Global 60

6 Društvo
BROJ 60, prosinac 2020.
Maske na licu Za jedne su opravdana epidemiološka mjera i znak solidarnosti, drugi ih doživljavaju kao brnjice
Inicijativa "Prava i slobode" organizirala
je dva "Festivala slobode",
po jedan u Zagrebu i Rijeci
INICIJATIVA 'PRAVA I SLOBODE'
Nije društvo podijeljeno, ali očit
je bunt protiv Stožera i vlasti
Tekst: Karla Lemaić
Pandemija koronavirusa
dosad je u Hrvatskoj
odnijela oko 3000
života, a dnevni broj
novozaraženih nije nimalo optimističan.
Iako postoje određene
protuepidemijske mjere,
koje propisuje Stožer civilne zaštite,
neki su uvjereni da bi one
mogle sa sobom nositi više štete
nego koristi.
Zdravlje je legitiman razlog
Inicijativa "Prava i slobode"
organizirala je dva "Festivala
slobode", po jedan u Zagrebu
i Rijeci. Slični su se prosvjedi
organizirali i u inozemstvu, međutim,
Velimir Ponoš, član Inicijative,
ističe da su samo u Hrvatskoj
događaji prošli mirno.
"Inicijativa u svome djelovanju
namjerava upozoriti na
problem donošenja mjera kojima
se oduzimaju ljudska prava
i slobode, a koje su bez jasnih
i valjanih podloga", izjavljuje
Ponoš i dodaje da u Inicijativi
žele jasno istaknuti da se, niti
ljudsko zdravlje, niti fenomen
društva, ne može i ne smije promatrati
kroz vrlo usku prizmu
jednog fenomena.
Ponoš smatra i da rješenja
kojima se mala vatra gasi velikom
poplavom stvaraju mnogo
veću štetu nego dobrobit. Ističe
i da je za obvezno nošenje
maski potrebna i pravna i medicinska
podloga, koje u Hrvatskoj
nema, te da je odluka
o obveznom nošenju maski u
nesuglasju s nekoliko hrvatskih
zakona.
"Ona je duboko nezakonita,
Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti predviđa mogućnost
donošenja 'drugih potrebnih mjera', ako je to nužno za učinkovitu zaštitu
zdravlja ljudi, pojašnjava odvjetnica Vesna Alaburić
Na Zapadu problem, a na Istoku praksa
Voditelj Konfucijeva instituta Sveučilišta u Zagrebu
Krešimir Jurak u Kinu odlazi redovito od 2005.
godine i tamo je proveo oko tri godine. "Već pri
prvim dolascima zamijetio sam da, u zimskim
mjesecima, većina stanovništva nosi maske da bi
se zaštitili. Na maske se ne gleda kao na sredstvo
etiketiranja bolesnih članova društva, nego baš
obrnuto, nošenjem maske pokazujete svjesnost i
odgovornost prema sebi samima i prema drugima",
objašnjava Jurak.
U zapadnijim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj,
ponašanje poput nošenja zaštitnih maski dosad nije
bila uobičajena pojava. "Mislim da glavni problem
nehumana, neprirodna i štetna",
tvrdi Ponoš.
S druge strane, odvjetnica
Vesna Alaburić kaže da je tvrdnje
o protupravnosti moguće
komentirati samo ako se precizno
definiraju povrijeđena ljudska
prava i pravne norme koje
ta prava štite.
"Meni nije poznato da neki
propis onemogućuje da se nošenje
maski utvrdi obveznom
sigurnosnom mjerom ako epidemiološka
situacija to zahtije-
va. Zakon o zaštiti pučanstva od
zaraznih bolesti propisuje koje
se sigurnosne mjere mogu narediti
da bi se zaštitilo zdravlje
građana. On predviđa mogućnost
donošenja 'drugih potrebnih
mjera', ako je to nužno za
učinkovitu zaštitu zdravlja ljudi",
pojašnjava Alaburić.
Potvrđuje i da neki viši cilj
može opravdati propisanu obvezu
nošenja zaštitnih maski i
ostalih mjera, iako je takvo ponašanje
nametnuto.
Jesu li maske baš uvijek korisne
Znanstveni internacionalni tjedni časopis Nature objavio je opširan
članak o korisnosti zaštitnih maski. "U bolnicama i drugim zdravstvenim
ustanovama korištenje medicinskih maski nedvojbeno smanjuje prijenos
virusa SARS-CoV-2, ali za razne maske koje se koriste u javnosti podaci su
zbrkani, neujednačeni i često prikupljeni na brzinu, a tome treba dodati i
podijeljen politički diskurs", piše autorica članka Lynne Peeples.
Virolog Sveučilišta u Edinburghu u Velikoj Britaniji, Paul Digard, smatra da
maske djeluju, ali nisu sigurne pa zato treba držati distancu.
"Mislim da bi dosljedna i stroga politika mjera, ali fokusirana isključivo na
pojedina rizična mjesta poput bolnica i staračkih domova bila bolji pristup
jer je i nakon svega ovog što smo doživjeli jasno da su ljudi iznervirani i
unezvijereni, a ekonomija je iznimno pala. No ja sam samo politolog, a ne
epidemiolog", kaže Krešimir Petković.
leži u neznanju, neinformiranosti i dezinformiranosti.
U kojem god dijelu svijeta bili, maske nosimo
da bismo zaštitili sebe i druge. Dakle, zdravlje kao
primarni univerzalni cilj", smatra Jurak.
Razliku između zapadnih i istočnih zemalja u kulturi
nošenja zaštitnih maski, Velimir Ponoš pak objašnjava
sustavom prisile te tvrdi da ni u istočnim
zemljama svijeta nije prihvatljivo ekstremno nasilje.
'Potpuno je drukčiji bio-fiziološko-psihološki mehanizam
funkcioniranja čovjeka stavlja li on masku
na svoje lice svojom dobrom voljom ili mu je netko
nabija nasilno i bez ikakva valjanog opravdanja',
ističe Ponoš.
"Zaštita zdravlja stanovništva
jedan je od legitimnih razloga
za ograničenje ljudskih prava i
sloboda. To ograničenje mora
biti propisano zakonom, a propisane
sigurnosne mjere moraju
biti nužne da bi se ostvario
legitimni cilj", dodaje Alaburić.
Je li riječ o ideologiji?
U medijima se pak moglo čuti
da mjere koje provodi Stožer
civilne zaštite ulijevaju strah
među stanovništvo. Tako misli
i saborska zastupnica Karolina
Vidović Krišto.
"Podsjetit ću da su sve tri
ekstremne ideologije, i socijalizam,
fašizam i komunizam,
uspjele u europskoj povijesti
zavladati upravo tako, svi to
rade, a ako ne radiš, i ti si onda
izdajnik", rekla je još u srpnju
tada Vidović Krišto, a prenio je
Jutarnji.hr.
Izvanredni profesor na Fakultetu
političkih znanosti
(FPZG) Krešimir Petković
objašnjava da nije riječ ni o kakvoj
specifičnoj ideologiji, nego
o disciplinarnoj mjeri društvene
kontrole koja se legitimira
epidemiološkom situacijom bez
nekog oblika izravne demokratske
legitimacije.
"Neki masku smatraju simbolom
građanske ispravnosti,
razuma i solidarnosti, dok drugi
na nju gledaju kao sredstvo
poniženja i opresije te je politički
metaforiziraju kao brnjicu",
smatra Petković.
Profesorica odsjeka za političku
i socijalnu teoriju FPZG-a,
Ana Pažanin, tvrdi da u hrvatskom
društvu postoji svojevrstan
bunt protiv Stožera, a time
i vlasti, i to najviše među mlađim
osobama.
"Ne vjerujem da su nastale
podjele onih koji nose maske
i onih koji ne nose maske, ali
postoji određeni bunt protvi
vlasti u ovom trenutku. Međutim,
a svjedočim tome i kao
nastavnica na FPZG-u, postoji
bunt mlađih osoba, koje su u
manjini, a koji jednostavno i za
predavanja ne žele imati masku
preko nosa, kao da se njih to ne
tiče", zaključuje Pažanin.