POLJOPRIVREDNA BOTANIKA - Visoko gospodarsko učilište u ...
POLJOPRIVREDNA BOTANIKA - Visoko gospodarsko učilište u ...
POLJOPRIVREDNA BOTANIKA - Visoko gospodarsko učilište u ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>POLJOPRIVREDNA</strong><br />
<strong>BOTANIKA</strong><br />
dr.sc. dr.sc.<br />
Siniša Sini a Srečec, Sre ec, dipl.ing.agr.<br />
dipl.ing.agr<br />
prof. visoke škole kole<br />
<strong>Visoko</strong> <strong>gospodarsko</strong> učili u ilište te u Križevcima<br />
Kri evcima<br />
Tel: Tel:<br />
048-279 048 279-198 198<br />
E-mail mail: : ssrecec@vguk.hr<br />
Web e-mail e mail: : srecko12@net.hr<br />
GSM: 098-646 098 646-064 064
FITOCENOLOGIJA<br />
GENETIKA<br />
MIKROBIOLOGIJA<br />
CITOLOGIJA<br />
<strong>BOTANIKA</strong><br />
FIZIOLOGIJA<br />
HISTOLOGIJA<br />
MORFOLOGIJA<br />
I ANATOMIJA<br />
SISTEMATIKA
Shema starije stanice asimilacijskog<br />
parenhima<br />
lista<br />
Povećanje Pove anje oko 1000 puta<br />
�� W stanična stani na stijenka<br />
�� C citoplazma<br />
�� V vakuola sa staničnim stani nim<br />
sokom kroz koju prolaze<br />
plazmatske niti<br />
�� ZK stanična stani na jezgra<br />
�� KH jezgrina ovojnica<br />
�� Chr kromosomi<br />
�� N nukleolus<br />
�� M mitohondriji<br />
�� Sph lipidne vakuole<br />
�� P plastidi konkretno<br />
kloroplasti
Donekle shematizirana građa prameristemske<br />
stanice vrška vr ka korijena proklijalog<br />
graška gra ka ((Pisum Pisum<br />
sativum, sativum,<br />
L.) L.)<br />
Povećanje Pove anje oko 10 000 puta<br />
�� W stanična stani na stijenka<br />
�� C citoplazma<br />
�� V vakuola sa staničnim stani nim sokom<br />
kroz koju prolaze plazmatske niti<br />
�� ZK stanična stani na jezgra<br />
�� KH jezgrina ovojnica<br />
�� Chr kromosomi<br />
�� N nukleolus<br />
�� M mitohondriji<br />
�� Sph lipidne vakuole<br />
�� P plastidi konkretno kloroplasti<br />
�� Pl plazmodezmije<br />
�� ER endoplazmatski retikulum
Presjek kroz kloroplast<br />
– fotosintetski<br />
aktivni<br />
kromatofor<br />
(A) i shematizirani izgled stroma-<br />
tilakoida<br />
strukture unutrašnjosti<br />
unutra njosti kloroplasta<br />
�� Postojanje kloroplasta nužno nu no<br />
je za ostvarenje procesa<br />
fotosinteze, odnosno njezine<br />
svjetlosne faze, što to<br />
podrazumijeva fiksaciju<br />
svjetlosne energije u<br />
energijom bogate kemijske<br />
spojeve.<br />
�� Zahvaljujući Zahvaljuju i takvoj<br />
evolucijskoj prilagodbi, biljke<br />
su jedine osposobljene za<br />
autotrofni način na in ishrane.<br />
(B)
Mitohondriji<br />
(M) meristemske<br />
graška gra ka ((Pisum Pisum sativum, sativum,<br />
L.) L.)<br />
Povećanje Pove anje 36 000 puta<br />
stanice korijena<br />
Mitohondriji<br />
su<br />
najvažniji najva niji<br />
dobavljači dobavlja i ATP i<br />
smatraju se<br />
središtima<br />
sredi tima<br />
dobivanja energije<br />
iz dišnih di nih procesa,<br />
dakle razgradnjom<br />
energijom bogatih<br />
ugljikovih<br />
spojeva.
Mitohondriji<br />
vlastitu ili<br />
i kloroplasti<br />
posjeduju<br />
autonomnu DNA ili<br />
Dezoksiribonukleinsku<br />
kiselinu.<br />
Tako da se i sami mogu<br />
autoreplicirati<br />
nakon procesa diobe<br />
somatskih stanica ili mitoze.<br />
mitoze
Mitoza<br />
Dioba somatskih<br />
stanica<br />
Biljna<br />
stanica<br />
Stanične<br />
diobe<br />
Mejoza<br />
Dioba spolnih<br />
stanica
Faze mitoze<br />
ili tipske kariokineze
Shema duljine trajanja pojedinih<br />
faza mitoze
Dvostruki helix<br />
molekule DNA (Watson ( Watson<br />
ili dupla zavojnica modela<br />
& Crick)<br />
Crick
Autoreplikacija<br />
ili samoreprodukcija<br />
DNA i njena<br />
spiralizacija<br />
odnosno «pakiranje<br />
pakiranje» u kromosome
Faze mejoze<br />
ili redukcijske diobe
Shemtaski<br />
prikaz mejoze<br />
Crossing<br />
overa<br />
i prikaz
Standardni kariotip<br />
pšenice enice (Triticum<br />
( Triticum<br />
vulgare) vulgare)<br />
cv. cv.<br />
Pitoma<br />
46 kromosoma<br />
aestivum<br />
ssp. ssp.
Nepravilna mitoza<br />
Restitucijska<br />
jezgra u interfazi<br />
Kromosomski mostovi u telofazi<br />
Tripolarno diobeno vreteno u metafazi
MORFOLOGIJA NIŽIH NI IH BILJAKA<br />
Razlika između nižih ni ih i viših vi ih biljaka je u tome što to niže ni e biljke nemaju<br />
potpunu diferencijaciju na tri osnovna vegetativna organa;<br />
�� KORIJEN<br />
�� STABLJIKU<br />
�� LIST<br />
U niže ni e biljke<br />
ubrajamo:<br />
�� BAKTERIJE ili Schizophyta<br />
�� ALGE ili Phycophyta<br />
�� GLJIVE ili Mycophyta<br />
�� LIŠAJEVE LI AJEVE ili Lychenes<br />
�� MAHOVINE ili Bryophyta<br />
�� PAPRATI ili Pteridophyta<br />
Sa stanovišta stanovi ta poljoprivredne botanike naznačajnije<br />
nazna ajnije<br />
su bakterije i gljive.
Bakterije ili Schyzophyta<br />
su primitivni jednostanični<br />
jednostani ni<br />
mikroorganizmi, bez tipičnih tipi nih plastida<br />
i bez prave stanične stani ne<br />
jezgre, zato ih zovemo PROKARYOTA.<br />
Neke najznačajnije najzna ajnije bakterije sa stanivišta<br />
stanivi ta<br />
botanike:<br />
poljoprivredne<br />
�� Agrobacterium tumefaciens, tumefaciens,<br />
red: Eubacterialis<br />
�� Azotobacter sp., sp.,<br />
Rhizobium sp. sp.<br />
I Bradyrhizobium sp. sp.<br />
Iz<br />
reda: Eubacteriales<br />
�� Bacillus anthracis, anthracis,<br />
red Eubacteriales (Robert Robert Koch, Koch,<br />
1876.)<br />
�� Clostridium botulinum i Clostridium tetani, tetani,<br />
red:<br />
Eubacteriales<br />
�� Mycobacterium tuberculosis, tuberculosis,<br />
red: Actinomycetales<br />
�� Actinomyces bovis, bovis,<br />
red: Actinomycetales<br />
�� Steptomyces scabies, scabies,<br />
red: Actinomycetales
Građa i oblici bakterija
Oblici gljivica
Oblici gljivica
Oblici gljivica
Oblici gljivica
Kvasci
Change language