Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
1<br />
<strong>Rodovi</strong> <strong>Kaštel</strong> <strong>Sućurca</strong><br />
Joško Marko Tomislav Jerkunica,Govčićev,<br />
Šupukov, Sokol-Lujin, Biočić-Ančin, Kreš Stipulin Markov, Luketin, Pavelin,<br />
Marusić, Jerčić-Šupuk, Antunović-Klarin, Antunović-Perišin, Alfirević-<br />
Žderin, Jurčinović-Giorgiceo, Meštrov-Raškin, Nikuličić, Ljubinović, Peškov,<br />
Behotić, Mialjev, Bonacin, Viculin, Božin, Bratinčević-Serventin, Brajin-<br />
Harambasić-Carević, Vlajin-Kraljević, Kovač-Radić, Erceg, Ban, Mihnin,<br />
Barić, Bakotin-Juradinić, Ban-Krščanin-Ščerko, Marinović-Žegarac,<br />
Krivanović, Vicetin, Tomašić-Šuljin, Delić-Batina-Jurjević, Bratinčević-<br />
Šešerin, Juradinić, Čulić, Hadrov, Milašinov-Magazinović, Marušin, Pavčić,<br />
Ždere-Jerončić, Jerčić-Miljević, Skoko, Božan, Mihnin-Radišić-Koseljić,<br />
Bernardov, …. …………………………….<br />
ATLANTA, 25.IV.2009.
GENEALOGIJA<br />
BEZ<br />
DOKUMENTACIJE<br />
JE<br />
MITOLOGIJA<br />
2
Sadržaj<br />
Predgovor..................................................................................................4<br />
Izvori i metodologija.................................................................................5<br />
<strong>Rodovi</strong> <strong>Kaštel</strong> <strong>Sućurca</strong>............................................................................14<br />
Kratice.....................................................................................................46<br />
Izvori.......................................................................................................47<br />
Sažetak.................................................................................................... 49<br />
Summary.................................................................................................50<br />
3
Predgovor<br />
Ovo je prvi dio moga rada na genealogiji <strong>Kaštel</strong> <strong>Sućurca</strong>. Svrha ovog<br />
dijela je sistematizacija i kratki opis poznatih rodova <strong>Kaštel</strong> <strong>Sućurca</strong>. Drugi<br />
dio rada će sadržavati kompletno rodoslovlje svih rodova i obitelji <strong>Sućurca</strong><br />
do 1930. godine. Budući da su ti podaci kompletirani i uneseni u rodoslovni<br />
program nadam se da će taj dio biti objavljen za nekoliko mjeseci. Treći dio<br />
rada će sadržavati sve podatke koje sam sakupio za genealogiju <strong>Sućurca</strong> i<br />
biti će najvjerojatnije prikazan u Excel-u. Taj dio bi trebao biti objavljen<br />
nekoliko mjeseci nakon drugog dijela.<br />
Don Ante Rubinjoni je započeo rad na rodoslovljima obitelji <strong>Kaštel</strong><br />
<strong>Sućurca</strong>, ali nije stigao dalje od djelomične obrade matičnih knjiga. Imao<br />
sam pristup dijelu njegovog rukopisa, koji je jos sačuvan u arhivu župe<br />
<strong>Kaštel</strong> <strong>Sućurca</strong>, kao i prijepisu njegovog kompletnog rukopisa koji mi je<br />
ustupio Miro Sokol.<br />
Najveći dio grañe prikupio sam u posljednih deset godina<br />
istraživanjem matičnih knjiga K. <strong>Sućurca</strong>, drugih <strong>Kaštel</strong>a i Splita, te isprava<br />
iz Nadbiskupskog Arhiva u Splitu i Državnog arhiva u Zadru i Splitu.<br />
Zahvaljujem župnicima mnogih župa Splitsko-makarske nadbiskupije te<br />
djelatnicima navedenih ustanova. Posebno zahvaljujem don Slavku<br />
Kovačiću (NAS), Suzani Martinović (DAZd), Hanji Mladineo (DAS),<br />
Brunu Kuzmaniću, Mariji Luketin Šutić, Draganu Deliću i Andriji<br />
Alfireviću. Mislim da ovo istraživanje ne bi bilo moguće bez nesebične<br />
pomoći i savjeta od Mladena Andreisa.<br />
Želim zahvaliti Dominku Carevu na recenziji ovog rada i na kritičkim<br />
savjetima i ispravcima mojeg arhaičnog hrvatskog jezika.<br />
Posebno se zahvaljujem mojoj supruzi Vanji koja je provela sa mnom<br />
bezbrojne sate u knjižnicama Hrvatske prekapajući po ispravama, pomažući<br />
mi u kopiranju i snimanju, a kasnije i u obradi slika i rukopisa.<br />
4
Izvori i metodologija<br />
Sačuvane su nepotpune matične knjige <strong>Sućurca</strong> od oko 1700. godine<br />
do danas. 1 Neke od njih bile su rekonstruirane kasnije . Podaci za vrijeme<br />
bezvlaña u 1797. godini (pad mletačke republike) su dijelom naknadno<br />
upisani na temelju sjećanja i drugih podataka. Tada se nailazi i na slučajeve<br />
gdje su se djeca roñala nakon smrti njihove majke. To je samo jedan primjer<br />
kako se treba kritički odnositi prema svakom podatku. Poželjno je da se svi<br />
podaci mogu potvrditi i u drugim izvorima što nije uvijek moguće. U<br />
Sućurcu su se često mijenjali župnici što je takoñer bio uzrok nekih grešaka<br />
u matičnim knjigama. Prezimena nisu bila dosljedna i često su se koristila<br />
prezimena (nadimci) majčine obitelji. Tako je bilo slučajeva da netko sa<br />
jednim poznatim prezimenom na drugom mjestu koristi drugo poznato<br />
prezime. To je moguće slijediti ako ima više izvora, ali u nekim slučajevima<br />
ti ne postoje. Ovakovi problemi su katkada i dobrodošli. Tako sam<br />
ustanovio da zadnji član roda Šajin u Sućurcu umire kao Biočić. Premda<br />
zasada nemam drugih dokaza, mogu pretpostaviti, da je majka zadnjeg<br />
Šajina bila iz roda Biočić.<br />
Ponekad su nadimci bili u funkciji prezimena ili su bili korišteni u<br />
nekoliko generacija, ali su većinom bili korišteni samo za jednu generaciju<br />
ili osobu.<br />
U 18. stoljeću trećina krštenja i vjenčanja Sućurana nalaze se upisani<br />
u matičnim knjigama Splita. 2 Mrtvi su takoñer bili upisani, ako su ukopani u<br />
Splitu. Do druge polovice 18. stoljeća veliki broj Sućurana bio je pokopan u<br />
Poljudu. Nažalost svi ovi upisi nemaju podatke o tome je li dotični kršteni,<br />
vjenčani ili umrli potječe iz <strong>Sućurca</strong>, što otežava identifikaciju. Matične<br />
knjige Splita su sačuvane su od 16. stoljeća i skoro su potpune. 2<br />
Nadbiskupski arhiv u Splitu (NAS) sadrži veliki broj spisa povezanih<br />
sa Sućurcem od koji su vjerojatno najvažniji popisi stanovništva 1726. i<br />
1729. godine. 3 Ta dva popisa su jedini kompletni popisi stanovništva<br />
<strong>Sućurca</strong> prije 19. stoljeća. NAS takodjer ima parice 4 <strong>Sućurca</strong> od 1818., koje<br />
djelomično pokrivaju period za koji nedostaju podaci u matičnim knjigama.<br />
1 Zahvaljujem župnicima <strong>Sućurca</strong> koji su mi omogućili korištenje i snimanje matičnih knjiga.<br />
2 Zahvaljujem Family History Center u Tucker, Georgia, USA koji su dio Church of Jesus Christ of<br />
Latter Days Saints i koji su mi omogućili korištenje njhovih snimaka matičnih knjiga Splita i <strong>Kaštel</strong>a.<br />
3 NAS, S-69, br. 4 i 30<br />
4 Parice su izvještaji župnika nadbiskupiji o roñenim, vjenčanim i umrlim. U pravilu to su prijepisi<br />
matičnih knjiga.<br />
5
Arhiv splitske općine (uključujući sud) datira od 1347. i nalazi se u<br />
nekoliko raznih zbirki u raznim mjestima. Glavni dio od oko 990 svezaka<br />
nalazi se u Državnom arhivu Zadra pod nazivom Arhiv splitske općine.<br />
Drugi dio nalazi se u Državnom arhivu Splita pod nazivom Stara splitska<br />
općina i sadrži 17 svežnjeva i 12 kutija. Neovisno od tog Državni arhiv u<br />
Splitu ima oko 90 kutija oporuka iz Arhiva splitskog suda a i spise raznih<br />
notara. Treći dio od 12 sveščića splitske općine nalazi se u Naučnoj<br />
knjižnici u Splitu. Četvrti dio od 14 kutija nalazi se u Akademiji znanosti i<br />
umjetnosti u Zagrebu. Nekoliko manjih zbirki, koje se nalaze na drugim<br />
mjestima nisu bile važne za ovaj rad.<br />
Sve četiri gore navedene zbirke sadrže ogromne količine materijala o<br />
Sućurcu i njegovim stanovnicima. Neki od spisa, zbog karaktera sudskog<br />
spora, daju rodoslovno stablo obitelji kroz nekoliko generacija. Mnogi spisi<br />
sadrže popise obitelji koje žive u Sućurcu. Neki spisi daju <strong>info</strong>rmaciju<br />
odakle su pojedinci doselili u Sućurac. Zbirka oporuka u Državnom arhivu u<br />
Splitu sadrži veliki broj oporuka stanovnika <strong>Sućurca</strong>. Najstarije od tih<br />
oporuka su od oko 1650. Neke oporuke iz <strong>Sućurca</strong> nañene u materijalima iz<br />
Državnog arhiva u Zadru su iz 15. stoljeća. Velika većina spisa je pisana na<br />
talijanskom jeziku, vrlo malo na hrvatskom, a stariji spisi su pisani na<br />
latinskom. Razumljivo da je sve pisano rukopisom (koji put nečitljivim),<br />
papiri su često izbljeñeni i ostećeni te ih je vrlo teško čitati. Mnogi<br />
dokument su prijepisi gdje prepisivači nisu bili upoznati sa prezimenima što<br />
je rezultiralo pogreškama koje su mi otežavale interpretaciju. Mnogi<br />
dokumenti su ispremiješani sa drugim dokumentima. Uprkos ogromnoj<br />
dokumentaciji vjerujem da sam uspio naći većinu spisa koji se odnose na<br />
Sućurac i da sam ih točno interpretirao. Takoñer, siguran sam da su mi neke<br />
isprave promakle.<br />
Osim oporuka nisam proučavao dokumente u Državnom arhivu Zadra i<br />
Splita nakon 1750. godine. Matične knjige, parice i oporuke su sadržavale<br />
dovoljno <strong>info</strong>rmacija za povezivanje podataka od 1700.-1930. godine.<br />
Nadam se da će ovaj rad potaknuti i druge da ponovno ispitaju navedene<br />
izvore te da nadopune i isprave moj rad.<br />
Ovdje ću navesti nekoliko isprava (bez obzira na povijesni slijed) koje su<br />
posebno važne za rodoslovlja i povijest <strong>Sućurca</strong>:<br />
1. Popisi stanovnika <strong>Sućurca</strong> iz 1726. i 1729. godine.<br />
Popis iz 1726. je očito napravljen po kućama stanovanja tako da čak i<br />
redoslijed obitelji može ukazati na njihovu srodnost. Jedna obitelj je netočno<br />
upisana.<br />
6
2. Popis juspatrona Stomorije iz 1619. godine. 5<br />
Popis obitelji (uključujući sve članove) koje su imali pravo biranja<br />
svećenika upravitelja zemalja crkve Gospe od Stomorije u Kastel Novom.<br />
Te obitelji su imali pravo biranja kao potomci osnivača-darovatelja te<br />
crkvice iz 1189. godine. Pravo izbora se prenosilo i po muškoj i po ženskoj<br />
liniji. Ako otac nije prvi na popisu obitelji nego je naveden samo kao otac<br />
prvog člana obitelji, to uglavnom ukazuje na to da je pridošlica i da je majka<br />
donijela pravo biranja u obitelj. Popis sadrži nekoliko grešaka.<br />
3. Popis muškaraca koji su sposobni i nesposobni da budu veslači galija od<br />
09.VII.1568. 6<br />
To bi trebao biti popis svih muškaraca preko 18 godina. Većina<br />
nesposobnih vjerojatno je stara preko 55 godina što potvrñuju i podaci iz<br />
drugih izvora.<br />
4. Tužba Margarite udovice Grge Žuvice protiv nekih stanovnika <strong>Sućurca</strong><br />
od 22.XI.1543. 7 U daljnjem tekstu koristim naziv parnica “Žuvica”<br />
Ovo je prvi poznati popis većeg broja stanovnika <strong>Sućurca</strong> i premda je<br />
sama tužba iz 1543, dogañaj koji ju je izavao dogodio se 1535., dvije godine<br />
prije pada Klisa. To je jedini spisak koji sadrži podatke o stanovništvu<br />
<strong>Sućurca</strong> prije pada Klisa. Snimak dijela tog dokumenta, koji sadrži listu<br />
tuženih stanovnika <strong>Sućurca</strong> je ovdje prikazan na stranicama 9-13.<br />
5. Popis juspatrona Sv. Ivana od Birnja 28.VI.1624. 8<br />
Daje popis većine obitelji (uključujući sve članove) koje su imale<br />
pravo izbora svećenika Sv. Ivana od Birnja u <strong>Kaštel</strong> Luksiću. Spis je oštećen<br />
i ne može se u potpunosti pročitati.<br />
6. Sastanak skupštine <strong>Sućurca</strong> 28.XI.1636. 9<br />
7<br />
Sadrži popis glavara obitelji.<br />
7. Spisak kolona u Sućurcu 21.VIII.1619. 10<br />
Sadrži popis kolona splitske nadbiskupije<br />
5<br />
DAZd, AT, XL, Sv68/2 B, 14-17<br />
6<br />
DAS, SSO, VIII, 377<br />
7<br />
DAZd, ASO, kt. 87, sv. 92, VII sveščić, 77-124<br />
8<br />
Joško Jerkunica, Neobjavljeni rad – Juspatroni Sv Ivana od Birnja na temelju popisa od 28.XI.1624<br />
9<br />
DAS, SSO, 24/II, 35<br />
10<br />
DAZd, ASO, kt. 215, sv. 208, sveščić 33, 1292
8. Parnica Sućurana i nadbiskupa. 11<br />
8<br />
Sadrži popis nekih Sućurana (glavara obitelji?) od 14.IV.1600.<br />
9. Sastanak skupštine Sućurana 11.XI.1726. 12<br />
Sadrži popis glavara obitelji koji se mogu uporediti sa popisom<br />
stanovnika 1726. i 1729. Najvažnije je da popis navodi ime oca za svakoga<br />
od prisutnih.<br />
11 DAZd, ASO, kt. 223, sv. 213, sveščić 32, 13-14<br />
12 NAS, S34, 142-144
SLIKA 1. Prvih pet stranica iz isprave o raspravi Margarite udovice Grge<br />
Žuvice protiv stanovnika K. <strong>Sućurca</strong> iz 1543.<br />
9
<strong>Rodovi</strong> <strong>Kaštel</strong> <strong>Sućurca</strong><br />
U ovom dijelu rada biti će navedeni skoro svi rodovi <strong>Sućurca</strong>, koje<br />
sam uspio pronaći i koji su proveli barem dvije generacije u Sućurcu. Ima<br />
nekoliko starijih rodova iz 17. stoljeća i ranije, za koje sada nemam<br />
dovoljno podataka. Nadam se da ću ove rodove navesti kasnije.<br />
Za svaki rod ću pokušati navest kada se prvi put spominje, u kojim<br />
gore navedenim dokumentima se nalazi, kada izumire u Sućurcu ( to<br />
uključuje i kad se rod odselio iz mjesta) i da li se jos nalazi u Sućurcu u<br />
drugoj polovici 20. stoljeća. To što se rod nalazi u Sućurcu u drugoj polovici<br />
20. stoljeća ne znači da je tamo i početkom 21. stoljeća. Na pr. zadnji muški<br />
član moje obitelji Jerkunice-Govčićevi u Sućurcu bio je živ do 1974. te sam<br />
naveo da se ta obitelj nalazi u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća.<br />
Nadimci Sućurana pojedinaca kao i obitelji vrijedni su posebne<br />
studije. Ja ih neću ovdje posebno obraditi, ali ću neke od njih navesti i čak i<br />
objasniti. Ponekad ću navesti prvog nositelja prema podacima u ispravama,<br />
što ne znači da taj nadimak nije koristio i neki njegov predak. U službenim<br />
spisima večina se nadimaka koristi sporadično. Ponekad se čini kao da<br />
preskaču jednu ili više generacija, iako su se možda neprekidno koristili za<br />
pripadnike te obitelji.<br />
Ako imam ikakvih sumnji u činjenicu koju navodim tada obično<br />
koristim riječi: izgleda, ukazuje ili vjerojatno.<br />
ALFIREVIĆ<br />
Prvi član roda Alfirević je Ivan Ždere Jerončić (prije 1631.- nakon<br />
1682.) koji se prvi put spominje 1661. godine kao Ivan Ždere. 13 Doselio se<br />
iz Poljica i to vjerojatno iz Ostrvice. 14 U drugim spisima za njega se koriste<br />
prezimena Ždere i Jerončić, ali nikada Alfirević. Bio je oženjen Margaritom<br />
kćeri Vicka Biočića. Od njegovog sina Pave, koji se uglavnom piše kao<br />
Alfirević, a koji put kao i Ždere, potiču svi Alfirevići. Izgleda da je Ivan<br />
imao još dva sina, i to Stipu i Juru o kojima nema puno podataka.<br />
13 DAS, SSO, 22/XII, 8<br />
14 Josko Jerkunica, Doseljavanje Poljičana u K.Sućurac u 16. i 17. stoljeću. Neobjavljeni rad.<br />
14
Vremenom se prezime Ždere pretvara u nadimak, a Alfirević postaje<br />
isključivo prezime. U popisu stanovnika <strong>Sućurca</strong> iz 1726. i 1729. nalazi se<br />
samo po jedna obitelj Alfirević. Unatoč velikom porastu broja članova roda<br />
Alfirević u Sućurcu prezime se nikada ne zamijenjuje nadimcima po kojima<br />
se razlikuju sve brojnije obitelji. U drugoj polovici 20. stoljeća u Sućurcu<br />
postoje Alfirevići sa svim dolje navedenim nadimcima (Tablica 1.) osim<br />
jednog – Perišin. Udovac Anton Alfirević (*1758. - +1818.) imao je<br />
nezakonitog sina Antona (*1798. - +1873.) sa Mandom (*1763. - +1841.)<br />
udovicom Mate Perišina Antunovića. Taj sin Anton dobio je nadimak<br />
Perišin. Zadnji od Alfirević Perišina umro je 1925. Zanimljiv je razvoj<br />
nadimka Brnčev koji je prvi put spomenut kao Brnjčev (vjerojatno potekao<br />
od riječi “brnjica“).<br />
Tablica 1. ROD ALFIREVIĆ-NEKI NADIMCI<br />
1. 15 IVAN ŽDERE JERONČIĆ (prije 1631.-nakon 1682.)<br />
2. PAVE ALFIREVIĆ ŽDERE (oko 1666.-1733.)<br />
5. ANTON ALFIREVIĆ ŽDERE TOKIN (1767.-1853.)<br />
6. IVAN ALFIREVIĆ ŽDERE BRNJČEV (1800.-1871.)<br />
7. BOŽE ALFIREVIĆ ŽDERE TORAJKIN (1853.-1915.)<br />
8. IVAN ALFIREVIĆ ŽDERE GANZA (1872.-1946.)<br />
8. JOZO ALFIREVIĆ ŽDERE MOŠIN (1873.-1927.)<br />
8. IVAN ALFIREVIĆ BRNČEV SMODLAKA (1875.-1941.)<br />
8. PAVE ALFIREVIĆ ŽDERE ŠTACIJUNOV (1876.-1933.)<br />
9. DUJE ALFIREVIĆ ŽDERE KRPAREV (1895.-1978.)<br />
9. IVAN ALFIREVIĆ ŽDERE DERONČIĆ (1896.-nakon 1935.)<br />
9. MARIN ALFIREVIĆ ŽDERE GRADOV (1907.-1971.)<br />
15 Broj ispred imena ovdje označava redni broj generacije<br />
15
ALJINOVIĆ<br />
Prvi član roda Aljinović u Sućurcu je Duje Jera Aljinović (1850.-<br />
1895.) sin Mate i Ivane Perišin iz Splita. Oženio se u Sućurcu dva puta. Obe<br />
njegove žene su bile Ivanice Luketin ali iz različitih obitelji. Prva je bila<br />
Ivanica Luketin (1839.-1884.) od Lovre i Jele Miolin s kojom je imao<br />
jednog preživjelog sina (od troje roñene djece). Nakon smrti Ivanice oženio<br />
je Ivanicu Luketin ( 1858.-1895.) kći Jure i Antice Kovač. Sa njom je imao<br />
barem 7 djece. Rod Aljinović jos uvijek postoji u Sućurcu u drugoj polovici<br />
20. stoljeća.<br />
ANIĆ<br />
Prvi poznati članovi roda Anić u Sućurcu bili su braća Jakov Lučić<br />
(Lukić, Lučin ili Lukin) Anić (prije 1580.- prije 1609.) i Mate Anić (prije<br />
1573.-prije 1609.) sinovi Jakova. To prezime se ne nalazi u parnici “Žuvica”<br />
ni u spisku veslača iz 1568. Njihove udovice nalaze se u popisu juspatrona<br />
Stomorije iz 1619. i Sv. Ivana od Birnja iz 1624. godine. Postoji samo po<br />
jedna obitelj Anić u popisu stanovnika iz 1726. i 1729. Obitelj izumire u<br />
Sućurcu u 19. stoljeću. Zadnji muški član obitelji u Sućurcu jeste Luka Anić<br />
(1757.-1814.) koji ima samo preživjelu žensku djecu. Njegova kći Franka<br />
(1792.-1857.) žena Antona Batine zadnja je od Anića .<br />
ANTUNOVIĆ, ANTONOVIĆ, ANTONOV,<br />
ANTONIJEV����NIKULIČIĆ<br />
BAKOTIN, BAKOTIĆ����JURADINIĆ<br />
BAN, BANOV, JURIČIN<br />
16<br />
U Sućurcu postoje dva roda Ban sa različitim podrijetlom:
BAN<br />
Prvi poznati član roda Ban vjerojatno je bio Ban Zanetović, koji se<br />
spominje 1611. indirektno kao preminuli muž Mande. 16 Njegov sin Ivan<br />
Ban (prije 1590.-nakon 1653.) zvan Mihnin, na popisu je juspatrona<br />
Stomorije 1619. Nadimak ukazuje na moguću vezu s rodom Mihnin<br />
(Miolin), ali tu vezu nisam do sada uspostavio. Tokom popisa 1726.<br />
zapisane su samo dvije obitelji Ban. Treća je bila pogriješno navedena kao<br />
jedna od obitelji Biočić, uz neke druge griješke u popisu za tu obitelj. Popis<br />
iz 1729. navodi sve tri obitelji Ban točno. Potomci roda Ban se jos nalaze u<br />
Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća.<br />
Jedini nadimci Banovih koji su se održali kroz nekoliko generacija<br />
bili su Juričini (taj nadimak vremenom postaje prezime) i Marijanovi, a u<br />
najnovije vrijeme Galopin.<br />
Nadimak i prezime Juričin potječe od Jure Juričina Bana (1720.-<br />
1788.) a izumiru u Sućurcu početkom 20. stoljeća. Vrlo je važno razlikovati<br />
taj nadimak (prezime) od nadimka Jurišin za ogranak roda Miolin i nadimka<br />
Juretin za ogranak roda Ljubenkov jer sva tri nadimka postoje u Sućurcu u<br />
isto vrijeme.<br />
Marijanovi potječu od Frane Marijana Bana (1752.-1819.) i izumiru u<br />
Sućurcu polovinom 19. stoljeća.<br />
17<br />
Rod Ban jos uvijek postoji u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća.<br />
BAN-KRŠĆANIN, BAN, KRŠĆANIN<br />
Prvi član roda Ban-Kršćanin je bio Ivan Kršćanin (oko 1657.-1717.)<br />
sin Alije Šćerka iz Turske (vjerojatno odmah iza granice u zaleñu). On je<br />
bio taoc, koji je kao dijete od 10 godina doveden u Sućurac, gdje je živio sa<br />
obiteljima Antunović i Marinović. Kada je odrastao i kad je došlo vrijeme<br />
da se vrati ocu u Tursku odbio je zbog vjerskih razloga. Uzeo je prezime<br />
Kršćanin i oženio Katu Ban (oko1659.-nakon 1729.) kći Mate i Margarite<br />
Skoko. Time je stekao nadimak Banov, koji ubrzo postaje prezime roda dok<br />
Kršćanin ostaje nadimak sve do druge polovice 19. stoljeća. U popisu<br />
stanovništva od 1726. navedene su dvije obitelji Banov ili Kršćanin. U<br />
popisu iz 1729. te iste dvije obitelji su navedene kao tri obitelji Kršćanin.<br />
Ivan Kršćanin je imao četiri sina Matu, Petra, Juru i Franu. Potomci Petra<br />
16 DAZd, ASO, kt. 196, sv. 194, sveščić 91, 1
(poznati i pod nadimkom Venjarin) i Mate su izumrli u Sućurcu, dok se<br />
potomci Jure i Frane još nalaze u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća.<br />
BARIĆ<br />
Prvi član tog roda u Sućurcu bio je Ivan Barić (prije 1598.-prije<br />
1639.) iz Poljica. 14 Vjenčan je u Splitu 16.V.1617. sa Margaritom Boliočić<br />
iz <strong>Sućurca</strong>. Dok se obitelj Margaritinog oca nalazi u popisu Stomorije iz<br />
1619., Ivan Barić i Margarita nisu na tom popisu. Postoji samo po jedna<br />
obitelj Barić u popisu stanovnika iz 1726. i 1729. godine.<br />
Prežan je bio jedini nadimak Barića, koji je ostao kroz nekoliko<br />
generacija. Oni su potomci Antona Frane Prežana Barića (1801.-1880.). Ta<br />
obitelj Barić izumire u Sućurcu krajem 19. stoljeća.<br />
18<br />
Rod Barić se još nalazi u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća.<br />
BATINA, BATINA-DELIĆ, DELIJIĆ, JURJEVIĆ<br />
Treba razlikovati ovaj rod od roda Delić (vidi pod Delić), koji je<br />
došao u Sućurac u 19. stoljeću.<br />
Prvi član ovog roda u Sućurcu bio je Petar Jurjević (Giurgievich)<br />
Delić (prije 1593.-oko 1626.) sin Ivana iz Zastina 17 ,Poljica. 14,18 Oženio je<br />
Nikoletu Nikuličić Antonovu iz <strong>Sućurca</strong>. Njihova djeca koriste isključivo<br />
prezime Delić (Delijić) a vremenom se počinje koristiti nadimak Batina koji<br />
postaje isključivo prezime u novije vrijeme. U popisu juspatrona Stomorije<br />
iz 1619. se nalazi obitelj Stipe Delića, a njegov otac Petar naveden je kao<br />
jedan od članova obitelji. Obitelj Petra Delića nalazi se u popisu juspatrona<br />
Sv. Ivana od Birnja iz 1624. U oba popisa stanovnika <strong>Sućurca</strong> iz 1726. i<br />
1729. nalaze se dvije obitelji sa prezimenom Delić i jedna sa prezimenom<br />
Batina.<br />
Neki od nadimaka roda Batina u Sućurcu bili su: Farkin, Bačina,<br />
Medić, Telac, Rusulov i Kirigin.<br />
Prvi poznati Delić sa nadimkom Farkin bio je Stjepan Delić Farkin<br />
(oko 1643.-1703.). Ta obitelj izumrla je u Sućurcu krajem 18. stoljeća. Od<br />
17 Zahvaljujem Dominku Carevu, koji mi je ukazao da je to vjerojatno Zastinje, Dubrava, Srednja<br />
Poljica.<br />
18 DAZd, kt. 236, sv. 227, sveščić 22/I, 2
ostalih nadimaka najčešći je bio Rusulov, koji se uz ostale obitelji roda<br />
Batina još uvijek nalazi u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća.<br />
BE(H)OTIĆ, BEKOTIĆ, BOŽIN, BEHOTIĆ-<br />
BERAM, BEOTIĆ-MARIČIN<br />
Ovaj rod je vrlo teško slijediti, jer nema dovoljno podataka, a ima<br />
puno ogranaka. Nisam ih uspio sve povezati.<br />
Prvi poznati član roda bio je Martin Beotić (prije 1500.-prije 1537.).<br />
Spominje se u parnici “Žuvica” iz 1543. kao preminuli otac Ivana i Pave<br />
Beotića. U spisku veslača iz 1568. spominje se njegov sin Ivan kao<br />
nesposoban , a Ivanov sin Bože kao sposoban za veslanje. Izgleda da se u<br />
isto vrijeme odvajaju prezimena Božin, Beram i Maričin, dok se prezime<br />
Beotić nastavlja kroz Ivana i Šimuna čije obitelji su navedene u popisu<br />
stanovnika iz 1726. i 1729. godine. To prezime izumire početkom 19.<br />
stoljeća u Sućurcu.<br />
Nisam uspio povezati obitelji Beram i Maričin sa gore spomenutin<br />
Martinom Beotićem ili njegovim potomcima. Takoñer izgleda da rod<br />
Peškov nije jedan od ogranaka roda Beotić, iako bi neki izvori mogli na to<br />
upućivati.<br />
Prezime BOŽIN<br />
Prvi član obitelji Božin bio je Ivan Božin Beotić (prije 1602.-oko<br />
1654.) sin Bože. Svi Božini u Sućurcu su njegovi potomci. On i njegova<br />
obitelj se nalaze na popisu Stomorije iz 1619. i Sv. Ivana od Birnja iz 1624.<br />
godine. U oba popisa stanovnika iz 1726. i 1729. nalazi se samo po jedna<br />
obitelj Božin. U drugoj polovici 20. stoljeća postoji nekoliko obitelji Božin<br />
u Sućurcu.<br />
Prezime BERAM<br />
Izgleda da je prvi poznati član obitelji Beram bio Pave Beotić (prije<br />
1590.-prije 1619.). Njegov sin Jure ima tri sina koji isključivo koriste<br />
prezime Beram. 19 Jure i njegov brat Ivan nalaze se u spisku Stomorije iz<br />
19 DAS, SSO, 24/VI, 60-61<br />
19
1619. i spisku Sv Ivana od Birnja iz 1624. godine. U oba popisa stanovnika<br />
iz 1726. i 1729. nalaze se po dvije obitelji Beram. U drugoj polovici 20.<br />
stoljeća u Sućurcu postoje još dva ogranka obitelji Beram sa nadimcima<br />
Zoretov i Tantarić.<br />
Prezime MARIČIN<br />
Prvi poznati član obitelji Beotić Maričin vjerojatno je bio Luka Beotić<br />
(prije 1580.-oko 1619.). Njegov sin Ivan oženjen je Margaritom (Marica)<br />
Sinkić po kojoj najvjerojatnije taj ogranak roda Be(h)otić dobija nadimak i<br />
kasnije prezime Maričin. U oba popisa stanovnika od 1726. i 1729. nalazi se<br />
upisana jedna obitelj sa prezimenom Maričin. Muški članovi ove obitelji<br />
izumiru u Sućurcu u 18. stoljeću a prezime se prenosi kao nadimak na<br />
potomke Mande Dome Maričin (1747.-1801.) udate Jerčić.<br />
BILOŠIĆ����HINJA<br />
BILOSALIĆ<br />
Pave Bilosalić prvi je član tog roda spomenut u Sućurcu 1469.<br />
godine. Ne nalaze se u parnici “Žuvica” 1543. ni u popisu veslača 1568.<br />
Jedna obitelj se nalazi u popisu Stomorije iz 1619. Prezime se zadnji put<br />
spominje 1637. Zbog sličnosti u prezimenim postoji mogućnost da je to isti<br />
rod kao Hinja-Bilošić, ali ih dosada nisam uspio povezati.<br />
BIOČIĆ, BENUTIĆ, SARAJČEV<br />
Prvi poznati član roda Biočić je Luka Biočić (prije 1472.-poslije 1513.).<br />
Nisam našao na podatke, koji bi ga povezali sa drugim Biočićima. Prvi<br />
Biočić od kojeg se može slijediti skoro cijeli rod Biočića bio je Jure Biočić<br />
roñen prije 1517. U parnici “Žuvica” spominje se nekoliko Biočića.<br />
Interesantno je da ni jedan Biočić nije bio na spisku veslača iz 1568. 20 Samo<br />
20 Neki drugi rodovi za koje znamo da su tada bili u Sućurcu, a koji nisu bile na<br />
spisku veslača su: Dragmanić, Ljubinović i Marušić-Tomašić.<br />
20
jedna obitelj Biočić nalazi se u popisu Stomorije iz 1619. U popisu<br />
stanovnika iz 1726. nalazi se devet obitelji Biočić i jedna Ban pogriješno<br />
upisana kao Biočić. U popisu stanovnika iz 1729. nalazi se osam obitelji<br />
Biočić. Takovo naglo širenje roda Biočić izazvalo je stvaranje mnogih<br />
nadimaka. Većina tih nadimaka nastala je krajem 17. i početkom 18.<br />
stoljeća.<br />
6. 14 IVAN BIOČIĆ SARAJEVAC (oko 1669.-1747.) – Nadimak vremenom<br />
postaje prezime Sarajčev i nadimak u jednoj obitelji Luketin.<br />
6. MARKO BIOČIĆ MUAMEDOV (oko 1665.-1729.) Premda je ta obitelj<br />
izumrla u slijedećoj generaciji, taj nadimak još uvijek postoji u Sućurcu u<br />
drugoj polovici 20. stoljeća za nekoliko obitelji Biočić, koje su potomci od<br />
Petra oca Mije Biočića Bule.<br />
7. JURE BIOČIĆ BENUTIĆ (oko 1676.-nakon 1734.) izgleda da je prvi od<br />
ogranka Benutić, koji u Sućurcu izumire polovinom 19. stoljeća. Nadimak<br />
se povremeno koristio i kao prezime.<br />
7. IVAN BIOČIĆ POLJAK (oko 1688.-nakon 1729.) Zadnji muški član te<br />
obitelji u Sućurcu umire 1791.<br />
7. PETAR BIOČIĆ VALENTIN (oko1679.-1711.) Zadnji muški član te obitelji<br />
u Sućurcu umire 1785.<br />
7. FRANE BIOČIĆ ANČIN (oko 1700.-1773.) Članovi te obitelji još se uvijek<br />
nalaze u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća.<br />
? LUKA BIOČIĆ B(A)RBIN (1706.-1763.) Obitelji sa tim nadimkom još se<br />
uvijek nalaze u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća.<br />
8. MIJO BIOČIĆ BULE (1726.-nakon 1774.) Zadnji član te obitelji u Sućurcu<br />
je bio Stipe Bulin Biočić koji umire 1845.<br />
9. PETAR BIOČIĆ PERASOV (1746.-1831.) Potomci te obitelji jos žive u<br />
Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća, ali se nadimak nije održao.<br />
Neki od novijih nadimaka obitelji Biočića koje se još nalaze u<br />
Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća su: Barin, Brkljačin, Kevin i<br />
Patatinov.<br />
21
Prezime SARAJČEV<br />
Ivan Biočić Sarajevac (oko 1669.-1747.) oženio je Domu Nikolić<br />
Sarajevac od koje je dobio nadimak. Njegovi potomci imaju nadimak<br />
Sarajčev, što nakon Filipa Sarajčeva Biočića (1766.-1824.) postaje prezime.<br />
Zanimljivo je da se već prije nadimak Sarajčev prenio na ogranak Luketinih<br />
koji potječu od Šimuna Luketina (1739.-1814.), a koji je oženio Ivanicu<br />
Biočić Sarajčev. Sarajčevi sa nadimkom Gakov i Mijatov još uvijek postoje<br />
u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća.<br />
BOLIOČIĆ<br />
Prvi poznati član tog roda je bio Stipe Boliočić (prije 1566.-1619.).<br />
Obitelj izumire u Sućurcu 1641. godine. Nalaze se na popisu Stomorije iz<br />
1619. i Sv. Ivana od Birnja iz 1624. godine.<br />
BONACIN, BONAČIĆ, BONACA, GLUMAC,<br />
GLUNČEVIĆ<br />
U 16. stoljeću nalaze se podaci o nekoliko Glunčevića ili Glumaca iz<br />
<strong>Sućurca</strong> ali ih nisam uspio meñusobno povezati. Prvi se spominje u parnici<br />
“Žuvica” iz 1543. pod imenom Ivan Glumac. Mijo Glunčević je bio na<br />
popisu sposobnih veslača iz 1568. Rod se može slijediti od Petra<br />
Glunčevića Bonace (prije 1574.-nakon 1644.). On i njegova obitelj su u<br />
popisu birača Stomorije iz 1619. i Sv. Ivana od Birnja iz 1624. U spisku<br />
stanovnika iz 1726. i 1729. godine nalazi se samo po jedna obitelj Bonačić<br />
(Bonacin). Najstariji od nadimaka Bonacinih bio je Paraga ili Peraga, a<br />
javlja se sa Petrom Bonacinim Peragom(1725.-1765.). Taj nadimak se<br />
očuvao u Sućurcu sve do druge polovice 20. stoljeća. Neki od novijih<br />
nadimaka roda Bonacinih, koji su očuvani do druge polovice 20. stoljeća su<br />
Antikin, Klačićev i Tovarušin.<br />
BOŽAN, BOŽANOVIĆ���� CAREVIĆ<br />
BOŽIN���� BE(H)OTIĆ<br />
22
BRAJIN����CAREVIĆ<br />
BRATINČEVIĆ, LUKETIN<br />
Rod Bratinčević se prvi put spominje u Sućurcu 1567. 21 Ne nalaze se<br />
u parnici “Žuvica” ni u spisku veslača iz 1568. Izgleda su bili brojni u<br />
Sućurcu jer se već 1612. spominje nadimak Serventa. 22 Nekoliko godina<br />
kasnije spominje se i nadimak Šešerin. U to doba se stvara i nadimak<br />
Luketa, koji već u slijedećoj generaciji postaje prezime Luketin. Nisam<br />
pronašao zajedničkog pretka od ove tri loze roda Bratinčević. U popisu<br />
Stomorije i Sv. Ivana od Birnja nalazi se upisana po jedna obitelj iz svakog<br />
ogranka. U svakom od popisa stanovnika iz 1726. i 1729. nalaze se dvije<br />
obitelji sa prezimenom Bratinčević (jedna Serventin a jedna Šešerin) i jedna<br />
sa prezimenom Luketin.<br />
Prezime BRATINČEVIĆ<br />
Prvi poznati Serventin je bio Mate Serventa Bratinčević (prije 1592.nakon1612.).<br />
Njegovi potomci se jos uvijek nalaze u Sućurcu u drugoj<br />
polovici 20. stoljeća i neki od njihovih nadimaka su Pećenkovi, Pusini,<br />
Svirčevi i Tonculovi.<br />
Prvi poznati predak Šešerinih izgleda da je bio Jakov Bratinčević<br />
(prije 1599-oko1620). Njegovi potomci sa istim nadimkom se nalaze u<br />
Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća.<br />
Prezime LUKETIN<br />
Prvi poznati predak Luketinih izgleda da je bio Mate Bratinčević koji<br />
se 1567. spominje kao otac Luke Bratinčevića. 20 Unuk ovog Luke je takoñer<br />
Luka sa nadimkom Luketa. Njegovi potomci počinju koristiti prezime<br />
Luketin. U drugoj polovici 20. stoljeća jos uvijek postoje obitelji Luketin u<br />
Sućurcu sa nadimcima Kačalov, Kuškarev, Sarajčev, Sifanov i Tutin.<br />
21 DAZd, ASO, kt. 146, sv. 140, sveščić 3, 1-48<br />
22 NAS, S33, 56<br />
23
CAKTAŠ<br />
Prvi član roda Caktaš u Sućurcu je Jure Caktaš sin Marka (1817.-<br />
1900.) iz Dugopolja koji je oženio Klaru Batinovu 1850. Obitelj izumire u<br />
Sućurcu u prvoj polovici 20. stoljeća.<br />
CAREVIĆ, HARAMBAŠIĆ, BRAJIN,<br />
BOŽAN(OV)IĆ<br />
U dokumentima iz <strong>Sućurca</strong> prvi Carević spominje se 1474. 23 Prvi<br />
Carević od kojeg se taj rod može pratiti je Petar Carević (prije 1537-nakon<br />
1576) naveden kao vatrogasac iz <strong>Sućurca</strong>. 24 On nije spomenut u parnici<br />
“Žuvica” ni u popisu veslača, iako su nekoliko drugih Carevića spomenuti u<br />
ovim dokumentima. Imao je dva sina Juru i Ivana. Od Jure nastaje obitelj<br />
Božan, a od Ivana obitelj Harambašić-Brajin.<br />
Prezime BOŽAN, BOŽANOV, BOŽANOVIĆ<br />
Prvi član te obitelji bio je Jure Božan Carević (prije 1555.-1609.).<br />
Izgleda da se nalazi u popisu Stomorije iz 1619. pod krivim imenom kao<br />
Dojmo Božanović. On i njegova obitelj su točno upisani na popisu Sv. Ivana<br />
od Birnja iz 1624 godine. U oba popisa stanovnika iz 1726. i 1729. nalaze se<br />
tri obitelji Božan(ov). Rod izumire u Sućurcu u prvoj polovici 19. stoljeća.<br />
Prezime HARAMBAŠIĆ-BRAJIN<br />
Prvi član te obitelji bio je Ivan Harambašić Carević (prije 1555.-prije<br />
1611.). Obitelj se nalazi na popisu Stomorije iz 1619. i Sv. Ivana od Birnja<br />
iz 1624. Prezime se mijenja u Brajin nakon Ivana Harambašića Braje (oko<br />
1602.-1691.). U oba popisa stanovnika iz 1726. i 1729. nalaze se dvije<br />
obitelji Brajin i jedna obitelj Harambašić-Grimančev. Ogranak obitelji<br />
Harambašić sa nadimkom Grimanac izumire u drugoj polovici 18. stoljeća.<br />
24<br />
Obitelj Brajin se još nalazi u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća.<br />
23 NAS, S24, 156<br />
24 DAZd, ASO, kt. 114, sv. 120, sveščić 15, 886
ČULIC, DOBRIĆ, VICULIN<br />
Izgleda da je prvi član ovog roda u Sućurcu bio Ivan Čulic Dobrić<br />
(prije 1553.-nakon 1631.) sin Petra. Nemam podataka odakle je doselio u<br />
Sućurac. On je oženio Ivanicu Lisiočić čime su njihovi sinovi postali<br />
juspatroni Stomorije. Obitelj njegovog sina Petra je na popisu Stomorije i<br />
Sv. Ivana od Birnja. Njegov sin Vicko oženio se u Splitu sa Dominom<br />
Vesanović 1612. godine što je bio početak jednog od rodova splitskih<br />
Čulića. Još nekoliko članova te obitelji se u to doba preseljava u Split.<br />
Splitska obitelj Peračić potječe takoñer od njih. Nakon Vicenca Viculina<br />
Čulića (prije 1655.-oko 1690.) prezime se u Sućurcu mijenja u Viculin.<br />
Zadnji muški član ove obitelji Viculin u Sućurcu umire 1819. godine.<br />
DELIĆ<br />
Ivan Delić (1825.-1906.), sin Antona iz Katuna, bio je prvi član ovog<br />
novog roda u Sucurcu. On je oženio Andricu Juričin. Njihovi potomci se još<br />
nalaze u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća.<br />
DESPOT���� NENKOVIĆ<br />
DOBRIĆ����ČULIĆ<br />
DOMANČIĆ����PLEPEL<br />
25
DRAGMANIĆ, DRAGOMANIĆ, RADOMANIĆ,<br />
LETE<br />
Rod Dragmanić spominje se prvi put u Sućurcu 1434. 25 To su braća<br />
Mate i Petar Dragomanić. U jednom drugom spisu iz 1462. piše da je otac<br />
Petra Dragmanića iz Kruškovika. U to doba se koristi nekoliko verzija<br />
prezimena: Dragmanić, Dragomanić i Radomanić. Rod se često spominje u<br />
15. i 16. stoljeću ali se neprekinuto može pratiti tek od braće Ivana i Duje<br />
Dragmanića, koji su spomenuti u parnici “Žuvica” iz 1543. Obitelj se ne<br />
nalazi na popisu veslača iz 1568. Rod se nalazi na popisu birača Stomorije i<br />
Sv. Ivana od Birnja. U spisku stanovnika iz 1726. i 1729. nalazi se samo po<br />
jedna obitelj. Duje Dragmanić (oko 1679.-1739.) je prvi sa nadimkom Lete,<br />
koji se uskoro počinje koristi i kao prezime. Tijekom 18. stoljeća neki od<br />
ove obitelj se pod prezimenom Lete preseljavaju u Split. Početkom 19.<br />
stoljeća rod Lete izumire u Sućurcu.<br />
DUBRAVČIĆ<br />
Prvi član ovog roda u Sućurcu bio je Jerko Dubravčić (oko 1811.-<br />
1888.) sin Nikole sa Brača. On je 1833. oženio Jerku Vukas. Članovi ovog<br />
roda se još nalaze u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća.<br />
(H)ERCEG<br />
Stipe Erceg (prije 1636.-prije 1676.) je doselio iz Poljica 14 i oženio<br />
Margaritu Ljubinović udovicu Pave Marušića. U spisku stanovnika 1726.<br />
nalaze se tri obitelji, a 1729. četiri obitelji Erceg. U drugoj polovici 20.<br />
stoljeća u Sućurcu se nalaze potomci samo jedne od tih obitelji.<br />
FESTIĆ<br />
Stipe Karakalo Festić iz Radošića priženio se u Sućurcu krajem 16.<br />
stoljeća. Obitelj njegovog sina Pave nalazi se na popisu Stomorije 1619. i<br />
Sv. Ivana od Birnja 1624. Zadnji muški član tog roda umire u Sućurcu 1691.<br />
25 NAS, S27, 112<br />
26
FUINA<br />
Rod Fuina se prvi put spominje u Sućurcu 1677. godine. Izgleda da su<br />
stalno živjeli i u Splitu i u Sućurcu. U popisu stanovnika 1726. nalazi se<br />
obitelj Petra Fuine sa ženom i dvoje djece, ali piše da su druga njihova djeca<br />
u Splitu. Djeca se uglavnom krste u Splitu, neka u Sućurcu. Zadnji član roda<br />
Fuina umire u Sućurcu u prvoj polovici 18. stoljeća.<br />
GANZA<br />
Frane Ganza (oko1858.-1885.) iz Visa doseljava u Sućurac oko 1870.<br />
Rod izumire u Sućurcu u prvoj polovici 20. stoljeća.<br />
GIORGICEO���� JURČINOVIĆ<br />
GIRIČIĆ, GIRIŠIĆ<br />
Jure Giričić prvi je poznati član tog roda i prvi put se pominje u<br />
parnici “Žuvica” iz 1543. Vjerojatno je to isti Jure koji se spominje kao<br />
nesposoban za veslanje na popisu veslača iz 1568. Nalaze se na popisu<br />
birača Stomorije i Sv. Ivana od Birnja. U popisu stanovnika iz 1726. i 1729.<br />
nalazi se samo po jedna obitelj Girišić. Rod Giričić izumire u Sućurcu u<br />
drugoj polovici 18. stoljeća.<br />
GOLUBOVIĆ, GOLUBOV, GOLUBINOVIĆ,<br />
KOLUMBOVIĆ, FILIPOVIĆ, ARANZA<br />
Petar Golubov (prije 1564.-1621.) prvi je poznati član tog roda koji se<br />
spominje 1590. godine kao kolon splitske nadbiskupije koji obrañuje zemlju<br />
zvanu Krtine. 26 Na popisu birača Stomorije 1619. obitelj je navedena kao<br />
Filipović, a u popisu Sv. Ivana od Birnja kao Golubović. Na popisu<br />
stanovnika iz 1726. nalazi se samo jedna obitelj Golubović. Ta obitelj je<br />
izostavljena na popisu iz 1729. godine.<br />
26 DAZd, kt. 146, sv. 140, sveščić 1, 9<br />
27
Obitelj Golubović, koja je u meñuvremenu počela koristiti nadimak<br />
Aranza kao prezime, izumire u Sućurcu u prvoj polovici 19. stoljeća.<br />
GRGUREV, GRGUREVI����VUKAS<br />
GRUBIŠIĆ<br />
Mate Grubišić (oko 1550.-prije 1620.), sin Jeline Grubišić i njezinog<br />
drugog muža Nikole Magazina iz Poljica, 14 oženio je Margaritu Juradinić iz<br />
<strong>Sućurca</strong>. Nalazi se na spisku sposobnih veslača 1568. Obitelj se nalazi na<br />
popisu Stomorije i Sv. Ivana od Birnja. Zadnji put se ovo prezime spominje<br />
u Sućurcu 1636. godine.<br />
HADAR, HADROV<br />
Stipe Hadrov (prije 1570.-nakon 1646.), sin Pave iz Poljica, 14 oženio<br />
je Katu Carević iz <strong>Sućurca</strong>. Nalazi se na popisu birača Stomorije sa pravom<br />
glasa, što ukazuje da je njegov otac već bio oženjen u Sućurcu. Obitelj se<br />
nalazi i na popisu Sv. Ivana od Birnja iz 1624. Prezime se zadnji put<br />
spominje u Sućurcu 1681. godine.<br />
HARAMBAŠIĆ����CAREVIĆ<br />
HINJA, BILOŠIĆ<br />
Jure Hinja (oko 1578.-1618.) prvi je od tog roda koji se spominje u<br />
Sućurcu. Postoji mogućnost, da je to isti rod kao i Bilosalić i da je Bilošić<br />
jedna od varijanti prezimena. Dosad nisam pronašao vezu izmeñu ova dva<br />
roda. Nalaze se na popisu juspatrona Stomorije i Sv. Ivana od Birnja. Zadnji<br />
put se prezime spominje 1656. godine.<br />
28
IVASOVIĆ<br />
Frane Serafim Ivasović (1808.-1874.) je doselio iz K. Starog i oženio<br />
Margaritu Tripalo iz Sinja, unuku ubijenog sućuračkog harambaše Pave<br />
Marušića. Njihovi potomci se sele iz <strong>Sućurca</strong>, tako da taj rod izumire u<br />
Sućurcu u prvoj polovici 20. stoljeća.<br />
JERČIĆ, JERČIN, MILJEVIĆ, KULIŠIĆ<br />
Izgleda da je Jure Jerčić Miljević (prije 1574.-nakon 1628.) prvi član<br />
tog roda i spominje se u Sućurcu 1587. 27 Njegova prva žena bila je Dobra<br />
Juradinić, po kojoj je njihov sin Nikola bio juspatron Stomorije 1619. Jure je<br />
u tom popisu naveden kao otac Nikole, bez prava glasa. Nisam našao<br />
podatak odakle je doselio. Obitelj se nalazi i na popisu Sv. Ivana od Birnja<br />
iz 1624. U oba spiska stanovnika iz 1726. i 1729. nalazi se po pet obitelji<br />
Jerčić. Jedna od tih obitelji, koja je koristila i prezime Kulišić je izumrla u<br />
Sućurcu u prvoj polovici 19. stoljeća.<br />
U drugoj polovici 20. stoljeća u Sućurcu se još nalaze obitelji Jerčić<br />
sa nadimcima Bambin, Franušin, Kundin, Maričin, Mimin i Sokin. Jedan dio<br />
rodoslovnog stable roda Jerčić može se vidjeti u Slici 2. koja je bila prilog<br />
raspravi izmedu članova obitelji Jerčić iz 1698. godine. 28<br />
27 NAS, S12, 59<br />
28 DAZd, kt.305, sv. 318, sveščić 4, No. 40, 1<br />
29
SLIKA 2. Neke od obitelji Ban, Jerčić i Krivanović u 17. stoljeću<br />
prikazane u sudskoj raspravi iz 1698.<br />
JERKUNICA����TOMAŠIĆ<br />
JERONČIĆ����ALFIREVIĆ<br />
JURADINIĆ, JURADINOVIĆ, BAKOTIN,<br />
KLARIĆ, MARKOV, SKOKO, STIPULIN<br />
Prvi Juradinić spominje se u Sućurcu 1448. godine. 29 To je bio<br />
gaštald Petar Juradinić. Osim dolje navedenih prezimena Juradinići su imali<br />
mnogo nadimaka (kao Bonadia i Kraljičin). Jedna od obitelji Juradinića koja<br />
je prešla u Split nosila je kroz nekoliko generacija nadimak Sućurčanin.<br />
Juradinić se zadnji put spominje u matičinim knjigama <strong>Sućurca</strong> 1719. kod<br />
smrti Luke Juradinića Kraljičina.<br />
Prezime BAKOTIN/BAKOTIĆ<br />
Obitelj se može pratiti od Duje Juradinića (prije 1513.-oko 1590.) čiji<br />
unuk Luka (prije 1587.-nakon 1643.) ima nadimak Bakota i njegovi potomci<br />
koriste prezime Bakotin i vrlo rijetko Bakotić. Gore navedeni Duje navodi<br />
29 DAZd, ASO, kt. 216, sveščić 1, 39<br />
30
se u parnici “Žuvica” iz 1543. te kao nesposoban za veslanje 1568. Obitelj<br />
spomenutog Luke nalazi se na popisu Stomorije iz 1619. i Sv. Ivana od<br />
Birnja iz 1624. ali pod prezimenom Juradinić. U popisu stanovnika iz 1726.<br />
i 1729. nalazi se samo po jedna obitelj Bakotin. U drugoj polovica 20.<br />
stoljeća u Sućurcu postoji još nekoliko obitelji Bakotin/Bakotic, a neki od<br />
nadimaka su Blaškin, Cotin, Frankulin, Karabin i Terinčev.<br />
Prezime KLARIĆ<br />
Obitelj se može pratiti od Mije Juradinića (prije 1555.-prije 1597.).<br />
Njegov sin Mate (prije 1595.-nakon 1645.) već se naziva Klarin ili Klarić.<br />
Nalazi se na popisu Stomorije iz 1619. pod imenom Klarin, a na popisu iz<br />
Sv. Ivana od Birnja pod prezimenom Juradinić. Samo jedna obitelj Klarić<br />
nalazi se u popisu stanovnika iz 1726. Zadnji muški Klarić umire u Sućurcu<br />
1742. godine.<br />
Prezime STIPULIN, STIPULINOVIĆ<br />
Obitelj se može pratiti od Jure Juradinića (prije 1513.-prije 1594.) čiji<br />
unuk Jure (prije 1583.-1641.) dobiva nadimak Stipulin po ocu Stipi. Gore<br />
navedni Jure je na spisku nesposobnih veslača 1568. Obitelj se nalazi na<br />
popisu juspatrona Stomorije iz 1619. i Sv. Ivana od Birnja iz 1624. U oba<br />
popisa stanovnika iz 1726. i 1729. postoje po tri obitelji Stipulin. U drugoj<br />
polovici 20. stoljeća u Sućurcu izumire zadnja obitelj Stipulin. Imali su<br />
nadimak Kreš.<br />
Prezime MARKOV<br />
Markov se nalazi kao nadimak za neke Stipulinove u 17. stoljeću, a u<br />
18. stoljeću prelazi u prezime. U drugoj polovici 20. stoljeća u Sućurcu<br />
postoji nekoliko obitelji Markov sa nadimcima Tonkin, Kanajin, Tudorov,<br />
Grbarin, Kalunov (Kanunov) i Tomazin.<br />
31
Prezime SKOKO(V)<br />
Prvi član roda Juradinić sa tim nadimkom koji se koristio i kao<br />
prezime bio je Mate Juradinić Skoko (prije 1595.-oko 1650.). Obitelj<br />
izumire u Sućurcu sa njegovim unucima.<br />
JURIČIN����BAN<br />
JURIŠIN����MIOLIN<br />
JURČINOVIĆ, GIORGICEO, GEORGICEO,<br />
GIOVICEO, PAULINOV<br />
Prvi poznati član tog roda u Sućurcu je bio Jure Jurčinović (prije<br />
1571.-1609.). Obitelj je na popisu juspatrona Stomorije iz 1619. i Sv. Ivana<br />
od Birnja iz 1624. pod prezimenom Jurčinović. Kako nekoliko članova<br />
obitelji postaju svećenici visokog ranga, obitelj sve češće upotrebljava<br />
talijanizirano prezime Georgiceo. U oba popisa stanovnika 1726. i 1729.<br />
godine nalazi se samo po jedna obitelj. Krajem 18. i u 19. stoljeću često kao<br />
prezime koriste nadimak Paulinov. Zadnji muški član ove obitelji umire u<br />
Sućurcu 1816.<br />
KATALINIĆ<br />
Prvi član tog roda u Sućurcu bio je Mate Katalinić (prije 1605.oko1662.),<br />
koji je oženio Katu Tomašić, kći Frane. Kate je navedena na<br />
popisu Stomorije 1619. u Franinoj obitelji kao njegova kći. Na popisu<br />
juspatrona Sv. Ivana od Birnja iz <strong>Sućurca</strong> 1624. godine, u Franinoj obitelji<br />
nalazi se i Mate muž njegove kćeri Kate. Mate je došao iz Trogirskih<br />
<strong>Kaštel</strong>a. Vjerojatno je to Mate naveden kao sin Petra Katalinića iz K. Novog<br />
na popisu juspatrona Stomorije iz 1619. Rod Katalinić ima po dvije obitelji<br />
na popisu stanovnika iz 1726. i 1729. Važni nadimci u 18. i 19. stoljeću bili<br />
su: Pagar, Slokven i Stipaninov. Od tih je u drugoj polovici 20. stoljeća<br />
preživio samo Pagar u obliku Pagar i Pagarić. Drugi nadimci roda Katalinić,<br />
koji se još nalaze u drugoj polovici 20. stoljeća u Sućurcu su Delijin i<br />
Martin.<br />
32
KLARIĆ����JURADINIĆ<br />
KOVAČ<br />
Nije sasvim jasno tko je bio prvi član roda Kovač u Sućurcu – Duje<br />
Kovač (oko 1652.-1732.) ili njegov otac Jure (prije 1639.-prije 1704.). 30<br />
Njihovo prezime bilo je Radić, ali Duje je bio po zanimanju kovač i to je<br />
postalo prezime za njega i njegove potomke. Došli su iz Poljica. 14 U popisu<br />
stanovnika iz 1726. nalazi se samo jedna obitelj Kovač. U popisu stanovnika<br />
iz 1729. obitelj Dujinog sina Stipe je odvojena, tako da tada imamo dvije<br />
obitelji iz ovog roda u Sućurcu. Obitelj Kovač nikada nije promijenila<br />
prezime u Sućurcu i povremeno ih je bilo teško razlikovati zbog istih imena.<br />
Dujini sinovi Grgo i Stipe imaju svaki po sina Juru koji su roñeni 1735. u<br />
razmaku od šest mjeseci. Oni žene dvije sestre Vicetin 1760. godine i imaju<br />
djecu u istom razdoblju, često s istim imenom. Na svu sreću djeca od<br />
Stipinog Jure su zvani Stipanovi, pa se jedino tako mogu razlikovati. U<br />
drugoj polovici 20. stoljeća Kovač je najčešće prezime u Sućurcu, a<br />
pojedine obitelji se razlikuju po nadimcima od kojih navodim: Brdajkov,<br />
Crnčev, Demerov, Gonjin, Grcuzov, Klepin, Matelin, Peškov, Prašćićev,<br />
Rajkov, Šimin, Vapor.<br />
KRALJEVIĆ, VLAJIN, VULAHIN<br />
Izgleda da je prvi član ovog roda bio Ivan Vlajin (oko 1652.-nakon<br />
1691.) koji je doselio iz Poljica. 14 Sa tim prezimenom nalaze se po dvije<br />
obitelji u oba popisa stanovnika iz 1726. i 1729. godine. U drugoj polovici<br />
18. stoljeća prezime se mijenja u Kraljević. U Sućurcu je prisutno još<br />
nekoliko obitelji Kraljević u drugoj polovici 20. stoljeća. Neki od preživjelih<br />
nadimaka su Baškotinov, Gajtanov i Garin. Neki od izumrlih nadimaka su<br />
Barnijev i Čičola.<br />
KRIVANOVIĆ<br />
Prvi poznati član ovog roda bio je Mate Krivanović (prije 1515.-<br />
1589.). Ovaj rod se nalazi i na popisu juspatrona Stomorije iz 1619. i Sv.<br />
30 DAZd, Spisi P. Valiera, II, 214-215<br />
33
Ivana od Birnja iz 1624. U drugoj polovici 17. stoljeća ovaj rod izumire u<br />
Sućurcu.<br />
KUČIĆ<br />
Frane Saverio Kučić imao je sina Ivana (1842.-1914.) u Komiži, a<br />
nakon dolaska u Sućurac imao je i sina Antona (1857.-1931.). Njihovi<br />
potomci se još nalaze u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća.<br />
LETE����DRAGMANIĆ<br />
LISIOČIĆ<br />
Prvi član tog roda u Sućurcu bio je Ivan Lisiočić (prije 1516.-prije<br />
1544.) koji se spominje 1529. godine. Prema parnici “Žuvica” njegovi<br />
nasljednici bili su sinovi Petar i Luka. Lisiočići se nalaze na popisu veslača<br />
iz 1568. Zadnji članovi roda izumiru u Sućurcu početkom 17. stoljeća.<br />
LJUBENKOV<br />
Prvi član tog roda u Sućurcu bio je Pave Ljubenkov (1722.-1805.) sin<br />
Tadije iz K. Gomilice koji je oženio Mandu Antonovu iz <strong>Sućurca</strong>. Nisam<br />
pronašao ako je bila kći Antona ili potječe iz obitelji Antonov (Antunović).<br />
U drugoj polovici 20. stoljeća u Sućurcu ima nekoliko obitelji Ljubenkov sa<br />
nadimcima Juretin i Perušina.<br />
34
LJUBINOVIĆ, GAZILJ<br />
Prvi član tog roda koji se spominje u Sućurcu bio je Ivan Ljubinović<br />
(prije 1398.-oko 1450.). 31 Prvi Ljubinović od kojeg se mogu pratiti potomci<br />
bio je Stipe (prije 1565.-oko 1593.). Ljubinovići se ne spominju u parnici<br />
“Žuvica” iz 1543. i ne nalaze se na popisu veslača iz 1568. Nalaze se na<br />
popisu Stomorije iz 1619. i Sv. Ivana od Birnja iz 1624. U spisku stanovnika<br />
iz 1726. i 1729. nalaze se po tri obitelji. U 18. stoljeću jedan ogranak često<br />
koristi nadimak Gazilj kao prezime. Rod Ljubinović izumire u Sućurcu u<br />
prvoj polovici 19. stoljeća.<br />
MADIR, MARKOEVIĆ, SPOVLJIN<br />
Frane Markoević Spovljin je oko 1620. oženio Margaritu kći Jure<br />
Despota. Ne postoje podaci odakle je došao u Sućurac. Spominje se kao član<br />
obitelji Despot na popisu glasaća Sv. Ivana od Birnja 1624. Njegovi potomci<br />
koriste prezime Spovljin do početka 18. stoljeća, kada se pojavljuje nadimak<br />
Madir, koji uskoro postaje prezime. U oba popisa stanovnika iz 1726. i<br />
1729. spominje se samo po jedna obitelj Spovljin. Zadnji članovi roda Madir<br />
izumiru u Sućurcu početkom 20. stoljecća.<br />
MAGAZIN, MAGAZINOVIĆ, MARUŠIN,<br />
MARUŠIC, MILAŠINOV<br />
Prvi član tog roda je Ivan Magazin (prije 1530.-prije 1589.) koji je<br />
doselio iz Poljica 14 i oženio Margaritu (Marušu) Pavčić. Preuzeo je prezime<br />
očuha Nikole, dok je njegov polubrat Mate preuzeo prezime njihove majke<br />
Jelene Grubišić. Potomci Ivana su koristili razna prezimena – Marušin i<br />
Marušić po Ivanovoj ženi Maruši, Magazinović, Milašin i Milašinović. Kad<br />
koriste prezime Marušin ili Marušić treba ih razlikovati od drugih Marušića<br />
u Sućurcu, koji su od roda Tomašić. Ivan Magazin se spominje pod imenom<br />
Ivan Marišić zajedno sa svojom majkom u parnici “Žuvica” iz 1543. Tamo<br />
se takoñer spominje i Margarita Pavčić. Ivan se takoder spominje na popisu<br />
veslača iz 1568. Obitelj se nalazi na popisu birača Stomorije iz 1619. i Sv.<br />
Ivana od Birnja iz 1624. Zadnji muški član obitelji u Sućurcu je Stipe<br />
Magazin Marušić, koji umire 1714. godine.<br />
31 NAS, S27, 6<br />
35
MARIČIN����BEOTIĆ<br />
MARINOVIĆ, MARINOV, PETRIN, ŽEGARAC<br />
Prvi član ovog roda, koji se spominje u Sućurcu 1437. i 1446. godine<br />
jeste Marko Marinović. 32 Rodoslovno stablo se može pratiti od Jure<br />
Marinovića (prije 1520.-nakon 1560.). Marinović su spomenuti u parnici<br />
“Žuvica” 1543. i nalaze se na popisu veslača iz 1568. Navedeni su kao<br />
juspatroni Stomorije 1619. i Sv. Ivana od Birnja 1624. Prezime Žegarac prvi<br />
put se spominje 1678. 33 Prezimena Marinović i Žegarac koriste se za iste<br />
obitelji sve do novijeg vremena osim za potomke Ivana Marinovića (1737.-<br />
1805.), koji su uvijek Marinović ili rijeñe Petrin.U oba popisa stanovnika iz<br />
1726. i 1729. nalaze se po dvije obitelji Marinović i jedna obitelj Žegarac. U<br />
drugoj polovini 20. stoljeća u Sućurcu se nalaze potomci ogranka<br />
Marinović-Petrin i Marinović-Žegarac. Najčešći preživjeli nadimci su<br />
Anetin, Kikin, Kokanov, Kozlić, Liljušin i Muzgavčev.<br />
MARUŠIC����TOMAŠIĆ<br />
MATIJAŠEV����RADIĆ<br />
MEŠTROV����NIKULIČIĆ<br />
MIHALJEV<br />
Izgleda da je to novi rod koji preuzima nadimak Stipulin, ali je<br />
moguće i da je dio roda Stipulin. Frane Mihaljev se nekoliko puta spominje<br />
u sućuračkim ispravama od 1643. do 1681. godine, ali ga nisam uspio<br />
povezati sa kasnijim Mihaljevima ili Stipulinovima. Početkom 18. stoljeća<br />
32 NAS, S32, 16<br />
NAS, S27, 8<br />
33 DAZd, ASO, kt. 282, sv. 288, sveščić 2, 42<br />
36
pojavljuje se obitelj Mihaljev zvana Stipulin. U oba popisa stanovnika 1726.<br />
i 1729. nalazi se obitelj Ivana Mihaljeva, koja se u matičnim knjigama<br />
naziva i Stipulin. Rod izumire u Sućurcu u drugoj polovici 18. stoljeća.<br />
MIHNIN, MIHIN, MININ, MINIJIĆ, MIOLIN,<br />
MIJOLIN<br />
Taj rod potječe od Anastazija Koseljića (prije 1529.-prije 1586.) iz<br />
Gornjih Poljica koji je oženio Margaritu Radišin iz <strong>Sućurca</strong>. 14,34 On se nalazi<br />
na popisu veslača iz 1568. kao Anastazio Radišin. Njegov sin Mijo zvan<br />
Mihna dao je ime cijelom rodu. To prezime u 18. stoljeću postaje Miolin.<br />
Mihnina obitelj se nalazi na popisu juspatrona Stomorije iz 1619. i Sv. Ivana<br />
od Birnja iz 1624. Rod se može pratiti od Pave Mihnina (prije 1649.-prije<br />
1710.). U popisu stanovnika iz 1726. nalaze se 4 obitelji Mihnin. U popisu<br />
stanovnika iz 1729. nalaze se iste četiri obitelji ali dvije kao Mihin, jedna<br />
kao Miholin, a jedna kao Mikulin. U drugoj polovici 20. stoljeća u Sućurcu<br />
se još nalaze obitelji Miolin sa nadimcima Čićilin, Jozelin, Mandušin,<br />
Miškovčev, Potestatov i Vavin.<br />
MIRIĆ����ORUČ<br />
NENKOVIĆ, DESPOT<br />
Taj rod se pominje prvi put spominje 1539. 35 sa Jurom Nenkovićem<br />
zvanim Despotom (prije 1526.-1572.). On i drugi Nenkovići spominju se u<br />
parnici “Žuvica” iz 1543. a njegov sin Pave Despot je na popisu sposobnih<br />
veslača iz 1568. Despoti se nalaze na popisu juspatrona Stomorije iz 1619. i<br />
Sv. Ivana od Birnja iz 1624. Rod Despot izumire u Sućurcu u drugoj<br />
polovici 17. stoljeća.<br />
34 DAZd, ASO, kt. 113, sv. 119, sveščić 15, 41-45<br />
35 NAS, S22, 21<br />
37
NIKULIČIĆ, NIKOLIČIĆ, MIKULIČIĆ,<br />
ANTONOV, ANTONIJEV, ANTUNOVIĆ,<br />
ANTONOVIĆ, (H)ERGOVAC, MEŠTROV<br />
Prvi spomenuti pripadnik ovog roda u Sućurcu bio je Anton Nikuličić<br />
(prije 1476.-nakon 1506.). 36 Nikuličići se spominju u parnici “Žuvica” iz<br />
1543. i nalaze se na popisu veslača iz 1568. Nalaze se i na popisu juspatrona<br />
Stomorije iz 1619. i Sv. Ivana od Birnja 1624. Rod Nikuličić, brojan u 16. i<br />
17. stoljeću, početkom 18. stoljeća ostaje samo sa jednom obitelji prezimena<br />
Nikuličić. U popisu iz 1726. nalaze se četiri obitelji sa prezimenom<br />
Antonijev, jedna sa prezimenom Antonović i jedna sa prezimenom<br />
Hergovac. U popisu stanovnika iz 1729. nalaze se dvije obitelji Antonov, tri<br />
obitelji Antonović i jedna obitelj Mikuličić. Ovih šest obitelji na popisu iz<br />
1726. i 1729. su iste.<br />
Prezime ANTUNOVIĆ<br />
Prezime Antonović se prvi put spominje u Sućurcu 1600. 37<br />
Antunovići se mogu slijediti od Antona Nikuličića (prije 1550.-prije 1610.).<br />
Prisutni su u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća.<br />
Prezime MEŠTROV<br />
Obitelj Petra Mikuličića navedena u popisu iz 1729. može se slijediti<br />
od Jure Nikuličića (prije 1513.-1589.). Petar je takoñer prvi koji se zove<br />
Meštrov. Meštrovi se nalaze u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća sa<br />
nadimkom Raškin.<br />
ORUČ, MIRIĆ, MIRIN<br />
Šimun Mirin je prvi poznati član tog roda a spominje se u sućuračkim<br />
ispravama iz 1556.godine. 38 Prezime se ne nalazi u parnici “Žuvica” iz<br />
1543. ali se nalazi na spisku veslača iz 1568. Rod se može pratiti od Tome<br />
Mirića (prije 1550.-prije1620.). Nalaze su na popisu juspatrona Stomorije iz<br />
36 NAS, S29, 17<br />
37 DAZd, ASO, kt. 150, sv. 142, sveščić 23, 7<br />
38 DAZd, ASO, kt. 96, sv. 103, sveščić IX, 1-14<br />
38
1619. i Sv. Ivana od Birnja iz 1624. godine. U oba popisa stanovnika iz<br />
1726. i 1729. nalazi se po jedna obitelj sa prezimenom Oruč. U drugoj<br />
polovici 20. stoljeća obitelj Oruč još postoji u Sućurcu.<br />
PAPIĆIN, PAPIŠIN����RADIĆ<br />
PAVELIN����TOMAŠIĆ<br />
PAVLOV, PAVLOVIĆ����RADIĆ<br />
PEŠKOV(IĆ)<br />
Petar Peškov (prije 1618.-oko 1645.) sin Mate prvi je član roda koji<br />
se spominje 1631. godine. 39 Peškovi se ne nalaze na popisu juspatrona<br />
Stomorije i Sv. Ivana od Birnja. U oba popisa stanovnika iz 1726. i 1729.<br />
nalazi se jedna ista obitelj. Zadnji članovi roda izumiru u Sućurcu u drugoj<br />
polovici 19. stoljeća. Prezime se prenosi kao nadimak jednog ogranka roda<br />
Kovač.<br />
PLEPEL, DOMANČIĆ<br />
Prvi član tog roda spomenut u Sućurcu je bio Jure Domančić (oko<br />
1660.-prije 1727.). Navodi se kao svjedok u oporuci Mande Festić 1691. 40<br />
Nemam podatak odakle je došao u Sućurac. U oba popisa stanovnika iz<br />
1726. i 1729. nalazi se po jedna obitelj Plepel. U drugoj polovici 20. stoljeća<br />
u Sućurcu se nalaze obitelji Plepel sa nadimcima Burin, Grižin, Gustin,<br />
Peškarijin, Policijotov i Rokov.<br />
39 DAZd, ASO, kt. 240, sv. 230, sveščić 2, 129<br />
40 DAS, Zbirka oporuka, III, Kt. 2, No. 220/304<br />
39
RADIĆ, RADIN, MATIJAŠEV, PAPIČIN, PAPIŠIN,<br />
PAVLOV, PAVLOVIĆ<br />
Prezime Radić spominje se prvi put u Sućurcu 1406. godine, ali<br />
nemam dokaza da je taj Radosij Radić bio povezan sa Pavom Radinim (prije<br />
1513.-oko1600.), koji se prvi put spominje u parnici “Žuvica” 1543. Taj isti<br />
Pave Radin nalazi se na popisu nesposobnih veslača iz 1568. Njegova djeca<br />
koriste prezime Radić, Pavlov i Pavlović, a unuci Papičin ili Papišin. Obitelj<br />
se nalazi na popisu juspatrona Stomorije iz 1619. i Sv. Ivana od Birnja iz<br />
1624. U oba popisa stanovnika iz 1726. i 1729. nalaze se po tri obitelji<br />
Papišin. Rod izumire u Sućurcu u drugoj polovici 18. stoljeća.<br />
RADIŠIN, RADIŠIĆ<br />
Premda se rod spominje u Sućurcu u 15. stoljeću, može se neprekidno<br />
pratiti tek od Mate Radišina (prije 1620.-prije 1665.). Spominju se u parnici<br />
“Žuvica” iz 1543. i u popisu veslača iz 1568. Pod tim imenom se ne nalaze<br />
na popisu juspatrona Stomorije iz 1619. i Sv. Ivana od Birnja iz 1624. U oba<br />
popisa stanovnika iz 1726. i 1729. nalaze se po dvije obitelji Radišin. Rod<br />
izumire u Sućurcu početkom 19. stoljeća, ali se prezime prenosi za neko<br />
vrijeme kao nadimak za jedan ogranak roda Erceg i nakon toga na rod<br />
Treselj.<br />
RADOMANIĆ����DRAGMANIĆ<br />
RUPANOVIĆ<br />
Prvi član tog roda u Sućurcu je bio Jakov Rupanović (nemam<br />
podataka odakle je došao) roñen oko 1763., koji je oženio Klaru Giorgiceo.<br />
Rod izumire u Sućurcu u prvoj polovici 20. stoljeća.<br />
SARAJČEV����BIOČIĆ<br />
SOKOL����TOMAŠIĆ<br />
40
SPOVLJIN����MADIR<br />
STIPULIN����JURADINIĆ<br />
ŠAJIN<br />
To prezime se nalazi u raznim Sućuračkim ispravama od 1590.<br />
godine kada se spominje Mare Šajina. 41 Nažalost nisam dosada uspio<br />
povezati sve Šajine koje su navedeni od 1590. do 1755. kada je navedena<br />
smrt zadnjeg Šajina u maticama. Obitelj se nalazi na popisu juspatrona<br />
Stomorije iz 1619. i Sv. Ivana od Birnja iz 1624. U oba popisa stanovnika iz<br />
1726. i 1729. nalazi se samo po jedna (ista) obitelj Šajin.<br />
ŠIŠKOV����TOMAŠIĆ<br />
TOMAŠIĆ, MARUŠIĆ, VICETIN, PAVELIN,<br />
SOKOL, JERKUNICA, ŠIŠKOV<br />
Prvi član roda Tomašić od kojeg se može pratiti cijeli rod bio je Mate<br />
Tomašić (prije 1517.-prije 1544.). Izgleda da je imao brata Tomu, koji je<br />
umro 1568 na Šolti. 42 Mate se spominje prvi i jedini put u parnici “Žuvica”<br />
1543. kao preminuli otac od Jure i Ivana Tomašića. U više izvora za Juru i<br />
Ivana koriste se prezimena Tomašić i Marušić, tako da je teško reći koje je<br />
originalno prezime. Meñutim prezime Marušić se ne spominje u Sućurcu<br />
prije 1558. dok se prezime Tomašić prvi put spominje već 1478. 43 Don Mijo<br />
Tomašić unuk Ivana, 1646. godini u parnici protiv potomaka Jure 44 oba<br />
naziva Tomašić (Slika 3.) dok se u drugim izvorima vidi da su ne samo Jure<br />
i Ivan nego i njihova djeca koristili i prezime Marušić. Unuci Ivana<br />
isključivo koriste prezime Tomašić, dok unuci Jure skoro isključivo koriste<br />
41 DAZd, ASO, kt. 146, sv. 140, sveščić 1, 1-11<br />
42 DAZd, ASO, kt.192, sv. 192, sveščić 7, 495-510. Sadrži oporuku Tome Tomašića.<br />
43 DAZd, ASO, kt. 16, sv. 34, sveščić 1, 275<br />
44 DAZd, ASO, kt.263, sv. 256, sveščić 1, 1-23a<br />
41
prezime Marušić. Moj je zaključak je da je prezime Tomašić postojalo u<br />
Sućurcu od 15. stoljeća, a da se Marušići počinju odvajati od Tomašića sa<br />
Jurom Tomašićem (prije 1530.-prije 1569.).<br />
SLIKA 3. Rod Tomašić kroz tri generacije prikazan u sudskoj raspravi<br />
1646.<br />
.<br />
Prezime TOMAŠIĆ<br />
Članovi ove obitelji ne nalaze se na popisu veslača iz 1568. godine.<br />
Nalaze se na popisu juspatrona Stomorije iz 1619. i Sv. Ivana od Birnja iz<br />
1624. Djeca od Vice, brata spomenutog don Mije (Slika 3.), skoro isključivo<br />
koriste prezime Vicetin tako da su Vice, Mijo i njihove sestre zadnji članovi<br />
roda sa prezimenom Tomašić.<br />
Prezime VICETIN<br />
počinje sa djecom gore navedenog Vice(nca) Tomašića (prije 1611.prije<br />
1647.). U oba popisa stanovnika iz 1726. i 1729. nalaze se po dvije iste<br />
obitelji. U drugoj polovici 20. stoljeća u Sućurcu živi obitelj Vicetin sa<br />
nadimkom Detožin.<br />
Prezime MARUŠIĆ<br />
Prezime Marušić ne nalazi se na popisu veslača iz 1568. Nalazi se na<br />
popisu juspatrona Stomorije 1619. i Sv. Ivana od Birnja iz 1624. Od njih se<br />
42
odvaja obitelj Pavelin u drugoj polovici 17. stoljeća, a zatim Jerkunica u<br />
prvoj polovici 18. stoljeća. Obitelj Šiškov se odvaja u drugoj polovici 18.<br />
stoljeća. U oba popisa stanovnika iz 1726. i 1729. nalaze se tri iste obitelji sa<br />
prezimenom Marušić. U drugoj polovici 20. stoljeća u Sućurcu se nalazi<br />
obitelj Marušić sa nadimkom Prkin.<br />
Prezime PAVELIN<br />
To prezime potječe od Pave Marušića Pavele (oko 1652.-1692.) čija<br />
je smrt 24.XI.1692. zabilježena u splitskim maticama pod tim prezimenom i<br />
nadimkom. Nisam pronašao ime njegovog oca i majke. Vjerojatno je sin<br />
Petra Marušića (prije 1639.-oko1675.) sina od Pave. On sigurno nije<br />
Marušić od roda Magazin jer Frane Milašinov (Magazinović) u svojoj<br />
oporuci iz 1675. piše 45 da je Stjepan Magazin Marušić (koji je tada živ)<br />
jedini preživjeli muškarac njihovog roda.<br />
Pavela je imao dva sina Vicu (oko 1674.-1756.) i Ivana (oko 1676.-<br />
1738.). Oba se sa svojim obiteljima nalaze u popisu stanovnika iz 1726. i<br />
1729. U drugoj polovici 20. stoljeća obitelj Pavelin je prisutna u Sućurcu.<br />
Neki od preživjelih nadimaka su Lupin i Picilinkin.<br />
Prezime SOKOL<br />
Ivan Pavelin (1709.-1778.) i njegova djeca dobivaju nadimak Sokol,<br />
koji postaje novo prezime u Sućurcu. To prezime se očuvalo u Sućurcu do<br />
druge polovice 20. stoljeća i neke od preživjelih obitelji imaju nadimke<br />
Bileta, Cerini, Grlini, Lujini i Žižak.<br />
Prezime JERKUNICA<br />
Prezime Jerkunica spominje se prvi put u maticama <strong>Sućurca</strong> 46 kao<br />
nadimak za Pavu Marušića (oko 1683.-1751.) sina Šimuna i Jerke. Njegova<br />
obitelj bila je jedna od tri obitelji Marušić u popisu stanovnika 1726. i 1729.<br />
Prezime se očuvalo u Sućurcu i u drugoj polovici 20. stoljeća, a neki od<br />
preživjelih nadimaka su Begovčev, Govčićev, Lončićev, Margin, Mandinin,<br />
Picilinkin-Skopčev, Skopčev i Šupukov.<br />
45 DAZ, Zbirka oporuka, III, Kt. 4, No 93/115<br />
46 Kao kum na vjenčanju Ivana Berama i Kate Stipulin 05.XI.1731.<br />
43
Prezime ŠIŠKOV<br />
Prezime Šiškov počinju koristiti djeca Šimuna Marušića Šiška (1748.-<br />
1829.). Prezime je prisutno u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća, a neki<br />
od preživjelih nadimaka su Gemićevi, Plejalovi i Popovi.<br />
SUDIJA����VICOLIN<br />
TRESELJ<br />
Rod Treselj je došao u Sućurac 1838 prilikom udaje Marije Marte<br />
Marasović za Luku Katalinića. Ona je bila udovica Josipa Treselja iz Muča i<br />
sa njime imala sina Špira (1835.-1917.). Potomci Špira se još nalaze u<br />
Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća sa nadimkom Radišin, koji je<br />
prenesen od Ercegovih.<br />
VIDOJEVIĆ, VIDOJE , VUKAS, VUKASOVIĆ<br />
Prvi poznati član tog roda koji se spominje 1455. bio je Stipe<br />
Vidojević. 47 Ta obitelj koristi nadimak Vukas ili Vukasov barem od druge<br />
polovice 16. stoljeća. Nadimak se vremenom sve češće koristi kao prezime.<br />
Dolaskom novog roda Vukas u Sućurac, počinje ih biti teško razlikovati u<br />
ispravama. Vidojevići se spominju u parnici “Žuvica” 1543. Nalaze se na<br />
spisku veslača iz 1568., kao i na popisu juspatrona Stomorije i Sv. Ivana od<br />
Birnja. Prvi Vidojević od kojeg se rod može pratiti je bio je Pave Vidojević<br />
Vukas (prije 1513.-oko 1575.). U popisu stanovnika 1726. navedene su<br />
dvije obitelji Vukasov, od kojih je jedna od roda Vidojević. U popisu<br />
stanovnika 1729. naveden su dvije obitelji Vukas i jedna Vukasov koja je od<br />
roda Vidojević. Rod Vidojević/Vukas izumire u Sućurcu u drugoj polovici<br />
19. stoljeća.<br />
VICULIN����ČULIC<br />
47 NAS, S27, 10<br />
44
VICOLIN, VICULIN, VICULINIĆ, VICULINOVIĆ,<br />
SUDIJIN<br />
Ovaj rod je različit od onog rodonačelnika Viculina Dobrića Čulića i<br />
nalazi se u Sućurcu u drugom vremenskom razdoblju. Prvi poznati član tog<br />
roda je Duje Viculinović, koji se spominje kao otac Jakova. 48 Prezime se<br />
spominje u parnici “Žuvica” iz 1543. i popisu veslača iz 1568. Prezime<br />
izumire u Sućurcu početkom 17. stoljeća. Sa tim prezimenom nitko nije<br />
naveden u popisu juspatrona Stomorije 1619. i Sv. Ivana od Birnja 1624.<br />
godine.<br />
VLAJIN����KRALJEVIĆ<br />
VUKAS, VUKASOVIĆ, GRGUREV, GRGUREVIĆ<br />
Ovaj rod u Sućurcu nastaje od osloboñenog turskog roba iz okolice<br />
Klisa pod imenom Grgo Vukasović (oko 1635.-nakon 1682.). 49 S obzirom<br />
da je u Sućurcu već postojao drugi rod istog prezimena, ovaj novi rod nosi<br />
nadimak Grgurev a koji se povremeno koristi i kao prezime. Kao što je već<br />
navedeno kod roda Vidojevića, ovi Vukasovi su takoñer u popisu stanovnika<br />
iz 1726. i 1729. Obitelj Vukas-Grgurev se još uvijek nalazi u Sućurcu u<br />
drugoj polovici 20. stoljeća.<br />
ŽDERE����ALFIREVIĆ<br />
ŽEGARAC����MARINOVIĆ<br />
48 DAZd, ASO, kt. 119, sv. 124, sveščić 1, 1709-1747<br />
49 DAZd, ASO, kt. 260, sv. 253A, sveščić 10, 54a,b<br />
45
Kratice<br />
AT – Arhiv Trogira<br />
ASO – Arhiv splitske općine<br />
DAS – Državni arhiv u Splitu<br />
DAZd – Državni arhiv u Zadru<br />
NAS – Nadbiskupski arhiv Split<br />
SSO – Stara splitska općina<br />
46
Izvori<br />
Neobjavljena graña<br />
Državni Arhiv u Splitu (DAS)<br />
47<br />
Stara splitska općina (SSO)<br />
Zbirka oporuka<br />
Zbirka matičnih knjiga<br />
Državni arhiv u Zadru (DAZd)<br />
Arhiv splitske općine (ASO)<br />
Arhiv Trogira (AT)<br />
Generalni providuri (Pietro Valier)<br />
Zbirka matičnih knjiga<br />
Nadbiskupski arhiv Split<br />
Anagrafi<br />
Parice <strong>Kaštel</strong> <strong>Sućurca</strong> 1818.-1931.<br />
Odio stare splitske nadbiskupije<br />
Župski arhiv K. Sućurac, Matične knjige krštenih (MR), vjenčanih (MV),<br />
umrlih (MU) i Status animarum (STANJE DUSA) (SA)
48<br />
MR 1703.-1798., 1797.-1808., 1818.-1827.<br />
MV 1703.-1749., 1757.-1811., 1815.-1877.<br />
MU 1703.-1743., 1757.-1775., 1788.-1802., 1812.-1826.<br />
SA 1850.-1926., 1875.-<br />
Don Ante Rubinjoni, Genealogija <strong>Kaštel</strong> <strong>Sućurca</strong>, Nedovršeni rukopis<br />
The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, Family History Library,<br />
Salt Lake City, Utah, USA<br />
Zbirka matičnih knjiga – Sva <strong>Kaštel</strong>a, Split<br />
Joško Jerkunica<br />
Juspatroni Sv. Ivana od Birnja na temelju popisa od 28.XI.1624.<br />
Nedovršeni rad.<br />
Doseljavanje Poljičana u K. Sućurac u 16. i 17. stoljeću. Nedovršeni<br />
rad.
Sažetak<br />
Ova knjiga opisuje rodove <strong>Kaštel</strong> <strong>Sućurca</strong> od prvih poznatih podataka<br />
iz 14. stoljeća do 1930. godine Za svaki rod navedena je godina kada se<br />
prvi put spominje, prvi poznati član i najvažnije isprave koje spominju<br />
članove tog roda. Takoñer su za svaki rod prikazane promjene prezimena<br />
kroz stoljeća te je navedeno kada rod izumire ili postoji li u <strong>Kaštel</strong> Sućurcu<br />
u drugoj polovici 20. stoljeća.<br />
49
Summary<br />
This book describes the lineages of the families of <strong>Kaštel</strong> Sućurac<br />
Croatia, from the first available data in fourteenth century until 1930. For<br />
each lineage is shown the year when it was first mentioned, and the<br />
important documents in which it was listed during its history. The evolution<br />
of each lineage's last name throughout history is also shown up until its time<br />
of demise or its continued existence in <strong>Kaštel</strong> Sućurac in the second half of<br />
the 20 th century.<br />
50