Global 60

More documents

Recommendations

Info

6 DruštvoBROJ 60, prosinac 2020.Maske na licu Za jedne su opravdana epidemiološka mjera i znak solidarnosti, drugi ih doživljavaju kao brnjiceInicijativa "Prava i slobode" organiziralaje dva "Festivala slobode",po jedan u Zagrebu i RijeciINICIJATIVA 'PRAVA I SLOBODE'Nije društvo podijeljeno, ali očitje bunt protiv Stožera i vlastiTekst: Karla LemaićPandemija koronavirusadosad je u Hrvatskojodnijela oko 3000života, a dnevni brojnovozaraženih nije nimalo optimističan.Iako postoje određeneprotuepidemijske mjere,koje propisuje Stožer civilne zaštite,neki su uvjereni da bi onemogle sa sobom nositi više štetenego koristi.Zdravlje je legitiman razlogInicijativa "Prava i slobode"organizirala je dva "Festivalaslobode", po jedan u Zagrebui Rijeci. Slični su se prosvjediorganizirali i u inozemstvu, međutim,Velimir Ponoš, član Inicijative,ističe da su samo u Hrvatskojdogađaji prošli mirno."Inicijativa u svome djelovanjunamjerava upozoriti naproblem donošenja mjera kojimase oduzimaju ljudska pravai slobode, a koje su bez jasnihi valjanih podloga", izjavljujePonoš i dodaje da u Inicijativižele jasno istaknuti da se, nitiljudsko zdravlje, niti fenomendruštva, ne može i ne smije promatratikroz vrlo usku prizmujednog fenomena.Ponoš smatra i da rješenjakojima se mala vatra gasi velikompoplavom stvaraju mnogoveću štetu nego dobrobit. Ističei da je za obvezno nošenjemaski potrebna i pravna i medicinskapodloga, koje u Hrvatskojnema, te da je odlukao obveznom nošenju maski unesuglasju s nekoliko hrvatskihzakona."Ona je duboko nezakonita,Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti predviđa mogućnostdonošenja 'drugih potrebnih mjera', ako je to nužno za učinkovitu zaštituzdravlja ljudi, pojašnjava odvjetnica Vesna AlaburićNa Zapadu problem, a na Istoku praksaVoditelj Konfucijeva instituta Sveučilišta u ZagrebuKrešimir Jurak u Kinu odlazi redovito od 2005.godine i tamo je proveo oko tri godine. "Već priprvim dolascima zamijetio sam da, u zimskimmjesecima, većina stanovništva nosi maske da bise zaštitili. Na maske se ne gleda kao na sredstvoetiketiranja bolesnih članova društva, nego bašobrnuto, nošenjem maske pokazujete svjesnost iodgovornost prema sebi samima i prema drugima",objašnjava Jurak.U zapadnijim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj,ponašanje poput nošenja zaštitnih maski dosad nijebila uobičajena pojava. "Mislim da glavni problemnehumana, neprirodna i štetna",tvrdi Ponoš.S druge strane, odvjetnicaVesna Alaburić kaže da je tvrdnjeo protupravnosti mogućekomentirati samo ako se preciznodefiniraju povrijeđena ljudskaprava i pravne norme kojeta prava štite."Meni nije poznato da nekipropis onemogućuje da se nošenjemaski utvrdi obveznomsigurnosnom mjerom ako epidemiološkasituacija to zahtije-va. Zakon o zaštiti pučanstva odzaraznih bolesti propisuje kojese sigurnosne mjere mogu nareditida bi se zaštitilo zdravljegrađana. On predviđa mogućnostdonošenja 'drugih potrebnihmjera', ako je to nužno zaučinkovitu zaštitu zdravlja ljudi",pojašnjava Alaburić.Potvrđuje i da neki viši ciljmože opravdati propisanu obvezunošenja zaštitnih maski iostalih mjera, iako je takvo ponašanjenametnuto.Jesu li maske baš uvijek korisneZnanstveni internacionalni tjedni časopis Nature objavio je opširančlanak o korisnosti zaštitnih maski. "U bolnicama i drugim zdravstvenimustanovama korištenje medicinskih maski nedvojbeno smanjuje prijenosvirusa SARS-CoV-2, ali za razne maske koje se koriste u javnosti podaci suzbrkani, neujednačeni i često prikupljeni na brzinu, a tome treba dodati ipodijeljen politički diskurs", piše autorica članka Lynne Peeples.Virolog Sveučilišta u Edinburghu u Velikoj Britaniji, Paul Digard, smatra damaske djeluju, ali nisu sigurne pa zato treba držati distancu."Mislim da bi dosljedna i stroga politika mjera, ali fokusirana isključivo napojedina rizična mjesta poput bolnica i staračkih domova bila bolji pristupjer je i nakon svega ovog što smo doživjeli jasno da su ljudi iznervirani iunezvijereni, a ekonomija je iznimno pala. No ja sam samo politolog, a neepidemiolog", kaže Krešimir Petković.leži u neznanju, neinformiranosti i dezinformiranosti.U kojem god dijelu svijeta bili, maske nosimoda bismo zaštitili sebe i druge. Dakle, zdravlje kaoprimarni univerzalni cilj", smatra Jurak.Razliku između zapadnih i istočnih zemalja u kulturinošenja zaštitnih maski, Velimir Ponoš pak objašnjavasustavom prisile te tvrdi da ni u istočnimzemljama svijeta nije prihvatljivo ekstremno nasilje.'Potpuno je drukčiji bio-fiziološko-psihološki mehanizamfunkcioniranja čovjeka stavlja li on maskuna svoje lice svojom dobrom voljom ili mu je netkonabija nasilno i bez ikakva valjanog opravdanja',ističe Ponoš."Zaštita zdravlja stanovništvajedan je od legitimnih razlogaza ograničenje ljudskih prava isloboda. To ograničenje morabiti propisano zakonom, a propisanesigurnosne mjere morajubiti nužne da bi se ostvariolegitimni cilj", dodaje Alaburić.Je li riječ o ideologiji?U medijima se pak moglo čutida mjere koje provodi Stožercivilne zaštite ulijevaju strahmeđu stanovništvo. Tako mislii saborska zastupnica KarolinaVidović Krišto."Podsjetit ću da su sve triekstremne ideologije, i socijalizam,fašizam i komunizam,uspjele u europskoj povijestizavladati upravo tako, svi torade, a ako ne radiš, i ti si ondaizdajnik", rekla je još u srpnjutada Vidović Krišto, a prenio jeJutarnji.hr.Izvanredni profesor na Fakultetupolitičkih znanosti(FPZG) Krešimir Petkovićobjašnjava da nije riječ ni o kakvojspecifičnoj ideologiji, negoo disciplinarnoj mjeri društvenekontrole koja se legitimiraepidemiološkom situacijom beznekog oblika izravne demokratskelegitimacije."Neki masku smatraju simbolomgrađanske ispravnosti,razuma i solidarnosti, dok drugina nju gledaju kao sredstvoponiženja i opresije te je političkimetaforiziraju kao brnjicu",smatra Petković.Profesorica odsjeka za političkui socijalnu teoriju FPZG-a,Ana Pažanin, tvrdi da u hrvatskomdruštvu postoji svojevrstanbunt protiv Stožera, a timei vlasti, i to najviše među mlađimosobama."Ne vjerujem da su nastalepodjele onih koji nose maskei onih koji ne nose maske, alipostoji određeni bunt protvivlasti u ovom trenutku. Međutim,a svjedočim tome i kaonastavnica na FPZG-u, postojibunt mlađih osoba, koje su umanjini, a koji jednostavno i zapredavanja ne žele imati maskupreko nosa, kao da se njih to netiče", zaključuje Pažanin.
BROJ 60, prosinac 2020.Reportaža 7ŠIŠAJ ODGOVORNOST Neki klubovi mamili besplatnim alkoholom i radili dok ne bi došla policijaTekst: Lucija MijanFoto: Tajana Josipović/GlobalNa ulazu u klub zaštitarnas je upitao za ime,prezime i broj mobitela,no s obzirom na toda nije tražio osobne iskaznice,dale smo mu lažne podatke, anonimnopriznaju dvije studenticeiz Splita. Potkraj studenoga Nacionalnistožer za civilnu zaštituobustavio je rad svih noćnih idiskoklubova te barova. Ta je odlukanajviše pogodila mlade jer jeoznačila kraj izlaženja i opijanjauz današnje hitove. Iako su prijete mjere klubovi smjeli raditi do21 sat, a broj ljudi bio je ograničen,nekolicina se ograničenjaipak nije pridržavala. Pojedincisu odlučili "izaći u susret" onimakoji žive za partijanje.Studentice iz Splita od početkalistopada partijale su, kažu, barempet puta. Korona im je bilau podsvijesti, ali većeg straha daće ih netko uhvatiti nije bilo. Prijeulaska na ilegalni korona party,mjerili su im temperaturu, a moralesu nositi i zaštitnu masku.Besplatan ulaz"Broj gostiju nije bio ograničen,a klub je bio pun - kao uonim, malo lošijim, izlascimaprije korone", kaže studenticakoja se prisjetila izlaska u "novomnormalnom" u jedan splitskiklub. Da se mjere nisu poštivale,potvrđuju i sugovornice. U klubsu ušle oko 22 sata, napustile suga gotovo dva sata nakon ponoći,a on je i nakon njihova odlaskanastavio s radom.U Zagrebu je, ipak, malo drukčijapriča. Studentica, čiji su podacipoznati redakciji, dva je putaposjetila jedan od najpoznatijihzagrebačkih klubova. Za razlikuod onog u Splitu, u Zagrebu nisutražili osobne podatke, a nošenjezaštitne maske isto tako nije bilopotrebno."Klub je radio na pola kapaciteta,a sat vremena prije ponoćinikoga nisu puštali unutra", kaže.Što se tiče incidenata, sugovorniceiz Splita i Zagreba priznalesu da ih nije bilo, ali je atmosferabila potpuno drukčija."Osjećalo se kao da nema teneke čari. Nije mi bilo svejednokad bi mi se netko približio, iakosmo bili za svojim stolom u separeu,izolirani", priča studentica izSplita. S druge strane, u Zagrebusu "ljudi bili raspršeni - u sredinikluba nitko nije plesao, svi su sedržali svojih stolova". Već tu sevidjelo da, unatoč velikoj želji zapartijanje, postoji svijest o zarazi.Zagrebačkim klubom partijalo segotovo do jedan sat nakon ponoći,"odnosno dok ne bi došli zaštitariili policija"."Policija se nije previše miješala,samo bi nadgledali da svi izađuiz kluba", prisjeća se studen-Mladi ilegalnopartijali uz stav'korona neće mene...'Iako je većina mislila ili se nadala na početku da će ih pandemijazaobići, psihologinja Željka Friganović Jerončić kaže da je, premastatistici, korona mnoge već okrznula, ali i ozbiljno ugrozilaPojedinci su odlučili 'izaći u susret' onima koji žive za partijanjeManji partiji preselili se u studentske domoveU listopadu se partijanje mladih preselilo ispred zagrebačkogHrvatskog narodnog kazališta. "Bila sam dvaputa. Atmosfera nije bila baš nešto, ali možda zato štoje oba puta bio ponedjeljak", prisjeća se studentica izZagreba. Jednom ih je i policija potjerala. Zbog hladnijegvremena i zabrane okupljanja ispred HNK, ali i zatvaranjakafića te klubova, mladi ponovno pronalaze noveKupovanje alkoholau klubu, priznajustudentice, bilo jemoguće tijekomcijele noći'Mediji nas prezentiraju kao da smodelinkventi'Psihologinja Željka Friganović Jerončić smatra da potreba za druženjemnije povlastica mladih i da ih mjere Stožera civilne zaštite o zatvaranjuugostiteljskih uvjeta ne bi trebale pogađati. "I mlađa djeca, kao i odrasliljudi, imaju potrebu za druženjem", objašnjava pa dodaje da mladi imaju imodernu tehnologiju kao nadomjesni oblike komunikacije.Studentica iz Zagreba ne slaže se s psihologinjom Friganović Jerončić.Protivi se zatvaranju klubova i kafića jer smatra da mladi sada nemajumjesto za druženje."Ne sviđa mi se kada mediji grozno prezentiraju nas mlade kao dasmo neki delinkventi", priznaje studentica. Druženja su mladima, kaže,nepotrebno oduzeta, na primjer, ona na otvorenom, poput onih ispredHrvatskog narodnog kazališta ili u dvorištu studentskih domova.načine druženja. Popularna mjesta okupljanja postali sui studentski domovi. Studentica iz Zagreba otkriva dase studenti često znaju družiti u sobama u studentskimdomovima."Ne bude nas nikad više od deset", kaže. Na njihovužalost, kontrole u domovima su se postrožile pa im sečesto dogodi da ih "rastjeraju".tica. Iako se primarno mislilo daće se mjesto u klubovima trebatirezervirati zbog točnog broja gostiju,naše sugovornice otkrivajuda to u Splitu nije bio slučaj, aulaz je bio besplatan. U Zagrebuje, s druge strane, trebalo imatirezervirano mjesto, "ali na krajubi te zaštitar pustio da uđeš i bezrezervacije", kaže studentica sosmijehom na licu.'Malo sam povodljiva...'Za ilegalne partije doznale suna instagramskim profilima klubova.Oba kluba, i onaj splitski,ali i zagrebački, preko društvenihmreža nekoliko su puta održavalanagradne igre za osvajanjeboce alkoholnog pića. Da su takohtjeli privući mlađu publiku, zaključujejedna od sugovornica."Moje društvo je čak pet putapobijedilo u nagradnoj igri, pasmo zato i išli", govori pa dodajeda ih je jednom u klubu bilo"samo pet", no svejedno su ostalizbog osvojenog separea i besplatneboce alkohola.Kupnja alkohola u klubu, priznajustudentice, bila je mogućacijele noći, što zbog mjera nijebilo dopušteno. Iako su se s testrane mjere kršile, konobari su,ipak, u oba kluba nosili zaštitnemaske."Pozvala me prijateljica s faksa,a ja sam malo povodljiva pasam rekla da može. Povela meje situacija", priznaje jedna odstudentica. Druga je pak prvi putotišla da bi "blagoslovila s društvomnovu akademsku godinu", aposlije jer voli izlaske, a bio joj jei rođendan.Psihologinja Željka FriganovićJerončić godinama radi s mladimai nastoji im biti podrška kadaje potrebno, ali ističe da je ipak"teško opravdati potrebu organiziranjai posjećivanja koronapartija".Mladima je, objašnjava,sklona i s njima se razumije, alipotrebu partijanja u ovim uvjetimane opravdava.Pritisak vršnjaka"Negdje u dubini duše, znajuda podrška i razumijevanje neznače uvijek i odobravanje, teda tapšanje po ramenu i kimanjeglavom nije uvijek ono štoim treba i što je za njih najbolje",priča psihologinja. Dodaje da u'Negdje u dubini duše, mladiznaju da podrška i razumijevanjene znače i odobravanjete da tapšanje po ramenui kimanje glavom nijeuvijek ono što im treba i štoje za njih najbolje', govoripsihologinjaneodgovornom ponašanju mladihpritisak vršnjaka i želja za dokazivanjemigraju veliku ulogu,a socijalni utjecaj je moćan tolikoda mu podliježu i odrasli, nesamo mladi."Samo se dio njih, na primjer,oni koji imaju visoko samopouzdanje,usudi suprotstaviti idejamas kojima se ne slažu. Mnogidrugi se konformiraju...", priznajeFriganović Jerončić pa otkrivada je stav "korona neće mene" tipičanza adolescenate.Iako je većina mislila ili se nadalana početku da "korona nećemene", Friganović Jerončić kažeda je, prema statistici, koronamnoge već okrznula, ali i ozbiljnougrozila. Studentice iz Splita kojesu partijale splitskim klubovimapreboljele su koronavirus s blagimsimptomima."Morala sam biti kod kuće 15dana, a vani je bilo sunčano i lijepovrijeme. Sada kad sam ozdravila,sve se zatvorilo, a čini se danećemo ni Badnjak moći proslavitivani", tužno priznaje jednaod njih.
Page 1 and 2: Intervju: Vesna AlaburićStr. 8-9Mi
Page 3 and 4: BROJ 60, prosinac 2020.Studentski
Page 5: BROJ 60, prosinac 2020.Društvo 5ko
Page 9 and 10: BROJ 60, prosinac 2020.Intervju 9
Page 11 and 12: BROJ 60, prosinac 2020.Karijera 11S
Page 13 and 14: BROJ 60, prosinac 2020.Sport 13Spor
Page 15 and 16: BROJ 60, prosinac 2020.Lifestyle 15

Global 60

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?