Global 60

12 Kultura
BROJ 60, prosinac 2020.
Nova era stripa Deveta umjetnost bori se za preživljavanje u suvremenom svijetu
'Klinci više ne čitaju stripove, sad
igraju videoigre ili gledaju porniće'
Tekst: Nikola Radočaj
Internet nije nimalo pridonio
globalnoj popularizaciji
stripa. Klinci ne čitaju stripove,
oni igraju videoigre
ili na netu gledaju porniće, kaže
Igor Kordej. Taj crtač, ilustrator
i scenarist s međunarodnom
karijerom radio je i za najveće
igrače u svijetu stripa, poput
Marvela i Dark Horsea. Kordej
objašnjava da su danas videoigre
poput Witchera i Assassin's
Creeda modernom tehnologijom
dovedene do iznimne kvalitete,
te su mladima mnogo privlačnije
od stripova.
Napad na sva čula
"Da sam ja kao klinac imao takve
videoigre, ne bih ni ja čitao
stripove, siguran sam", dodaje
Kordej.
Međutim, već cijelo desetljeće
upravo su adaptacije priča iz
bogate riznice takozvane devete
umjetnosti uspješna formula
koja služi kao inspiracija stvarateljima
videoigara i puni kinodvorane
diljem svijeta te donosi
rekordne zarade. Planetarno
popularne filmske uspješnice
poput "Osvetnika" ili "Viteza
tame" značajno utječu i na popularnost
stripa, smatra Erik
Lončar, filmski redatelj i poznavatelj
stripa. Lončar kaže da su
stripovi koji su služili kao materijal
za ekranizaciju, primjerice
"300", "Sin City", "Ghost
World" ili "Osvetnici", stekli val
obožavatelja koji prije nisu bili
zainteresirani za strip.
"Ako se gledatelju svidio film
i poznato mu je da je ekranizacija,
rijetko tko nije pročitao i
pripadajući strip", tvrdi Lončar.
Pa ipak Kordej ostaje skeptičan
o popularnosti koju stripu
donose filmovi. On kaže da je
digitalna animacija koja omogućuje
oživljavanje i najfantastičnijih
priča znatno napredovala
pa filmovi superiornije od
stripova objedinjuju zvuk, sliku
i kretnju te publika, iako svjesna
da je riječ o adaptacijama
stripova, nije motivirana nakon
gledanja filma provjeravati
izvore.
"Riječ je o napadu na sva čula.
S time se stripovi ne mogu nositi",
tvrdi Kordej.
Treba se prilagoditi vremenu
Nepregledan broj izdanja koja
se nude u fizičkom i internetskom
obliku stvara zasićenost
tržišta pa nije lako prepoznati
kvalitetu, smatra Kordej, a kao
Foto: Nikola RAdočaj
Kupci stripova uglavnom su ljudi u srednjim godinama koji su odrastali u
doba dok su stripovi još bili važan dio popularne kulture
Stripovi u dobu kad videoigre i filmovi preuzimaju najveći dio publike
'Da sam ja kao klinac imao
takve videoigre ne bih ni ja
čitao stripove, siguran sam',
kaže nekadašnji Marvelov
ilustrator Kordej
jedan od glavnih problema navodi
i konformizam publike.
Da publika ne voli previše
eksperimentiranja, Kordej zna
iz vlastitog iskustva. Crtao je i
osmišljavao priče različitih žanrova,
ali misli da publika ipak
najviše voli stare i već mnogo
puta viđene koncepte, neovisno
o tome u kojem žanru ili kontekstu
se pojavljuju.
Osim toga, upozorava ilustrator,
generacije više ne odrastaju
sa stripovima, a kupci stripova
uglavnom su ljudi u srednjim
godinama koji su odrastali u
doba dok su stripovi još bili važan
dio popularne kulture.
"Ponekad se pitam što će biti
s tržištem stripa kad te
generacije izumru", dodaje
Kordej i objašnjava
da "stare" grane umjetnosti
poput kazališta, baleta, klasične
glazbe i literature nisu izumrle
nego su se prilagodile vremenu.
"Svaka od njih našla je svoju
nišu i određenu količinu publike,
mnogo manju nego prije, ali
opstaje i dalje u 'rezervatima'.
Tako će biti i sa stripom. Tko
preživi, pričat će", kaže Kordej.
Igor Kordej, ilustrator
i crtač stripova
Unatoč tome što se strip scena
promijenila i strip teško konkurira
videoigrama i filmovima,
Zlatko Platužić koji živi od prodaje
stripova i vodi specijaliziranu
knjižaru Babilon u Đakovu,
tvrdi da su stripovi aktualni
i među mlađim generacijama.
"Strip je i dalje važan mladim
ljudima i duboko urezan u
TOMISLAV MILETIĆ/PIXSELL
našu kulturu, pa i kad o tome ne
razmišljamo", objašnjava Platužić.
Napominje da se svako susretne
sa stripom i gleda
animirani ili igrani
film sa strip-junacima
da toga nije ni
svjesno, a "kasnije
kad spozna strip kao
proizvod ili, još dublje,
strip kao umjetnost,
sjetit će se da je
to sve počelo u ranom
djetinjstvu", objašnjava
Platužić.
Održavanje scene
Kao i u glazbi, filmu i drugim
oblicima umjetnosti i zabave,
internet ima veoma važnu
ulogu i u životu stripova,
no Erik Lončar smatra da u
preživljavanju strip-scene ipak
najvažnije mjesto imaju susreti
poput konvencija ili radionica
na kojima se okupljaju ljubitelji
stripa svih generacija.
"Ljubitelji stripa imaju razne
Erik Lončar, filmski redatelj
i poznavatelj stripa,
smatra da ekranizacija
stripa potakne gledatelje
da pročitaju i strip
izvore gdje dobivaju novosti
o stripovima, gdje ih
mogu online pratiti i čitati,
ali druženje i upoznavanje
se najčešće događa na događajima
poput MaFesta, radionicama
crtanja stripa i na mjestima
gdje se prodaju stripovi",
pojašnjava Lončar.
Platužić također ističe da su
okupljanja na kojima se stripoljupci
druže i razgovaraju o
stripu ipak među važnijim faktorima
za opstanak scene. On
napominje da se u Hrvatskoj
svake godine održavaju brojni
festivali stripa na kojima
se okupljaju ljubitelji stripa,
nakladnici, crtači, scenaristi,
filmaši i producenti. Najpoznatiji
su Makarski festival stripa
MaFest i Međunarodni festival
stripa Crtani romani šou u Zagrebu,
poznat i kao zagrebački
Comic Con. Neizostavno je i
24-satno crtanje stripa nakon
kojeg se mladim i neafirmiranim
crtačima radovi objavljuju
u zborniku, a mnogi od danas
poznatih stripaša tako su počeli
crtati stripove, kaže Platužić.