Global 60

More documents

Recommendations

Info

14 TehnologijaBROJ 60, prosinac 2020.'Zamke' digitalnog doba Tehnonoviteti postaju neizostavni dio života, ali do koje mjere?Nije tehnologija kriva što ne znamoupravljati vremenom i ponašanjemTekst: Živa BajsićIako se tehnologija nedvojbenopokazala kaosaveznik u skraćivanjuvremena potrebnog zaobavljanje određenih aktivnosti,beskorisno i beskonačnoscrollanje društvenim mrežamai drugim aplikacijamapokazuje nedostatak korisnikovesamokontrole. Pa kolikovremena uštedimo na plaćanjeračuna putem interneta jer nismomorali otići u poštu ili nakiosk, kad nekoliko puta višetog vremena izgubimo na listanjeInstagramskog storyja,pregledavanje statusa na Facebookuili igranje igrica.Nedostatak samokontroleMagistra psihologije MajaKućar kaže da "tehnologiju netreba demonizirati ni kriviti zanaš vlastiti nedostatak samokontrole"te napominje da bi,kada tehnologija ne bi postojala,nedostatak savjesnosti isamokontrole i dalje bio prisutan.Tada se to, objašnjavapsihologinja, ne bi manifestiralokao višesatno listanje podruštvenim mrežama nego kaonešto drugo što je i dalje, psihološkigledano, ista značajkaličnosti.Svijet interneta informacijei brojne druge sadržaje nastojipribližiti, učiniti dostupnijimai olakšati njihovo korištenje.No postavlja se pitanje postajeli tehnologija zato zamjenaza stvarne životne navike,potrebe i socijalne kontaktete postoji li u ovim digitalnimvremenima kontrola nad vlastitimponašanjima u virtualnomsvijetu?"Tehnologija se razvija bržeod adaptacijske i apsorpcijskemoći širokog društva i tu dolazido disbalansa u tehnološkomi generacijskom pogledu.Starije generacije nisu u stanjupratiti, a novije generacije postajurobovi novih tehnološkihmogućnosti", objašnjava akademikKarolj Skala iz Udrugeza informacijsku, komunikacijskui elektroničku tehnologiju(MIPRO).Kada se govori o novim generacijama,odnosno generacijiZ, koja, prema podacimaIstraživačkog centra Pew, nikadnije iskusila život u svijetubez interneta i uvijek dostupnihinformacija, važno jeistaknuti da su njezini članoviitekako svjesni neizbježnog'Starije generacije nisu u stanju pratiti, a novije generacije postajurobovi novih tehnoloških mogućnosti', objašnjava akademik Karolj SkalaDanas se radi nadaljinu, studira sena daljinu, s prijateljimase družimona daljinu...'Junk tech' koriste kompanije za manipulacijuponašanjem radi zaradeZbog sve veće digitalizacije društva, pojavljuje se pojam junk tech koji podrazumijeva sve oblike tehnologije koji nepridonose mentalnom razvoju, nego ga opterećuju raznim i ne nužno korisnim sadržajima, dok sami konzumentitoga nisu potpuno svjesni. Da bi ostvarili svoju svrhu, najčešće u obliku zarade, takvi oblici tehnologije skloni sumanipuliranju ponašanjem, pogotovo kada je riječ o mladim korisnicima, piše The Guardian."Društvene mreže se konstantno bore za našu pozornost. Pozornost je preduvjet za klikove, lajkove, kupnju,naposljetku, profit. Naše vrijeme provedeno na nekoj društvenoj mreži može se povećati tako da o njoj postajemoovisniji, a ovisni postajemo u okolnostima u kojima nailazimo na podražaje koji stimuliraju naš dopaminski put, čestonazivan 'put za nagradu'", ističe psihologinja Kućar.korištenja i utjecaja tehnologije,ali je istodobno prihvaćaju.Korisnost tehnologije posebnose iskazala upravo u dobapandemije koronavirusa. Svese rjeđe izlazi iz kuće ne bi lise izbjegao rizik od zaraze. Socijalnikontakti svedeni su naminimum, a paralelno se domaksimuma povećao utjecajtehnologije u svakodnevicu.Radi se na daljinu, studira sena daljinu, s prijateljima sedružimo na daljinu.'Kada tehnologija ne bipostojala, nedostatak savjesnostii samokontrole bi idalje imao negativne učinkeu životu pojedinca', ističepsihologinja Kućarmija je samo okidač koji je tajproces i prije pokrenuo", kažestudent Fakulteta organizacijei informatike u Varaždinu AlenSanković. Alen dodaje da je ciljtehnologije poboljšati načinživota te da mnoge aktivnostiuz tehnologiju postaju jednostavnije.Pogleda li se koliko je pandemijakoronavirusa utjecala nacjelokupnost ljudskih aktivno-Maja Kućar,psihologinjaNezamjenjiv ljudski kontakt"Bilo je samo pitanje vremenakada će doći do ovolikog korištenjatehnologije, a pandestii djelatnosti, jasno je da jesvatko prepušten korištenjutehnologije, interneta i sličnihplatformi koje oduzimaju jakomnogo vremena - gotovo cijelidan i svaki dan. Prekomjernokonzumiranje usluga svakakomože imati negativne posljediceu svakodnevnom funkcioniranju,ali potrebno je razmislitiizaziva li probleme saminternet ili njegovi korisniciprekomjernim provođenjemvremena na njemu."Bez obzira na to što smotehnološki dovoljno napredovalida možemo velik dio svojesvakodnevice prebaciti online,ipak mislim da je ljudskikontakt nešto što se ne možezamijeniti tehnologijom",ističe Lana Srednoselec, studenticaEdukacijsko-rehabilitacijskogfakultetau Zagrebu.Lana smatra dabi svatko trebaoimati dovoljnosamokontrole iMISLAV MESEKtako si postavitiprihvatljivaograničenja.Studentica Pravnog fakultetau Zagrebu Mateja Markovićkaže da internet i njegoveusluge koristi svakodnevno.Najviše u obrazovne svrhe, aliu slobodno vrijeme i kao važnosredstvo zabave i opuštanja."Koristim aplikaciju koja mipri aktiviranju mobitela prikaževrijeme uključenosti zaslona,tako vodim brigu o razumnomvremenu boravka nainternetu", komentira MatejaKoliko vremena uštedimoplaćajući račune puteminterneta, nekoliko ga putaviše izgubimo na listanje Instagramstoryja, pregledavanjestatusa na Facebookuili igranje igricapostavljanje granica.Velik društveni izazovDok akademik Skala iz udrugeMIPRO tehnologiju karakterizirakao dodatak prirodnimresursima i mogućnostima života,psihologinja Maja Kućarkorištenje tehnologije smatraprimarno velikim društvenimizazovom, a u određenim aspektimai problemom. Psihologinjatako ističe prisutnostindividualnih razlika i posebnekategorije kojoj pripadajumladi. Određeni utjecaj, stoga,ne mora biti nužno dobar ililoš, nego može biti oboje.Promatranjem vlastite okoline,lako je uočljiva sve veća prisutnosttehnologije i važnostdigitalne i medijske pismenostikoja se, uz pretpostavku obrzom snalaženju i prilagodbi,očekuje pri obrazovanju iliobavljanju gotovo svake djelatnosti.Psihologinja Kućarupozorava da postoji problemograničavanja ili gotovo nemogućegzamjenjivanja tehnologije,a ističe i popularnost zauzimanjakontratehnološkogstava, bez razmišljanja o tomekoliko ona olakšava život.S druge strane, akademikSkala poručuje da tehnologiju ikorištenje interneta nije nužnoograničavati u kvantitativnom,nego u kvalitativnom pogledujer je "informacija resurs kaovoda i zrak i treba pustiti da seslobodno prema potrebi konzumira".
BROJ 60, prosinac 2020.Lifestyle 15Kamo za Novu godinu Epidemiološke mjere i pandemija mnogima su pokvarili planoveDoček uz Zoom ili party u pidžamiStudentica Nika odlučila je s dečkom otputovati na nekoliko dana u apartman nedaleko od ZagrebaTekst: Elena StančirUnajudobnijem naslonjačuuz tradicionalninovogodišnji TV programili pak okruženinekolicinom najbližih osoba, svićemo s veseljem otpratiti 2020.godinu. Zabrane okupljanja,zatvaranje kafića i noćnih klubova,nemogućnost održavanjatradicionalnog dočeka s glavnogzagrebačkog trga, samo su nekeod epidemioloških mjera koje sumnogima poremetile planove za"najluđu noć u godini". U nadi daće donijeti svjetliju budućnost,mnogi se okreću nešto alternativnijemdočeku 2021. godine.Inovativna zabava u hoteluNeki su i prije planiranja dočekaNove godine nazočili zabavamakoje su se prilagodile pandemijipa su dobili ideju kako i gdjeispratiti staru i dočekati Novugodinu. Na zabavi na kakvu nismonavikli u "starom normalnom"bila je studentica novinarstvaRahela Žunić."Dođete u hotel, na recepcijipotpišete izjavu, predate osobnuiskaznicu i dobijete ključ odsobe. Najviše šest ljudi može bitiu jednoj sobi", objasnila je Rahelai istaknula da nema načinada se iz jedne sobe ode u drugu.Sobu je moguće napustiti tekkada se odlučimo otići kući."To je pod kontrolom zaštitarakoji šetaju hodnicima", reklaje studentica i istaknula da su usvakoj sobi zvučnici, kamera itelevizor. Sve je povezano Zoomompa se vidi što drugi sudionicizabave rade u svojim sobamai DJ-a koji pušta glazbu do dvasata u noći. Rahela kaže da joj sesvidio i ovakav način zabavljanjate se nada da će tako dočekati iNovu godinu. S druge strane,nekima su se planovi poremetilizbog postroženja mjera, jedna odnjih je studentica kriminalistikeNika Palec."Da nisu na snazi epidemio-loške mjere, dočekala bih Novuu nekom od noćnih klubova.Mnogo ih inače nudi jelo i piće zacijelu noć u sklopu dočeka pa bise najvjerojatnije odlučila za takav",rekla je Nika i dodala da jeodlučila s dečkom otputovati nanekoliko dana u kompleks apartmananedaleko od Zagreba.Nada u slabije mjereTamo bi dočekali Novu godinuu unajmljenom apartmanu,u slučaju da ne uspiju pronaćinešto zanimljivije, objasnila jeNika."Vidjela sam da u sklopu do-U nadi da će donijeti svjetlijubudućnost mnogi se okrećunešto alternativnijim načinimadočeka 2021. godine'Napravitćemo party upidžamama unečijoj kući.Kupit ćemopiće i grickalice,donijetineke od našihnajdražihdruštvenihigara i pustitimašti navolju', reklaje studenticaNina Raiččeka nude i nekakve koncertepa ako to bude izvedivo moždase uspijemo i zabaviti", nada sestudentica kriminalistike koja jeunatoč svemu zadovoljna alternativnimrješenjem koje je pronašlaza doček.No postoje i oni koji ne dopuštajuepidemiološkim mjeramada im pokvare prvotne planove."Za Novu godinu idem prijateljuu vikendicu. Tamo će nasbiti 20-ak. Do tada se još nadamslabljenju mjera", priznao je studentračunarstva Sven Kovačić.Dodao je i da se proslava ne bimnogo razlikovala ni da mjerenisu na snazi, samo bi možda pozvaliviše ljudi.Studentica socijalnog radaNina Raič i prijatelji došli su dokreativne ideje koja vraća u djetinjstvo."Napravit ćemo party u pidžamamau nečijoj kući. Kupit ćemopiće i grickalice, donijeti neke odnaših najdražih društvenih igarai pustiti mašti na volju", rekla jeNina. Istaknula je da će se okupitipet ljudi."To nam je svima novo, još nikadnismo dočekali Novu godinutako", priznala je Nina i dodalada joj je drago jer će biti u sigurnomokruženju i bez prevelikogrizika od širenja zaraze.'Oduzeta' godinaUčenica Zdravstvenog učilištaEna Poljak Novu godinu i inačedočekuje u krugu obitelji pa jojepidemiološke mjere u tom pogledunisu poremetile planove."Meni to nije toliki problem jerje struka kojom sam se odlučilabaviti u životu takva da shvaćamozbiljnost stanja", objasnila jeEna i priznala da joj, kao i ostalima,nedostaju druženja i izlasci,ali razumije okolnosti u u kojimasmo se našli."Kako bilo, godinu ili dvijenaše mladosti koje nam je oduzelapandemija nikada i nikakonećemo moći vratiti i nadoknaditi",zaključila je Ena.Art za po doma Biraju modne motive za koje smatraju da im mogu dati 'novo čitanje''Nije li bezvezno da legendarnu Zagorku iliUjevića percipiramo kao dosadne ljude?'Tekst: Antonela ŠaponjaPetra OreškovićKad se udruže diplomiranipolitolog i akademska slikarica,nastane ni manjeni više nego modni brend. MarijaAdrić Soldo i Marin Adrić nisusamo poslovni suradnici i zaljubljeniciu književnost i likovnuumjetnost, nego su i brat i sestra.Taj dvojac iz Đakova od Marijineizložbe portreta hrvatskih književnicai književnika, pokrenuoje brend ART za po DOMA kojina majice - hoodice, sweatshirti t-shirt stavlja slavna imenauglavnom hrvatskih, ali i svjetskihumjetnika s polja književnostii likovne umjetnosti.Budući da im je glupo reći da seodlično slažu, šaljivo su i složnorekli da je njihova suradnja op-Portreti priznatih književnika i umjetnika koje je naslikala Marija AdrićSaldo dobili su novi smisao kada ih je njezin brat Marin poželio na majiciterećena teškoćama. Ta je suradnja,kaže Marija, počela još doksu kao djeca zajedno pospremalisvoju obiteljsku kuću, a projektART za po DOMA izrastao je uzajednički pokušaj da udružesnage na nečemu što im se sviđa."Biramo motive za koje mislimoda im možemo dati novo čitanje",objasnila je Marija. ART zapo DOMA majice krase portretiMiroslava Krleže, Marije JurićOsnivačiART za poDOMA želespojiti visokumodui umjetnosts 'običnimčovjekom'Zagorke, Tina Ujevića, DragutinaTadijanovića, Ivane Brlić-Mažuranićte drugih velikana i njihovihpoznatih izreki. Portretisvjetski priznatih književnika iumjetnika koje je Marija naslikalai izložila prije dvije godine,u povodu 120. obljetnice postojanjaDruštva hrvatskih književnika,dobili su novi smisao kada ihje Marin poželio imati na majici.Omiljene književnike i umjetnike,poput Krleže i Piccassa, ovibrat i sestra pokušavaju približitionima koji umjetnike većinomdoživljavaju kroz prizmu škole iinstitucionalnog obrazovanja."Nije li bezvezno da legendarnuMariju Jurić Zagorku ili TinaUjevića percipiramo kao dosad-ne ljude? Mi mislimo da jest",poručuju Marija i Marin koji želespojiti visoku modu i umjetnost s"običnim čovjekom". Riječ "art"smatraju pretencioznim, a nastavak"za po doma" spušta ga nazemlju, kaže Marija.ART za po DOMA uključujei edukativno-zabavnu komponentu.Za to se pobrinuo Marinkoji na web-stranici ART za poDOMA uz opise postera i majicadonosi i zabavne biografije portretiranihvelikana. Iako je izbormotiva na koje su se odlučili jedinstveni neklasičan, izdvojili suda im je najmanji cilj zarada."Imamo na pameti mnogo drugihmotiva koji bi, uvjereni smo,bili mnogo profitabilniji. Želimoda ono što smatramo vrijednimdobije odgovarajuću pozornost",kaže Marija.
Page 1 and 2: Intervju: Vesna AlaburićStr. 8-9Mi
Page 3 and 4: BROJ 60, prosinac 2020.Studentski
Page 5 and 6: BROJ 60, prosinac 2020.Društvo 5ko
Page 7 and 8: BROJ 60, prosinac 2020.Reportaža 7
Page 9 and 10: BROJ 60, prosinac 2020.Intervju 9
Page 11 and 12: BROJ 60, prosinac 2020.Karijera 11S
Page 13: BROJ 60, prosinac 2020.Sport 13Spor

Global 60

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?