Global 60

More documents

Recommendations

Info

10 SvijetBROJ 60, prosinac 2020.Nova prepreka za Sjevernu Makedoniju Bugarska blokirala početak pristupnih pregovora za EUBugari Makedoncima priznajudržavu, ali ne i identitetBugarska tvrdi da su Slaveni na području današnje Sjeverne Makedonije zapravo Bugari, a da je makedonski identitetizmišljotina komunističkog režima Josipa Broza TitaTekst: Benjamin MihociEkaterina Zaharieva, bugarskaministrica vanjskihposlova, najavila jeu studenome da Bugarskaneće podržati otvaranje pregovoraza pristupanje SjeverneMakedonije Europskoj uniji.Razlog koji je Bugarska navela,bilo je navodno sjevernomakedonskoporicanje zajedničkepovijesti dviju država.Naime, Bugarska želi da SjevernaMakedonija službenoprizna da je makedonski jezikinačica bugarskoga, stogaje ostalim EU-ovim zemljamačlanicama poslala šest stranicadug memorandum u kojemuse očituje bugarsko tumačenjepovijesti. Ukratko, Bugarskaiznosi tvrdnje da su Slaveni napodručju današnje SjeverneMakedonije zapravo Bugari, ada je makedonski identitet izmišljotinakomunističkog režimaJosipa Broza Tita.Trik bugarskog premijera?Neki analitičari smatraju da jebugarski memorandum marketinškitrik bugarskog premijeraBojka Borisova, čija se vlada većmjesecima suočava s masovnimprosvjedima. Bugarski predsjednikRumen Radev pozvao jevladu, koju je usporedio s mafijom,da podnese ostavku kakobi se tenzije u zemlji smirile.Prema izvješću međunarodnenevladine organizacije TransparencyInternational, Bugarskaje jedna od najkorumpiranijihEU-ovih zemalja."Bugarska je stekla neovisnostSanstefanskim mirovnimugovorom 1878., nakon što jeRusija porazila Osmansko Carstvo.Tada je trebala biti stvorenabugarska država koja biuključivala mnogo veći teritorijnego danas, uključujući i današnjuSjevernu Makedoniju. Tadanije bilo govora o makedonskojnaciji. Ona se formirala tijekomi nakon Drugog svjetskog rata,kada je 1945. godine nastalaMakedonija kao federalna jedinicaJugoslavije, te su Makedoncistekli status nacije, odnosnoposebnog naroda", rekaoje profesor Fakulteta političkihznanosti u Zagrebu Davor Boban.Objasnio je da su bugarskevlasti do Rezolucije Informbiroa1948. godine priznavaleU Skoplju su se nadali da ćenakon primanja u NATO-ovsavez pristupni pregovori zaEU početi bez prepreka'Čim je puklo prijateljstvoizmeđu Jugoslavije i Bugarskezbog Rezolucije Informbiroa1948. godine, Bugarisu, naravno, priznanje jezikai posebne nacije povukli',kaže profesor Bobanmakedonski jezik i naciju, ali toje priznanje povučeno pa i dandanasMakedoncima priznajuneovisnost, ali ne i zasebniidentitet.Bugarska šteti sebi,Makedoncima, ali i EUUlf Brunnbauer, profesorInstituta za istočnoi jugoistočnoeuropskestudije u Leibnizu, naveoje da je izgradnja makedonskenacije školskiprimjer konstruiranogai političkog karakteranacije, te nacionalnogidentiteta. Objašnjavada je proces svakako bioubrzan jer je tekao podpokroviteljstvom komunističkediktature."Nacija je 'pretpostavljena'zajednica. Ljudi semoraju priznavati kao dionje i moraju vjerovati dasu zbog navodno objektivnihrazloga međusobnopovezani. Ono što jekod makedonske nacijeposebno jest da je izgrađenapod komunističkim pokroviteljstvomu jednoj federaciji.Druga posebnost jest da jeizgradnja tekla veoma brzo – unekoliko godina nastali su makedonskadržava sa svojim vlastitiminstitucijama, standardnijezik, obrazovni sustav, povijest,folklor i u 1960-im godinamačak i posebna crkva", pojašnjavaprofesor Brunnbauer.Sjevernomakedonski ministarvanjskih poslova BujarOsmani, prenose strani mediji,rekao je da će se razgovori saSofijom nastaviti, ali je dodaoi da Bugarska takvim postupcimašteti "sebi i Sjevernoj Makedoniji,procesu proširenja, ali ikredibilitetu Europske unije"."Što se tiče makedon-Bugarska želi da SjevernaMakedonija službeno priznada je makedonski jezik inačicabugarskogaZbog bilateralnog spora sBugarskom, koja je EU-ovačlanicaod 2007. godine, činise da europski put bivšejugoslavenske republike jošneće početi.skog jezika, u slavistici postojikonsenzus da je riječ o samostalnomjeziku, a kao takavje međunarodno priznat i od1970-ih. Makedonski ima zanimljivui jedinstvenu jezičnupovijest - nakon Drugog svjetskograta ubrzano je i forsiranonormiran, ali to mu ne oduzimakarakter jezika. Svaki standardima svoju vlastitu povijest i politikatu uvijek igra ulogu. Starostnekog standarda ne uvjetujenjegovu vrijednost. Istovrijedi i za nacionalni identitet.Neki nastaju prije, neki poslije,to ih međutim ne čini pravijimaod ostalih. Što se kulturetiče, valja biti oprezan kada sepretpostavlja da postoji nekanacionalna kultura. To je fikcija,svako društvo je kulturnoheterogeno.Makedonski je bugarskomveoma sličan, ali slično je i sostalim susjednim jezicima uEuropi", pojasnio je profesorBrunnbauer."Ako gledate u političkomsmislu, odnosno u smislu kulturnogidentiteta, a ne jezički,mislim da bi se bugarsko-makedonskiodnosi mogli usporeditis onima između Srba i Crnogoraca.Jedan dio Crnogoraca,naravno, smatra da su posebnanacija, drugi dio se izjašnjavakao Srbi na popisu stanovništva.Srbija priznaje crnogorskunaciju, ali mnogi tamo govoreda je riječ o jednom narodu. Štoje slično, ali ne i isto, kao izmeđuMakedonaca i Bugara, a naistoku Europe možda izmeđuRusa, Bjelorusa i Ukrajinaca",dodao je profesor Boban.Kamenit put do integracijaSjeverna Makedonija nadalase da će nakon primanja u NA-TO-ov savez, pristupni pregovoriza EU početi bez prepreka.No zbog bilateralnog spora sBugarskom, koja je članica EUod 2007. godine, čini se da europskiput bivše jugoslavenskerepublike još neće početi.Sjeverna Makedonija kandidatkinjaje za ulazak u EU jošod 2005. godine kada se državajoš službeno zvala samo RepublikaMakedonija.Zbog prigovora Grčke njezinuimenu, koje je Grčka smatralapretenzijama na vlastiti teritorij,ime države je promijenjenoPrespanskim sporazumom uveljači 2019. godine.Međutim, nakon što je Grčkaprestala blokirati sjevernomakedonskeeuroatlantskeintegracije, Francuska,koju su podržale Danskai Nizozemska, odlučila jeodgoditi pristupne pregovoreza Albaniju i SjevernuMakedoniju.Tada je tvrdila da je najprijepotrebno reformirati procespristupanja EU te navela primjereMađarske i Rumunjskekoje se suočavaju s korupcijomi nepoštivanjem vladavine pravaiako su članice više od desetgodina.
BROJ 60, prosinac 2020.Karijera 11Sramotno za zdravstvo Dok radnika nedostaje, država je mnoge ostavila na cjediluStudirali samo da bi godinamačekali na pripravnički staž, dokbolnice vape za stručnjacima'Nismo se školovali i plaćali fakultet da bismo na kraju s diplomom u ruci radili poslove izvan struke jer nam država nije ustanju omogućiti zapošljavanje u struci i u zdravstvenom sektoru', kaže Andrijana Košćak, prvostupnica radne terapijeTekst: Tamara RiskaPripravništvo je, prijeizlaska na tržište rada,obvezno za dio zdravstvenihdjelatnika. Dabi ga odradili, moraju se prijavitina natječaj, ali problem stvarapremalo pripravničkih mjesta,zbog čega neki radnici za osposobljavanječekaju i po nekolikogodina."Nismo se školovali i plaćalifakultet da bismo na kraju sdiplomom u ruci radili posloveizvan struke jer nam državanije u stanju omogućiti zapošljavanjeu našoj struci i zdravstvenomsektoru", napominjeAndrijana Košćak, prvostupnicaradne terapije.Premale kvoteMlade zdravstvene radnikeprvostupnike i magistre fizioterapije,radne terapije, radiološketehnologije, sestrinstva, sanitarnoginženjerstva, medicinsko-laboratorijskedijagnostike te primaljstva,kao i srednjoškolskazanimanja zdravstvenog usmjerenjazabrinjava broj natječajakoji je obratno proporcionalanbroju pripravnika."Sramotno male kvote za pripravnikenisu posljedica trenutačnološih okolnosti u zdravstvu,to je problem koji traje većdugo godina", govori Andrijana.Problem je što se za pripravništvočeka po nekoliko godina,a sve zbog iznimno malih kvota.Ova godina je još lošija od prethodnih,pandemija je obustavilanatječaje, a njih je u rujnu bilosamo za 170 pripravničkih mjestana razini cijele zemlje za svazdravstvena zanimanja. Također,broj upisnih kvota za strukeu kojima je pripravništvo obveznone mijenja se, a za traženijesmjerove čak se i povećava, takose za radiološku tehnologiju naZdravstvenom veleučilištu u Zagrebukvota povećala za izvanrednestudente u odnosu premaprošloj godini."Željela bih istaknuti da su zaprvostupnike radne terapije ovegodine izašla samo dva natječajaza pripravnički staž, što značisamo dva mjesta za prvostupnikeradne terapije ove godine.Sramotno je da nam se ne možeZbog malih kvota za pripravništvo, primalja čeka već dvije i pol godineosigurati barem 50 mjesta nagodinu s obzirom na to da naspo godini upisuje 50 studenataradne terapije", ističe Andrijana.Ukidanje pripravništva"Dok čekam, moram biti prijavljenana Zavod za zapošljavanjebez mogućnosti zapošljavanjaizvan struke. Moram bitiu evidenciji nezaposlenih dabih se mogla javiti na raspisaninatječaj. Ako sam zaposlena,moram dati otkaz i čekati šestmjeseci da bih mogla izaći naneki drugi natječaj", objašnjavaNikolina Bočkaj, prvostupnicafizioterapije, koja nema financijskupotporu iako je prijavljenana Zavodu i staž čeka godinui četiri mjeseca.Liječnicima, medicinskim sestrama,stomatolozima, farmaceutima,primaljama i biokemičarimakoji su počeli školovanjeod 2013. godine pripravništvoje ukinuto, aostatak zdravstvenihradnika pitase zašto i oninisu odmah dovoljnokompetentniza rad.Zdravstveniradnici okupljeni ugrupi na Facebooku'Pripravničkistaž je kao dodatnousavršavanje iobrazovanje nakondiplome, ali samo uteoriji je super', napominjeTihana."Pripravnici u neizvjesnosti" pitajuse - zašto je pripravništvoobvezno, ako nije osigurano?Tihana Krog završila je medicinsko-laboratorijskudijagnostikui pripravništvo čeka odrujna prošle godine, ove godineobjavljeno je deset natječajaza njezin smjer te smatra dapripravništvo treba ukinuti jerprvih godinu dana zaposlenjaradi pod mentorstvom, što jeobvezno za sve nove zaposlenikete ne vidi potrebu i za pripravništvo."Pripravnički staž je kao dodatnousavršavanje i obrazovanjenakon diplome, ali samo uteoriji je super", napominje Tihana.Ministar Vili Beroš svjestan jeproblema malih kvota i traži rješenjaza te nedostatke."Pripravnički staž zdravstvenihradnika propisan jezakonom i važan je za pripremuzdravstvenih radnikaza samostalan rad.PRIPRAVNICI U NEIZVJESNOSTIDo 2020. godinestaž se godinamafinancirao izsredstava Hrvatskogzavodaza zapošljavanje,za 2020. godinukvota HZZ-a je 170pripravnika, stogaPrvostupnica fizioterapije staž čeka više od godinu dana'Dok čekam, moram biti prijavljenana HZZ bez mogućnostizapošljavanja izvan struke.Moram biti u evidencijinezaposlenih da bih se moglajaviti na raspisani natječaj',objašnjava Nikolina Bočkaj,prvostupnica fizioterapijećemo zajedno s drugim dionicimapoduzeti mjere kako bi sepreostalim zdravstvenim radnicimaosiguralo obavljanje pripravničkogstaža", objasnio je zaVečernji list ministar.Poziv u pomoćPripravnici su se sa svojimproblemom javili svim mjerodavnimslužbama, od ministarstava,HZZ-a, mjerodavnih Komora,zastupnika u Saboru, kojisu ujedno i zdravstveni djelatnici,te pučkoj pravobraniteljici iEuropskoj komisiji."Smatramo da bismo trebalipozvati Ministarstvo financijai Ministarstvo rada te pronaćinačin kako će nas se financiratii zaposliti. HZZ nema ništa snašim problem, ono nije mjerodavnotijelo jer natječaje određujeMinistarstvo", ističe Nikolina.Global je poslao upit Ministarstvurada, mirovinskog sustava,obitelji i socijalne politike vezanoza problem pripravništva ikao rješenje navode povećanjekvota sljedeće godine."S obzirom na iznimnu važnostpoticanja zapošljavanjamladih osoba, ovo Ministarstvo iHZZ će tijekom planiranja brojakorisnika mjera aktivne politikezapošljavanja za 2021. godinurazmotriti i mogućnost povećanjaplanirana obuhvata nezaposlenihosoba koje se mogu uključitiu Potporu za pripravništvo,kako bi se osobama bez radnogiskustva u zvanju za koje su seobrazovali olakšalo uključivanjena tržište rada", objašnjava Ministarstvo.Iz HZZ-a odgovaraju da oni usklopu provedbe mjere aktivnepolitike zapošljavanja potiču zapošljavanjepripravnika putemmjere Potpora za pripravništvo.Objašnjavaju da ta mjera predstavljamogućnost sufinanciranjazapošljavanja pripravnika teda su uvjeti za korištenje mjerejavno dostupni na povezniciMjere.hr. Kada je riječ o natječajimaza pripravništvo, poručujuda na to ne mogu utjecati,prenosi portal Net.hr.PRIPRAVNICI U NEIZVJESNOSTI
Page 1 and 2: Intervju: Vesna AlaburićStr. 8-9Mi
Page 3 and 4: BROJ 60, prosinac 2020.Studentski
Page 5 and 6: BROJ 60, prosinac 2020.Društvo 5ko
Page 7 and 8: BROJ 60, prosinac 2020.Reportaža 7
Page 9: BROJ 60, prosinac 2020.Intervju 9
Page 13 and 14: BROJ 60, prosinac 2020.Sport 13Spor
Page 15 and 16: BROJ 60, prosinac 2020.Lifestyle 15

Global 60

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?