Što utječe na sliku koju u drugim zemljama
Što utječe na sliku koju u drugim zemljama
Što utječe na sliku koju u drugim zemljama
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Ksenija Klasnić, z<strong>na</strong>nstve<strong>na</strong> novakinja<br />
Izvor Rukavi<strong>na</strong>, z<strong>na</strong>nstveni novak<br />
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju<br />
Iva<strong>na</strong> Lučića 3, 10 000 Zagreb<br />
kklasnic@ffzg.hr<br />
izrukavi@ffzg.hr<br />
� imidž – “obično podrazumijeva <strong>sliku</strong>, osjećaj ili<br />
asocijaciju koja se stvara u čovjekovoj svijesti pri<br />
viđenju ili spomenu nekog subjekta (osobe, institucije,<br />
korporacije ili države)” (Skoko, 2004: 23)<br />
� Kolter i suradnici 1993. godine (prema Jenes, 2010)<br />
opisuju <strong>sliku</strong> zemlje kao ukupnost vjerovanja,<br />
predodžbi i dojmova koje ljudi imaju o nekoj zemlji<br />
27.4.2011<br />
1
� Čimbenici formiranja slike neke zemlje (Vedriš i Kesić,<br />
2006.)<br />
� reprezentativni proizvodi,<br />
� <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lne karakteristike,<br />
� ekonomska i politička obilježja,<br />
� povijest i tradicija<br />
� slika zemlje s obzirom <strong>na</strong> smjer (Jenes, 2010)<br />
inter<strong>na</strong> ekster<strong>na</strong><br />
mišljenja koja<br />
građani imaju o<br />
vlastitoj zemlji<br />
kako određenu<br />
zemlju vide<br />
stanovnici<br />
drugih zemalja<br />
STEREOTIPI<br />
(Skoko, 2004)<br />
27.4.2011<br />
2
� u ovom radu: percepcija građa<strong>na</strong> RH o tome koja obilježja hrvatskog<br />
društva i u kojoj mjeri utječu <strong>na</strong> formiranje slike <strong>koju</strong> u <strong>drugim</strong><br />
<strong>zemljama</strong> imaju o Hrvatskoj.<br />
percepcija eksterne slike<br />
Hrvatske građa<strong>na</strong> RH<br />
percepcija eksterne slike<br />
Hrvatske građa<strong>na</strong> RH<br />
ekster<strong>na</strong> slika Hrvatske<br />
odražava javno mnijenje koje je<br />
formirano <strong>na</strong> temelju:<br />
o <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnog ponosa i njegove<br />
projekcije <strong>na</strong> eksternu <strong>sliku</strong><br />
o vlastite percepcije Hrvatske<br />
(inter<strong>na</strong> slika)<br />
o poz<strong>na</strong>vanja konkretnih izvora<br />
prepoz<strong>na</strong>tljivost Hrvatske u svijetu<br />
� utvrditi koje sadržaje građani RH percipiraju kao<br />
ključne pri formiranju slike o Hrvatskoj u inozemstvu<br />
� istražiti strukturu latentnog prostora procje<strong>na</strong> te<br />
opisati dobivene dimenzije<br />
� utvrditi statistički z<strong>na</strong>čajne razlike u sklonosti<br />
<strong>na</strong>glašavanju pojedinih dimenzija s obzirom <strong>na</strong><br />
odabra<strong>na</strong> socio-demografska obilježja<br />
� komparirati dobivene rezultate s onima iz 2004. godine<br />
27.4.2011<br />
3
� Uzorak – reprezentativan uzorak građa<strong>na</strong> RH, N=1008<br />
(maksimal<strong>na</strong> pogreška uzorka uz rizik od 5% iznosi ±4,4%)<br />
� metode obrade podataka:<br />
� deskriptiv<strong>na</strong> a<strong>na</strong>liza (postoci)<br />
� faktorska a<strong>na</strong>liza – oblimin transformacija bazične solucije<br />
� bivarijatne metode a<strong>na</strong>lize: t-test, a<strong>na</strong>liza varijance,<br />
Spearmanov i Pearsonov koeficijent korelacije<br />
Spol Dob Obrazovanje Vjeroispovijest<br />
M = 46,8% Raspon:<br />
18 do 91 godi<strong>na</strong><br />
Ž = 53,2% Prosjek:<br />
46,7 godi<strong>na</strong> (s=17,7)<br />
bez škole ili nezavrše<strong>na</strong><br />
osnov<strong>na</strong> škola 13,3%<br />
završe<strong>na</strong> osnov<strong>na</strong> škola<br />
25,3%<br />
rimokatolici 87,8%<br />
pravoslavci 6,0%<br />
srednja škola 48,7% “Ne smatram se<br />
pripadnikom niti jedne<br />
vjeroispovijesti“4,8%<br />
viša škola, fakultet ili<br />
više 12,8%<br />
sve ostalo 1,5%<br />
27.4.2011<br />
4
� 18 sadržaja, skala procjene 1 -5 (nimalo, malo, osrednje,<br />
mnogo, izrazito mnogo)<br />
� Potka:<br />
„Svaka je zemlja po nečemu prepoz<strong>na</strong>tljiva u svijetu.<br />
Procijenite u kojoj mjeri sljedeći sadržaji utječu <strong>na</strong> <strong>sliku</strong> <strong>koju</strong><br />
u <strong>drugim</strong> <strong>zemljama</strong> imaju o Hrvatskoj“<br />
� Intervenirajuće procjene:<br />
� kako ispitanik osobno vidi Hrvatsku (“vlastita slika RH”)<br />
� kakvom bi želio da Hrvatska bude i kakvom da se<br />
prikazuje <strong>drugim</strong>a (“želje<strong>na</strong> inter<strong>na</strong> i ekster<strong>na</strong> slika RH”)<br />
Turizam<br />
Prirodne ljepote<br />
Hrvatski sportaši<br />
Korupcija i organizirani krimi<strong>na</strong>l<br />
Kulturno-povijes<strong>na</strong> bašti<strong>na</strong> (spomenici, drevne …<br />
Po<strong>na</strong>šanje <strong>na</strong>vijača<br />
Industrijski proizvodi (npr. Vegeta, Sumamed, …<br />
Izumi (npr. penkala, kravata)<br />
Haške optužnice<br />
Tradicio<strong>na</strong>lni proizvodi (npr. pršut, kulen, sir, vino)<br />
Domovinski rat<br />
Hrvatski z<strong>na</strong>nstvenici<br />
Narodni običaji i folklor<br />
Hrvatski mentalitet<br />
Komunističko <strong>na</strong>slijeñe<br />
Sloboda medija<br />
Ustaštvo<br />
Antifašizam<br />
22,2%<br />
22,0%<br />
20,0%<br />
19,4%<br />
31,7%<br />
51,5%<br />
47,3%<br />
55,1%<br />
53,6%<br />
53,2%<br />
52,5%<br />
62,7%<br />
60,6%<br />
59,6%<br />
58,7%<br />
78,7%<br />
85,5%<br />
84,3%<br />
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%<br />
SUMA "MNOGO" I "IZRAZITO MNOGO"<br />
27.4.2011<br />
5
Faktor 1<br />
Slika turističke Hrvatske<br />
Varijable saturacije<br />
Turizam ,842<br />
Prirodne ljepote ,780<br />
Kulturno-povijes<strong>na</strong> bašti<strong>na</strong> (spomenici, drevne<br />
grañevine i slično)<br />
,636<br />
Hrvatski sportaši ,573<br />
Faktor 2<br />
Slika balkanske Hrvatske<br />
Varijable saturacije<br />
Haške optužnice ,819<br />
Korupcija i organizirani krimi<strong>na</strong>l ,798<br />
Po<strong>na</strong>šanje <strong>na</strong>vijača ,776<br />
Komunističko <strong>na</strong>sljeñe ,507<br />
27.4.2011<br />
6
Faktor 3<br />
Slika moderne Hrvatske<br />
Varijable saturacije<br />
Sloboda medija ,864<br />
Antifašizam ,669<br />
Hrvatski z<strong>na</strong>nstvenici ,622<br />
Faktor 4<br />
Slika domovinske Hrvatske<br />
Varijable saturacije<br />
Hrvatski mentalitet ,820<br />
Domovinski rat ,782<br />
27.4.2011<br />
7
Faktor 5<br />
Slika inovativne Hrvatske<br />
Varijable saturacije<br />
Izumi (npr. penkala, kravata) ,895<br />
Industrijski proizvodi (npr. Vegeta,<br />
Sumamed, Cedevita)<br />
,852<br />
Faktori turistička balkanska moder<strong>na</strong> domovinska inovativ<strong>na</strong><br />
turistička 1,000<br />
balkanska ,053 1,000<br />
moder<strong>na</strong> ,072* ,164** 1,000<br />
domovinska ,045 ,295** ,180** 1,000<br />
inovativ<strong>na</strong> ,289** ,273** ,194** ,211** 1,000<br />
* p < 0,05<br />
** p < 0,01<br />
27.4.2011<br />
8
Latent<strong>na</strong> dimenzija Soc-dem. karakteristike<br />
Slika turističke Hrvatske o imovinski status: prosječni > ispodprosječnih<br />
o veliči<strong>na</strong> mjesta <strong>na</strong>jdužeg boravka:<br />
o <strong>na</strong>jviši rezultati: više od 500,000 stanovnika<br />
(Zagreb)<br />
o <strong>na</strong>jniži rezultati: <strong>na</strong>selja od 70.001 do 150.000<br />
stanovnika (npr. Pula, Zadar)<br />
Slika balkanske Hrvatske o spol: žene > muškarci<br />
o imovinski status: prosječni > ispodprosječnih<br />
o stupanj obrazovanja: srednja škola > osnov<strong>na</strong><br />
škola<br />
o veliči<strong>na</strong> mjesta <strong>na</strong>jdužeg boravka: veća<br />
mjesta (pozitiv<strong>na</strong> rang-korelacija)<br />
Latent<strong>na</strong> dimenzija Soc-dem. karakteristike<br />
Slika moderne Hrvatske<br />
Slika domovinske<br />
Hrvatske<br />
-<br />
o spol: žene > muškarci<br />
o politička orijentacija: centar > lijevo<br />
o veliči<strong>na</strong> mjesta <strong>na</strong>jdužeg boravka:<br />
o <strong>na</strong>jviši rezultati: <strong>na</strong>selja od 70.001 do 150.000<br />
stanovnika (npr. Pula, Zadar)<br />
o <strong>na</strong>jniži rezultati: više od 500,000 stanovnika<br />
(Zagreb)<br />
Slika inovativne Hrvatske o imovinski status: iz<strong>na</strong>dprosječni > prosječni<br />
o veliči<strong>na</strong> mjesta <strong>na</strong>jdužeg boravka: veća mjesta<br />
(pozitiv<strong>na</strong> rang-korelacija)<br />
27.4.2011<br />
9
Utvrñene statistički z<strong>na</strong>čajne razlike u prosjecima1 Bez promjene u<br />
Pad utjecaja Povećanje utjecaja procje<strong>na</strong>ma<br />
o Haške optužnice o Po<strong>na</strong>šanje <strong>na</strong>vijača<br />
o Komunističko o Korupcija i<br />
<strong>na</strong>slijeñe<br />
organizirani<br />
o Domovinski rat krimi<strong>na</strong>l<br />
o Hrvatski mentalitet<br />
o Sloboda medija<br />
o Turizam<br />
o Kulturno-povijes<strong>na</strong><br />
bašti<strong>na</strong> (spomenici,<br />
drevne grañevine i<br />
slično)<br />
o Hrvatski sportaši<br />
2<br />
o Antifašizam<br />
o Ustaštvo<br />
o Narodni običaji i<br />
folklor<br />
o Izumi (npr. penkala, o Tradicio<strong>na</strong>lni<br />
kravata)<br />
proizvodi (npr. pršut,<br />
o Prirodne ljepote kulen, sir, vino)<br />
o Industrijski<br />
proizvodi (npr.<br />
Vegeta, Sumamed,<br />
Cedevita)<br />
o Hrvatski<br />
z<strong>na</strong>nstvenici<br />
[1] Sadržaji su sortirani prema veličini promjene počevši od <strong>na</strong>jveće promjene.<br />
[2] U istraživanju iz 2004. godine mišljenja o utjecaju korupcije i organiziranog krimi<strong>na</strong>la <strong>na</strong> <strong>sliku</strong> Hrvatske bila su mjere<strong>na</strong> odvojeno za svaki sadržaj,<br />
dok su u 2010. godini spojeni u jednu zajedničku česticu. Stoga nismo bili u mogućnosti <strong>na</strong>praviti direktnu usporedbu, već jedino usporediti mišljenja<br />
o utjecaju korupcije i organiziranog krimi<strong>na</strong>la iz 2010 zasebno s mišljenjima o utjecaju korupcije, a zasebno s mišljenjima o utjecaju organiziranog<br />
krimi<strong>na</strong>la iz 2004. godine. Obje ove razlike pokazale su se statistički z<strong>na</strong>čajnima.<br />
<strong>na</strong>jveći porast<br />
<strong>na</strong>jveći<br />
pad<br />
27.4.2011<br />
10
• Latenta struktura:<br />
2004: 6 faktora<br />
2010: 5 faktora<br />
• Isti faktor: slika domovinske Hrvatska<br />
• Sličan faktor: slike balkanske Hrvatske (po<strong>na</strong>šanje<br />
<strong>na</strong>vijača, korupcija i organizirani krimi<strong>na</strong>l)<br />
• 2004: faktori inovativ<strong>na</strong> i moder<strong>na</strong> Hrvatska bili su<br />
spojeni – došlo do “cijepanja” u percepciji<br />
1. Sadržaji <strong>koju</strong> u <strong>na</strong>jvećoj mjeri utječu <strong>na</strong> formiranje slike o<br />
Hrvatskoj (prema mišljenjima građa<strong>na</strong> RH): turizam,<br />
prirodne ljepote, sportaši<br />
2. Možemo govoriti o 5 skupi<strong>na</strong> sadržaja koji formiraju 5<br />
različitih slika Hrvatske:<br />
• turistička<br />
• balkanska<br />
• moder<strong>na</strong><br />
• domovinska<br />
• inovativ<strong>na</strong><br />
3. Komparacija s podacima iz 2004. godine pokazala:<br />
opad utjecaja: Haške optužnice, komunističko <strong>na</strong>slijeñe, domovinski rat, hrvatski<br />
mentalitet, sloboda medija, turizam, kulturno-povijes<strong>na</strong> bašti<strong>na</strong>, hrvatski sportaši<br />
opovećanje utjecaja: po<strong>na</strong>šanje <strong>na</strong>vijača, korupcija i organizirani krimi<strong>na</strong>l, izumi,<br />
prirodne ljepote<br />
<strong>na</strong>jzastupljenija<br />
<strong>na</strong>jmanje<br />
zastuplje<strong>na</strong><br />
27.4.2011<br />
11
![PROGRAM SKUPA [pdf] - Hrvatsko sociološko društvo](https://img.yumpu.com/38770359/1/184x260/program-skupa-pdf-hrvatsko-socioloako-druatvo.jpg?quality=85)
Change language