Global 60

More documents

Recommendations

Info

Cancel cultumržnje, ali i uzbog male4 DruštvoPolitički bonton Svađa preko medija pokazala svu 'zrelost' politikeBROJ 60, prosinac 2020.Novi trend Aktivističko inzistiranje na političkojI Plenković i Milanović su iznimno popularnipolitičari, ali problem u Hrvatskoj jest tošto politički dužnosnik istodobno može bitii najpopularniji i najnegativniji karakterTužno je kad predsjednik ipremijer komuniciraju kaou lokalnoj birtiji'Hrvatska je još demokracija u nastajanju, u zemlji ne postoji političkimoral, niti politička odgovornost, stoga takvo komuniciranje i daljeprolazi', kaže komunikacijski stručnjak Željko RihaTekst: Goran BaldePrepirka između premijeraAndreja Plenkovićai predsjednika ZoranaMilanovića, koja je u javnomprostoru trajala tjednima, nedavnoje utihnula, a njihov načinkomunikacije u medijima,blago rečeno, okarakteriziranje kao neprimjeren. Studentpolitologije na Fakultetu političkihznanosti Bruno De Zanpredsjednikove kritike Vladismatra korisnim elementompolitike u kojemu građanimogu dobiti uvid u loše rukovođenjeVlade.'Klinci koji se nadmeću zapopularnost'"Na razini na kojoj predsjednikšalje poruku 'oni ne radeništa dobro' te usputno ne elaborirašto to točno ne valja, tonije dobro. No još je sramotnijekada se to svede na osobnovrijeđanje i na razinu na kojojse nadmeću klinci za popularnostu šestom razredu osnovneškole", kaže Bruno. Uz tolikoproblema koji muče Hrvatskutužno je da su Plenković i Milanovićtjednima bili glavnatema, smatra student politologijena FPZG-u Luka Janković."Takva komunikacija ne priličidvojici trenutačno najvažnijihljudi u Hrvatskoj. Čak niu nekoj lokalnoj birtiji'', ističeLuka.Bilo je izrazito naporno i ža-Uz toliko problema kojimuče Hrvatsku žalosno jeda su Plenković i Milanovićtjednima bili glavna tema,smatra student politologijena FPZG-u Luka Jankovićlosno slušati ih, smatra Luka idodaje da si takvo nešto nisusmjeli dopustiti. Ponašali suse kao djeca te je kredibilitethrvatskog političkog vrha sigurnonarušen, a Luka se samonada da taj isti kredibilitetneće pasti na još nižu razinuod sadašnje, ako je to ikakomoguće.Komunikacijski stručnjakŽeljko Riha napominje da takavnačin komunikacije nikakonije primjeren. Zaključujeda niti jedan od aktera ne slušasvoje suradnike, konkretnije,komunikacijske savjetnike.Mediji, nažalost, žive od oglašivača,nisu mogli ignoriratipozive na konferencije te sučinili svoj posao - prenošenjeinformacija građanima."Odgovornost ove komunikacijeleži i na osobama kojeobnašaju tako važne dužnostiu državi", pojašnjava Riha.I Plenković i Milanović suiznimno popularni političari,kaže Riha, ali problem u Hrvatskojjest to što politički dužnosnikistodobno može biti inajpopularniji i najnegativnijikarakter. S obzirom na cijelupsihozu uzrokovanu koronavirusom,spomenuti dvojacsigurno je nakratko zabavljaoširoke mase.Šalju se krive poruke"Hrvatska je još demokracijau nastajanju, u zemlji ne postojipolitički moral, niti političkaodgovornost, stoga takvokomuniciranje i dalje prolazi.Već u susjednim demokracijamatako nešto osudilo bi mnogograđana", dodaje Riha.Predavač na Londonskojškoli za odnose s javnošću PetarTanta komunikaciju izmeđupremijera i predsjednikaokarakterizirao je kao nepotrebnopriprosto nadvikivanjeputem medija. Mediji su u nezavidnupoložaju jer prenosećiporuke koje su politički dužnosniciupućivali jedan drugomenisu u mogućnosti ignoriratiih. Takvi sukobi dižu naklade,gledanost i čitanost, no u pozadinisu to ipak dvije od tri najmoćnijefigure u državi i svakakose ne smije zanemariti tajsukob koji je trajao mjesecima,komentira Tanta."Smatram da je takvo prepucavanjepotpuno nepotrebnojer šalje niz loših poruka javnosti,prije svega da je u reduvrijeđati drugu stranu, do togada je u redu docirati s visoka",poručio je Tanta.VJERAN ZGANEC ROGULJA/PIXSELL'Mislim da svi moramo učiti iz svojih pogrešaka,bez neizvjesnosti hoćemo li imati čime platitiračune idući mjesec', poručuje influencericaNika IlčićTekst: Klara BordaDruštvene mreže postalesu mjesto za raspravuo svim važnimpitanjima. Iako u njojmože sudjelovati bilo tko, nijesvaki stav jednako prihvatljiv."Problematične" ili političkinekorektne izjave, najčešćeslavnih ličnosti, često rezultirajucancellingom. No upitnoje u kojem slučaju cancel culture,ili na hrvatskom, "kulturaodstranjivanja" poziva na odgovornost,a kada nepotrebnoograničava slobodu govora.AndreaTintorLjudi žele pričekoje će pratitiPrije samo nekoliko mjeseciu fokus hrvatskih medijaponovno izvirilo pitanje ulogeinfluencera i smisla njihovaposla. U središtu pozornostibila je influencerica DorisStanković, koja je široj javnostipostala poznata nakonsukoba s porečkim restoranomzbog sponzorstva. Diojavnosti je na njezine idejereagirao negativno i pozivaona cancelling. Oglasio se iredatelj Dalibor Matanić kojije na svojem Instagramskomprofilu, referirajući se pritomna influencere, izjavio da je"njegov cilj da nitko ne dobijeništa besplatno". Ipak, Stankovićje u ovom slučaju dobilaviše medijske pozornosti noikada, pa je upitno koliko je ije li cancel culturea učinkovit.Tintor smatra da je uzrok protuučinkataj da pratitelji voledinamičan narativ i stvaranjepriča koje će pratiti.'Kad je pozornost odjednomskrenuta na pojedinca, on ćeuvijek u trenutku doživjetipopularnost kod publike kojapotencijalno dosad na njeganije ni obraćala pozornost',tvrdi Tintor.PETRA MIKSIKCambridge Dictionary definiracancel culture kao "ponašanjena društvenim mrežamaza koje je karakteristično da seodbaci ili prestane podržavatiosobu koja je rekla ili učinilanešto uvredljivo". Dok pobornicicancellinga pozivaju napreuzimanje odgovornosti,protivnici tvrde da "odstranjeni"nemaju prigodu ispričati sei učiti na vlastitim pogreškama.Andrea Tintor, stručnjakinjaza odnose s javnošću i brandingsavjetnica te kolumnisticakoja piše o popularnoj kulturi,zagovornica je sagledavanjaobiju perspektiva.Kratkotrajni događaj"Smatram da je cancel culturekratkotrajan događaj kojiu trenutku naglo pojačava prisutnostbrenda ili pojedinca.Pozitivan može biti ako se ujavnom prostoru govori o pojedinimkomunikacijskim propustimapojedinca ili tvrtke,dok je negativan učinak govormržnje i nasilja na internetu",poručuje Tintor.Fenomen je prisutan i uHrvatskoj, a da cancel cultureznatno utječe na posao influencera,utjecajnika, potvrđujei influencerica Nika Ilčić.Smatra da ta praksa nije dobrate da javnost ne bi trebala odlučivatio nečijoj karijeri natemelju pogrešaka iz prošlosti."Svi griješimo. I ja sam istogriješila prije, pa i sad, i mislimda zaista svi moramo učitiiz svojih pogrešaka bez neizvjesnostihoćemo li imati čimeplatiti račune idući mjesec",poručuje Ilčić.Dodaje i da postoje kreatorikoje publika smatra problematičnima,ali da takvi s vremenompostaju dosadni."Djeca koja podržavaju kreatoreu kojima vide svoje uzore,odrastu i s vremenom samishvate da su podržavali pogrešneljude", vjeruje Ilčić.Ipak, smatra i da cancelling
BROJ 60, prosinac 2020.Društvo 5korektnosti pokazuje se kao dvosjekli mačre može ukloniti govorništiti nekome karijerupogreške u prošlostiCancel culturenastao je da biupozorio na društveneprobleme i nepravduu slučajevima ukojima institucijene reagirajuanketaIvan Vuk,student Fakulteta Hrvatskihstudija :Smatram da cancelculture nije pozitivanfenomen jerse influenceri, ali iopćenito ljudi kojiimaju što reći, bojeiskazati svoje iskrenomišljenje.Lorena Blažinić,studentica Filozofskogfakulteta u Zagrebu:Ne gledam na tocrno-bijelo. Mislim daje cancelling iz čistedosade i traženje igleu plastu sijena vrlotoksičan jer iza profilana društvenim mrežamastoje samo ljudi.Ipak, prezentiraju sei izrazito "problematični"influenceri sdiskutabilnim idejama,koji često koriste baštaj argument toksičnostikako bi izbjegliodgovornost za svojeradnje.Philipp Tomaš,student Filozofsog fakultetau Zagrebu:Pozitivno je što ljudiprozivaju poznateličnosti kada smatrajuda su pogrešno postupiliili zauzeli pogrešanstav, ali reakcija javnostičesto izmaknekontroli, što rezultirapotpunim krahomnečije karijere, a čestozbog običnog tweeta.Ana Marija Zagode,studentica FakultetaHrvatskih studija:Smatram da je cancelculture više negativnanego pozitivna pojavajer, iako upozoravana loša ponašanjakompanija ili javnihličnosti, ne daje ljudimaprigodu da samistvore svoje mišljenjeo određenom problemu.može biti pozitivan u konteksturazotkrivanja loših namjera."Naravno, ako netko koristisvoju slavu da bi iskoristio,ugrozio ili ucjenjivao svojepratitelje, mislim da je u redurazotkriti ga jer bi, kao uzor,trebao biti pametniji", tvrdiIlčić.Rasizam ili transformacijaBez obzira na učinkovitostsamog "otkazivanja problematičnih",cancel culture je nastalada bi upozorila na društveneprobleme i nepravdu u slučajevimau kojima institucije nereagiraju. Recentniji domaćiprimjer koji je podigao prašinupitanje je blackfacea kao načinatransformacije kandidata uzabavnoj TV emisiji "Tvoje licezvuči poznato".Blackface, u smislu kostimiranja,vuče korijene iz 19. stoljeća,kada su scenski izvođačiglumom i bojenjem lica crnombojom nastojali stereotipnoprikazati Afroamerikance.Praksa se u modernom kontekstusmatra duboko uvredljivomi rasističkom. Na društvenimmrežama nedavno jeosvanula i peticija za ukidanjeblackfacea u emisiji. Pokretačpeticije Zvonimir Arapovićtvrdi da je ona nastala nakonšto ga je kontaktiralo mnogoistomišljenika koji smatraju daUnatoč bojkotu, influenceri nisu ostalibez platformeU Sjedinjenim Američkim Državama fenomen je odavno zaživio,a najpoznatiji primjer je pokret #MuteRKelly, koji se zauzima zaotkazivanje koncerata i glazbe koje se prenose na platformamaameričkog pjevača R. Kellyja, optuženika za seksualno zlostavljanje.Slično se događa i među influencerima, a posebno u Youtubezajednici, gdje je najzvučniji primjer internetski bojkot kreatoraShanea Dawsona zbog rasističkih komentara. Ipak, unatoč medijskojhajci, masovnom gubitku pratitelja, pa čak i pravnim posljedicama,Dawson i Kelly nisu ostali bez platforme od koje zarađuju, ao njima se nije prestalo izvještavati.praksi nije mjesto na televiziji.Ipak, poručuje da tu nije riječ ocancellingu."Peticija nije protiv ukidanjaemisije, omalovažavanja trudakandidata, kozmetičarai tima koji radi.Ne smatramda ga se trebazabraniti. Peticijaje isključivoza nekorištenjablackfacea kaojednogalata transformacije,ništaviše",kažeNikaIlčićodArapović i dodaje da mu je ciljsamo bio naglasiti već postojećiproblem.'Nema potpunogotkazivanja'Kontaktirali smo Novu TV spitanjem hoće li se u idućimsezonama emitirati emisijebez cenzure blackfacea,na što iz medijske kućeporučuju da je bitemisije transformacija."Koncept showa"Tvoje lice zvučipoznato" baziranje na transformacijinatjecateljau poznateosobe svjetske idomaće glazbenescene koje suu odabiru tretiranejednako - neovisno ospolu, dobi,foto: INSTAGRAM/NIKA ILČIĆboji kože i nacionalnosti. Kandidatise moraju što vjernijetransformirati u izvođača kojegimitiraju - prema izgledu,vokalu, pokretima i mimici",tvrde iz Nove TV.Arapović kaže da je stupiou kontakt s ljudima koji supotvrdili njegovu sumnju dablackfaceu nije mjesto na televiziji."Ako je pripadnik te raserekao da ga blackface vrijeđa,mogu gledatelji i sudioniciemisije pisati suprotno kolikožele. To ne mijenja činjenicuda jednog crnca to vrijeđa,htjeli mi to ili ne", smatra Arapović.Tintor ističe da akteri u javnomživotu uvijek moraju definirativrijednosti za koje sezauzimaju, bili oni pojedinci ilisvjetski brendovi."Ako osoba ili poduzeće nepokažu za koje vrijednosti stojei za što se zauzimaju, njihoviklijenti, kupci ili publika ćepretpostaviti – ni za što", zaključujeTintor i dodaje da se upopularnoj kulturi rijetko kojamedijska ličnost može potpuno"otkazati".
Page 1 and 2: Intervju: Vesna AlaburićStr. 8-9Mi
Page 3: BROJ 60, prosinac 2020.Studentski
Page 7 and 8: BROJ 60, prosinac 2020.Reportaža 7
Page 9 and 10: BROJ 60, prosinac 2020.Intervju 9
Page 11 and 12: BROJ 60, prosinac 2020.Karijera 11S
Page 13 and 14: BROJ 60, prosinac 2020.Sport 13Spor
Page 15 and 16: BROJ 60, prosinac 2020.Lifestyle 15

Global 60

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?