Višnja maraska – Prunus Cerasus Marasca - ipa-marasca
Višnja maraska – Prunus Cerasus Marasca - ipa-marasca
Višnja maraska – Prunus Cerasus Marasca - ipa-marasca
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
IPA/2007/HR/16IPO/001-040302<br />
VIŠNJA MARASKA<br />
(<strong>Prunus</strong> <strong>Cerasus</strong> var. <strong>Marasca</strong>)<br />
Zadar, 5. srpnja 2012.<br />
Provedbu ovog<br />
projekta<br />
financijski<br />
potpomaže<br />
Europska unija
<strong>Višnja</strong> <strong>maraska</strong> <strong>–</strong> <strong>Prunus</strong> <strong>Cerasus</strong> <strong>Marasca</strong><br />
“Prepoznatljiv znak zadarskog područja i cijele Hrvatske”<br />
• zapisi Pliniusa Starijeg iz 69 god.<br />
p.n.e.<br />
• pradomovina Centralna Azija<br />
(Anatolija i Kaspijsko jezero, Crno<br />
more)<br />
• Povezao kvalitetu s područjem<br />
uzgoja (Alberto Fortis, 1776. god)<br />
• voćna kultura Dalmacije i jedna od<br />
najvažnijih poljodjelskih kultura u<br />
zadarskoj regiji
“Zadar je stvorio maraskino, maraskino je proslavio Zadar”<br />
• koristi se plod maraske, list,<br />
grančica, koštica za proizvodnju<br />
likera, žestica, desertnih vina,<br />
koncentrata, voćnih sirupa, želiranih<br />
proizvoda, kompota i sl.<br />
• Zadarski Maraschino <strong>–</strong> registriranu<br />
zemljopisnu oznaku
Botanička sistematika:<br />
<strong>Višnja</strong> <strong>maraska</strong> <strong>–</strong> <strong>Prunus</strong> <strong>Cerasus</strong> <strong>Marasca</strong><br />
• porodica ruže (Rosaceae)<br />
• potporodica Rosoideae<br />
• rod <strong>Prunus</strong><br />
• vrsta <strong>Prunus</strong> cerasus var. <strong>Marasca</strong> <strong>–</strong> neujednačena botanička<br />
sistematska pr<strong>ipa</strong>dnost
• 1831. godine → N.T. Host<br />
• 1852. godine → R. Visiani<br />
• 1884. godine → S. Ferrari<br />
• 1897. godine → I. Zotti<br />
• 1914. godine → I. Mader<br />
<strong>Višnja</strong> <strong>maraska</strong> <strong>–</strong> <strong>Prunus</strong> <strong>Cerasus</strong> <strong>Marasca</strong><br />
• 1923. godine → M. Bobanović<br />
• 1960. godine → A. Gazzari<br />
• 1965. godine → A. Vlašić<br />
• 1971. godine → A. Medin
<strong>Višnja</strong> <strong>maraska</strong> <strong>–</strong> <strong>Prunus</strong> <strong>Cerasus</strong> <strong>Marasca</strong><br />
• selekcijski rad na maraski <strong>–</strong> matična klonska stabla<br />
• izdvajanje i proučavanje autofertilnih tipova za uzgoj u<br />
intenzivnim nasadima<br />
• Najpoznatiji ekotipovi/klonovi: Recta, Brač 2, Brač 6,<br />
Sokoluša, Vodice 1, 8R, 23R, 27R, 14O, 14L<br />
• proučavanje cvatnje, oplodnje, rodnosti i kvalitete ploda<br />
ekotipova višnje maraske<br />
• selekcija rašeljke, glavne podloge za višnju marasku<br />
• prikladnost tla, otvorenost položaja, nadmorska visina, nagib,<br />
zaštićenost od vjetrova, ekspozicija
<strong>Višnja</strong> <strong>maraska</strong> <strong>–</strong> <strong>Prunus</strong> <strong>Cerasus</strong> <strong>Marasca</strong><br />
“Prepoznatljiv znak zadarskog područja i cijele Hrvatske”<br />
• Sredozemno podneblje te krška geološka, geomorfološka i<br />
pedološka osnova pridonose specifičnosti ploda maraske
Plod višnje maraske<br />
• slatko-kiselkastog okusa s visokim udjelom šećera, tamnocrvene<br />
gotovo crne boje i vrlo intenzivne arome čini je prepoznatljivom<br />
i različitom od ostalih sorata višanja<br />
• visok udio suhe tvari (21-28%): vitamini, minerali, dijetalna<br />
vlakna, fenolni spojevi, biljni hormon melatonin, aromatični<br />
spojevi
Biološki aktivni spojevi (BAS)<br />
• fenolni spojevi i melatonin važni su zbog pozitivnog učinka<br />
na zdravlje ljudi uslijed antioksidacijskog, protuupalnog,<br />
antimikrobnog i drugih djelovanja<br />
• koncentracije variraju ovisno o genetici biljke,<br />
klimatološko-pedološkim uvjetima, agrotehničkim mjerama,<br />
stupnju zrelosti, uvjetima prerade i skladištenja
DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA NA VIŠNJI MARASKI<br />
• od 2005. godine suradnja Prehrambeno-biotehnološkog<br />
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Laboratorij za procese<br />
konzerviranja i preradu voća i povrća) sa<br />
• tvornicom Maraska,<br />
• Institutom Ruđer Bošković
Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu<br />
(Laboratorij za procese konzerviranja i preradu voća i povrća)<br />
Cilj istraživanja:<br />
Odrediti biološki aktivne spojeve u koncentriranom soku višnje<br />
maraske i usporediti sa koncentriranim sokom višnje uzgojene u<br />
kontinentalnom području<br />
Zaključak istraživanja:<br />
Određene su značajno veće koncentracije BAS (melatonin,<br />
antocijani, fenolni spojevi) u koncentriranom soku višnje<br />
maraske nego u kontinentalnoj višnji.
Cilj istraživanja:<br />
Institut Ruđer Bošković<br />
- in vivo istraživanjem u eksperimentalnih životinja utvrditi<br />
antioksidacijski i protuupalni potencijal koncentriranog soka<br />
višnje maraske<br />
Zaključak istraživanja:<br />
- dokazan je antioksidacijski i protuupalni potencijal na<br />
miševima koji su hranjeni sokom višnje maraske (povećana<br />
aktivnost ključnog enzima u obrani od oksidacijskog stresa i<br />
značajno smanjenje aktivnosti enzima odgovornog za upalno<br />
djelovanje) što se može povezati sa povećanom<br />
koncentracijom antocijana u soku višnje maraske (Marotti<br />
2005; Šarić i sur. 2009)
• Pedisić S. (2007): Biološki aktivni spojevi višnje i višnje maraske<br />
tijekom zrenja i skladištenja pri -18 °C, Doktorska disertacija, PBF,<br />
Zagreb<br />
Cilj istraživanja:<br />
- odrediti fizikalno-kemijske parametre, fenolni sastav i boju<br />
plodova višanja različitih eko tipova višnje maraske sa dva uzgojna<br />
područja Dalmacije /kontinentalne sorte višnje Keleris i Cigančica<br />
(Dalmacije / Slavonija) tijekom zrenja.<br />
-antioksidacijska aktivnost tijekom zrenja te utjecaj smrzavanja pri<br />
-18 ºC/6 mjeseci
Pedisić S.(2007): Biološki aktivni spojevi višnje i višnje maraske tijekom zrenja i<br />
skladištenja pri -18°C, Doktorska disertacija, PBF, Zagreb<br />
Zaključak istraživanja:<br />
u istraživanim ekotipovima višnje maraske određene su značajno veće<br />
količine antocijana nego u sortama višanja Keleris i Cigančica.
Zaključak istraživanja:<br />
- tijekom zrenja količine antocijana se povećavaju, a najzastupljeniji<br />
antocijan bio je cijanidin-3-glukozilrutinozid.
Zaključak istraživanja:<br />
- Ostali fenolni spojevi određeni su u manjim količinama u<br />
odnosu na antocijane, ali u višnji maraski određeni su u<br />
većim količinama nego u sortama Cigančica i Keleris<br />
- zamrzavanje i skladištenje pri -18 °C/6 mjeseci utjecalo je<br />
na smanjenje gotovo svih fenolnih spojeva<br />
- Stupanj zrelosti, područje uzgoja i sorta značajno utječu na<br />
antioksidativni kapacitet, dok na parametre boje najviše<br />
utječe stupanj zrelosti
2007. god. suradnja tvornice Maraska, PBF-a i Kliničkog bolničkog<br />
centra „Sestre milosrdnice“ Zagreb<br />
Cilj istraživanja:<br />
Određivanje BAS u uzorcima koncentriranog soka višnje maraske i<br />
višnje koji su korišteni u kliničkoj studiji
Klinički bolnički centar „Sestre milosrdnice“<br />
Cilj istraživanja:<br />
- Ispitati učinak koncentrata višnje maraske u prevenciji bolesti<br />
kardiovaskularnog sustava kao i sigurnost primjene kod<br />
dijabetičara<br />
- klinička studija s dobrovoljnim ispitanicima (40 zdravih i 20<br />
dijabetičara) / 3 mjeseca / konzumiranje koncentriranog soka<br />
višnje maraske (30 mL) / 2 puta dnevno
Zaključak istraživanja:<br />
- koncentrat višnje maraske je sadržavao značajno veće količine BAS<br />
u odnosu na placebo uzorak<br />
- svakodnevno konzumiranje koncentriranog soka višnje maraske<br />
predstavlja koristan funkcionalni dodatak prehrani u prevenciji<br />
krvožilnih bolesti (Maršić i sur. 2009)<br />
- Poboljšanje svih parametara (kolesterol, markeri upale, antioksidativni<br />
status organizma) koji se smatraju bitnim čimbenicima za razvoj<br />
krvožilnih bolesti
• projekt „Poboljšanje kvalitete proizvoda na bazi soka višnje<br />
maraske“ (Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja;<br />
2007-2009) <strong>–</strong> udruga “Maraška”, PBF, IRB<br />
Cilj istraživanja:<br />
Odrediti koncentracije biološki aktivnih spojeva u plodovima i<br />
koncentriranom soku višnje maraske te utjecaj uvjeta berbe,<br />
transporta, prerade kao i uvjeti skladištenja gotovog proizvoda na<br />
koncentracije BAS
• IRB <strong>–</strong> genetski testovi na listu višnje maraske i kontinentalne višnje<br />
Zaključak istraživanja:<br />
�biološki aktivni spojevi plodova i koncentriranog soka višnje<br />
maraske tijekom prerade i skladištenja pokazuju dobru stabilnost<br />
�provedeni genetski testovi na listu nisu utvrdili različitost između<br />
višnje maraske i kontinentalne višnje → potrebna daljnja istraživanja
Projektna ideja<br />
U svijetu je sve više prisutan trend proizvodnje funkcionalne hrane i<br />
pića, a višnja <strong>maraska</strong> zbog izrazito vrijednog nutritivnog sastava,<br />
specifične arome i boje, biološkog potencijala i antioksidacijskog<br />
kapaciteta predstavlja izvrsnu sirovinu za razvoj i proizvodnju<br />
funkcionalnih proizvoda.
HVALA NA PAŽNJI<br />
Dr.sc. Sandra Pedisić<br />
E-mail: spedisic@pbf.hr<br />
Tel: 023/331 077
Change language