Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Cancel cultu
mržnje, ali i u
zbog male
4 Društvo
Politički bonton Svađa preko medija pokazala svu 'zrelost' politike
BROJ 60, prosinac 2020.
Novi trend Aktivističko inzistiranje na političkoj
I Plenković i Milanović su iznimno popularni
političari, ali problem u Hrvatskoj jest to
što politički dužnosnik istodobno može biti
i najpopularniji i najnegativniji karakter
Tužno je kad predsjednik i
premijer komuniciraju kao
u lokalnoj birtiji
'Hrvatska je još demokracija u nastajanju, u zemlji ne postoji politički
moral, niti politička odgovornost, stoga takvo komuniciranje i dalje
prolazi', kaže komunikacijski stručnjak Željko Riha
Tekst: Goran Balde
Prepirka između premijera
Andreja Plenkovića
i predsjednika Zorana
Milanovića, koja je u javnom
prostoru trajala tjednima, nedavno
je utihnula, a njihov način
komunikacije u medijima,
blago rečeno, okarakteriziran
je kao neprimjeren. Student
politologije na Fakultetu političkih
znanosti Bruno De Zan
predsjednikove kritike Vladi
smatra korisnim elementom
politike u kojemu građani
mogu dobiti uvid u loše rukovođenje
Vlade.
'Klinci koji se nadmeću za
popularnost'
"Na razini na kojoj predsjednik
šalje poruku 'oni ne rade
ništa dobro' te usputno ne elaborira
što to točno ne valja, to
nije dobro. No još je sramotnije
kada se to svede na osobno
vrijeđanje i na razinu na kojoj
se nadmeću klinci za popularnost
u šestom razredu osnovne
škole", kaže Bruno. Uz toliko
problema koji muče Hrvatsku
tužno je da su Plenković i Milanović
tjednima bili glavna
tema, smatra student politologije
na FPZG-u Luka Janković.
"Takva komunikacija ne priliči
dvojici trenutačno najvažnijih
ljudi u Hrvatskoj. Čak ni
u nekoj lokalnoj birtiji'', ističe
Luka.
Bilo je izrazito naporno i ža-
Uz toliko problema koji
muče Hrvatsku žalosno je
da su Plenković i Milanović
tjednima bili glavna tema,
smatra student politologije
na FPZG-u Luka Janković
losno slušati ih, smatra Luka i
dodaje da si takvo nešto nisu
smjeli dopustiti. Ponašali su
se kao djeca te je kredibilitet
hrvatskog političkog vrha sigurno
narušen, a Luka se samo
nada da taj isti kredibilitet
neće pasti na još nižu razinu
od sadašnje, ako je to ikako
moguće.
Komunikacijski stručnjak
Željko Riha napominje da takav
način komunikacije nikako
nije primjeren. Zaključuje
da niti jedan od aktera ne sluša
svoje suradnike, konkretnije,
komunikacijske savjetnike.
Mediji, nažalost, žive od oglašivača,
nisu mogli ignorirati
pozive na konferencije te su
činili svoj posao - prenošenje
informacija građanima.
"Odgovornost ove komunikacije
leži i na osobama koje
obnašaju tako važne dužnosti
u državi", pojašnjava Riha.
I Plenković i Milanović su
iznimno popularni političari,
kaže Riha, ali problem u Hrvatskoj
jest to što politički dužnosnik
istodobno može biti i
najpopularniji i najnegativniji
karakter. S obzirom na cijelu
psihozu uzrokovanu koronavirusom,
spomenuti dvojac
sigurno je nakratko zabavljao
široke mase.
Šalju se krive poruke
"Hrvatska je još demokracija
u nastajanju, u zemlji ne postoji
politički moral, niti politička
odgovornost, stoga takvo
komuniciranje i dalje prolazi.
Već u susjednim demokracijama
tako nešto osudilo bi mnogo
građana", dodaje Riha.
Predavač na Londonskoj
školi za odnose s javnošću Petar
Tanta komunikaciju između
premijera i predsjednika
okarakterizirao je kao nepotrebno
priprosto nadvikivanje
putem medija. Mediji su u nezavidnu
položaju jer prenoseći
poruke koje su politički dužnosnici
upućivali jedan drugome
nisu u mogućnosti ignorirati
ih. Takvi sukobi dižu naklade,
gledanost i čitanost, no u pozadini
su to ipak dvije od tri najmoćnije
figure u državi i svakako
se ne smije zanemariti taj
sukob koji je trajao mjesecima,
komentira Tanta.
"Smatram da je takvo prepucavanje
potpuno nepotrebno
jer šalje niz loših poruka javnosti,
prije svega da je u redu
vrijeđati drugu stranu, do toga
da je u redu docirati s visoka",
poručio je Tanta.
VJERAN ZGANEC ROGULJA/PIXSELL
'Mislim da svi moramo učiti iz svojih pogrešaka,
bez neizvjesnosti hoćemo li imati čime platiti
račune idući mjesec', poručuje influencerica
Nika Ilčić
Tekst: Klara Borda
Društvene mreže postale
su mjesto za raspravu
o svim važnim
pitanjima. Iako u njoj
može sudjelovati bilo tko, nije
svaki stav jednako prihvatljiv.
"Problematične" ili politički
nekorektne izjave, najčešće
slavnih ličnosti, često rezultiraju
cancellingom. No upitno
je u kojem slučaju cancel culture,
ili na hrvatskom, "kultura
odstranjivanja" poziva na odgovornost,
a kada nepotrebno
ograničava slobodu govora.
Andrea
Tintor
Ljudi žele priče
koje će pratiti
Prije samo nekoliko mjeseci
u fokus hrvatskih medija
ponovno izvirilo pitanje uloge
influencera i smisla njihova
posla. U središtu pozornosti
bila je influencerica Doris
Stanković, koja je široj javnosti
postala poznata nakon
sukoba s porečkim restoranom
zbog sponzorstva. Dio
javnosti je na njezine ideje
reagirao negativno i pozivao
na cancelling. Oglasio se i
redatelj Dalibor Matanić koji
je na svojem Instagramskom
profilu, referirajući se pritom
na influencere, izjavio da je
"njegov cilj da nitko ne dobije
ništa besplatno". Ipak, Stanković
je u ovom slučaju dobila
više medijske pozornosti no
ikada, pa je upitno koliko je i
je li cancel culturea učinkovit.
Tintor smatra da je uzrok protuučinka
taj da pratitelji vole
dinamičan narativ i stvaranje
priča koje će pratiti.
'Kad je pozornost odjednom
skrenuta na pojedinca, on će
uvijek u trenutku doživjeti
popularnost kod publike koja
potencijalno dosad na njega
nije ni obraćala pozornost',
tvrdi Tintor.
PETRA MIKSIK
Cambridge Dictionary definira
cancel culture kao "ponašanje
na društvenim mrežama
za koje je karakteristično da se
odbaci ili prestane podržavati
osobu koja je rekla ili učinila
nešto uvredljivo". Dok pobornici
cancellinga pozivaju na
preuzimanje odgovornosti,
protivnici tvrde da "odstranjeni"
nemaju prigodu ispričati se
i učiti na vlastitim pogreškama.
Andrea Tintor, stručnjakinja
za odnose s javnošću i branding
savjetnica te kolumnistica
koja piše o popularnoj kulturi,
zagovornica je sagledavanja
obiju perspektiva.
Kratkotrajni događaj
"Smatram da je cancel culture
kratkotrajan događaj koji
u trenutku naglo pojačava prisutnost
brenda ili pojedinca.
Pozitivan može biti ako se u
javnom prostoru govori o pojedinim
komunikacijskim propustima
pojedinca ili tvrtke,
dok je negativan učinak govor
mržnje i nasilja na internetu",
poručuje Tintor.
Fenomen je prisutan i u
Hrvatskoj, a da cancel culture
znatno utječe na posao influencera,
utjecajnika, potvrđuje
i influencerica Nika Ilčić.
Smatra da ta praksa nije dobra
te da javnost ne bi trebala odlučivati
o nečijoj karijeri na
temelju pogrešaka iz prošlosti.
"Svi griješimo. I ja sam isto
griješila prije, pa i sad, i mislim
da zaista svi moramo učiti
iz svojih pogrešaka bez neizvjesnosti
hoćemo li imati čime
platiti račune idući mjesec",
poručuje Ilčić.
Dodaje i da postoje kreatori
koje publika smatra problematičnima,
ali da takvi s vremenom
postaju dosadni.
"Djeca koja podržavaju kreatore
u kojima vide svoje uzore,
odrastu i s vremenom sami
shvate da su podržavali pogrešne
ljude", vjeruje Ilčić.
Ipak, smatra i da cancelling