli plodovi divlje ruže.<br />
Nakon ocjeđenja stavi se u staklenke.<br />
Sadrži veliki postotak C vitamina. Liječi uboje, prehladu,<br />
jetra, tvrdu stolicu, bubrege, probavne smetnje i snižava<br />
temperaturu.<br />
DOMAĆI ČAJEVI KOJI ZAMJENJUJU RUSKI I KINESKI<br />
1. Cvijet lipe, kamilice, list jagode, nane — po 4 jedaće<br />
žlice, bazgovog cvijeta — 3 jedaće žlice. Sve dobro promiješati<br />
i od te mješavine jedaću žlicu preliti s 4 decilitra ključale<br />
vode. Ostaviti poklopljeno nekoliko minuta. Pije se svakom<br />
zgodom. Vrlo dobar je čaj: čisti krv i liječi živce.<br />
2. Lazarkinje, matičnjaka, kamilice, list kupine — u jednakim<br />
količinama dobro promiješati. Ostalo kao pod 1.
3. Lazarkinje, list šumske jagode, list kupine — po 4 jedaće<br />
žlice; majčine dušice, bazgovog cvijeta — po 2 jedaće<br />
žlice. Sve dobro promiješati. Ostalo kao pod 1.<br />
4. Lišće naranče, majčine dušice 2 žlice — sve usitnjeno.<br />
Dobro promiješati i od mješavine 2 žlice preliti s pola litre<br />
ključale vode. Ostaviti poklopljeno da stoji 5—10 minuta.<br />
Nakon toga se ocijedi, po želji zasladi, doda soka od limuna<br />
— uz to može i malo ruma tko voli.<br />
5. Lišće od naših dunja ne samo da je ukusan čaj, nego liječi<br />
prehladu, astmu, bronhitis i bolesti dišnih puteva.<br />
6. Čaj od jabukovih ljusaka vrlo je zdravo i osvježujuće<br />
piće, naročito ljeti. Prije nego li se jabuka oljušti, treba je<br />
čistom krpom dobro obrisati.<br />
7. Lipu poznaje svatko. Tko pije redovito čaj od cvijeta<br />
lipe, (usitnjen 2 žlice na 300—400 g ključale vode) ne mora<br />
se bojati upale pluća ili dušnika. Ako se bolesnik odluči da<br />
pije dnevno litru lipovog čaja — čisti mjehur, umiruje živce,<br />
lijek je protiv bubrežnih kamenaca i protiv znojenja. Svejedno<br />
je da li čaj pijemo ili ga upotrijebimo za kupelj. U<br />
tom slučaju čiste se pore kože, čaj probija kroz kožu i liječi.<br />
Gornji su čajevi vrlo dobrog ukusa a zdravlju mnogo koriste.<br />
Valerijanova tinktura<br />
TINKTURE<br />
U litru 40% jakog alkohola stavi se 50 g usitnjenog korijena<br />
valerijane i ostavi da stoji 10 dana. Nakon toga se ocijedi,<br />
nalije u boce i dobro začepi. Od tog lijeka uzima se na<br />
kocki šećera 50—55 kapi: protiv srčane nervoze, želučanih<br />
bolova i nesvjestice.<br />
Tinktura od pelina<br />
U litru i pol 40% alkohola (dobre komovice ili šljivovice)<br />
stavi se 90 g pelina (koji je nabran za vrijeme cvatnje) 30 g<br />
kore od narandže, 15 g korijena od iđirota, 15 g korijena lincure.<br />
Ostavi se da stoji 10 dana. Nakon toga se ocijedi, nalije<br />
u boce i dobro začepi.<br />
Uzima se 20—40 kapi triput dnevno s vodom, vinom ili<br />
medom po čašicu kao sredstvo za jačanje želuca, protiv želučanih<br />
grčeva i za dobivanje apetita.
Tinktura od angelike<br />
U 100 g 40% jakog alkohola stavi se 100 g korijena angelike<br />
i ostavi stajati na toplom mjestu 6—10 dana. Bocu treba<br />
dnevno jednom protresti. Zatim iscijediti s pritiskivanjem.<br />
Na ostatak mase ponovo se nalije 200 g 35% jake rakije s kojom<br />
se postupa kao i s prvom. Nakon toga se obje ocjeđevine<br />
spoje i naliju u bocu.<br />
Uzima se 15—20 kapi na kocku šećera. Izvanredno je dobro<br />
sredstvo protiv neurednog želuca.<br />
Tinktura od brusnice<br />
U pola litre 40% dobre domaće rakije stavi se 50 g (u<br />
avanu dobro istucanih) boba; dobro se promiješa i ostavi 14<br />
dana na toplom mjestu. Svaki dan barem jednom bocu<br />
treba protresti, zatim sve procijediti.<br />
Odlično je sredstvo protiv grčeva u želucu, slabosti, kašlja,<br />
dišnih organa, šećerne i vodene bolesti.<br />
Tinktura od lincure<br />
U litru dobre domaće rakije stavi se 50 g korijena od lincure<br />
i ostavi 10 dana da stoji. Nakon toga se procijedi, nalije<br />
u bocu i dobro začepi.<br />
Vrlo je dobar lijek protiv bljedoće, slabokrvnosti i slabokrvnosti<br />
mišića. Lijek je protiv nesvjestice.<br />
Tinktura od borovnice<br />
U litru alkohola 60% jačine, ili u dobru jaku komovicu, a<br />
može i šljivovu rakiju, stavi se 20 g ploda borovnice. Boca<br />
se dobro zatvori i ostavi na suncu ili toploj prostoriji 10—14<br />
dana. Nakon toga se ocijedi i uzima 40 kapi u malo mlake<br />
vode ili na kocki šećera. Liječi srdobolju, proljev i druge<br />
bolesti.<br />
Tinktura od borovice<br />
Tri žlice ploda borovice stavi se u litru 60% jakog alkohola<br />
ili dobrog zdravog bijelog vina — može i dobre jake komove<br />
rakije — i ostavi 10 dana da stoji. Od tog lijeka uzima<br />
se na kocki šećera 20—30 kapi protiv bolesti želuca i drugih<br />
unutarnjih bolesti.
Tinktura od verbene (željezarke)<br />
Na pola litre jake komovice stavi se 2 žlice usitnjene biljke<br />
i ostavi da stoji 10 dana u toploj kuhinjskoj temperaturi.<br />
Zatim se procijedi i uzima 10—15 kapi na kocki šećera dva<br />
puta dnevno. Uzima se 10 dana kod slabosti, bolesti mokraćnih<br />
organa, kamenaca, truleži u ustima i žutice.<br />
Vino od borovice<br />
PIĆA<br />
1. 25 g borovice i toliko borovičnih vršika stuče se u<br />
avanu i stavi u litru bijelog zdravog vina. Tome se doda 5 g<br />
pelina i 25 g šećera. Ostaviti da stoji na toplom mjestu. Liječi<br />
groznicu, katar mokraćnog mjehura i vodenu bolest. Pije<br />
se 3—4 male čašice dnevno.<br />
2. U čistu veliku bocu stavi se 5 kg dobro opranih svježih<br />
bobica borovice i 5 kg zdravih krušaka. Ako su kruške suhe<br />
onda jedan i pol kg. Na sve to nalije se 25 litara prokuhane<br />
vode ili kišnice. Bocu ili bure postavi se na toplo mjesto<br />
kako bi nastalo vrenje i začepi se vatom i to lagano. Poslije<br />
osam dana vino treba pretočiti; poslije 10—15 dana po pretakanju<br />
slegne se talog i vino je za upotrebu. Skoro kroz cijeli<br />
mjesec dana može se uvijek nadoliti toliko vode, koliko se<br />
uzme za dnevnu upotrebu. Ovo vino nije samo ugodnog<br />
ukusa, već je i vanredan lijek, pa se može njegova upotreba<br />
samo preporučiti svakoj obitelji, pošto liječi veliki<br />
broj bolesti: začepljenost, krvavo i nečisto mokrenje, hemoroide,<br />
glavobolju, astmu, razne bolesti maternice, čisti krv,<br />
predohrana je za mnoge zarazne bolesti, zaboravnost, a naročito<br />
bubrežne bolesti. Piti se može uvijek umjesto vode.<br />
Vino od ružmarina<br />
Uzme se šaka lišća od ružmarina sa vršikama zajedno i<br />
to svježih, izreže se što sitnije, stavi u bocu i dolije litru bijelog<br />
zdravog vina. Nakon 12 sati već je lijek za upotrebu.
Od ovog vina pije se dnevno 3—4 žlice ujutro i navečer.<br />
Tjera na mokrenje, čisti krv, liječi vodenu bolest i srce.<br />
Pelinkovac<br />
20 g pelina stavi se u litru prošeka da stoji 10 dana. Pije<br />
se mala čašica prije jela.<br />
Rakija travarica<br />
U litru 40% jake rakije stavi se: iđirota, stolisnika, lincure,<br />
list matičnjaka — po 2 jedaće žlice, ružmarina jedaću žlicu.<br />
Svaki dan jednom bocu protresti. Nakon 10 dana ocijediti<br />
i od te rakije pije se dnevno po mala čašica. Na ostatak<br />
može se nova rakija naliti.<br />
Boza<br />
Boza je orijentalno piće koje se kod nas u Bosni i Hercegovini<br />
mnogo pije. — Priprema se ovako:<br />
U veći lonac stavimo 1 kg kukuruznog brašna. Na to nalijemo<br />
10 litara mlačne vode. To treba da stoji od večeri do<br />
drugog jutra. Ujutro stavimo lonac na štednjak i pustimo da<br />
po strani polako kuha 2 sata. Za vrijeme kuhanja potrebno<br />
je više puta kuhačom masu promiješati. U šalicu mlačne<br />
vode zdrobimo 50 g kvasca (germe). Kad se kvasac stane dizati<br />
i kipjeti, nalijemo u lonac na kukuruzno brašno. Masu<br />
procijedimo kroz gusto sito ili kroz gusto bijelo platno. Po<br />
želji može se malo zasladiti. Kad se tekućina ohladi, nalijemo<br />
u boce i spremimo na hladno mjesto. Pripremiti treba<br />
malu količinu, jer se rado ukiseli.<br />
Kiselo mlijeko<br />
Kiselo mlijeko nije samo hranjivo, nego i ljekovito: liječi<br />
rastrojen želudac, crijeva, neurednost i bolove u maternici;<br />
snižava temperaturu, uzrujanost. Liječi razne krastice na koži,<br />
ublažuje bolove u prsima, lupanje srca, oporavlja iznemogle.<br />
Naročito preko cijelog ljeta neka se umjesto alkoholnog<br />
pića pije jogurt ili kiselo mlijeko.
KAO LIJEK SLUŽI...<br />
CRVENI LUK<br />
Bolove u maternici — liječi crveni luk ako se pije triput<br />
dnevno toplo mlijeko u kojem se kuhao crveni luk.<br />
Vodena bolest — odlično se liječi ako se u pola litre vode<br />
i pola litre vina kuha (usitnjeno) tri glavice luka i žlica ružmarina.<br />
Uzima se svakog sata po žlica.<br />
Vjetrovi u želucu i crijevima — prestaju, ako se jede pečeni<br />
luk ili pije sok od samljevena luka (na stroju za meso)<br />
sa jednakim dijelom rakije. Dnevno se uzme po 2—3 čašice.<br />
Upala grla — prestaje ako sok od luka kuhamo s medom.<br />
Ovim sirupom ispire se grlo svaki sat. Istodobno se svaka<br />
2 sata uzme po kavena žlica ovog sirupa.<br />
Oči upaljene, kremljive, suzne — liječe se tako da se dnevno<br />
po nekoliko puta isperu s mlijekom u kojem se kuhao<br />
luk (s malo pravog vrcanog meda).<br />
Zastoj mokraće — luk, peršin, celer i med kuhamo u vodi<br />
i tekućinu (toplu) pijemo više puta dnevno. (Uvijek po malu<br />
šalicu).<br />
Suhi kašalj — liječimo ako se crveni prženi luk pomiješa<br />
s kozjim mlijekom i pravim pčelinjim medom (na jednake<br />
dijelove) i uzima svaki sat po žlicu.<br />
Dojilja s malo mlijeka neka jede luka i uz to neka pije<br />
2—3 čašice dobre domaće rakije — i mlijeko će doći.<br />
Srčanu bolest liječi crveni luk. Protiv koronarne tromboze,<br />
začepljenja srčane arterije, grušanja krvi, pečen luk je<br />
vrlo dobar lijek. U pećnici se polako dobro ispeče jedan crveni<br />
luk kojeg se prije jela u podne pojede s nekoliko kapi<br />
ulja. Za večeru se ispeče svjež luk i pojede prije spavanja.<br />
Kura traje duže vrijeme.<br />
LIST KONOPLJE<br />
Dobar je lijek kod kožnih bolesti (lišaja) u obliku čaja<br />
kojim se koža ispere i triput dnevno popije mala kavena<br />
žlica.
ČAJ PROTIV MIŠIĆNOG REUMATIZMA<br />
Jedaću žlicu lišća bijelog jasena (Fraxinus excelsus) preliti<br />
s 200 g ključale vode. Uzima se 2—3 puta dnevno po šalicu.<br />
BAZGOVA GUBA<br />
Bazgova guba izvlači svakovrsne bolesti iz očiju.<br />
TOPOLA CRNA (ugljen)<br />
Liječi nervozu želuca, žgaravicu, bljedoću. Uzima se jedna<br />
žlica dva puta dnevno s vodom.<br />
SVJEŽI KRAVLJI ILI OVČJI SIR<br />
100 g sira sadrži: bjelančevine 15 g, masti 18 g, mnogo mineralnih<br />
soli, fosfora i kalcija. Stoga se lako probavlja. Sol,<br />
fosfor i kalcij vrlo su važni za rast i razvoj koštanog tkiva.<br />
Neophodni su za trudnice, djecu kao i stare ljude. Svježi sir<br />
sprečava arteriosklerozu. Najbolje ga je jesti za večeru.<br />
PODBJELA CVIJET<br />
Cvijet podbjela, jednu žlicu, prelijemo s 200—300 g ključale<br />
vode i ostavimo poklopljeno da stoji 10—15 minuta.<br />
Nakon toga se ocijedi, medom zasladi, doda soka od limuna<br />
i pije triput dnevno po šalicu. Liječi upale, razdraženost, preveliko<br />
izlučivanje sluzi. Naročito je dobar lijek protiv nezadrživog<br />
kašlja, bronhijalnog katara i kao oblog za grlo.<br />
KRUH OD ZINGIBERA<br />
Uzeti pola šalice ulja, šalicu meda ili melase. To se dobro<br />
promiješa. Tome se doda šalica kiselog mlijeka i postepeno<br />
se dodaje žumanjce od dva jajeta, tri šalice brašna, dvije
žlice praha od korijena Zingiber officinale, kavenu žlicu sode-<br />
-bikarbone koja se prethodno rastopi u tri žlice vruće destilirane<br />
vode i malo soli; zatim se doda, u snijeg istučena, oba<br />
bjelanca i sve dobro zamijesi i peče otprilike tričetvrt sata u<br />
tepsiji koja je dobro podmazana finim uljem. Ovako pripremljen<br />
kruh vrlo je dobro sredstvo za čišćenje krvi; osobito<br />
je preporučljiv kod bolesti raka i bolesti žlijezda grla.<br />
MATIČNI MLIJEČ<br />
Matični mliječ proizvodi pčelinja matica i veoma je dobar<br />
lijek kod prehlada, nervoze, nesanice, uzrujanosti i protiv<br />
reumatizma. Koristi protiv slabokrvnosti. Djeca koja nemaju<br />
apetita i slabo napreduju u školi neka svako jutro<br />
uzmu pčelinji mliječ natašte po malu žlicu (koja ne smije<br />
biti od metala — neka bude od plastike). Cisti mliječ se ne<br />
smije uzimati. Kod pčelara koji ga proizvode dobije se pomiješan<br />
s pčelinjim medom. Isti se može dobiti u Zagrebu u<br />
»Pčelarskoj centrali« originalno pakovan.<br />
MAST DIVLJEG ZECA PROTIV HLADNOĆE<br />
Za vrijeme velike zime kad čovjek mora da radi izvan<br />
kuće, neka prije dobro izmasira ruke i noge s pretopljenom<br />
mašću divljeg zeca. To sprečava hladnoću i prehladu.<br />
LIJEK ZA STARE I DJECU<br />
Slabi i iscrpljeni od života, nemoćni, te djeca neka tokom<br />
zime svako jutro i pola sata prije objeda popiju po žlicu<br />
ribljeg ulja miješano s pravim pčelinjim medom. Djeci se<br />
daje pola žlice. Riblje ulje dobije se u ljekarni i pola litre<br />
po osobi dostajat će kroz cijelu zimu.<br />
LIJEK PROTIV MNOGIH BOLESTI<br />
U dvolitrenu bocu stavi se pola litre borovice. Na to se<br />
nalije litru jakog zdravog prirodnog vina i pusti 24 sata stajati.<br />
Nakon toga se ocijedi i dolije jake dobre komovice (pola
litre) i 2—3 žlice šećera u prahu ili kandis šećera koji se<br />
pretvori u prah. Zatim se sve dobro promiješa. Borovice ne<br />
baciti nego svako jutro i večer 5—6 zrna prožvakati i progutati<br />
s čašicom vina. To se ponavlja tri dana. Dva dana ne<br />
uzimati. Zatim opet 3 dana uzimati, itd. Tako pripremljen<br />
lijek ublažuje glavobolju, bistri i osvježava razum, osvježava<br />
tijelo, liječi srce, grižu, melankoliju, vrtoglavicu i zlatnu<br />
žilu.<br />
SVE OTROVE IZ TIJELA TJERA<br />
U litru zdravog prirodnog bijelog vina stavi se 18—22 g<br />
korijena od srčenjaka (Polygonum bistorta) da stoji nekoliko<br />
sati. Od tog vina dnevno piti po čašicu dvije ili u jelo po<br />
žlicu dvije dnevno. Lijek je protiv svakog otrova.<br />
ILOVAČA<br />
Ilovača se u ljekovite svrhe upotrebljavala još tamo u prastaro<br />
doba. Župnik Kneipp eksperimentirao je s ilovačom<br />
i dokazao njenu ljekovitost kao najstariju od prirodnih ljekova.<br />
Adolf Just nakon dugog eksperimentiranja i svestrane<br />
upotrebe također je dokazao ljekoviti učinak ilovače. Ilovača<br />
je jednostavno ali efikasno pučko sredstvo liječenja. Tko jednom<br />
okuša njenu ljekovitu moć — uvijek će se u nevolji<br />
njome služiti. Danas i liječnici često preporučuju ilovaču pa<br />
i upotrebljavaju, jer je sigurno ublažavajuće sredstvo i neškodljivo.<br />
Ljekovita svojstva ilovače nalaze se u njenoj dezinfekcionoj<br />
moći — koja čisti i ublažuje. Ilovača sadrži različite<br />
minerale, mnogo magnetične i sunčane energije. Iako<br />
je paradoksalno i čudno reći da je zemlja lijek — pa ipak je<br />
tome tako. Oblozi od ilovače odmah ublažuju bolove, izvlače<br />
vatru, rastapaju, izlučuju bolesne otrovne sokove i čestice iz<br />
tijela. Rane koje peku — vatrenog ili hladnog oružja, bile<br />
svježe ili gnojne, a osobito one od uboja (prignječenosti), povrede<br />
kostiju i udaraca, sve se to liječi primjenom stručno<br />
učinjenog blata u obliku obloga. Znalački učinjeni oblog<br />
oduzima zapaljenje, čisti i srašćuje, ublažava bolove i sprečava<br />
komplikacije. Oblog ilovače uništava sve ono što je<br />
natrulo, sprečava da krv upije materije koje rastvaraju.<br />
Ilovača ne samo da upija gnjilež iz rana i tumora, ekcema,<br />
čireva, nego daje nov život bolesnim tkivima, oslobađajući ih<br />
smetnji, dovodeći ispravno cirkuliranje krvi u krvnim kapilarima.<br />
Ne liječi samo vanjske rane, nego i duboke fistule.
Tumori koji se nalaze u unutrašnjosti tijela, izliječe se vanjskom<br />
primjenom blata pod uvjetom da se primjena ustrajno<br />
vrši. Tako povrede želuca i crijeva iščeznu zauvijek ako svake<br />
noči spavamo s oblogom ilovače na želucu.<br />
Ilovača koja se upotrebljava za lijek, uzima se sa čistih<br />
predjela iz dubine barem 80 cm pa i više. Iz zemlje treba odstraniti<br />
kamenčiće, zatim na brzinu osušiti na suncu ili na<br />
štednjaku. Zatim istući u prah. Zalihe koje se spremaju za<br />
<strong>liječenje</strong> treba pohraniti u čisti sanduk. Za obloge pripremljena<br />
ilovača razrijedi se s pola zdravog vinskog ili jabučnog<br />
octa i pola vode ili odvara (čaja) od trinja, preslice, čička,<br />
podbjela lista, hrastove kore ili poljske steže. U slučaju bolesti<br />
jetre, žuči ili bubrega masa se mora ugrijati, ali nikad<br />
da ne bude toplija od 42°C, dok u ostalim slučajevima može<br />
se upotrijebiti hladna. Razmućena ilovača treba da izgleda<br />
kao neka mast. Ta se masa namaže na lanenu ili koju drugu<br />
čistu bijelu prokuhanu krpu 2—3 cm debelo i privije na<br />
bolno mjesto na golu kožu. Ako je rana otvorena, onda se<br />
oblog stavlja preko jednostruke gaze i poveže suhom krpom.<br />
Nepromočive tkanine i platno koje ne propušta zrak ne smije<br />
se upotrijebiti. Oblog se obično drži 5—6 sati, zatim se<br />
kroz 5 sati ništa ne privija. Nakon toga stavlja se novi oblog.<br />
Već prema vrsti bolesti ponekad se oblog ostavi dok se posve<br />
ne osuši, nekad već prema visini temperature. Oblog se<br />
mijenja, svaka 2—3—4 sata ako je tijelo toplo, nikad kad<br />
osjeća hladnoću ili groznicu. Hladni se oblog ubrzo zagrije<br />
i duboko u nutrini organizma djeluje — potiče i tamo krv<br />
na rad.<br />
Ilovača se može upotrijebiti kod reume, zapaljenja zglobova,<br />
boli u krstima, u koljenima, proširenju vena, raznih<br />
osipa, lišajeva i raznih rana od ujeda. Kod upale svake vrsti<br />
i kod vratobolje stavljaju se oblozi oko vrata. Kod bolova u<br />
želucu, katara, kod jakog krvarenja kod žena oblozi se stavljaju<br />
na donji trbuh. Kod kožnih bolesti, raznih upala, hemoroida,<br />
žlijezde prostate itd. koriste također oblozi od ilovače.<br />
MUHE PRENOSIOCI ZARAZNIH BOLESTI<br />
Među najveće neprijatelje čovjekova zdravlja spada muha.<br />
Muha godišnje u svijetu ubije na tisuće novorođenčadi.<br />
Izaziva bolest i smrt kod tisuće odraslih ljudi. Slabi i ubija
milijune životinja. Razlog je posve jednostavan: muha je najprikladnija<br />
za raznašanje uzročnika zaraznih bolesti.<br />
Muhe prenose klice dizenterije, proljeva, kao i mnoge<br />
druge bolesti. Mnogo tisuća novorođenčadi umire godišnje<br />
u svijetu od dizenterije.<br />
Jedna jedina muha na sebi može nositi nekoliko milijuna<br />
bacila — uzročnika raznih bolesti. Na primjer afrička »Ce-Ce«<br />
muha najsmrtonosniji je insekt na svijetu. Ona prenosi jednostaničnog<br />
nametnika: »tripanozom« koji izaziva strašnu<br />
bolest spavanja. Samo u Nigeriji otkriveno je mnogo slučajeva<br />
bolesti spavanja. Jedna druga vrst tripanozoma koja također<br />
prenosi muha »Ce-Ce« ubija stoku u tolikoj mjeri, da<br />
je na ogromnim kompleksima Afrike skoro istrijebljena sva<br />
stoka.<br />
Veliki broj muha preko zime ugine, ali je dovoljno samo<br />
nekoliko muha da stvore novu brojnu generaciju. Zna se da<br />
se od jedne jedine muhe u jednoj jedinoj sezoni mogu razmnožiti<br />
mnoge, mnoge milijarde novih muha. Ženka izleže<br />
oko 120—130 jajašca u bilo kakvoj vlažnoj prljavštini: smeću,<br />
đubru, truleži od povrća i voća. Za 2 dana iz jajašca se<br />
razviju male Učinke koje sebi probiju put u slobodu (što po<br />
prilici traje 8 dana). Zatim se zavuku u zemlju gdje im koža<br />
postane gruba i tamno smeđa. Toj kukuljici bez nogu potrebno<br />
je samo 8 dana da se razvije u potpunu muhu, koja<br />
već nakon 3—4 dana leže jaja.<br />
Vidio sam u Dubrovniku 1938. (kad se o hladnjaku još<br />
malo znalo) u ljetu kad je jednog dana domaćica preostalu<br />
pečenu janjetinu spremila u kuhinjski ormar. Na večer to<br />
meso nije bilo za prepoznati. Sve je bilo (kao grizom posuto)<br />
zapljuvano muhama s milijunima jajašca — i to svega<br />
za nekoliko sati.<br />
Domaćice — naročito vi na selu — nabavite kantu za<br />
smeće koju držite suhu i poklopljenu — nepristupačnu muhama!<br />
U protivnom sami uzgajate muhe koje vam dosađuju<br />
i ugrožavaju zdravlje vaše obitelji.
Lice da postane ljepše<br />
NJEGA TIJELA<br />
1. Masirati lice maslinovim uljem,<br />
2. Masirati lice sokom od mladih krastavaca,<br />
3. Umivati se u čaju nane (paprene metvice),<br />
4. Prati lice lipovim čajem protiv bubuljica,<br />
5. Prati lice u oparku kamilice,<br />
6. Protiv sunčanih pjega: 4 jedaće žlice soka od limuna, 4<br />
jedaće žlice bjelanjka od jaja izlupati dobro u snijeg da<br />
bude što gušće. Ovom smjesom masirati lice svako jutro i<br />
navečer. Nakon pola sata oprati lice mlakom vodom u kojoj<br />
su prethodno skuhane pšenične mekinje.<br />
7. Ako se kupate u vodi u kojoj je kuhana nana, imat ćete<br />
tijelo svježe i mladoliko.<br />
8. Kamilice 4 jedaće žlice, preslice, lipov cvijet — po 2 jedaće<br />
žlice. Ta se mješavina kuha pola sata, ostavi 20 minuta<br />
da stoji. Tom vodom prati lice svako jutro nakon umivanja.<br />
Istovremeno pije se slijedeći čaj: cvijet bazge, orahovog lišća<br />
— po jedaću žlicu, kadulje — 2 jedaće žlice, nane — 3<br />
jedaće žlice. Sve dobro promiješati i od te mješavine jedaću<br />
žlicu preliti s 2 decilitra ključale vode, ostaviti 10 minuta da<br />
stoji poklopljeno, ocijediti i piti triput dnevno.<br />
Arnike — 4 jedaće žlice stavi se u pola litre prave domaće<br />
rakije i ostavi začepljeno 10 dana. Time se jednom dnevno<br />
masira lice.<br />
Ako vam je koža lica gruba, postat će glatka ako je dvije<br />
tri večeri prije spavanja namažete žumanjkom jednog jajeta.
Za čistu kožu i ljepši ten<br />
Čaj od nane (Mentha piperita) ako se pije ujutro i navečer<br />
prije spavanja: uklanja kožnu nečistoću i čisti ten.<br />
Protiv nečiste kože<br />
Izgnječi svježi dragušac i stavi kao oblog preko noći na<br />
bolesnu kožu. Očistit će kožu od bubuljica i otrovnih insekata.<br />
Koža će postati čista i nježna.<br />
Bubuljice na licu<br />
Bubuljice na licu odstranjuje korijen gaveza. Lice se pere<br />
u naljevu gavezova korijena.<br />
Voda u kojoj se kuhao krumpir liječi prištiće na licu i tijelu<br />
— ako se tom vodom triput dnevno ispere.<br />
Krema za lice<br />
Sok jednog limuna i bjelanjka od 2 jajeta. To se u čistoj<br />
zdjeli dobro izlupa, zatim na vatri kuha dok ne postane tvrdo<br />
kao maslac. Tada se stavi na hladno mjesto. U posebnu posudu<br />
nalije se litra vode i u nj stavi 5 pregršti pšeničnih mekinja<br />
(posija). Ostavi se nekoliko sati da stoji. Zatim ocijediti.<br />
Svako jutro i večer namazati lice gore navedenom kremom<br />
da ostane na licu 10—15 minuta, zatim oprati lice vodom<br />
(ocijeđenom) s posija.<br />
Prištići na licu<br />
Prati lice čajem od matičnjaka ili preslice, zatim masirati<br />
lice sokom od krastavaca ili sokom limuna (bolje je od krastavaca).<br />
Piti vodu u kojoj su se kvasile smokve.<br />
Za njegu kose<br />
Ohlađenim čajem orahova lista i nezrelih plodova može<br />
se neškodljivo kosu bojadisati u tamnu smeđu boju.
Za lijepu boju kože i protiv mršavosti<br />
U litru bijelog vina stavi se 5—7 žlica usitnjene preslice.<br />
Ostaviti 14 dana da se kvasi na toplom mjestu. Nakon toga<br />
se ocijedi. Od tog vina se pije triput dnevno po čašu. Popravlja<br />
kožu tijela (dobije lijepu boju), jača trbuh i liječi mršavost.<br />
Za porast kose<br />
1. Pola žlice usitnjenog lipovog cvijeta staviti u 200 g dobre<br />
jake komove rakije i pustiti da stoji 12 sati. Tom rakijom<br />
svaku večer masira se tjeme na glavi.<br />
2. Preporuča se glavu prati u čaju od ružmarina.<br />
3. Žlicu soka od bijelog luka staviti u pola litre konjaka.<br />
Uvečer masirati tjeme i korijen kose. Zatim glavu zavezati<br />
čistom maramom. Glavu prati čajem koprive (list i korijen),<br />
čičkovog korijena 100 grama sitno isjeckano. Ako je kosa<br />
masna, treba je prati s mlačnim čajem od kamilice u koji<br />
se doda malo boraxa i sodabikarbone.<br />
4. Glava se opere, koža, tjeme i korijen kose masiraju se<br />
ribljim uljem. Prvih dana svaku večer, kasnije jednoć nedjeljno.<br />
Preko dana treba pojesti komadić kvasca (germe).<br />
Kura traje 1—2 godine, ali je uspjeh siguran.<br />
Dijeta: kod ove kure hrana mora biti lagana, probavljiva<br />
i raznovrsna da sadrži dosta bjelančevine: jesti dosta meda,<br />
špinata, mlijeka, svježe maslo, jaja meko kuhana, kuhanu<br />
pšenicu koja se prethodno 12 sati kvasila u malo vode, zatim<br />
kuhalna više na pari dok nije popucala. Piti voćne sokove.<br />
Jesti meso u kojem ima dosta bjelančevina. Da kosa bude<br />
što gušća, preporuča se mlijeko, povrće, špinat, korjenasto<br />
povrće, jela priređena s jajima, a kosu prati s mlačnim čajem<br />
od kamilice koja je samo prelivena ključalom vodom.<br />
5. Korijen koprive žare i vršike borovice — po 10 jedaćih<br />
žlica stavimo u 2 litre vode i pustimo da jedan sat polako<br />
kuha. Tad tu tekućinu ocijedimo i njome dva puta tjedno<br />
operemo glavu.<br />
6. Kod kožnih bolesti može se upotrijebiti šišarke divlje<br />
ruže. šišarka se stavi u ocat i raskvasi. Zatim se od vate načini<br />
loptica, koja se umače u rastvor, i trlja mjesta gdje<br />
kosa otpada na glavi. Poslije toga pere se u mlakoj vodi sapunom<br />
od katrana (Dobije se u ljekarni).
Rast kose i protiv peruti<br />
U pola litre 96% jakog alkohola stavi se 3 žlice lišća žare<br />
male koprive i ostavi da stoji začepljeno 10—14 dana. Nakon<br />
toga se ocijedi i u četvrt litre vode ulije 3 žlice alkoholature<br />
i time se masira tjeme i korijen kose dva puta nedjeljno<br />
prije spavanja.<br />
Za jačanje kose<br />
1. U decilitar mlačne vode stavimo ujutro veliku žlicu bijelog<br />
sirovog prosa. Navečer to promiješamo sa žlicom meda<br />
(ako nema meda može se naribati jedna jabuka) i pojedemo<br />
prije spavanja. Lijek treba uzimati dulje vrijeme.<br />
2. Glavicu dvije crvenog luka sitno isjeckati i staviti u pola<br />
litre šljivovice 40% jakosti. Pustiti da 14 dana stoji na<br />
umjerenoj toplini. Ovim lijekom masirati glavu svaku večer.<br />
3. Deset jedaćih žlica orahove jezgre sameljemo ili stučemo<br />
u avanu. To stavimo u litru alkohola 96% jakosti. Boca<br />
se dobro začepi i ostavi 10 dana stajati na toplom mjestu.<br />
Tom tekućinom masiramo glavu svaku večer. Nakon masiranja<br />
treba kosu dobro osušiti.<br />
4. Zobene pahuljice — 4 jedaće žlice stavimo u decilitar<br />
mlačne vode da stoji 10—12 sati. Nakon toga dodamo jedaću<br />
žlicu samljevenog oraha i jednu naribanu jabuku, žlicu<br />
meda i soka od pola limuna. Sve se to dobro promiješa i<br />
natašte pojede. Kura traje 4—8 nedjelja.<br />
Ispadanje kose<br />
1. Uzeti brezov list, list i korijen žare koprive i toga jedaću<br />
žlicu staviti u dva decilitra vode da stoji 10—12 sati. Nakon<br />
toga se ocijedi, doda jedaću žlicu alkohola 96% jakosti.<br />
Time se snažno masira (već ranije opranu) glavu i pusti sušiti.<br />
2. Nakon što smo kosu dobro oprali, čitavo tjeme i kosu<br />
dobro izmasiramo ribljim uljem. Postupak se ponavlja jedanput<br />
nedjeljno.
3. Za kosu koja je slaba i opada Kneipp preporuča: 20 jedaćih<br />
žlica korijena žare koprive staviti u litru vode. Tome<br />
treba dodati pola litre vinskog ili voćnog octa i pola sata<br />
kuhati. Nakon toga ostaviti da stoji poklopljeno još pola<br />
sata. Tada se ocijedi i tom tekućinom svako veče namaže<br />
glavu između vlasi.<br />
4. U litru vode stave se 2 jedaće žlice korijena od čička, i<br />
2 jedaće žlice lista koprive, jedaća žlica lipovog cvijeta. Sve<br />
to zajedno kuhati 5 minuta, zatim ostaviti poklopljeno da<br />
stoji 30 minuta. Nakon toga se ocijedi i time pere glava —<br />
jedanput nedjeljno.<br />
5. Kamilice — 4 jedaće žlice preliti s pola litre ključale<br />
vode i ostaviti jedan sat poklopljeno da stoji. Nakon toga<br />
ocijediti i tom tekućinom prati glavu, jednom nedjeljno.<br />
Osim toga potrebno je dva puta nedjeljno prije spavanja namazati<br />
glavu uljem ricinusa.<br />
6. Da se spriječi i izliječi ispadanje kose treba tjeme zajedno<br />
sa korijenom kose masirati ribljim uljem jedanput<br />
nedjeljno.<br />
7. Svaki dan treba pojesti komadić kvasca. Kura traje duže<br />
vrijeme.<br />
8. Ricinusova ulja 200 g, vinovice 500 g dobro promiješati.<br />
U toj tekućini prati glavu jedanput nedjeljno.<br />
9. Šaku usitnjenog korijena koprive kuhati 10—15 minuta.<br />
Kad se ocijedi, dodati pola žlice ricinusova ulja i decilitar<br />
metilnog alkohola. To se dobro promiješa i tom tekućinom<br />
masira korijen vlasi svaku večer 10 minuta. Svakih 8<br />
dana treba svježe pripremiti. Ako je kosa suha, onda se masira<br />
samo ricinusovim uljem pomiješano sa isto toliko glicerina.<br />
10. Crvenog luka narezati 3—4 glavice, politi s malo vode,<br />
ostaviti stajati 36 sati, istisne voda iz luka i procijedi. S tom<br />
vodom istrlja se glava pomoću vate, poslije omota gazom.<br />
Postupak se ponavlja.<br />
11. Takvi bolesnici moraju uzimati različitu hranu. Kretati<br />
se na svježem zraku. Hrana mora biti lako probavljiva i<br />
da sadrži dovoljno bjevančevine i raznih vitamina. Bolesnik<br />
neka svaki dan pojede komadić kvasca (germe), ali ne na
prazan želudac. Treba jesti dosta voća, mlijeka i povrća.<br />
Dvaput nedjeljno glavu prati u kamilici koja je prelivena samo<br />
ključalom vodom i ostaviti barem 30 minuta poklopljeno<br />
da stoji, (žlica kamilice na litru ključale vode). Kad se<br />
smlači, ocijedi se i u tom čaju glavu opere.<br />
Perut u kosi<br />
1. Neko vrijeme treba glavu masirati po tjemenu pravom<br />
komovom rakijom i peruti će nestati. Dobro je kosu prati<br />
i u odvaru od žare koprive.<br />
2. Vodenu preslicu — suhu 4 žlice — stući u avanu ili samljeti<br />
u prah. Pomiješati s 2 žlice krede u prahu koja je natopljena<br />
na maslu. Time se masira tjeme.<br />
NJEGA ZUBI<br />
1. Kupi se u ljekarni 10 g salola i stavi u 300 g alkohola.<br />
To se dobro promiješa. Tako dobijemo prvorazrednu tekućinu<br />
za ispiranje usta, njegu zubi i odstranjenje lošeg zadaha<br />
iz ustiju. Dovoljno je 10—20 kapi u čaši vode.<br />
2. Da zubi postanu snježno bijeli peremo zube praškom<br />
lipovog ugljena. Najbolji je onaj ugalj koji je dobiven iz ugljarskih<br />
peći.<br />
Zaudaranje iz ustiju<br />
1. Uzeti nane, list ružmarina, koru narandže i cvijet od<br />
rute — u jednakim dijelovima. Dobro promiješati — i od<br />
te mješavine jedaću žlicu preliti s dva decilitra ključale vode.<br />
Ostaviti poklopljeno 10—15 minuta. Nakon toga ocijediti<br />
i iza svakog jela isprati usta.<br />
2. Anasona, lavandule, ružmarina — od svakog po dvije jedaće<br />
žlice staviti pola litre alkohola 96% jakosti. Bocu začepiti<br />
i ostaviti nekoliko dana da stoji. Od tog alkohola uzimati<br />
15—20 kapi u čaši vode i ispirati ista. Malo tekućine se<br />
i proguta.
3. Po 100 g lista matičnjaka, kore limuna i narandže. Uzme<br />
se 1 žlica toga i prelije s 200 g vrele vode, poklopi, ostavi 3<br />
sata, odlije, zasladi medom ili šećerom i pije.<br />
4. Izmiješa se po 50 g metvičina i matičnjakova lista. Tri<br />
žlice toga prelije se s pola 1 vrele vode, poklopi, ostavi 2 sata<br />
odlije i pije umjesto vode.<br />
Voda za ispiranje usta<br />
Nane — 3 jedaće žlice, kadulje — 2 jedaće žlice, vode<br />
— 100 g, čistog alkohola 96% jakosti — 50 g. Sve se to dobro<br />
promiješa i ostavi stajati nekoliko dana, zatim procijedi.<br />
Uzima se kavena žlica na čašu vode i time ispiru usta.<br />
DLAČICE — ODSTRANJENJE<br />
Brezovo lišće treba spaliti u pepeo i na dlanu pomiješati<br />
s vodom da postane kaša. Tom kašom mazati mjesta gdje<br />
želimo odstraniti dlačice.<br />
SUNČANE PJEGE<br />
Sunčane pjege mogu se odstraniti umivanjem ljeti u rosnoj<br />
djetelini.<br />
ISPUCANE RUKE I USNE<br />
Ispucane ruke i usne, naročito ako ima po njima i krastica,<br />
liječi ovaj čaj: kopriva žara (list i korijen) — 4 jedaće<br />
žlice kuhati u pola litre vode 5—8 minuta, ostaviti 20 minuta<br />
poklopljeno stajati i tim odvarom ispirati bolna mjesta, zatim<br />
namazati glicerinom (dobije se u ljekarni).<br />
GODIŠNJI ODMOR<br />
Prihodi mnogih osoba, uz današnje troškove života, onemogućuju<br />
da provedu godišnji odmor na moru u hotelu.
Stoga mnoge obitelji svoj odmor provode pod šatorom. To<br />
nije samo štednja, taj oblik ljetovanja posve je prirodan i<br />
potpuno omogućuje oslobađanje od uobičajene svakidašnjice.<br />
Osim toga jedino na taj način boravi se danju i noću na čistom<br />
zraku, daleko od hotelske buke. Jasno će razlikovati<br />
vjetrove, pijev ptica i šum valova našeg divnog mora, kao i<br />
velebnu muziku zrikavaca noću.<br />
Nema sumnje da logorovanje, život u izravnom dodiru s<br />
prirodom, mora izvanredno povoljno utjecati na zdravlje, a<br />
naročito na pravilan rad srca.
KUĆNA LJEKARNA<br />
Svatko u svom domaćinstvu treba da ima priručnu kućnu<br />
ljekarnu s ljekovitim <strong>biljem</strong>. Najzgodnije je na suhom mjestu<br />
držati (zatvoreno) oveću kutiju u kojoj se u slučaju potrebe<br />
nađe barem najpotrebnije.<br />
kamilica: protiv grčeva u želucu, prehlade, za umirenje živaca<br />
lipa: protiv nahlada, kašlja, sluzavosti grla, nespavanja<br />
aniš: za popravljanje neurednog mjesečnog pranja, čišćenje<br />
krvi, <strong>liječenje</strong> grčeva u želucu<br />
angelika: za otklanjanje nadimanja, bolova u želucu, <strong>liječenje</strong><br />
dišnih organa<br />
bazgov cvijet: protiv prehlade, tvrde stolice<br />
čičak: protiv kožnih bolesti, ekcema i rana svih vrsta<br />
gospina trava (kantarion): protiv glavobolje, grčeva u želucu<br />
i svih vrsta rana<br />
hrastov list: za jačanje rekonvalescenata, protiv bolesti pluća<br />
islandska mahovina: protiv nahlade, promuklosti, kašlja, bolesti<br />
želuca, crijeva, čireva, šećerne bolesti<br />
dud crni (list): protiv šećerne bolesti, tvrde stolice<br />
iđirot: protiv želučanih bolesti, povratne groznice (malarije),<br />
kamenaca u bubrezima<br />
kadulja: protiv unutrašnjih bolesti, gripe i kašlja<br />
kopriva žara: protiv rana, groznice i slabokrvnosti<br />
komorač: protiv kašlja, boli u prsima, i probavnim organima<br />
majčina dušica: neuredna probava, neuredna menstruacija,<br />
upala jajnika (u svaku supu dodati malo protiv reume)
matičnjak: protiv rastrojenih živaca, lupanja srca, protiv povraćanja,<br />
djeci protiv trbobolje<br />
maslačak: protiv groznice, šuljeva, čireva, bolesti jetre<br />
metvica: isto što i nana<br />
nana: protiv glavobolje, histerije, nahlade, grčeva<br />
orahov list: protiv skrofuloze, jačanja krvi, za dobru probavu<br />
podbjel list: protiv astme, kašlja, katara pluća<br />
divizma (list i cvijet): protiv plućnih bolesti, bronhijalnog<br />
katara, astme<br />
pelin: protiv bolesti jetra, grušanja krvi i pomanjkanja apetita<br />
preslica: za odvajanje kamenaca iz bubrega, protiv zastoja<br />
mokraće i unutarnjih bolesti<br />
ružmarin: protiv bolesti srca, bubrega i drugih bolesti<br />
medvjeđe grožđe: protiv povećane prostate i bolesti mokraćnih<br />
organa<br />
kukuruzna svila: protiv šećerne bolesti, bolesti mokraćnih<br />
organa, bolova u križima<br />
stolisnik: protiv astme, šuljeva, reume, želučanih bolesti<br />
jagoda šumska (lišće): protiv bolesti krvnih sudova, skleroze<br />
i kao zamjena za ruski i kineski čaj<br />
jaglac: protiv kataralnog bronhitisa, lupanja suca, navale<br />
krvi u glavu<br />
kupina: protiv upale krajnika, čisti krv<br />
lavandula: za umirenje i ublaživanje grčeva, srčane bolesti<br />
lazarkinja: protiv lupanja srca, žutice, pijeska u mjehuru i<br />
bolesti živaca<br />
neven: u obliku obloga na rane i ozebline<br />
rusomača: protiv krvarenja i bolesti unutarnjih organa<br />
trešnjeve peteljke: protiv bolesti bubrega, poteškoća u mokrenju<br />
Naravno da gornjem popisu treba još dodati: zavoj, termometar,<br />
irigator, (od modernih lijekova i aspirin, ali ga<br />
ne treba prečesto uzimati).<br />
Mnoge sam biljke izostavio, ali će svatko, tko se brine za<br />
svoje zdravlje, nabrati preko godine sve one koje smatra da<br />
će njemu i obitelji dobro doći.
KALENDAR BRANJA LJEKOVITOG BILJA<br />
Angelika — sabire se list i korijen u proljeće a u jesen plod<br />
i korijen<br />
Aniš — suhi zreli plodovi u ranu jesen<br />
Arnika — podanak u proljeće i jesen, a donji listovi prije<br />
cvatnje. Cvjetovi se beru bez ovojnih listova i čaške kad<br />
se posve razviju (srpanj-kolovoz)<br />
Bazga — cvijet u lipnju dok nije posve rascvao. List kad se<br />
potpuno razvije: kora sa debljih grana u proljeće<br />
Bljušt — korijen preko cijele godine, plod u ranu jesen<br />
Bedrenika — podanak i mladi pricvjetni listovi u proljeće i<br />
jesen<br />
Bokvica muška i ženska — listovi preko cijelog ljeta<br />
Božje drvce — cijela biljka za vrijeme cvatnje<br />
Borovica — vršike grana u proljeće i ljeto, plod u kasnu<br />
jesen<br />
Borovnica — sabiru se listovi u proljeće i jesen, plod srpanj-<br />
-kolovoz<br />
Borač — sabire se cvijeće od lipnja do konca srpnja<br />
Bosiljak pitomi — list za vrijeme cvatnje i cijela biljka u lipnju<br />
i srpnju<br />
Bosiljak divlji — čitava biljka bez korijena svibanj-kolovoz<br />
Božur — korijen u proljeće, cvjetovi svibanj-lipanj<br />
Božikovina — korijen u proljeće i jesen, mladi listovi u proljeće<br />
Breza — mlado lišće u proljeće, sok početkom travnja<br />
Bršljan — listovi preko cijelog ljeta
Blagovanj — cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje<br />
Cikorija (vodopija) — korijen u proljeće i jesen, čitava biljka<br />
(mlade grančice, cvijet i list) čitavo ljeto<br />
Čempres vazda zeleni — list i plod (proljeće-ljeto)<br />
Čičak — mlado lišće u proljeće, a korijen dvogodišnjih biljki<br />
u proljeće i jesen<br />
Divizma — listovi i cvijet za vrijeme cvatnje (lipanj-kolovoz)<br />
Dimnjača — cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje (lipanj-srpanj)<br />
Dobričica — čitava biljka bez korijena za vrijeme cvata (lipanj-kolovoz)<br />
Dragušac — mladi listovi u proljeće. Cijela biljka od ožujka<br />
do lipnja<br />
Dren — plod i kora u ranu jesen<br />
Dud crni — list u proljeće kad se razvije, kora i plod na kraju<br />
ljeta<br />
Dubčac — za vrijeme cvata čitava biljka bez korijena (srpanj-kolovoz)<br />
Dragoljub — list i cvijet lipanj-srpanj<br />
Đurđica — cijela biljka s korijenom u svibnju<br />
Gavez — list i cvijet za vrijeme cvatnje cijelo ljeto, korijen u<br />
rano proljeće i jesen<br />
Glog — cvjetovi od ožujka do svibnja<br />
Goro cvijet — sabire se cijela biljka za vrijeme cvatnje (travanj-lipanj)<br />
Gorušica — plod u jesen i kad sazori<br />
Gospina trava — sabire se gornja trećina biljke za vrijeme<br />
cvatnje (srpanj-rujan)<br />
Hmelj — sabiru se šišarke prije sazrijevanja u ljetu<br />
Hrast — list u rano proljeće dok nije potpuno razvijen isto<br />
i kora od mladih grana. Babuške kad sazriju u jesen<br />
Iđirot — sabire se podanak u rano proljeće ili kasnu jesen<br />
Imela — mlade grančice do tri koljena u proljeće<br />
Islandska mahovina — od svibnja do rujna
Ivanjsko cvijeće — cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje<br />
Jaglac — sabire se list, cvijet i korijen za vrijeme cvata (ožujak-travanj)<br />
Jagoda — list i cvijet za vrijeme cvata (svibanj-srpanj)<br />
Jasenak — sabire se kora, korijen i list u proljeće, a plod u<br />
jesen kad sazori<br />
Kadulja — listovi i mlade grane prije cvatnje ili dok se biljka<br />
nije potpuno rascvala<br />
Kamilica — sabiru se cvjetne glavice (svibanj-kolovoz)<br />
Kesten divlji — pupoljci, cvijet i kora u proljeće, a u jesen<br />
plod<br />
Kičica — cijela biljka bez korijena (lipanj-rujan)<br />
Kilavica — čitava biljka bez korijena za vrijeme cvatnje (lipanj-listopad)<br />
Kopriva žara — list i korijen u proljeće, korijen i u jesen.<br />
Čitava biljka s korijenom preko cijele godine<br />
Kopriva mrtva — list i cvijet u ljetu<br />
Kopitnjak — sabire se čitava biljka s korijenom od travnja<br />
do kolovoza, a u jesen podanak s korijenom<br />
Kupina divlja — sabire se korijen i mladi listovi u proljeće<br />
i plod koncem ljeta kad sazori<br />
Kaćun obični — puni svježi gomolji za vrijeme cvatnje ili<br />
odmah iza cvatnje (travanj-svibanj)<br />
Ladolež — cijela biljka sa korijenom za vrijeme cvatnje<br />
Lavandula — sabiru se vršci stabljike sa cvijećem (srpanj-<br />
-rujan)<br />
Lazarkinja — čitava biljka bez korijena za vrijeme cvatnje<br />
(svibanj-srpanj)<br />
Lincura — korijen u jesen<br />
Lipa — sabire se cvijet sa pricvjetnim listovima (lipanj-srpanj)<br />
Ljoskavac — plod u jesen<br />
Majčina dušica — čitava biljka bez korijena i odrvenjelih<br />
dijelova za vrijeme cvatnje čitavo ljeto
Mak turčinak — latice kad se potpuno razviju u ljetu<br />
Maslačak — mladi listovi sa korijenom i rozetom u proljeće<br />
Matičnjak — lišće kratko vrijeme prije cvatnje, a cijela biljka<br />
za vrijeme cvatnje (gornji dio)<br />
Medvjeđi dlan — cijela biljka bez korijena u ljetu<br />
Medvjeđe grožđe — sabire se list od svibnja do srpnja<br />
Mrazovac — sabire se plod zrele čaure (lipanj-srpanj)<br />
Nana — za vrijeme cvatnje čitava biljka bez korijena, a listovi<br />
preko ljeta<br />
Neven — latice i čitava biljka od lipnja do listopada<br />
Očajnica — sabire se nadzemni dio biljke za vrijeme cvata<br />
(srpanj-rujan)<br />
Odoljen — podanak i korijen od dvogodišnjih biljki u rano<br />
proljeće i jesen<br />
Oman — korijen u jesen<br />
Orah — mlado lišće u proljeće, nezreo plod u ljetu i zreo<br />
plod u jesen<br />
Pelin — sabiru se listovi i cvjetne vrške dok se cvjetovi još<br />
nisu potpuno razvili<br />
Petrovac — cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje (srpanj-rujan)<br />
Petoprsta (steža) — sabire se mlado lišće u proljeće, a podanak<br />
u jesen<br />
Pirika — sabire se korijen kroz cijelo vrijeme dok traje vegetacija<br />
Plućnjak — cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje u<br />
rano proljeće, a preko ljeta mlado lišće<br />
Paprat slatka — podanak i korijen od 4 godine stare biljke<br />
u proljeće i jesen<br />
Podbjel — sabiru se cvjetne glavice u ožujku i travnju, a listovi<br />
bez peteljaka u svibnju i srpnju<br />
Potočnjak — sabiru se vršike sa cvjetnim klasom koncem<br />
ljeta<br />
Povratić — za vrijeme cvatnje gornji dio biljke i posebno<br />
cvjetne glavice (srpanj-listopad)
Preslica — čitava biljka bez korijena (svibanj-srpanj)<br />
Pasja trava — cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje<br />
Pustikara (naprstak) — lišće za vrijeme cvatnje<br />
Različak — cvjetne glavice (lipanj-srpanj)<br />
Rusomača — cijela biljka bez korijena preko ljeta<br />
Ruta — cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje (svibanj-<br />
-kolovoz)<br />
Ružmarin — sabiru se listovi, vršike grančica i rascvale grančice<br />
od proljeća do jeseni<br />
Sapunika — sabire se lišće i korijen u proljeće i korijen u<br />
jesen<br />
Sljez bijeli — list i cvijet za vrijeme cvatnje, korijen u rano<br />
proljeće i jesen<br />
Sljez crni — cvijet i list ljeti, korijen u rano proljeće i jesen<br />
Stolisnik — gornja polovica biljke sa cvjetnom glavicom od<br />
proljeća do jeseni<br />
Srčenjak — mladi listovi (travanj-svibanj)<br />
Šimšir — lišće u proljeće<br />
Šipak — plod u kasnu jesen<br />
Štavelj — lišće u proljeće, plod u ljetu dok je poluzrel<br />
Tatula — listovi u ljetu dok je biljka u punom cvatu<br />
Trnjina — cvijet u ožujku do konca travnja, plod u jesen<br />
kad sazori<br />
Vidac — čitava biljka bez korijena od svibnja do srpnja<br />
Verbena — listovi i cvjetne vršike čitavo ljeto<br />
Vrisak — sabire se čitava biljka bez korijena od srpnja do<br />
konca listopada<br />
Velebilje — sabiru se listovi za vrijeme cvatnje (srpanj-kolovoz).<br />
Podanak u proljeće, od biljke koja je barem 3 godine<br />
stara.<br />
Zečja stopa — korijen s podankom i čitava biljka za vrijeme<br />
cvatnje u kasno proljeće<br />
Zimzelen — lišće u proljeće<br />
Žutika — lišće, kora s grana i korijena u ljetu, zreo plod u<br />
jesen